_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Obnova zvonika crkve sv Mihovila u Oklaju IV dio

Zadnjih dana, često se na Promina blogu traži informacija "Tko je financirao obnovu Zvonika crkve sv Mihovila u Oklaju?".

Pa evo i jednog od mogućih odgovora na to pitanje u sljedećem dokumentu:



....ili ako malo lošije vidite.... na fotografiji piše:

MINISTARSTVO KULTURE
Uprava za zaštitu kulturnih dobara

Programi zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2012. godini

Odobreni progarami zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2012. godini

Šibensko-kninska županija

Br.----Naziv programa----------------Nositelj programa------------------Odobreni iznos u kn

12----Oklaj, Crkva sv. Mihovila----Zupa sv. Mihovila - Promina-----100.000,00

Naravno....da je bilo još donatora, a o njima više u prethodnom postu na ovu temu pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/04/1630550305/obnova-zvonika-crkve-sv-mihovila-u-oklaju-iii-dio.html

..odnosno pod naslovom:

"Obnova zvonika crkve sv Mihovila u Oklaju III dio"

Oznake: Obnova zvonika crkve sv Mihovila

III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije

Na 18. sjednica Županijske skupštine Šibensko-kninske županije održanoj od 15. lipnja 2012. godine, usvojene su:
„III. Izmjene i dopune Prostornog plana Šibensko-kninske županije „

Što nam donose iste, možete pročitati pod linkom:
http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2012/06.pdf

Pregledao sam „III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije“ i u njima vezano za prostor Općine Promina, pronašao sljedeće navode:



Članak 14.

Planom se, na temelju Plana navodnjavanja za područje Šibensko - kninske županije izrađenog od strane Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, omogućuje izgradnja sustava za navodnjavanje s akumulacijama i mikro akumulacijama korištenjem postojećih vodnih potencijala (vodototoci, oborinske vode, izvorišta, podzemne vode, pročišćene otpadne vode, vodoopskrbni sustavi u vrijeme smanjene potrošnje i dr.) za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Područja podobna za navodnjavanje prikazana na kartografskom prikazu

2.4. Infrastrukturni sustavi - Vodno gospodarstvo:

-Petrovo polje -Donje polje -Jadrtovac -Vrpolje
-Vedrovo polje i Gluvače (O.Promina)
-Gaj (Gornje Planjane)
-Danilsko polje
-Trolokve (Žažvić)
-Gaćelezi i Grabovci
-Prokljan.

Potencijalna područja koja je moguće planirati u PPUO/G nakon usuglašavanja s ostalim namjenama, a pogotovo sa zaštitom prirode, sukladno „Planu navodnjavanja za područje Šibensko-kninske županije" su:

-Plavno
-Strmica-Golubić
- Kninsko polje, Vrpolje
- Kosovo polje
- Kijevo-Civljane
- Oklaj
- Bogatići
- Miljevci
- Laškovica-Dračevica
- Konjevrate
- Bilice
- Dobrijevići i Butišnica………


Članak 28.

(3) Na karti 1. Korištenje i namjena prostora prikazane su izdvojene gospodarske zone za smještaj proizvodnih i ostalih poslovnih sadržaja:

Grad Šibenik (Šibenik-Ražine, Vukovac, Podi, Sitno Donje, Radonić i Zaton-Jekovača),
Grad Drniš (Drniš - Kalun, Trbounje, Radonić, Brištane, ex Farma, Bandaluše),
Grad Knin (Knin-Knin i Preparandija, Očestovo),
Grad Vodice (Vodice i Čista Velika, Dubrava),
Grad Skradin (Lađevci),
Općine Bilice (Bilice i Lugovići),
Općina Biskupija (Uzdolje-Zvjerinac/Knauf),
Općina Ervenik (Ervenik, Radučić, Pađene),
Općina Kijevo (Suhopolje, Grab),
Općina Kistanje (Ivoševci)
Općina Murter-Kornati (Hripe),
Općina Pirovac (Torine i Cvitanice)
Općina Primošten (Primošten Burnji, Pokajac),
Općina Promina (Suknovci),
Općina Rogoznica (Oglavci),
Općina Ružić (Ružić, Kljake),
Općina Tribunj (Dubrave)
Općina Tisno (Dubrava kod Tisnog),
Općina Unešić (Unešić, Mirlović Zagora). Detaljni uvjeti za gradnju utvrđuju se u PPUO/G.


Članak 35.




Članak 93.

(3) Županijske ceste na kojima se planiraju značajniji zahvati su:

- Ž-6054: D 59 - Mokro Polje - rekonstrukcija ceste s produžetkom do Ervenika tj. do ceste Ž-6025,
- Ž-6055 (Drniš - Oklaj - Brljan - D59) i Ž-6056 (Ž-6246 - Oklaj - D33 kod Vrbnika)
- izgradnja obilaznice Oklaja,
- Ž- 6086 (Tribunj – Vodice) – nova trasa
- Ž-6082 – obilaznica Miočića.


Članak 94.

Članak 116. mijenja se i glasi:

“6.1.2. Željeznički promet
a. Željezničke pruge velike propusne moći

(1) Osim postojećih pruga (međunarodnih priključnih pruga i regionalna pruga) u Planu se planiraju i koridori brzih pruga velikog kapaciteta i brzine do 250 km/h na pravcu Gračac - Radučić - Oklaj - Pokrovnik - Perković- Šibenik / Split i alternativni koridor obalne željezničke pruge Perković - Šibenik - Zadar.

Planirana željeznička pruga Gračac - Radučić - Oklaj- Pokrovnik - Perković - Šibenik/Split

(2) Brza željeznička pruga Gračac – Radučić – Oklaj– Šibenik – Split predstavlja dio planiranog zajedničkog željezničkog koridora koji objedinjuje transverzalnu željezničku prugu Zagreb – Split i tzv. jadranskiželjeznički pravac Rijeka – Otočac – Gračac – Šibenik– Split – Dubrovnik.


Članak 99.

Članak 121. mijenja se i glasi:
b. Vjetroelektrane, sunčeve elektrane i ostali obnovljivi izvori energije

(1) Planom se određuju područja za:
a. smještaj vjetroelektrana:

1. Orlice - Grad Šibenik,
2. Trtar - Grad Šibenik,
3. Crno brdo - Grad Šibenik,
4. Glunča - Grad Šibenik.

b. istraživanje mogućeg smještaja vjetroelektrana:

5. Velika Glava - Grad Šibenik,
6. Crni Vrh - Općina Unešić,
7. Bubrig - Općina Unešić i Grad Drniš
8. Mideno Brdo - Općina Unešić i Grad Drniš,
9. Ljubačka Vlaka - Općina Biskupija, Grad Knin,
10. Krš Pađene - Općina Ervenik i Grad Knin,
11. Gornja Biskupija Gornji Orlić, Općina Biskupija
12. Vrbnički plato - Općina Biskupija i Općina Promina,
13. Svilaja - Općina Ružić i Grad Drniš,
14. Prostor uz državnu granicu s BiH između Kijeva i Uništa - Općina Kijevo,
15. Debelo brdo - Općina Ervenik i Grad Knin,
16. Kozjak - Tutnjevina - Grad Drniš, Grad Knin, Općina Biskupija i Općina Kijevo,
17. Dazlina - Grad Vodice, Općina Tisno,
18. Boraja - Grad Šibenik,
19. Crni Umac - Općina Unešić,
20. Moseć II - Općina Unešić, Općina Ružić
21. Lišane - Općina Kistanje.

