Časopis „BUK“ broj 5-o Promini
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, izdala je u travnju (2012) peti broj časopisa „BUK“.
Cijeli časopis možete pročitati pod linkom:
http://www.npkrka.hr/buk/buk5/
Tek sam ga nedavno pronašao na internetu, i evo što bih izdvojio zanimljivo vezano za Prominu;
1. Upravljanje ljudskim resursima u zaštićenim područjima
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/26/
Tema svakako zanimljiva, posebno ako se analizira broj zaposlenih u NP „Krka“, s obzirom na mjesto stanovanja.
Evo što nam kaže grafikon, koji možete pogledati u navedenom članku iz naslova;
Sva ostala priča koju možete pročitati, po meni pada u vodu, kada se vidi da iz Oklaja (Promine), u NP „Krka“ radi samo četiri (4!) Prominjca od ukupno 175 zaposlenih (ako sam dobro sve zbrojio)!?
(Ali ja sam sasvim logično kao Prominjac, možda previše subjektivan po tom pitanju)
Evo i jedne fotografije iz (jednog drugog) rada pod naslovom:
„UTJECAJ TURIZMA NA ODRŽIVI RAZVOJ FUNKCIONALNE REGIJE NACIONALNOG PARKA KRKA
- Petra Radeljak, Dane Pejnović“
na kojoj se vidi „Funkcionalna regija Nacionalnog parka "Krka"“, a ja sam posebno još označio crvenom bojom teritorijalni udio općine Promina u NP „Krka“:
Zelenom linijom su označene granice NP „Krka“, a crvenom bojom (još jednom ponavljam) područje općine Promina, uključeno u NP „Krka“.
Petra Radeljak i Dane Pejnović, još nam donose u svom radu sljedeću tablicu (fotografiju):
A ispod fotografije lijepo piše:
„Iz naselja funkcionalne regije Parka u kolovozu 2006. dolazilo je 54% zaposlenika, pri čemu je njihova prostorna distribucija bila neravnomjerna.
Niti jedan zaposlenik Parka nije dolazio iz prominske kao ni sjeverozapadne zone, što je pokazatelj vrlo ograničenog utjecaja Parka u cijelom sjevernom dijelu Regije, dok se približavanjem području oko glavnih ulaza Parka – Skradina, Lozovca i Roškog slapa (zonama turističke posjećenosti) broj zaposlenih po naseljima znatno povećava. Značajno je da čak 1/5 svih zaposlenika Parka dolazi iz Šibenika, gdje je smještena Uprava, a samo 3 naselja – Šibenik, Dubravice (skradinska zona) i Lozovac (šibenska zona) nose više od polovice ukupnog broja zaposlenih“.
Više o citiranom radu Petre Radeljak i Dane Pejnovića pročitajte pod linkom:
http://bib.irb.hr/datoteka/401956.RadPejn-NP_Krkaturizam_i_or.pdf
Zanimljivo je usporediti ova dva teksta, a to prepuštam vama čitateljima....
2. Miljacka slap– poznato o nepoznatom
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/46/
Članak pod ovim naslovom, ima sljedeći uvodni tekst:
".....Miljacka slap, peti slap na rijeci Krki, nalazi se oko kilometar nizvodno od slapa Rošnjaka, odnosno oko četrnaest i pol kilometra nizvodno od izvora.
Don Krsto Stošić u knjizi Rijeka Krka (1927.) slap ovako opisuje: „U gornjem dijelu voda se vere mimo grebena i razlijeva u više vodenih rukava, koji silaze niz pećinu.
U srednjem preskače voda manje zapreke, a u donjem u brojnim slapićima i preko
mnogih stepenica prelazi široke stube.
Interesantne su klisure, zavoji i udubine, ugodan je šum vode i lijepi su nemirni valovi sa svojim pjenama i prskanjem.“
Miljacka slap sastoji se od tri veće i više manjih sedrenih barijera ukupne visine 23,8 m....."
...ostatak pročitajte u časopisu....
Šteta je što u navedenom tekstu zapravo nema niti jedne fotografije slapa Miljacka!
