_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije-2. dio

Prije nešto više od mjesec dana, objavio sam prvi dio posta pod već navedenim naslovom, i linkom:
http://promina.blog.hr/2012/06/1630859501/iii-izmjena-i-dopuna-prostornog-plana-sibenskokninske-zupanije.html

Obradio sam tada sve (tekstualne) navode u "III. Izmjenama i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije", koji se odnose na prostor općine Promina.

Ipak, mislim da je svima draže pogledati topografske karte, s ucrtanim znakovima planirane namjene prostora u Prostornom planu

Pod naslovom: „Prostorni plan Šibensko-kninske županije“, na službenoj web stranici naše županije, možete pročitati:

- „Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije (III) (Službeni vjesnik - 06-2012)

...ali, isto tako možete pogledati i:

-„Karte Prostornog plana Šibensko-kninske županije“

-1.0 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
-2.1 PROMET
-2.2 POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
-2.3 ENERGETIKA I PLINOVODNI SUSTAV
-2.4 VODNO GOSPODARSTVO
-3.0 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Sve navedeno, nalazi se pod linkom:
http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/dokumenti/PPZ%20III/index.asp


Kao i obično, obradio sam dio karata, koji se odnosi na prostor općine Promina:
(Ako kliknete na kartu, otvara se pripadajuća cijela karta Šibenko-kninske županije)


-1.0 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA






-2.1 PROMET






-2.2 POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE






-2.3 ENERGETIKA I PLINOVODNI SUSTAV






-2.4 VODNO GOSPODARSTVO






-3.0 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA






Evo još jednom i link na tekstualni dio Prostornog plana, koji se odnosi na općinu Promina:

http://promina.blog.hr/2012/06/1630859501/iii-izmjena-i-dopuna-prostornog-plana-sibenskokninske-zupanije.html

Oznake: prostorni plan

Na odmor u Bogatiće prominske!

Nedavno sam napisao post pod naslovom:„Do Bogatića, i dalje makadamom“
Link: http://promina.blog.hr/2012/06/1630854308/do-bogatica-i-dalje-makadamom.html


Za ovu temu, citirat ću sljedeće:

„Istina je i da je selo Bogatić po svim statistikama „mrtvo selo“.
Ali je poslije 2000.-te izgrađeno 12 potpuno novih kuća, a da o obnovljenim i ograđenim niti ne govorim.
Napravljene su i dvije kuće sa bazenima (treći je u pripremi).
Posađeno je cca 20000 stabala maslina.
U Bogatićima je, vjerujem prva u Promini, prodana kuća kao vikendica Zagrepčanima i traži ih se još.
Upravo sada u Bogatićima ljetuju Nijemci koji su zakupili kuću cijelo ljeto i traže još.
Naravno da se pitaju da li je takav put moguć u Europi“.

(Obavezno pročitajte i ostatak teksta- razmišljanja posjetitelja bloga iz Bogatića
Još jednom link:
http://promina.blog.hr/2012/06/1630854308/do-bogatica-i-dalje-makadamom.html)


Tragom ove informacije, naišao sam na web stranicu: http://www.novasol.hr/, i naslov:

„Kuća za odmor - Šibenik-Bogatići Prominski, Hrvatska“.
Link: http://www.novasol.hr/p/CDV487

….a pod naslovom se navodi sljedeće:

„Iako moderno namještena i jako dobro opremljena, ova renovirana kamena kuća odiše tradicijom kraja u kojem se nalazi.
Osim vanjskog bazena, na raspolaganju su sauna, sprave za vježbanje, biljar, roštilj, a za djecu tobogan i ljuljačka.
Najniža visina u potkrovlju iznosi 110 cm.
Parkirna mjesta se nalaze na neograđenom dijelu posjeda.
Nedaleko od kuće nalazi se nacionalni park Krka gdje možete uživati u cjelodnevnom obilasku netaknute prirode.
Preporučujemo posjet gradovima Drnišu, Šibeniku i Zadru, te izlet u nacionalne parkove Kornati i Plitvička jezera.
Dio puta do kuće je neasfaltiran“.

Ipak, lijepotu ove kuće za odmor, teško mogu opisati marketinški stručnjaci, onako lijepo, kako je opisuju fotografije.

Evo ih nekoliko:

*

*

**

*

Raduje me što u Promini postoji u turističkoj ponudi jedan ovako lijep objekt.

Čestitke vlasnicima!

Oznake: turizam u promini

Časopis „BUK“ broj 5-o Promini

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, izdala je u travnju (2012) peti broj časopisa „BUK“.
Cijeli časopis možete pročitati pod linkom:
http://www.npkrka.hr/buk/buk5/

Tek sam ga nedavno pronašao na internetu, i evo što bih izdvojio zanimljivo vezano za Prominu;

1. Upravljanje ljudskim resursima u zaštićenim područjima
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/26/

Tema svakako zanimljiva, posebno ako se analizira broj zaposlenih u NP „Krka“, s obzirom na mjesto stanovanja.

Evo što nam kaže grafikon, koji možete pogledati u navedenom članku iz naslova;



Sva ostala priča koju možete pročitati, po meni pada u vodu, kada se vidi da iz Oklaja (Promine), u NP „Krka“ radi samo četiri (4!) Prominjca od ukupno 175 zaposlenih (ako sam dobro sve zbrojio)!?

(Ali ja sam sasvim logično kao Prominjac, možda previše subjektivan po tom pitanju)

Evo i jedne fotografije iz (jednog drugog) rada pod naslovom:

„UTJECAJ TURIZMA NA ODRŽIVI RAZVOJ FUNKCIONALNE REGIJE NACIONALNOG PARKA KRKA
- Petra Radeljak, Dane Pejnović“

na kojoj se vidi „Funkcionalna regija Nacionalnog parka "Krka"“, a ja sam posebno još označio crvenom bojom teritorijalni udio općine Promina u NP „Krka“:



Zelenom linijom su označene granice NP „Krka“, a crvenom bojom (još jednom ponavljam) područje općine Promina, uključeno u NP „Krka“.



Petra Radeljak i Dane Pejnović, još nam donose u svom radu sljedeću tablicu (fotografiju):



A ispod fotografije lijepo piše:

„Iz naselja funkcionalne regije Parka u kolovozu 2006. dolazilo je 54% zaposlenika, pri čemu je njihova prostorna distribucija bila neravnomjerna.
Niti jedan zaposlenik Parka nije dolazio iz prominske kao ni sjeverozapadne zone, što je pokazatelj vrlo ograničenog utjecaja Parka u cijelom sjevernom dijelu Regije, dok se približavanjem području oko glavnih ulaza Parka – Skradina, Lozovca i Roškog slapa (zonama turističke posjećenosti) broj zaposlenih po naseljima znatno povećava. Značajno je da čak 1/5 svih zaposlenika Parka dolazi iz Šibenika, gdje je smještena Uprava, a samo 3 naselja – Šibenik, Dubravice (skradinska zona) i Lozovac (šibenska zona) nose više od polovice ukupnog broja zaposlenih“.