(10) Planom se određuje područje istraživanja mogućeg smještaja sunčanih elektrana snage veće od 200 kW u planiranim zonama:
Gaj - Općina Promina,
Razvodsko plandište - kontaktno područje Općine Promina i Grada Drniša.



Članak 115.




Članak 118.

(6) Na području Županije utvrđuju se slijedeće lokacije za smještaj građevina i postrojenja za gospodarenje građevinskim otpadom koji ne sadrži azbest, odnosno prikupljanje, obradu i privremeno odlaganje građevinskog otpada:

Jarebinjak (Općina Rogoznica) i Moseć (Grad Drniš, prethodno potrebno sanirati odlagalište). Gospodarenje građevinskim otpadom koji ne sadrži azbest i konačno odlaganje ostatnog
građevinskog otpada osim na lokaciji centra za gospodarenje otpadom Bikarac moguće je i na napuštenim eksploatacijama boksita Mratovo, Džapići-Čveljići (Općina Promina), te na predjelu kamenoloma Veprštak (Općina Tisno), Pišća-Kreševo i Leć (Grad Vodice), Razdolje (općina Kijevo), Stara Straža (Grad Knin) i uz gospodarsku zonu Kljake (Općina Ružić). U gospodarskoj zoni Girk-Kalun Drniš omogućuje se gospodarenje građevinskim i inertnim otpadom koji u sebi ne sadrži azbest s mogućnostima privremenog i konačnog odlaganja.
Detaljni uvjeti smještaja i lokacije odredit će se u PPUO/G.

3.5.4. 2. Popis arheoloških lokaliteta po gradovima i općinama:





3.5.4.5. Popis pojedinačnih spomenika kulture (registriranih i evidentiranih):




Nadam se da sam uspio pobrojati sve navode vezano za Općinu Promina.

Ali, za vsaki slučaj, svi vi koje interesira ova problematika, posjetite već navedeni link Vijesnika Šibensko-kninske županije br.06-2012:
http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2012/06.pdf

Oznake: prostorni plan

Putevima prezimena Bilandžija- Od Promine do Liskovice ili obratno?

*

Jedan od najčitanijih postova na Promina blogu, vjerojatno je „Prezimena u Promini“.
Tema je to, koja živi i nadograđuje se, što mojim...što komentarima ili e-mejlovima čitatelja bloga.

Zadnjih mjesec dana, izmjenio sam desetke mejlova na temu prezimena Kerić, Martinović i Bilandžija.
Svako od prezimena zaslužuje poseban post, posebnu priču.

Današnja priča, posvećena je prezimenu Bilandžija, (koje će za sobom „povući“ cijeli niz prominskih prezimena).

Pa krenimo redom;

Prije desetak dana, dobio sam sljedeći upit (ime pošiljatelja izostavljam u dogovoru s istim);

-„Čitam Vaš blog, pa me zanima informacija o prezimenu Bilandžija- Je li to orginalno prezime iz Promine ili se radi o doseljenicima iz Bosanske krajine?

Unaprijed hvala“


-Usljedio je moj odgovor:

Prezime Bilandžija, prvi puta se spominje 1709 godine u Suknovcima, i 1816 godine u Oklaju, o tom više u postu pod naslovom:

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 2.dio

i linkom:
http://promina.blog.hr/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html

i Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio

i linkom:
http://promina.blog.hr/2007/05/1622562817/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-7dio.html


Od kud su stigli Bilandžići ili Bilandžije u Prominu, odnosno- da li je to prezime izvorno prominsko?

Sumnjam da je prezime izvorno prominsko, i pretpostavljam da su njegovi nositelji stigli u Prominu u velikim seobama iz Bosne....ali, nažalost nemam konkretan pisani podatak-trag za svoju tvrdnju.

Ono što je sigurno....to je da su Bilandžije iz Promine odselile u okolicu Grahova, i u Slavoniju u mjesto Nijemce....

Posjetitelj Bloga odgovorio je sljedeće:

-Naime zbunjen sam činjenicom jer sam našao puno prominskih i oklajskih prezimena u jednom selu srednje Bosne, a prema njihovim navodima doselili su se iz prominskog kraja nakon što je Austro-Ugarska preuzela vlast u Bosni.
Prezimena su: Duić, Cota , Čavlina, Bilandžija, Čulina , Duvnjak, Gazić, Ljubičić, Zrile, Vulić.

Pa mi sad nije jasno na koju stranu su bile migracije točno, iz Bosne u Dalmaciju ili obratno?




Uzvratio sam Posjetitelju Bloga sljedećim pitanjem:

„Možete li molim Vas navesti ime sela koje spominjete, ako nije problem?

Naime...i ja sam čuo za Prominjce koji su odselili u Bosnu, i sada je dio njih doselio u Knin, ali nažalost, nisam zapamtio imena mjesta iz kojih dolaze.


Posjetitelj Bloga odgovorio je sljedeće:

- Radi se o selu Liskovica i njenim zaselcima Kulina, Brda, Drevuša, Kovačica te još neka nisam baš siguran.
U tim selima 90 posto stanovništva imalo je ista prezimena kao u Promini.

Kažem "imalo" jer su tijekom posljednjeg rata cijela sela spaljena, a ljudi raseljeni prema Zagrebu, Zapadnoj Europi-Njemačka, Švedska, Nizozemska, Francuska te Kanada i Australija.

Igrom slučaja imao sam priliku upoznati nekolicinu ljudi iz Promine i Oklaja, pa su me zbunila prezimena, jer su ista prezimena kao u navedenom selu (Liskovica-prije rata 1000 stanovnika);
Bilandžija, Čavlina, Ljubičić, Čulina, Zrile, Maletić, Vulić, Duvnjak, Cota, Dujić te još neka.

Još me je jedna stvar fascinirala kad sam upoznao nekoliko Cota iz Promine s kojima sam radio, te sa usporedmom mojih rođaka koji nose prezime Cota, imaju veliku genetsku sličnost, a nemaju sigurno povezanost 100 godina i više.

Eto nadam se da sam pomogao, Pozdrav Promini.