3. BURNUM – arheologija kao prednost na zaštićenom prostoru
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/54/
Između ostalog...u članku se spominje navod:
„......Hrvatski stručnjaci pretražili su široki prostor oko Burnuma i zaključili da se to arheološko
mjesto sastoji od četiriju različitih naselja. Središte predrimske domorodačke općine Burnista, koji su dio naroda Liburna, bio je oppidum na Gradini kod Puljana, na lijevoj obali Krke. Teritorij im se pružao i na suprotnoj zapadnoj obali gdje je uspostavljen ljetni vojni logor krajem republikanskog doba, a zatim i stalni legijski logor Burnum, po svoj prilici u
Augustovo doba. Njemu pripadaju i manje utvrde na legijskom teritoriju. Oko kastruma izgrađeno je polugradsko naselje (canabae). Konačno, konstituiran je grad Burnum početkom 2. st.Otkriven je velik broj dosad nepoznatih objekata (amfiteatar, pomoćni logor, vojno vježbalište), mreža cesta koje vode prema susjednim gradovima, uočeni su ostatci mostova preko rijeke Krke i ustanovljeno je gdje su se nalazile nekropole.....“
„.....Rezultati starih i novih arheoloških iskapanja prikazani su u novoj Arheološkoj zbirci Burnum otvorenoj 27. svibnja 2010. godine. U četiri dvorane prikazan je izgled rimskog naselja i život u vojnim logorima. Izloženi su predmeti izabrani iz goleme količine nalaza arhitektonskih elemenata, nadgrobnih spomenika, vojničke opreme i oružja. Otvorena
je i konzervatorska radionica u kojoj se oštećeni predmeti restauriraju. U nekoliko idućih godina udvostručit će se izložbena površina arheološke zbirke, pr ve dovršene u nizu izložbenih i ugostiteljskih građevina muzejskoturističkog kompleksa NP „Krka“ kod Puljana......“
4. Arheozoološka analiza faune špilje Jazinke
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/96/
Izdvojit ću jedan navod i na ovu temu vezanu za prominski kraj;
„...Arheološka istraživanja u Jazinki, špilji na lijevoj obali rijeke Krke, nekoliko stotina metara nizvodno od srednjovjekovne utvrde Nečven, provedena u dvjema kampanjama tijekom 2008. i 2009. godine, na svjetlo dana iznjedrila su, uz velik broj ulomaka keramičkih posuda kasnog brončanog i ranog željeznog doba, brončanu fibulu, brončanu
iglu, naočalastu fibulu, brončano puce, brončani vrh maloga koplja, tordirani brončani torkves s lančićem, brončanu udicu, perlice od staklene paste, obrađene koštane pločice i brojne ljudske i životinjske kosti. Sakupljene životinjske kosti Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ poslala je u Zagreb na analizu paleontologu/arheozoologu Kazimiru
Miculiniću....“
Možda malo nelogično, ali nakon svega napisanog, za kraj posta...vraćam se na (dio) uvodne riječi Željka Bulata, ravnatelja JU NP „Krka“, i citiram sljedeće:
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/3/
„..... u sjeni svih tih događaja, u posljednje vrijeme u prvi plan izbio je jedan novi moment, a to je najava osnivanja centralne parkovne agencije kao krovne organizacije u upravljanju zaštićenim područjima u našoj zemlji, što bi značilo ukidanje dosadašnjih uprava zaštićenih područja, prema tome i niza drugih aktivnosti koje bi u mnogome promijenile sliku postoječeg stanja.
Ne prejudicirajući stvari, niti ulazeći u to kako će osnivač urediti zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj, teško se oteti dojmu i ne naglasiti da je to strateška odluka koja, kao i sve druge, ima svoje moguće dobre, ali i one suprotne elemente, o kojoj onda ovisi i niz posljedica koje će iz nje nužno proizaći.
Naime, zajedničko raspolaganje prihodima i središnja podjela istih ne čine se baš prihvatljivim rješenjem, prvenstveno iz razloga destimulacije i usporavanja daljnjeg razvoja naših poznatijih parkova, od većeg nacionalnog značenja (kao što je i NP „Krka“), a potom i zbog nedovoljne motivacije manjih parkova da se dalje razvijaju i nastoje osigurati vlastita stredstva. Naš nacionalni park oduvijek je bio lider kada je u pitanju zaštita prirode, i ne samo zaštita, u Hrvatskoj, a rezultati dugogodišnjih napora govore sami za sebe.
Stoga sva argumentacija koja govori u prilog osnivanju parkovne agencije teško da drži vodu kada je u pitanju Nacionalni park „Krka“.
Bilo kako bilo, i dalje ćemo se truditi biti inicijator i pokretačka snaga aktivnosti koje pridonose razvoju lokalne zajednice i boljitku života ljudi na prostoru Parka i oko njega pomažući sve važne segmente društva, od politike zapošljavanja, do socijalnih, humanitarnih, sportskih, kulturnih i edukativnih djelatnosti i svega onoga što unaprjeđuje kvalitetu života ljudi na ovim prostorima.
Da li će se to promijeniti i u kojem obliku, to tek treba vidjeti.
Nadam se da se prilikom donošenja odluke, kakva god ona bila i koliko god teška bila, neće pogriješiti....“
Ostaje nam da vidimo ukoliko dođe do promjene u upravljanjima nacionalnim prakovima, kako će se to odraziti na Prominu.....
Možda sam nešto propustio istaknuti vezano za Prominu...ali to prepuštam vama čitateljima, da otrkrijete posjetom već navedenog linka:http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/1/
Oznake: NP Krka
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