Više o citiranom radu Petre Radeljak i Dane Pejnovića pročitajte pod linkom:
http://bib.irb.hr/datoteka/401956.RadPejn-NP_Krkaturizam_i_or.pdf


Zanimljivo je usporediti ova dva teksta, a to prepuštam vama čitateljima....



2. Miljacka slap– poznato o nepoznatom
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/46/

Članak pod ovim naslovom, ima sljedeći uvodni tekst:

".....Miljacka slap, peti slap na rijeci Krki, nalazi se oko kilometar nizvodno od slapa Rošnjaka, odnosno oko četrnaest i pol kilometra nizvodno od izvora.
Don Krsto Stošić u knjizi Rijeka Krka (1927.) slap ovako opisuje: „U gornjem dijelu voda se vere mimo grebena i razlijeva u više vodenih rukava, koji silaze niz pećinu.
U srednjem preskače voda manje zapreke, a u donjem u brojnim slapićima i preko
mnogih stepenica prelazi široke stube.
Interesantne su klisure, zavoji i udubine, ugodan je šum vode i lijepi su nemirni valovi sa svojim pjenama i prskanjem.“
Miljacka slap sastoji se od tri veće i više manjih sedrenih barijera ukupne visine 23,8 m....."

...ostatak pročitajte u časopisu....

Šteta je što u navedenom tekstu zapravo nema niti jedne fotografije slapa Miljacka!



3. BURNUM – arheologija kao prednost na zaštićenom prostoru
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/54/
Između ostalog...u članku se spominje navod:

„......Hrvatski stručnjaci pretražili su široki prostor oko Burnuma i zaključili da se to arheološko
mjesto sastoji od četiriju različitih naselja. Središte predrimske domorodačke općine Burnista, koji su dio naroda Liburna, bio je oppidum na Gradini kod Puljana, na lijevoj obali Krke. Teritorij im se pružao i na suprotnoj zapadnoj obali gdje je uspostavljen ljetni vojni logor krajem republikanskog doba, a zatim i stalni legijski logor Burnum, po svoj prilici u
Augustovo doba. Njemu pripadaju i manje utvrde na legijskom teritoriju. Oko kastruma izgrađeno je polugradsko naselje (canabae). Konačno, konstituiran je grad Burnum početkom 2. st.Otkriven je velik broj dosad nepoznatih objekata (amfiteatar, pomoćni logor, vojno vježbalište), mreža cesta koje vode prema susjednim gradovima, uočeni su ostatci mostova preko rijeke Krke i ustanovljeno je gdje su se nalazile nekropole.....“

„.....Rezultati starih i novih arheoloških iskapanja prikazani su u novoj Arheološkoj zbirci Burnum otvorenoj 27. svibnja 2010. godine. U četiri dvorane prikazan je izgled rimskog naselja i život u vojnim logorima. Izloženi su predmeti izabrani iz goleme količine nalaza arhitektonskih elemenata, nadgrobnih spomenika, vojničke opreme i oružja. Otvorena
je i konzervatorska radionica u kojoj se oštećeni predmeti restauriraju. U nekoliko idućih godina udvostručit će se izložbena površina arheološke zbirke, pr ve dovršene u nizu izložbenih i ugostiteljskih građevina muzejskoturističkog kompleksa NP „Krka“ kod Puljana......“


4. Arheozoološka analiza faune špilje Jazinke
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/96/
Izdvojit ću jedan navod i na ovu temu vezanu za prominski kraj;

„...Arheološka istraživanja u Jazinki, špilji na lijevoj obali rijeke Krke, nekoliko stotina metara nizvodno od srednjovjekovne utvrde Nečven, provedena u dvjema kampanjama tijekom 2008. i 2009. godine, na svjetlo dana iznjedrila su, uz velik broj ulomaka keramičkih posuda kasnog brončanog i ranog željeznog doba, brončanu fibulu, brončanu
iglu, naočalastu fibulu, brončano puce, brončani vrh maloga koplja, tordirani brončani torkves s lančićem, brončanu udicu, perlice od staklene paste, obrađene koštane pločice i brojne ljudske i životinjske kosti. Sakupljene životinjske kosti Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ poslala je u Zagreb na analizu paleontologu/arheozoologu Kazimiru
Miculiniću....“



Možda malo nelogično, ali nakon svega napisanog, za kraj posta...vraćam se na (dio) uvodne riječi Željka Bulata, ravnatelja JU NP „Krka“, i citiram sljedeće:
Link: http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/3/

„..... u sjeni svih tih događaja, u posljednje vrijeme u prvi plan izbio je jedan novi moment, a to je najava osnivanja centralne parkovne agencije kao krovne organizacije u upravljanju zaštićenim područjima u našoj zemlji, što bi značilo ukidanje dosadašnjih uprava zaštićenih područja, prema tome i niza drugih aktivnosti koje bi u mnogome promijenile sliku postoječeg stanja.
Ne prejudicirajući stvari, niti ulazeći u to kako će osnivač urediti zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj, teško se oteti dojmu i ne naglasiti da je to strateška odluka koja, kao i sve druge, ima svoje moguće dobre, ali i one suprotne elemente, o kojoj onda ovisi i niz posljedica koje će iz nje nužno proizaći.
Naime, zajedničko raspolaganje prihodima i središnja podjela istih ne čine se baš prihvatljivim rješenjem, prvenstveno iz razloga destimulacije i usporavanja daljnjeg razvoja naših poznatijih parkova, od većeg nacionalnog značenja (kao što je i NP „Krka“), a potom i zbog nedovoljne motivacije manjih parkova da se dalje razvijaju i nastoje osigurati vlastita stredstva. Naš nacionalni park oduvijek je bio lider kada je u pitanju zaštita prirode, i ne samo zaštita, u Hrvatskoj, a rezultati dugogodišnjih napora govore sami za sebe.
Stoga sva argumentacija koja govori u prilog osnivanju parkovne agencije teško da drži vodu kada je u pitanju Nacionalni park „Krka“.
Bilo kako bilo, i dalje ćemo se truditi biti inicijator i pokretačka snaga aktivnosti koje pridonose razvoju lokalne zajednice i boljitku života ljudi na prostoru Parka i oko njega pomažući sve važne segmente društva, od politike zapošljavanja, do socijalnih, humanitarnih, sportskih, kulturnih i edukativnih djelatnosti i svega onoga što unaprjeđuje kvalitetu života ljudi na ovim prostorima.
Da li će se to promijeniti i u kojem obliku, to tek treba vidjeti.
Nadam se da se prilikom donošenja odluke, kakva god ona bila i koliko god teška bila, neće pogriješiti....“

Ostaje nam da vidimo ukoliko dođe do promjene u upravljanjima nacionalnim prakovima, kako će se to odraziti na Prominu.....