**********



E sad......ovdje malo zastanimo....

Od svih navedenih prezimena, jedno bi moglo riješiti zakonetku u ko'm smjeru je tekla seoba.


Sjećate se rada -Ankice Čilaš Šimpraga: „Obiteljski nadimci u Promini“?

U njemu, izmeđuostalog, možete pročitati sljedeće:

****************************************
S druge strane, pisani nam izvori pokazuju da su neki prominski obiteljski nadimci, koji nisu postali plemenskim/rodovskim imenima, imali drukčiju sudbinu.

Tako su u crkvenim maticama iz 1862. uz neka prezimena zapisivani tadašnji obiteljski nadimci koji su danas prezimena.

Odatle je vidljivo da je proces formiranja nekih prominskih prezimena završen vrlo kasno, u 2. polovici 19. stoljeća.

prezime i obiteljski nadimak 1862./današnje prezime

Bilandžija Maletić/ Maletić
Bilušić Pižić /Pižić
Bilušić Kasap /Kasap
Matas Maglica /Maglica
Maleš Jurić /Jurić
Škarica Mudrinić/ Mudrinić
kraj citata“

Za nastavak priče, mislim da je najbolje da svi malo „zavirite“ u izvorni članak Anikice Čilaš Šimprage, koji je objavljen pod linkom:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=35049

****************************************

Moja pretpostavka je (na osnovu prethodnih navoda) da je seoba krenula iz Promine, jer je prezime „Maletić“, u ovom slučaju izvorno prominsko prezime.

Isto tako, u prilog mojoj pretpostavci ide i činjenica da od 1878. do 1918. godine traje austrijska uprava u Bosni i Hercegovini (a Austro-Ugarska je seobu provodila?).




Idemo dalje s tekstovima iz e-mejla Posjetitelja bloga:


**************************************************************


Zaboravio sam napomenuti i selo Barevo koje je etnički bilo jako mješano,ali hrvati koji su tamo živjeli nosili su isto prezimena koja potječu iz vašega kraja.

Prema priči starijih ljudi, moga djeda itd.. ..

Prije Prvog svijetskog rata počelo je masovno naseljavanje opustošene srednje Bosne, a većinom su se migracije odvijale Promina-Grahovo- Liskovica- te nakon Drugog svijetskog rata opet nazad prema Hrvatskoj, većinom Slavonija.

Upoznao sam npr. u Ivanić gradu Bilandžije iz Promine i iz Liskovice koje je sudbina vremena spojila opet u istom (ali stranom) kraju (Moslavina), tako isto u Garešnici, Repušnici.

Trenutno najviše navedenih prezimena u Hrvatskoj osim Zagreba, živi u selima Nova Subotska, Lipovljani, Ilova, Vuka, Ivanić grad (više od deset obitelji),..itd..,

Od država zaboravio sam napomenuti Švicarsku i Austriju, a ljudi iz toga kraja većinom su uspješni poslovni ljudi u Bih,Hrv te zemljama Europe.

Sve informacije koje sam vam naveo nisu sto posto provjerene i trebaju daljnje istraživanje, moje znanje koje sam skupio većinom proizilazi od ljudi s kojima sam stupio u kontakt, te od priča starih ljudi, čiji su se očevi doseljavali iz Prominskog (Drniškog i Kninskog) kraja od 1850 do 1900. god prošloga stoljeća.
Počelo me zanimati podrijetlo moga prezimena tijekom istraživanja mojega obiteljskog stabla iz kojega proizlaze prezimena, Zrile, Bilandžija, Ćosić i Vulić pa sam sa vremenom naletio na hrpu drugih informacija.

Ako Vas zanima povezanost tih prezimena mislim, da bi se to moglo naći u crkvenim spisima kad su se točno događala ta iseljavanja.

Prave adrese bi mogle biti Banjalučka biskupija koja ima sve podatke o Liskovici te imaju svoju službenu stranicu i e-mail.

Eto nadam se da sam pomogao, te mi se slobodno obratite ako imate još kakvih pitanja ili ako imate kakvih točnijih saznanja o točnom podrjetlu prezimena Bilandžija ili Vulić.

**************************************************************



Jednom prilikom, u groblju Gospe Čatrnjske, primjetio sam stari križ sa prezimenom Bilandžija. Tada mi je bilo čudo da je netko od Bilandžija sahranjen tu, kad se zna, da većina prominskih Bilandžija ima grobnice u Oklaju kod crkve sv Mihovila.

Ali, sad kad nakon svega malo razmislim....vjerojatno je kod Gospe pokopan netko od Suknovačkih Bilandžija.

Isto tako, ako pogledamo prezimena u Liskovici: Duić, Cota , Čavlina, Bilandžija, Čulina , Duvnjak, Gazić, Ljubičić, Zrile, Vulić.....
....vidimo da ih je najviše iz Suknovaca.

Godina 1850, koja se navodi kao moguća godina doseljenja Prominjaca u Liskovicu, i nije tako davna....i vjerojatno bi se negdje mogao-morao pronaći kakav pisani trag tago prilično velikoj seobi?


Na kraju....

Nadam, da će prominskim Bilandžijama ova tema biti zanimljiva, ali ne samo njima...nego i svim Bilandžijama koji ovo čitaju širom Hrvatske i svijeta, ali i svima ostalim, čija se prezimena u ovoj priči spominju.

Oznake: Prominsko prezime

Do Bogatića, i dalje makadamom

Prije skoro dvadesetak dana, točnije 02.06.2012, dobio sam na e-mejl Bloga komentar vezan za probleme stanovnika Bogatića.

Objavljujem komentar u cijelosti:



*********************************************************************


Poštovani,

Pošto nisam registriran i ne mogu komentirati ovim putem vam se želim obratiti vezano za ovaj post, a nadasve ponukan jučerašnjim dopisom „Inicijative za izdvajanje Bogatića iz Općine Promina“.

Čitam sve navedene razloge u dopisu pa se pitam koliko su u pravu.
Općina, odnosno njeni čelnici su za Bogatiće učinili jako puno.
Jest da je bilo načelnika koji nisu niti znali gdje su i kako doći do Bogatića.

Istina je i da je bilo čelnika koji su Bogatiće otkrili kad im je trebalo glasova.

Istina je i da je bilo „političara“ koji su jasno i glasno govorili da dok oni dišu Bogatići neće vidjeti asfalt.

Istina je i da mi naš Prominac neće voziti iz Zagreba neke stvari jer:“Ne mogu ti ja mojim kamionom doli poslije asfalta. Ostavit ću ti stvari kod mene u Oklaju pa se nekako snađi“ Istina je i da je taj asfalt napravljen točno u centimetar do katastarske općine Bogatići.

Istina je i da je država-općina potrošila nekoliko stotina tisuća kuna na projekat obnove ceste Čitluk-Bogatići koji bi se mogao natjecati za uvrštenje u antologiju ljudske gluposti.