Možda sam nešto propustio istaknuti vezano za Prominu...ali to prepuštam vama čitateljima, da otrkrijete posjetom već navedenog linka:http://www.npkrka.hr/buk/buk5/#/1/

Oznake: NP Krka

Ankica Čilaš Šimpraga-MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI -II dio

Uvodni post na temu iz naslova, napisao sam pod naslovom:
„Ankica Čilaš Šimpraga-MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI“
Linkom: http://promina.blog.hr/2012/07/1630898988/ankica-cilas-simpragamuska-osobna-imena-u-promini.html

Osim muških imena, u radu se može pročitati jako puno povijesnih, i drugih raznih podataka, koji nam otvaraju nove puteve prema prominskoj (pa čak i osobnoj) prošlosti

Evo što bih ja za ovaj post izdvojio kao najzanimljivije;


********************************

„U ovom će se radu prikazati repertoar službenih prominskih muških osobnih imena od prvih potvrda do danas. No kako se u neslužbenoj komunikaciji često rabe neslužbeni likovi imena, prikazat će se i te neslužbene inačice, njihova struktura i značenjska vrijednost tvorbenih formanata.
Podatci za rad crpljeni su iz različitih vrela koja se odnose na različite vremenske odsječke:

(a) turski defter za nahiju Nečven iz 1550. godine;
(b) Liber baptizatorum knjiga VI. Šibenske biskupije (1648. – 1656.);
(c) Matična knjiga krštenih župe Promine 1779. – 1781.;
(d) Anagraf župe Promine iz 1862.;
(e) Upisnik rođenih od 1919. do 1925;
(f) Knjiga državljana od 1946. do 1955.;
(g) Knjiga državljana od 1966. do 1975. godine te
(h) Matična knjiga krštenih župe Promine od 1980. do 2000. godine.

Neslužbena muška osobna imena prikupljena su terenskim istraživanjem“.

3. Šesnaesto stoljeće

„Promina je došavši pod tursku vlast potpala pod nahiju Nečven (ustanovljena 1528.), koja je dobila ime po gradu-tvrđavi na lijevoj obali rijeke Krke, te je pripadala Skradinskom kadiluku, koji je bio u sastavu Kliškog sandžaka.
Kako je nahija obuhvaćala veći prostor od današnje Općine Promine, ne možemo razlučiti prominska osobna imena od imena iz ostalih sela koja su joj pripadala.
Stoga ovdje donosimo sva osobna imena s pretpostavkom da je u cijeloj nahiji bio u uporabi jednak imenski repertoar.
Kao što ćemo vidjeti, riječ je o izvedenim i složenim narodnim slavenskim i kršćanskim imenima te o imenima islamskoga podrijetla.
U defteru se navodi da je nahija Nečven obuhvaćala četiri sela, a spominje se i mezra Kaočina, tj. u to doba napušteno naselje, a danas naseljeno miljevačko selo Kaočine.
No ako prebrojimo popisane ojkonime, onda se brojka povećava na devet naselja: sela Visočani (u blizini tvrđave Nečven), Dobropoljani s mezrom Kaočina, Dolnje i Gornje Zaruće te Poljice, Popovac“.


U popisu prevladavaju izvedena i složena narodna imena (ukupno 38), a ne pojavljuju se narodna imena u temeljnom i pokraćenom liku.
Među izvedenim narodnim imenima (29), kao i inače u hrvatskim brdskim, stočarskim krajevima u to doba, dominiraju ona motivirana osnovom rad (ukupno 8):
Radan, Radeš, Radko, Radman, Radoj, Radoje, Radojina, Radul,
te profilaktička imena motivirana osnovom vuk (također 8):
Vučeta, Vukac, Vukas, Vukašin, Vukica, Vukić, Vukman, Vukša.
Ostala su izvedena imena (13):
Dobrašin, Dragić, Grujac,Komarčina, Ljuboj(e), Milko, Miloj/-e, Mirelj, Ostoja, Rujica, Tvrdko, Vladko,Vlah.

********************************

Za više informacija o muškim imenima u Promini (u 16. stoljeću) …svakako posjetite link:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124795



Nastavlja se pod linkom:

http://promina.blog.hr/2012/08/1630919332/ankica-cilas-simpragamuska-osobna-imena-u-promini-iii-dio.html

Oznake: Ankica Čilaš Šimpraga, MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI

Navodnjavanje Vedrova polja u Promini 5.dio

Navodnjavanje Vedrova polja u Promini, kao što i sam naslov kaže, ima već popriličan broj nastavaka.

Možda nebi bilo loše podsjetiti se kako je i kada priča započela?


************************************************************
-„Navodnjavanje Vedrova polja u Promini“
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625984485/navodnjavanje-vedrova-polja-u-promini.html

Buši se Promina radi navodnjavanja

U namjeri da poveća proizvodnju grožđa i drugih poljoprivrednih kultura u podnožju Promine, na području Vedrova polja između Razvođa i Oklaja, Šibensko–kninska županija odlučila je napraviti najmanje tri bušotine kako bi osigurala dovoljno vode za navodnjavanje. U prvoj fazi Županija je osigurala 250 tisuća kuna za izradu posebne studije navodnjavanja najmanje sto hektara u Vedrovu polju.
Objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji (17.06.2008. | 21:38)


Nekoliko mjeseci nakon toga mogao se pronaći u oglasniku javne nabave Narodnih novina sljedeći oglas:

POZIV NA NADMETANJE

Naslov:
IZRADA HIDROGEOLOŠKOG ELABORATA O MOGUĆNOSTI ZAHVAĆANJA PODZEMNE VODE ZA NAVODNJAVANJE VEDROVA POLJA U OPĆINI PROMINA I IZRADA ISTRAŽNE BUŠOTINE S PROBNIM CRPLJENJEM
Naručitelj:
ŠIBENSKO-KNINSKAŽUPANIJA


************************************************************

-Navodnjavanje Vedrova polja u Promini II dio
Link: http://promina.blog.hr/2009/07/1626435663/navodnjavanje-vedrova-polja-u-promini-ii-dio.html

Razlog za pisanje novog posta je sljedeći;

U postu: Iz života jednog vijećnika naveo sam sljedeću izjavu načelnika Općine Promina Paula Cote:

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

6. Razvoj poljoprivrede
Načelnik ističe da je u suradnji sa Županijom u istraživanje podzemnih voda uloženo 460.000.00 kuna.
Navodnjavalo bi se “Vedrovo polje” veličine 100 hektara, ali sada treba pronaći način financiranja opreme za navodnjavanje u suradnji sa fondovima EU, i tu mu treba pomoć ZK (Zavičajnog kluba Promina iz Zagreba op.a).

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Koliko se ja sjećam, za navodnjavanje Vedrova polja bio je raspisan natječaj:

“IZRADA HIDROGEOLOŠKOG ELABORATA O MOGUĆNOSTI ZAHVAĆANJA PODZEMNE VODE ZA NAVODNJAVANJE VEDROVA POLJA U OPĆINI PROMINA I IZRADA ISTRAŽNE BUŠOTINE S PROBNIM CRPLJENJEM”.

Isti tako, koliko se sjećam, taj natječaj je PONIŠTEN riješenjem DRŽAVNE KOMISIJE ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE 17. veljače 2009, a ako ne vjerujete, to možete pročitati pod linkom:
http://www.dkom.hr/odluke/3884.pdf


************************************************************

-Navodnjavanje Vedrova polja u Promini III dio
Link: http://promina.blog.hr/2009/07/1626529760/navodnjavanje-vedrova-polja-u-promini-iii-dio.html

Čudno mi je bilo da je natječaj:
““IZRADA HIDROGEOLOŠKOG ELABORATA O MOGUĆNOSTI ZAHVAĆANJA PODZEMNE VODE ZA NAVODNJAVANJE VEDROVA POLJA U OPĆINI PROMINA I IZRADA ISTRAŽNE BUŠOTINE S PROBNIM CRPLJENJEM”.

….koji je nekoliko puta bio poništavan, u tako kratko vrijeme priveden kraju, odabran izvođač radova… izrađena istražna bušotina, izrađen hidrogeološki eleborat……a da o tome nije bilo informacije u medijima?

Ipak, kako istina I voda uvjek pronađu svoj put, a vrijeme nam da sve odgovore koji su bili prekriveni “velom tajne”, tako I ova priča ima ovih dana svoj rasplet:

Ukoliko prolazite ovih dana kroz Gluvače, sa lijeve strane na cesti Oklaj-Drniš….na zemlji koju je nedavno u najam dobio OPG Ljilje Perić…. Vidjet ćete strojeve čiji je posao:
“IZRADA ISTRAŽNE BUŠOTINE S PROBNIM CRPLJENJEM”.

Prema neslužbenim informacijama, probna bušotina ide do dubine od 200 metara, a na toj dubini se navodno nalazi veliko podzemno jezero…..
Više ćemo o svemu saznati kad se na osnovu ove bušotine dobije izvješće…elaborat……


Ukoliko su dovoljne količine podzemnih voda, tek na 200 metara dubine, upitno je koliko je isplativo ulaganje u crpljenje tih voda….
Odnosno, pitanje je koliko bi koštala uložena energije da voda dođe na površinu….koliko bi koštalo crpljenje jednog kubika vode s te dubine….bi li upće tak posao bio isplativ?


************************************************************

Navodnjavanje Vedrova polja u Promini IV dio
Link: http://promina.blog.hr/2011/01/1628696988/navodnjavanje-vedrova-polja-u-promini-iv-dio.html

Kolike se količine vode nalaze ispod Vedrova polja, možete saznati u članku:

"Projekt navodnjavanja oranica" (20.04.2010) na web stranici Agro kluba pod linkom:
http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/projekt-navodnjavanja-oranica/2925/

Izdvajam dvije za nas Promince najzanimljivije rečenice:

"Hrvatske vode na šibensko-kninskom području ne rade samo u Petrovu polju i Jadrtovcu. U Promini, u Vedrovu polju, gdje je do sada već potrošeno 450.000 kuna, plan je da se iz bušotina osigura najmanje 6-7 litara vode u sekundi za navodnjavanje 100 hektara."


Priča o navodnjavanju Vedrova polja se u studenom 2010 opet zahuktava, I Šibensko-kninska županija objavljuje poziv na nadmetanje za:
"Vodoistražne radove o mogućnosti zahvaćanja podzemne vode za navodnjavanje Vedrova polja u Općini Promina (II faza)"

Ovaj put, natječaj se čak niti jednom nije poništio, I već u prosincu je izabran I izvođač radova s kojim je sklopljen I ugovor - firma "Crosco naftni servis d.o.o".

Što će se konkretno raditi, nisam nigdje uspio pročitati, ali uglavnom vrijednost ugovorenih radova iznosit će 298,398.00 kuna, I što je najvažnije....projekt navodnjavanja ide dalje.

************************************************************


...i sada smo konačno došli do dijela posta, u kojem objavljujem što ima novoga na ovu temu.
Šibensko-kninska županija, donosi Plan nabave roba, radova i usluga za 2012. godinu za čiju realizaciju su sredstva planirana u Proračunu Šibensko kninske-županije za 2012. godinu.



Iz tablice je vidljivo da će ove godine (2012) po pitanju navodnjavanja Vedrova polja u Promini, iz Proračuna županije, biti financirani sljedeći projekti/natječaji:


1)
PREDMET NABAVE-DUGOTRAJNO CRPLJENJE BOKSITNE JAME SN PROMINA
PLANIRANI IZNOS (u kn)-150.000,00
PROCJENJENA VRIJEDNOST-121.951,00
PLANIRANI POČETAK POSTUPKA-KOLOVOZ 2012


2)
PREDMET NABAVE-IZRADA IDEJNOG PROJEKTA ZA LOKACIJSKU DOZVOLU SN PROMINA
PLANIRANI IZNOS (u kn)- 450.000,00
PROCJENJENA VRIJEDNOST- 365.853,00
PLANIRANI POČETAK POSTUPKA- RUJAN 2012

Prije nekoliko dana, objavljen je na web stranici https://eojn.nn.hr-sljedeći "Poziv na nadmetanje":

Odjeljak II: Predmet nabave
II.1) Opis
II.1.1) Naziv predmeta nabave koji je dodijelio javni naručitelj:
IZRADA ELABORATA VEDROVO POLJE, DUGOTRAJNO CRPLJENJE BOKSITNE JAME KLANAC

Glavno mjesto ili lokacija radova, isporuke robe ili pružanja usluga:
VEDROVO POLJE KOD OKLAJA ISPOD BEGILOVE GLAVICE

IV.3.4) Rok za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje
Datum: 07.08.2012 Vrijeme: 10:00


Nakon skraćene verzije natječaja, evo karte sa lokacijom Begilove glavice:




...ili još točnije orto-foto pregled lokacije Begilove glavice, i boksitne jame:








Bio je to "kratak" pregled priče o navodnjavanju Vedrova polja od 2008 godine do danas...