Istina je i da smo skupili nešto novaca za odvjetnika koji se nije maknuo dalje od početka.

Istina je i da je potrošena gomila novaca za parcelaciju koju nitko ne želi provesti.

Istina je i da je bio važniji onaj dio ceste od Žagre do Osmanovca nego tri metra asfalta do Bogatića.

Istina je da je to samo dio lokalne ceste 52014 Matasi-Miljevački Bogatići i da nam je odgovoreno iz ŽUC-a da su predviđena sredstva za održavanje te ceste potrošena na krpanje i saniranje asfalta kroz Čitluk, Ljubotić i Mratovo a da mi pričekamo iduću godinu za krpanje rupa jer za njih treba samo par kamiona jalovine.

Istina je i da su nam lani dovezli i nasuli na taj put „grezani“ asfalt kada su sanirali ŽC prema Brljanu i da su to bili takvi komadi da nismo mogli voziti par mjeseci nego išli obilazno.
Sreća da je ovu zimu prošao rovokopač i čisteći snijeg počistio i taj asfalt.

Istina je i da su nam sada svu zemlju i otpad koji su pokupili šireći cestu prema Mratovu navezli kod nas i istovarili uz cestu. Vjerojatno će to upotrijebiti kao materijal za posteljicu asfalta.

Istina je da je cesta kod nas u takvom stanju da ne moramo nikome govoriti odakle dolazimo kada autima dođemo u Oklaj ili Drniš. A u Zagreb kada stignem, pogotovo poslije kiša kao sada, imam osjećaj da me svi gledaju i pitaju se da li još postoje takvi putevi.

Istina je i da mi je lani prijevoznik iz Šibenika vozio komad namještaja pa sam mu dao orjentire kako doći do nas ne spominjući da ima makadamskog puta. Kad je došao do kraja asfalta zove me i kaže da se izgleda izgubio jer je došao na bijeli put usred ničega.
Čudom se čudio kad sam mu, u šali, rekao da tek sada počinje civilizacija i da samo nastavi.

Istina je i da je ta cesta u svim auto-navigacijama i ne možete niti zamisliti čuđenja turista kad se navođeni navigacijama nađu na tom putu za Roški slap.

Istina je i da je selo Bogatić po svim statistikama „mrtvo selo“. Ali je poslije 2000.-te izgrađeno 12 potpuno novih kuća, a da o obnovljenim i ograđenim niti ne govorim. Napravljene su i dvije kuće sa bazenima (treći je u pripremi).
Posađeno je cca 20000 stabala maslina.
U Bogatićima je, vjerujem prva u Promini, prodana kuća kao vikendica Zagrepčanima i traži ih se još.
Upravo sada u Bogatićima ljetuju Nijemci koji su zakupili kuću cijelo ljeto i traže još. Naravno da se pitaju da li je takav put moguć u Europi.

Istina je da je općina postavila cijela dva kontejnera, po jedan u svaki zaselak, pa sada ti turisti moraju do kontejnera proći cijelih 700 metara.

Istina je također da novce rezervirane za taj put kroz EIB nismo iskoristili i da ih više nema.

Istina je da je toliko novaca potrošeno u ništa da bi bili dostatni za izradu puta od tri metra što bi zadovoljilo sve.

Istina je da smo htjeli financirati geodetski snimak nerazvrstanih cesta kao podlogu za novce iz IPARDA, ali nam to nije dopušteno.

Istina je da smo bili u ŽUC-u i pitali koliko bi mi mogli skupiti novaca i učestvovati u sufinanciranju pa nam je jasno i glasno dato do znanja da od asfaltiranja te ceste nema ništa.

I sada poslije svega navedenoga mi nije jasno zašto bi se izdvojili iz općine Promina kad je toliko toga učinila za Bogatiće i potrošila toliko novaca.

Iduće godine su ponovo izbori pa će nam opet netko doći i obećati a možda bude i koja kesica kave i kakav ručnik ili slično.
I onda opet ispočetka.

Ispričavam se na oduzetom vremenu i prostoru ali morao sam vam reći da su Bogatići isto u Promini i da ne završava sve sa krajem asfalta.
Ponukao me je na to i naslov vašeg posta „Čitluk- Mratovo“.
To je samo dionica ceste Matasi-Miljevački Bogatići.

I na kraju.

Da li je slučajnost da se taj dio ceste renovirao samo par dana prije posjete župana Pauka Mratovu kad se obilježavao kraj razminiravanja u Mratovu?

Pozdrav

*********************************************************************


Uz komentar, slijedi i nekoliko fotografija ceste za Bogatiće;

***

***

** Ovo nije pogrešna slika. Ovo je zaista dio lokalne ceste


*


Zahvaljujem se posjetitelju Promina bloga, na ovom zanimljivo komentaru.

Nadam se da će doći dan, kada ću moći objaviti na Blogu, da se nešto ipak kreće na putu za Bogatiće prominske.

Oznake: cesta čitluk mratovo bogatići

U Promini devet kapitana

„U Promini devet kapitana,
sa' ću kazat koja cura valja.
Oklajkuše blizu Lele,
igraju se cingarele.
U Čitluku kraj svetoga Roka,
ne znaju se nosit kako toka……..“

Ovaj post, ipak nije posvećen ojkalici, ili pjesmama koje su se pjevale uz kolo u Promini.

Početni stihovi pjesme, odvode me u neko drugo vrijeme, u vrijeme „U Promini devet kapitana“….vrijeme „kapitana“ i „kapitanija“.

Zna li netko od starijih Prominjana imena prvih kapitana, kada su u Promini ustrojene kapitanije?

Ima li netko možda zapis o tim prvim upraviteljima sela?

Sve je to sigurno negdje zapisano, ali gdje?

U nekim knjigama, pronašao sam da se na ovim, našim, prominskim prostorima imenuje devet kapitana…ali nažalost, njihovih imena, i više podataka o toj temi, za sada još nemam (ali jednoga dana….sigurno ću imati….).

Uglavnom kapitani su bili prvi „političari“ u našim selima, prvi predstavnici naroda.

Kroz prominsku prošlost, prošao je vjerojatno cijeli niz „političara“, a zapisa o njima je ostalo jako malo, ili gotovo ništa.

Ali, ovih dana, došao sam do zanimljivih dokumenata, u kojima se mogu pronaći svi prominski vijećnici od 1993. godine na ovamo.

Zašto od 1993. godine?

Zato što je nakon ukidanja šezdesetih godina prošlog stoljeća općine Promina, ista uskrsla te, 1993. godine, kao „Općina Oklaj“, da bi opet 1997. godine (ako se ne varam) još jednom „uskrsla“ u svom izvornom imenu „Općina Promina“.