Oznake: Navodnjavanje Vedrova polja

ZVONIMIR SECURITY traži 2 zaštitara/zaštitarke za rad u Oklaju

Na web stranici HZZ-a možete pročitati sljedeći natječaj za radno mjesto u Oklaju:



*************************************

Radno mjesto-ZAŠTITAR/KA

Mjesto rada: OKLAJ, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Broj traženih radnika: 2

Natječaj vrijedi od: 17.7.2012 - do: 31.7.2012


Posloprimac

Razina obrazovanja: Srednja škola 3 godine

Ostale informacije:

SSS poslovi zaštitara, licencirani zaštitar, mjesto rada OKLAJ, najava na telefon: 091 4711016


Poslodavac

Poslodavac: ZVONIMIR SECURITY društvo s ograničenom odgovornošću za tjelesnu i tehničku zaštitu osoba i imovine

Kontakt: mobitel: 091 4711016


*************************************


Link na oglas:


http://burzarada.hzz.hr/RadnoMjesto_Ispis.aspx?WebSifra=55310194&ispis=ok


(link vrijedi do isteka oglasa)

S "Putovnica.net-om" do Nečvena

Na web stranici "Putovnica.net" pronašao sam jedan članak, u kojem se spominje i naš Nečven.



Evo nekoliko meni zanimljivih navoda:

"Nasuprot Nečvenu nalazi se Trošenj, poznat i kao Čučevo, a njegovi vladari bili su hrvatski knezovi Šubići.
Iako su ove dvije obitelji bile izravni suparnici, njihove dvije utvrde povezivao je drveni most, koji je, zbog svoje strateške važnosti, sredinom 17. stoljeća srušio don Stjepan Sorić prilikom oslobađanja od Turaka.
Naime, Osmanlije su vladale ovim krajem od početka 16. do pred kraj 17. stoljeća, a postojeće dvije utvrde su im služile kao sjedište upravne i sudske vlasti te kao vojno okupljalište.
U Trošenju su izgradili kulu kružnog oblika, čiji su ostaci i danas vidljivi.
Nakon turskog odlaska, obje utvrde su s vremenom porušene, dijelom od strane Mlečana i njihovih podanika, a dijelom od 'zuba vremena'.

Početkom 20. stoljeća vršena su istraživanja oko Nečvena te su pronađeni temelji sakralnog objekta za koji se vjeruje da je crkva posvećena Duhu Svetomu, a na čijem su oltaru pronađene dvije ploče s urezanim Konstantinovim monogramom".


Cijeli članak i još desetak izvrsnih fotografija, pogledajte pod linkom:

http://www.putovnica.net/pstyle/hrvatska-bastina/utvrde-necven-i-trosenj-na-rijeci-krki

Oznake: Nečven

Novo Općinsko vijeće Promine-započelo s radom

Na web stranici Radio Drniša, između ostalog, možete pročitati;

"Sukladno rezultatima provedenih izbora, a nakon polaganja prisege, općinski vijećnici postali su: Tihomir Budanko, Žako Duvančić, Denis Bronić, Zvonko Bare, Marko Perić, Ana Pandža, Nediljka Džepina i Branko Džaja iz HDZ, iz koalicije HSP-HSS Boško Duvančić i Rajko Đomlija s liste SDP kao predstavnik srpske nacionalne manjine.
Dvoje preostalih vijećnika HSS-HSP prisegnut će na narednoj sjednici općinskog vijeća.

Na prijedlog Kluba vijećnika HDZ za predsjednika vijeća predložen je Tihomir Budanko, koji je bio i nositelj liste HDZ koja je odnijela uvjerljivu pobjedu na izborima prije mjesec dana".

Više o svemu u članku pod naslovom:
"Konstituirano novo vijeće Općine Promina - predsjednik Tihomir Budanko!"
Linkom:http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=2401:konstituirano-novo-vijee-opine-promina-predsjednik-tihomir-budanko&catid=1:novosti

Nadopuna posta 06.08.2012.

Dvoje preostalih vijećnika HSS-HSP koji su ušli kao zamjene Načelniku i Donačelniku o Općinsko vijeće općine Promina su Marko Sičić i Jure Čveljo.

Oznake: Izbori u Promini, općina promina

KUD Mladost u Oklaju-Jeste li znali?

Evo jedne teme, koja bi bila mogla biti uvrštena u rubriku "Jeste li znali?", ili možda
kratki osvrt na prominsku prošlost, koju bi trebalo malo temeljitije obraditi.


***********************************************************************************

Iliri i tambura




"Igrom slučaja, u razgovoru s mojim vjerodostojnim kazivačem Markom Kneževićem iz Oklaja
(Promina, Dalmatinska Zagora) saznao sam još nevjerojatniju činjenicu da je u Oklaju postajao
tamburaški sastav.
To ipak nisam očekivao jer zvuk tambure ima malo toga zajedničkog za hukom bure s Dinare.

Sredinom 30-tih prošlog stoljeća, pod voditeljstvom Jose Kneževića - Makice u sklopu
Sportskog društva Sokol djelovalo je tamburaški orkestar od 15 članova, a svirali su mladi
obrtnici zaposleni su poduzeću Hrvatski Radiša.

Tambure su kupili i poklonili prominci, iseljeni u Ameriku.

Između ostalih berdu je svirao Krste Bronić Zagarušić, brač Ante Dizdar Antelin, a prim već navedeni
Joso Knežević.

Nakon 2. svjetskog rata, 1948. godine osnovano je KUD Mladost u Oklaju, a probe su održavane
u prizemlju kuće Škovrlja Luke Makice, a voditelj je bio učitelj gosp. Moslavac.

Društvo je prestalo s radom 1955. godine".

Izvor onformacije:
http://www.ethno.hr/iliri.html
Napisao Goran Knežević


***********************************************************************************


Tekst je samo ulomak iz cijelog članka, kojeg možete pročitati pod linkom:
http://www.ethno.hr/iliri.html

Oznake: Folklor u Promini

Ankica Čilaš Šimpraga-MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI

Prva asocijacija na spomen imena Ankice Čilaš Šimprage, u mojim mislima je Promina, ranim suncem obasjana….Buđenje nekog novog-lijepog jutra…Prominska povijest, novom svjetlošću obasjana….