Dokumenti su zanimljivi, jer osim imena izabranih Vijećnika i Načelnika, donose i broj birača koji su imali pravo glasa.

Sad, kad bi imali mogućnost zaviriti u „Popis birača“, imali bi odličnu dokumentaciju za istraživanje prominskih prezimena, nacionalne strukture stanovništva…..i tko zna sve čega ne…

Uostalom, da vam ne duljim…oputujmo u 1993. godinu;



Ne treba posebno podsjećati, da su ti Izbori održani van Promine, jer je skoro 80% Prominjaca živjelo u izbjeglištvu ili progonstvu-kako kome draže.
Sjedište općine Oklaj, tada je bilo u Unešiću....a ratno stanje je bilo "normalno stanje"...povratak u Prominu san...a granate i ispraćaji poginulih Prominjaca stvarnost...

Nakon oslobođenja Promine 1995. godine...kreće obnova i prvi Izbori 1997. godine;



Obova kuća se pomalo privodi kraju...tko se vratio...vratio...tko nije...možda jednom hoće...i evo nam već Izbora za Općineko vijeće 2001. godine;



Zatim slijede Izbori 2005. godine;




...i konačno zadnji redoviti Izbori 2009. godine;



...i iste godine, po prvi puta...direktni Izbori za Načelnika:



Nadam se da vam se svidjelo ovo virtualno putovanje kroz imena "novih prominskih kapitana"....

Jedino se nažalost od 1993. do 2009. godine nažalost iz navedenih dokumenata ne vidi tko je Načelnik, a tko njegova zamjenik.

Svi navedeni dokumenti koji su korišteni u postu, nalaze se na web stranici "www.izbori.hr".

Oznake: općina promina

Neslužbeni rezultati izbora za Općinsko vijeće u Općini Promina

Došao sam do neslužbenih rezultata Prijevremenih Izbora za Općinsko vijeće u općini Promini, a oni glase:

Na Izbore je izašlo 567 glasača.

-Lista Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)- Nositelj liste: Tihomir Budanko
-dobila je 372 glasa;

- Liste koalicije: Hrvatska stranka prava – Hrvatska seljačka stranka (HSP-HSS)- Nositelj liste aktualni Načelnik Općine Promina: Paul Cota
-dobila je 157 glasova;

-Lista: Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)-Nositelj liste: Dražen Grgurević
-dobila je 38 glasova;

Od ukupno 567 glasačkih listića, 8 je bilo nevažećih.

Prema svim informacijama, ako su točne (naglašavam opet da su to neslužbeni podatci, i promjene su svakako moguće) sljedeće Općinsko vijeće bi moglo biti u sljedećem sastavu:

1. Tihomir Budanko
2. Žarko Duvančić
3. Denis Bronić
4. Zvonko Bare
5. Marko Perić
6. Ana Pandža
7. Nediljka Džepina
8. Branko Džaja
9. Boško Duvančić
10. Marko Sičić
11. Josip Čulina

Jedino nisam siguran što će biti sa predstavnikom nacionalnih manjina, ali ako bude primjenjena praksa kao na prošlim Izborima za OV, pretpostavljam da će onda kao 12. ući u vijeće Rajko Đomlija sa liste SDP-a.


Evo kako bi to izgledalo na simulatoru izračuna mandata:



Naglašavam još jednom, da je sve ovo još NESLUŽBENO!


Nadopuna posta 18.06.2012 ponedjeljak;

Posjetio sam Općinu i pročelnika Žaru Sumana, i dobio sljedeće podatke o Izborima (i dalje neslužbene):




Zahvaljujem se mom "Prvom izvoru" na točnim podacima!


Nadopuna posta 06.08.2012.

Dvoje preostalih vijećnika HSS-HSP koji su ušli kao zamjene Načelniku i Donačelniku o Općinsko vijeće općine Promina su Marko Sičić i Jure Čveljo.

Tako da Josip Čulina, koji je bio 5. na listi koalicije HSS-HSP nije ušao u Općinsko vijeće, nego Jure Čveljo koji je bio 6. na istoj listi koalicije HSS-HSP.

Oznake: Izbori u Promini, općina promina

Prominska i druga kazivanja iz starine III dio

Prethodni post na ovu temu, možete pogledati pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/06/1630834504/prominska-i-druga-kazivanja-iz-starine-ii-dio.html

Ukratko, postovi su posvećeni diplomskom radu Danijele Validžić pod naslovom:
„Prominska i druga kazivanja iz starine“



U prošlom postu započeo sam temu:

II. 2.1.1. Pjesme uz kolo,

a evo i njenog nastavka:

(2.inačica)

Oj Promino, ja se tobom dičim,
u pivanju svoje srce ličim.
U Promini ima devet sela
ima cura svakojaki' vela.
Ima i i stari i nejak'i
moga bi se oženiti svaki.

U Promini devet kapitana,
sa' ću kazat koja cura valja.
Oklajkuše blizu Lele,
igraju se cingarele.
U Čitluku kraj svetoga Roka,
ne znaju se nosit kako toka.
U Suknovcim blizu Cote,
igraju se cure na balote.
U Lukaru živa voda vrije,
ima cura umila se nije.
Ljubotiske cure blizu brine,
igraju se na batine.
Puljankuše, podruguše,
piju vodu sa Riđuše.
Razvođanke, raskocane,
na tri jaja nasađene.

(Pjesma u 2. inačici, sastavljena je prema kazivanju Kaje Validžić, rođene Čavlina, 1914. u Matasima)

Obe inačice započinjale bi sa zazivom:

(3)

Ja bi malo zapivati proba,
sve s pomoću Boga i drugova.
Pomozi me Gospe Visovačka,
a za tizim ruko devojačka.

(Mate Validžić, rođ. 1909. u Čitluku, kazao je zaziv prije početka prominskih ojkalica uz kolo)

Evo još nekoliko zanimljivih stihova:

II. 2.1.2. Ostali deseterački dvostisi ili kraći spletovi dvostiha

Često su se u desetercima podrugljivo opisivale nečije mane, navodeći imena stvarnih osoba, koje tako nastavljaju živjeti u narodnoj pjesmi:

(1)

U Promini devet kapitana meni piše iz Oklaja Ana.
"Neću tebe iz Oklaja Ane,
iđen tražit curu u Puljane.
U Puljanim lipi cura ima,
ja se oću oženiti š njima."

(2)

Ispod sunca mlaki vitar puva,
Ljubotiski Pilip cure čuva,
ka kobilu od najveće štete
on i čuva od Nine Gojčete.

(3)

Ovce pase Jokica Budanko,
Povr' Doca, podno Dugodola,
š njime pase devet devojaka,
tri Prominjke, a šest Miljevaka.
"Ja san ima dvanajst Ijubeznica,
po godinam sve su bile dica.
Sve su bile odresla života
među njima Ijubovat divota. "

(4)

Gonte Jeku vi u mline,
di je žito sve Promine.
Devet kili kruva nama,
Jeka more pojist sama.