Toliko sam do sada puta spomenuo ili obradio teme napisane rukom dr. sc Ankice Čilaš Šimprage, a da nisam malo više riječi posvetio samoj autorici, i vrijeme je da ispravim tu veliku grešku:


**************************************************
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Ankica Čilaš Šimpraga

Godina i mjesto rođenja:1970, Knin
Zvanje: znanstveni suradnik

Izobrazba:
1996., diploma Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2002., magistarski rad Fonologija ikavskih štokavskih govora između rijeka Krke i Neretve
2006., doktorski rad Antroponimija i toponimija Promine

Područje interesa: dijalektologija, onomastika

Ankica Čilaš Šimpraga rođena je 9. kolovoza 1970. godine u Kninu.
U Zagrebu je pohađala osnovnu i srednju školu (Obrazovni centar za jezike) te je na Filozofskom fakultetu studirala Južnoslavenske jezike i književnosti gdje je diplomirala godine 1996. obranivši rad Imenice u Spovidi općenoj.
Za studija je radila na snimanju zvučnih knjiga u Savezu slijepih i slabovidnih Hrvatske, a od siječnja 1993. godine zaposlena je kao lektorica hrvatskoga jezika na Hrvatskoj radioteleviziji.
U Institutu za Hrvatski jezik i jezikoslovlje počela je raditi 1. rujna 1997. godine na temi "Hrvatski jezični atlas", a u okviru projekta "Hrvatski jezik i njegova povijest".
Magistrirala je 27. svibnja 2002. godine s temom Fonologija ikavskih štokavskih govora između rijeka Krke i Neretve, a doktorirala 16. veljače 2006. godine s temom Antroponimija i toponimija Promine.
Od 2005. godine radi na projektu "Onomastička istraživanja u Hrvatskoj" (voditelj akademik Petar Šimunović), koji pod imenom "Onomastička i etimološka istraživanja hrvatskoga jezika" od početka 2007. godine vodi dr. sc. Dunja Brozović Rončević. Sudjelovala je na desetak znanstvenih skupova.

…nastavak pod linkom:

http://www.ihjj.hr/istrazivaci.html#acilas

**************************************************

Što reći nakon pročitanog (samo djelića životopisa), nego –Bravo Ankice!

Vratimo se naslovu posta: MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI

Jeste li se ikada zapitali koja su muška imena u Promini bila u 16. stoljeću?
Jeste li ste se zapitali koja su muška imena bila najčešća u Promini u 18. stoljeću?
Po komu je prvo muško dijete u obitelji dobivalo ime?

Ostala pitanja na temu imena u Promini, prepuštam vašoj mašti.

Ali, ako vas zanimaju odgovori i razmišljanja na ovu temu, posjetite sljedeći link:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124795



Za sljedeći post na ovu temu, ostavljam zanimljivosti koje sam pročitao u navedenom radu.

Oznake: Ankica Čilaš Šimpraga, MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI

Malo o nezaposlenosti u Promini

Jednom godišnje, obično na početku kalendarske godine, jedan post posvetim statističkoj obradi podataka
vezanim uz nezaposlenost u Promini.

Tako je zadnji post na ovu temu napisan pod naslovom:
„Nezaposlenost u Promini u 2011 godini“

Link: http://promina.blog.hr/2012/01/1629810390/nezaposlenost-u-promini-u-2011-godini.html


Evo i malo citata iz navedenog posta:


***********************************************************************************

Na kraju 2010 godine (31.12) imali smo 60 nezaposlenih (28 Prominca- 32 Prominke), od ukupno 1125 stanovnika,
odnosno 5,33% - iz čega je vidljivo da imamo za 1 postotni poen više nezaposlenih stanovnika
u odnosu na 2009 godinu.

Na kraju 2011 godine (31.12) imamo 44-ero nezaposlenih (19 Prominaca- 25 Prominki), od ukupno 1091 stanovnika,
odnosno 4,03% - iz čega je vidljivo da imamo za 1 postotni poen manje nezaposlenih stanovnika
u odnosu na 2010 godinu.


Kao mjerodavan podatak o broju nezaposlnih osoba za Općinu Promina, uzeo sam izvješće Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje na dan 31.12.2011 - iz čega je vidljivo da imamo čak 16 nezaposlenih osoba manje
u odnosu na 2010 godinu.

Kao mjerodavan podatak o broju stanovnika, uzeo sam „Broj zdravstveno osiguranih osoba prema HZZO
na dan 31.12.2010 godine“ - iz čega je vidljivo da imamo 34. stanovnika manje nego 2010 godine.

**********************************************************************************

Prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, i izvješću „Nezaposlene osobe po općinama i gradovima stanovanja,
dobi i spolu 30. lipnja 2012. godine“.....
...u Promini sada imamo 39-ero nezaposlenih (22 prominca- 17 prominki).

Prema starosnoj strukturi, najviše je nezaposlenih u dobi od 20 do 24 godine, i to 11 osoba-9 prominjaca,
i 2 prominke.

Čak skoro 30% nezaposlenih je u navedenoj dobnoj skupini!


"BROJ OSIGURANIH OSOBA POGRADOVIMA/OPĆINAMA/GRADSKIM ČETVRTIMA
na dan 30.6.2012. godine“ nam kaže da u Promini ima 1087 osiguranih osoba, a ja taj podatak često tumačim i
kao broj najbliži broju stanovnika.

Prema mom izračunu, u odnosu na broj stanovnika (osiguranih osoba) , Promina na dan 30.06.2012 ima 3,58% nezaposlenih.


Kako komentirati navedene podatke o nezaposlenosti?

Promatrajući broj nezaposlenih osoba, ovo je drugi puta od osnutka Općine Promina (1993 godine),
da je broj nezaposlenih tako malen, točnije samo 39 osoba!

Prvi puta, taj se podatak (39 nezaposlenih) mogao pročitati u izvješću o nezaposlenosti HZZ-a
za „rujan 2011 godine“, a drugi puta je u izvješću za „lipanj 2012“ godine.

Uglavnom, po mom mišljenju, Promina ima potencijala za otvaranje novih radnih mjesta,
jer je velik broj nezaposlenih osoba u najboljim godinama života (20 do 24),
ali ta razmišljanja ostavljam poduzetnicima.




Na pisanje ovog posta, zapravo me potakao sljedeći dokument HZZ-a:




Dokument je prilično opsežan, i ja ću kao i obično obraditi samo navode u kojima se spominje općina Promina.

Pa krenimo redom sa citatima;


***********************************************************************************

Prostorni raspored nezaposlenih osoba

Šibensko – kninska županije obuhvaća 20 jedinica lokalne samouprave.
Od toga pet jedinica lokalne samouprave čine gradovi Drniš, Knin, Skradin, Šibenik i Vodice.
Preostalih 15 jedinica lokalne samouprave čine općine Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje,
Murter – Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić.

Krajem 2011. godine, najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba imao je grad Šibenik (82.824 ili 34,6 %
od ukupnog broja u PS Šibenik), zatim grad Knin (1.712 ili 21,0 %) i grad Vodice (824 ili 10,1 %),
a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u općinama Civljane (11 ili 0,1 %), Kijevo (20 ili 0,2 %)
i Promina (44 ili 0,5 %).

U usporedbi sa 2010. godinom, evidentirana je nezaposlenost smanjena na području četiri grada i osam općina.
Najveće smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u općinama Promina (26,7 %),
Pirovac i Murter –Kornati (svaka 10,9 %) te Unešić (9,4 %).