(5)

U Zečine puna glava gnjida,
doša kući, majci pripovida.

(6)

"Seko Mice, šta se ne udaješ? "
"Brate Cvitko, kad me neće niko
nego Relja iz Petrova polja,
poručuje svake nediljice,
ne dolazi pete godinice."

(Prema kazivanju Kaje Validžić, rođene Čavlina, 1914. u Matasima)


******************************************************

Cijeli rad je prekrasan…ali za sada…ostajemo na ovim pjesmama.

Temom prominskih pjesama, već sam se bavio u nekoliko postova.

Naslov: „Folklor Pormine Goran Knežević IV dio“
Link: http://promina.blog.hr/2007/10/1623324784/folklor-pormine-goran-knezevic-iv-dio.html
Pod navedenim linkom je još jedna varijanta iste pjesme….

Kad smo već kod Gorana Kneževića, evo i ostalih postova pod naslovom:
Folklor Pormine Goran Knežević

obavezno posjetite link:
http://promina.blog.hr/2007/09/index.html

Oznake: Prominska i druga kazivanja iz starine

Prominska i druga kazivanja iz starine II dio

Prvi post na ovu temu, možete pogledati pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/06/1630829819/prominska-i-druga-kazivanja-iz-starine.html

Ukratko, postovi su posvećeni diplomskom radu Danijele Validžić pod naslovom:
„Prominska i druga kazivanja iz starine“




U prošlom postu nisam naveo sadržaj rada, tako da ga zato sada donosim u cijelost:

*******************************************************
SADRŽAJ:

UVOD 3

I. USMENA KNJIŽEVNOST

II. USMENO PJESNIŠTVO

II. 1. LIRSKA PJESMA
II. 1.1. Molitve, legende
II. 1.2. Pjesme uz narodne običaje
II.2. OJKALICE I RERE
II.2.1. Ojkalice
II.2.1.1. Pjesme uz kolo
II.2.1.2. Ostali deseterački dvostisi ili kraći spletovi dvostiha
II.2.2. Rere
II.3. LAGARIJE
II.4. RUGALICE

III. KRATKI PROZNI OBLICI

III 1. ZAGONETKE
III.2. POSLOVICE

IV. RETORIČKI OBLICI

IV.l. ZDRAVICE
IV.2. ZAKLINJANJA 32
IV.3. BROJALICE 32

V. DJEČJE STVARALAŠTVO USMENE
KNJIŽEVNOSTI

V.1. PJESME O ŽIVOTINJAMA

RJEČNIK
ZAKLJUČAK
IZVORI

*******************************************************

Cijeli rad je zanimljiv, a ja sam odlučio objaviti samo dvije varijante pjesama koje su se pjevale uz kolo.
Pjesma u prvoj inačici, sastavljena je prema kazivanju Ane Perić, rođena 1924. u Lukaru.

*******************************************************
II. 2.1.1. Pjesme uz kolo

Pjesme koje slijede pjevale su se u Promini, uz kolo, na raznim svečanostima. Kolo se igralo na blagdan Male Gospe ispred crkve Gospe Čatrnjske u Lukaru i na blagdan sv. Joakima i Ane, ispred crkve sv. Martina u Mratovu.
Običaja plesanja kola već dugo nema, ali pjesme se i danas zapjevaju u raznim prigodama, samo što je sve manje onih koji ih pamte.

Ovo je splet pjesama od deseteračkih dvostiha, u dvije varijante (inačice):

(1 .inačica)

U Promini devet sela ima
djevojke se poznaju po njima
Sve djevojke lipe i rumene
i u lipu robu obučene
bile bluze, a kratki rukava
za ljubav i moliti badava.
Svaka misli iz svog sela neću,
u selu ću naći sebi sreću.
U drugom su običaji kruti
neću majko, na me se ne ljuti
nastojaću ode biti prva,
čuvat stado i nositi drva
A kad dođe blagdan Gosp Male
oblače se djevojke bez šale.
Sastaju se iz svi devet sela
na svoj način svaka je vesela.
Zapivaju pismicu malenu,
staru, mladu - svakom ugođenu.
Moj dragane iz prominski' sela
kad te vidin odma' san vesela.
Ajte cure vi u kolo amo,
ja ću pivat, vi slušajte samo.
Oprosti mi prominski narode,
što san tio zapivati ode.
Ženi bi se, žena mi je draga,
Al' se bojin namirit na vraga.
Pokušat ću ja je sam pronaći,
pa ću onda reći mome ćaći.
U Promini devet kapitana
sa ću kazat koja cura valja.
U Lukaru živa voda vrije,
vidim jednu umila se nije.
Dragu gleda momak iza zida
kako ona s drugin pripovida.
Stid je bilo od svita ovoga
ona pita koj" stvorio Boga
te se ista na jedno povraća
ona pita ko je Bogu ćaća.
Bome mala uzeti te ne bi
Daj' ćaćino sve stanje pri tebi.
Suknovčanke blizu Cote
igraju se na balote
A mataske ka' pri gradu
svetog Ante cviće kradu
Razvođkinje jašu bicikletu
suju Boga i nedilju svetu.
Oklajkuše na mistu su lipu,
a'l su puno mršave na pipu.
A čitluske blizu svetog Roka
namiguju na mladog poroka.
Mratovkuša baš na svetu Anu
brijala se cura na tavanu
Sakrila se pa se brije,
Stid je bilo od komšije.
Bogatićke, blizu Krke,
one jesu prave zvrke.
Puljankuša pošla srati,
a koprivom dupe trati.
Kopriva je vražja trava,
pa za dupe nije zdrava.
Idem jednom iz Oklaja kući,
nađo curu ovce čuvajući.
Bičve plete, a terluke šiva
sa svojin se stadom razgovara:
"Stado moje, samo ćeš ostati,
moji su me rešili udati.
Tila san se udat lanjske zime,
nije ćaća platijo decime.
Uda' ću se, a u selo neću,
u devoru imam bolju sreću.
Ja joj priđen i upita:
"Mala, bi li meni jedno janje dala?
Ljubi mene, života ti tvoga,
ili mene il' komšiju moga.
U komšije ima devet braće,
a na meni samo jedne gaće.
Vidiš momke iz prominski' sela,
lipi li su majka im vesela.
Svi stasiti, lipi i rumeni
ka' od brda da su odronjeni.
Oj Promino, alaj si nadase,
dođi curo meni pod orase.
Dođi curo, pod orase meni,
sama znadeš da me ćaća ženi
Samo nemoj da te zora vata
ki magare oko tuđi vrata.
Nemoj mala stajat na put sreći
i govorit "Da j' lipši i veći“.
Da j' lip, visok i da ima svega
možda b' onda ti pošla za njega.
Toga j' ritko danas, moja draga,
'ko te gleda more da nastrada.
Udaji se dok si na zemanu,
kad ostariš naće tebi manu.
Opet cura zapiva polako,
ja je slušan ona kaže vako:

"LIPŠI SELA OD PROMINSKI NEMA,
NI JUNAKA DO NAŠI MOMAKA.
OJ PROMINO, BRDO POVISOKO,
GLEDAM SELA DUGO I ŠIROKO.
NAD TOBOM SE VIJAJU OBLACI,
ŠIROM SELA RAĐAJU JUNACI.
LIPE CURE I JUNACI MLADI,
RODNA POLJA, LIPI VINOGRADI.
OJ, PROMINO, JA SE TOBOM DIČIM
TEBI PIVAM, SVOJE SRCE LIČIM"

Ta djevojka, dobra i pristala
još mi nije iz misli nestala.
Još sam kadar upitati za nju
priko kola namignuti na nju.
Ajte cure, meni amo
kukunješće da igramo."


(2.inačica)

Oj Promino, ja se tobom dičim,
u pivanju svoje srce ličim.
U Promini ima devet sela
ima cura svakojaki' vela.
Ima i i stari i nejak'i
moga bi se oženiti svaki.

*******************************************************


(nastavlja se u sljedećem postu….)

Oznake: Prominska i druga kazivanja iz starine

Prominska i druga kazivanja iz starine

Prije desetak godina, posjetio sam našeg tadašnjeg župnika fra Ivana Čupića, u njegovoj fratarskoj kući u Čitluku. Tema razgovora, bile su stare fotografije iz crkvenog života, koje je fra Ivan imao u svojim albumima.
Fra Ivan je imao dojmljivu zbirku fotografija, i svaka fotografija nas je vodila novim temama razgovora.

-Znaš li na koliko načina u Promini žene vežu okrugu?
-Ne, nisam nikada išao za tim.
-Ima četiri načina vezivanja okruge. Evo, pogledaj ove fotografije….
(Na fotograijama su bile prominske bake, koje su svaka na svoj način vezale okrugu.)

I tako smo riječ po riječ došli do tema folklora…do naših starih pjesama, do ojkalica.

-Što misliš, što je na ovoj kazeti-s osmjehom je podigao u zrak autio kazetu fra Ivan.
Na ovoj kazeti, tvoji matasanci pjevaju na Visovcu negdje sedamdesetih godina.
Bio ti je to Toma Bodlov i njegova družina….Koja je to ojkalica bila…

-Imate li negdje zapisane stihove tih pjesama koje su oni pjevali?
-Nemam, ali tom se temom u svom diplomskog radu bavila Danijela Validžić, kći od ravnatelja Šime. Mogao bi upitati nju, da li ima što stihova.

Godine su prolazile…ja sam čekao svoju priliku da upitam Danijelu za prominske pjesme…
…i evo, sada na svom stolu gledam i listam diplomski rad „Prominska i druga kazivanja iz starina“.

Svatko tko se želi baviti „Izvornim folklorom“, sama riječ kaže, morao bi krenuti ka "izvoru“.
Pjevati danas, posebno zaštićenu Ojkavicu, a ne poznavati stihove iz prošlosti, stihove onih koji su ih u narodnoj predaji prenosili "s koljena na koljeno", po meni je besmisleno.

Nedavno je netko na Promina blogu tražio stihove pjesme:

„Volim kuću kraj prominskog puta
Sagrađenu od kamena ljuta…….“

Premda to često zapjevaju članovi KUU Promina, to nije pjesma sa „Izvora folklora“, jer su njeni stihovi nastali na pripremama za putovanje KUU Promina na „Vinkovačke jeseni“ prije nekoliko godina (o tom putovanju ima zapis na Blogu). Tu vam pjesmu naši stari, sigurno u svojim kazivanjima neće spomenuti.


Vratimo se opet diplomskom radu kojemu i posvećujem ovaj post.
Namjera mi je u ovom postu objaviti samo Uvod, a za sljedeći post, izabrat ću jednu od Ojkalica koju je Danijela zapisala prema kazivanjima naših najstarijih Prominjaca i Prominki.


Pa krenimo redom:

Prvo naslovnica rada:



A zatim...

UVOD


Na pisanje ove studije iz usmenog narodnog stvaralaštva potakla me ponajprije ljubav i zahvalnost prema mojoj najboljoj i najsvestranijoj pripovjedačici narodnih pjesama, mojoj baki, sada pokojnoj, Kaji Validžić kojoj posvećujem ovaj rad. Njoj pripada zasluga što sam od malena slušala i zavoljela narodnu riječ, jer bi u svakoj prigodi na njena usta progovorila s koljena na koljena prenošena narodna mudrost.

Najveći dio mojih zapisa sakupljen je u hotelu "Medena" u Segetu Donjem, među prognanicima iz drniškog i sinjskog kraja u razdoblju od prosinca 1992. do svibnja 1993.

Prikupljanje narodnog blaga zanimljiv je, ali i posao koji zahtijeva mnogo truda i strpljenja, jer kazivače treba zateći u dobru raspoloženju. Znalo je proteći i čitavo poslijepodne u razgovoru s njima, a bez ijednog zapisa, ali uz obaveznu poruku na temelju životnog iskustva.
Pripovjedači su znali kako prikupljam usmeno blago pa su, misleći daje tako bolje, počeli govoriti književnim jezikom. Tada bi ih znala prekinuti zanimajući se "ide li to zaista tako u pjesmi", na što bi se oni nasmijali i "ispravili" se. Nastojala sam zato sa svim pripovjedačima jako puno pričati o raznoraznim životnim temama, jer tada su bili slobodniji i neposredniji u kazivanju. No, ti razgovori doveli su do spoznaje da i ta pričanja koja nisam bilježila imaju svoje teme i epizode. Bile su to uobličene priče čija zanimljivost nije ovisila o prikazanim konkretnim događajima već isključivo o pripovjedačevu daru pripovijedanja.

Uglavnom, ljudi koji imaju talenta za kazivanje imaju uvijek i zanimljivu "priču iz života", vjerojatno obogaćenu i nekim novim izmišljenim detaljem.

Teme i motivi priča iz života i usmenog kazivanja znali su biti toliko slični te se nametnulo pitanje o potrebi uvrštavanja pričanja o životu u usmenu književnost. Međutim, ona već ulaze u sferu usmene tradicije samim tim što će oni koji ih slušaju zasigurno zanimljivu priču prenijeti drugima, naravno, u novoj varijanti. Tako se, na kraju krajeva, usmena riječ širila od davnina do nas danas, ne poznajući ni državne ni jezične granice te javljajući se u raznim kulturama i u različitim varijantama.