***********************************************************************************


Meni osobno, malo čudno izgleda sljedeći podatak:

„............najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u općinama Civljane (11 ili 0,1 %), Kijevo (20 ili 0,2 %)
i Promina (44 ili 0,5 %).“

Kako bi moja profesorica iz matematike rekla, „Ajmo malo zdravo seljačke matamatike.
Objasnimo problem pješke“

-Da Promina ima 100 stanovnika, i 4 nezaposlena- to bi bilo 4% nezaposlenih?
-Da Promina ima 1000 stanovnika, i 4 nezaposlena to bi bilo 0,4% nezaposlenih?

-Ako Promina ima 1100 stanovnika, i 4 nezaposlena, to bi bilo 0,36% nezaposlenih?
-Ako Promina ima 1100 stanovnika, i 40 nezaposlena, to bi bilo 3,6% nezaposlenih?

- Ako Promina ima 1100 stanovnika, i 44 nezaposlena, to bi bilo koliko nezaposlenih?

Da li 4% ili 0,4% nezaposlenih?


Na kraju, bilo da vas računaju u 4% nezaposlenih, ili 0,4% nezaposlenih, vama je sigurno svejedno.

Najljepši je svakako dan, kad više niste dio ove statistike!



Na kraju ponovimo još jednom najljepšu rečenicu u ovom tekstu:

U usporedbi sa 2010. godinom, evidentirana je nezaposlenost smanjena na području četiri grada i osam općina.
Najveće smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u općinama Promina (26,7 %), Pirovac i Murter –Kornati
(svaka 10,9 %) te Unešić (9,4 %).

Kad bi moga vratit vrime

Nema dana, nema sata, da makar jedne dnevne novine, barem malo ne dotaknu teme tipa: „Zaustavljanja vremena“;

-Kako usporiti starenje?
-Kako biti vječno mlad?
-Kako vratit vrijeme?

Ako ne čitamo novine, jer nam je raznih informacija puna kapa, onda je tu radio, i krene Goran Karan s pjesmom

-„Di mi mladost ostala“:

Kad bi moga vratit vrime
i pustit suzu na one stine
di san pisa tvoje ime
di me mladost ostala

Sa života skinit brime
i čiste duše pojubit stine
di san ukra sritno vrime
di me mladost ostala
di me mladost ostala



Završi Karan, i krene Grdović

-„E, da mi je vratit vrime“

Gdi god krenem uvik isti vitar doma me odvuče
U dvore isprid stare kuće, tamo gdi mi srce tuče
Ispod loze gdi san s čačom od sunca se krija
Tu me mater uvik krila kad bi dišpet učinija

Brzo to je prošlo vrime, ostarila mati
Starog čače više nima, zauvik je poša spati
Uvenula stara loza, oronule škure
Hej da mi je vratit vrime u te najlipše mi ure

Pa da opet vidim ja gdi san mladost stavij
Ispod sunca zlatnoga, gdi je moja Dalmacija
Da se opet vratim ja, gdi me život milova
Dobre ljude sve bi zva
I staru pismu opet zapiva

Gdi god krenem uvik isti vitar doma me odvuče
U dvore isprid stare kuće, tamo gdi mi srce tuče
Uvenula stara loza, oronule škure
Hej da mi je vratit vrime u te najlipše mi ure


Ovo su samo dvojica koja bi „tila vratit vrime“, ali takvih kao njih dva ima more, i cijeli se dan izmjenjuju na radiju.

I kako čovjek može ostat ravnodušan na te pjesme?

Zar je rješenje da sve ostane samo na pjesmi?

Zar je rješenje samo razvijati teoriju, a u praksi sjediti skrštenih ruku?

A i fra Šime je jednom lijepo i pametno rekao: "Teorija i praksa su dva vesla jedne lađe"!




Jednog popodneva, Mikiju je bilo svega dosta.
Odlučio je ne samo zaustaviti vrijeme, nego zajedno sa njime putovati u prošlost!

Mislite da je to nemoguće?

Kad se nešto dogodi, mi pogledamo na sat, i kažemo u toliko i toliko sati, dogodilo se to i to.
Miki je odučio napraviti obratno, okretati sat unatrag, i reći -sad će se dogoditi to-i to.

Jel' me pratite?

Miki više voli brojke od slova, a još mu je ljepši doživljaj gledati kako se brojke „tope“ prema nuli.

Kako to dočarati običnim satom?

Možda postoje razna rješenja i za to, ali Miki je taman u tom trenutku prolazio preko šahte za vodu, i odgovor se stvorio sam od sebe, i njegovoj sreći nije bilo kraja.

Poput profesora Baltazara skočio je metar u uzrak od sreće i viknuo „eppur si muove" -(ipak se kreće).

Otrčao je do radione, pronašao francuski ključ, i krenuo u akciju.

Skinuo je vodomjer sa vodovodnih cijevi, poljubio ga od sreće, i vratio ga u suprotni položaj od dotadašnjeg, a onda viknuo ženi -„Puštaj vodu“.

Žena je ionako taman imala namjeru oprati salatu za ručak, i nesvjesno je okrenula špinu, a Miki se sćupio kraj šahte za vodu, rukama podbočio bradu, i zamišljenim pogledom promatrao brojilo.

Naivna žena nije uopće bila svjesna, da je njen muž pomoću brojila za vodu krenuo putem prošlosti, i da će današnji ručak sigurno preskočiti.

Mikijeva šahta, na svu sreću, nije do puta.
Nitko ga nije mogao promatrati, i on je bez problema krenuo „mirno putovati“.

I tako je Miki uz šahtu za vodu pjevao, smijao se, plakao, plesao.....radio sve što je radio točno u momentu kada se brojilo vode npr. nalazilo u poziciji 42001 m3, pa 41998 m3.....

Sjetio se odmah i pjesme „Bjelog dugmeta“- „Što bi dao da si na mom mjestu“.

Osjetio je mladost...radost....Koja uživancija...(Tijelo doista ostade, a duše ode na put....)

Koliko bi samo njegova sreća potrajala, da kojim slučajem nije morao prekinuti putovanje i otići u „ovozemaljski“ WC?

Taman što je ušao u kuću, niotkud se stvorio „očitač brojila“, zapisao stanje brojila i otišao.

Sve ostalo je povjest...
Nerazumni ljudi, na kraju su u novinama objavili, a drugi čitali sljedeći članak:



*******************


četvrtak, 05.srpnja 2012

Iz Zaleđa: Ukrao 1.800 kuna vode

Protiv muškarca iz Zaleđa policija je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu jer su ga osumnjičili za krađu vode.

Šibensko poduzeće Vodovod i odvodnja oštetio je za 1.800 kuna.
Policija je utvrdila da je mjerilo potrošnje vode koje se nalazi ispred njegove obiteljske kuće priključio na vodovodnu mrežu u obrnutom smjeru.

Napravio je to 10. veljače od kada se smanjivao stvarni utrošak vode.

*******************


Koja prizemna, koja nazadna razmišljanja!
Otputuješ koju godinu u prošlost, i odmah te od ljubomore prijave Državnom odvjetništvu i podnesu kaznenu prijavu jer si navodno krao vodu.

Na koncu....kad je Miki malo bolje razmislio....pa što je to 1800,00 kuna?

Što bi Grdović i Karan dali, da su mogli putovati zajedno s njim, "da su mogli vratit vrime"?

Natječaj za izbor direktora komunalnog poduzeća "EKO-PROMINA" III dio

Prvo malo ponavljanja gradiva na temu iz naslova:

Točno, 17.05.2012. (četvrtak), prije skoro dva mjeseca, objavio sam post pod naslovom:
„Natječaj za izbor direktora komunalnog poduzeća "EKO-PROMINA" II dio“
Linkom: http://promina.blog.hr/2012/05/1630783897/natjecaj-za-izbor-direktora-komunalnog-poduzeca-ekopromina-ii-dio.html

Ukratko, u postu sam objavio Natječaj za direktora „EKO-Promine d.o.o“ , komunalnog društva u vlasništvu Općine Promina, koji sam tada pronašao na internetu i u jednim novinama.

Premda je spomenuto komunalno društvo bez iti jednog zasposlenog, sada već bivšem povjereniku Vlade RH, Draženu Grgureviću, nije bilo sporno da donese sljedeće Odluke kojima se „EKO Promini“, povjeravaju sljedeći poslovi:


Post: Povjerenik Vlade RH za Općinu Promina odlučio je….VII dio
OPĆE UVJETI obračuna odvoza komunalnog otpada od fizičkih i pravnih osoba s područja Općine Promina
Link: http://promina.blog.hr/2012/06/1630823282/povjerenik-vlade-rh-za-opcinu-promina-odlucio-jevii-dio.html

Post:Povjerenik Vlade RH za Općinu Promina odlučio je….VI dio
ODLUKU o kriterijima za obračun troškova gospodarenja komunalnim otpadom
Link: http://promina.blog.hr/2012/05/1630805526/povjerenik-vlade-rh-za-opcinu-promina-odlucio-jevi-dio.html

Post:Povjerenik Vlade RH za Općinu Promina odlučio je….IV dio
ODLUKA o upravljanju grobljima
Link: http://promina.blog.hr/2012/05/1630772155/povjerenik-vlade-rh-za-opcinu-promina-odlucio-jeiv-dio.html


Post:Povjerenik Vlade RH za Općinu Promina odlučio je….
„ODLUKA o sakupljanju, odvozu i postupanju s prikupljenim komunalnim otpadom“
Link: http://promina.blog.hr/2012/05/1630749844/povjerenik-vlade-rh-za-opcinu-promina-odlucio-je.html





Ali, vratimo se Natječaju za direktora „EKO Promine“;

Nekoliko dana za redom, telefonski sam zvao pročelnika u općini Promina Žaru Sumana (osoba zadužena za informiranje), s pitanjem, tko je izabran za direktora „EKO Promine“?

„Uglavnom, za sada nije izabran nitko, i navodno se čeka novi sastav Općinskog vijeća, da izabere direktora“-(Ovo je za sada Pročelnikovo neslužbeno priopćenje…)

Malo mi je čudno da se čeka Općinsko vijeće da izabere direktora „EKO Promine“-Zašto?

Zato, što direktora „EKO Promine“, bira Skupština društva, a ona je ni manje ni više nego sam Načelnik Općine Promina, i nitko drugi.

Tri godine, bio sam vijećnik u Općinskom vijeću, i koliko se sjećam, ( a jako se dobro sjećam), Općinsko vijeće nije odlučivalo o zapošljavanju baš niti jednog jedinog djelatnika u Općinu Promina.

Malo podsjećanja na tu temu:

Točno 18.02.2011 godine objavio sam post:
„Natječaj za dva „ADMINISTRATIVNA REFERENT/ICE“ u Općini Promina“
Link: http://promina.blog.hr/2011/02/1628970791/natjecaj-za-dva-administrativna-referentice-u-opcini-promina.html

Ukratko, tko je na kraju izabrao dvije administrativne referentice?



Točno 06.12.2010 godine, objavio sam post pod naslovom:
„Javni natječaj- viši referent za financije i računovodstvo (vježbenik)“
Link: http://promina.blog.hr/2010/12/1628464903/javni-natjecaj-visi-referent-za-financije-i-racunovodstvo-vjezbenik.html

Ukratko, tko je na kraju izabrao financijskog referenta?

Točno 08.12.2010. godine, objavio sam post pod naslovom:
„SPREMAČICA U JEDINSTVENOM UPRAVNOM ODJELU OPĆINE PROMINA“
Link: http://promina.blog.hr/2010/12/index#1628464903

Ukratko, tko je na kraju izabrao spremačicu?



Netko će reći-To je bilo davno, sada je drukčije?

Onda se podsjetimo sljedećeg posta koji sam napisao samo nekoliko dana prije „Natječaja za direktora“, točnije 07.05.2012…
…post pod naslovom: „Šest slobodnih radnih mjesta u poslodavca-Općina Promina“
Link: http://promina.blog.hr/2012/05/1630747772/sest-slobodnih-radnih-mjesta-u-poslodavcaopcina-promina.html


Ukratko, tko je na kraju izabrao šest navedenih djelatnika za Javne radove?


Uglavnom, Općinsko Vijeće nije odlučivalo o zapošljavanju šest djelatnika zaposlenih u Javnim radovima….

Zašto se onda sada čeka Općinsko Vijeće da odluči o direktoru „EKO Promine?

Ista stvar je i sa „Natječajem za komunalnog redara“….niti taj Natječaj još nije niti okončan, niti poništen…..


E sada za kraj?

Što ako netko umre ovih dana, komu će se javiti u EKO Promini, u vezi otvaranja groba, mrtvačnice?
Što ako netko želi postaviti spomenik na grob?
Tko naplaćuje odvoz smeća?

Za sve je to (i još puno toga) je nadležna "EKO Promina", i svatko tko radi bez njenog odobrenja čini prekršaj.


Najčešće pitanje koje mi postavljaju čitatelji na mejl Bloga je:

"Jel' ono sa "EKO Prominom" stvarno kreće ili je to samo onako?"

Vrijeme će nam dati odgovore.....

Oznake: općina promina

Mine i dalje prijete

Ljeto je, vrijeme godišnjih odmora, vrijeme posjete roditeljima, djedovima, bakama.
Domovinski rat je godinama iza nas, ali su mine i dalje svuda oko nas, i prijete baš kao I prvog dana kada su postavljene.

Možda nije loše da se svi zajedno podsjetimo, gdje u Promini i dalje prijete mine, gdje su opasna minska polja;











Za više informacija, obavezno posjetite HCR- Hrvatski centar za razminiranje
Link: http://www.hcr.hr/hr/index.asp

Oznake: Mine u Promini