Usmeno stvaralaštvo starije je od pisane književnosti, ali od 9. st. do danas traje paralelno s pisanom književnošću ne gubeći na svojoj aktualnosti.

Klasifikacija dana u ovom radu, sadrži podjelu onih usmenoknjiževnih vrsta koje su mi dostupnim učinili moji kazivači.

Nastavlja se….

(Hvala Danijeli i svima koji su pomogli da ovaj diplomski rad dođe do mene, do čitatelja Promina bloga)

Oznake: Prominska i druga kazivanja iz starine

BBC snima dokumentarac na Roškom slapu i u špilji Miljacka II

Jučer je ekipa od nekoliko kombija parkirala ispred špilje Miljacka II, u kanjonu rijeke Krke...odmah nasuprot hidroelektrane Miljacka.

Nisam uspio odmah saznati o čemu se radi...ali zato nam odgovor danas donosi index.hr:

BBC snima dokumentarac o čovječjoj ribici na rijeci Krki



EKIPA britanske kuće BBC do kraja tjedna na rijeci Krki snimat će dokumentarni film o Roškom slapu i špilji Miljacka II. Snimke će biti iskorištene za film o zamišljenoj Noinoj arci, a riječ je o dokumentarcu od 10 epizoda u kojem će Sir Ricard Attenborough na arku staviti 10 životinjskih vrsta i tako ih spasiti tijekom potopa, prenosi HRT.

Kako špilje oko Miljacke imaju vrijedna podzemna staništa sa 36 endemskih vrsta, Sir Ricard na svoju arku odlučio je smjestiti čovječju ribicu. Za potrebe snimanja angažirani su i speleo-ronioci iz Hrvatskog planinarskog društva Željezničar iz Zagreba koji se spuštaju u špilju u potrazi za tom endemskom vrstom.

Cijeli članak se nalazi pod već navedenim linkom na www.index.hr:
http://www.index.hr/black/clanak/bbc-snima-dokumentarac-o-covjecjoj-ribici-na-rijeci-krki/619632.aspx

Oznake: NP Krka

Povjerenik Vlade RH za Općinu Promina odlučio je….VIII dio

Vrijeme je da završim sa objavom Odluka Povjerenika Vlade RH za općinu Promina.

Danas objavljujem preostale tri Odluke.


Ali, kao i obično, prvo kratak podsjetnik;


Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Općinu Promina- Dražen Grgurević (link/),
donio je cijeli niz Odluka koje možete pročitati u:
SLUŽBENOM VJESNIKU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE - Broj 4,
Objavljenom u Petak, 27. travnja 2012. godine.
Link: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2012/04.pdf

Danas je na redu 8. ; 9. i 10. Odluka.


****************************************************************************

8
Na temelju članka 30.stavak 3.Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ( “Narodne novine”, broj 90/11), članka 5. stavak 2.Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (“Narodne novine”, broj 101/11) , članka 86. stavka 1. i članka 88.stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01,129/05, 109/07,125/08 i 36/09), a na prijedlog općinskog načelnika, Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Općinu Promina, dana 15.ožujka 2012. godine, donosi


ODLUKU o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne zone iz članka 17. stavak 7. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

Članak 1.

Općina Promina utvrđuje dvije ( 2 ) zone za utvrđivanje jediničnih iznosa naknade ( NP ) i to kako
slijedi:

Prva zona

-građevinsko područje koje je ograničeno katastarskim granicama naselja Oklaj NP=8.kuna

Druga zona

-građevinsko područje koje je ograničeno katastarskim granicama naselja Razvođe, Čitluk, Lukar, Suknovci, Matase, Ljubotić, Puljane, Mratovo , Bogatići i Bobodol NP= 5. kuna.

Članak 2.

Za sve ono što nije izričito navedeno u ovoj odluci važe i primjenjuju se odredbe zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (“Narodne novine”, broj 90/11 ) i drugi propisi vezani za ovu odluku.

Članak 3.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa : 940-03/12-01/1
Ur.br : 2182/09-12-01
Oklaj,15.ožujka 2012.
OPĆINA PROMINA
POVJERENIK VLADE RH
Dražen Grgurević, v. r.
____________________


****************************************************************************

9
Na temelju članka 4.stavka 3.Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (“Narodne novine”, broj 90/11), članka 86. stavka 1. i članka 88.stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi
(“Narodne novine”, broj 33/01,60/01,129/05,125/09 i 36/09), a na prijedlog općinskog načelnika, Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Općinu Promina, dana 15.ožujka 2012. godine, donosi

ODLUKU o broju etaža na nezakonito izgrađenimzgradama koje se mogu ozakoniti protivno Prostornom planu Općine Promina

Članak 1.

Na nezakonito izgrađenoj zgradi protivno Prostornom planu može se protivno Prostornom planu uređenja Općine Promina, ozakoniti najviše 3.etaže od kojih je treća potkrovlje.

Članak 2.

Za sve što nije izričito navedeno u ovoj odluci važe i primjenjuju se odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (“Narodne novine”, broj 90/11) i drugi propisi vezani uz ovu odluku.

Članak 3.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa : 940-03/12-01/1
Ur.Br : 2182/09-12-01
Oklaj, 15.ožujka 2012.
OPĆINA PROMINA
POVJERENIK VLADE RH
Dražen Grgurević, v. r.
____________________


****************************************************************************

10
Na temelju članka 11.Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04,111/06,60/08,87/09) i članka 84. stavak 1. i članka 86.stavak 1. Zakona o jedinicama lokalne i područne ( regionalne ) samouprave (“Narodne
novine”, broj 33/01,60/01,129/05,109/07,125/08 i 36/09 ), Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Općinu Promina, dana 15.ožujka 2012. godine, donosi


ZAKLJUČAK o usvajanju Plana gospodarenja otpadom Općine Promina za razdoblje 2010-2018. godina

1.Usvaja se plan gospodarenja otpadom Općine Promina za razdoblje 2010-2018. godina, koji je izradio Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša, Poslovni centar Split-Matice Hrvatske 15, od travnja 2010. godine.

Plan se prilaže ovom zaključku i čini njegov sastavni dio.

2.Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa : 351-01/12-01/1
Ur.Br : 2182/09-12-01
Oklaj,15.ožujka 2012.
OPĆINA PROMINA
POVJERENIK VLADE RH
Dražen Grgurević, v. r.

****************************************************************************

OSOBNI NADIMCI U SEOSKOJ SREDINI NA PRIMJERU PROMINE

Evo još jednog posta na temu prominskih nadimaka.

Prije nekoliko godina, prominka Ankica Čilaš Šimpraga objavila je rad pod naslovom:
„OBITELJSKI NADIMCI U PROMINI“
..i o tome sam već pisao u postu pod linkom:
http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html

Prije desetak dana, Ankica Čilaš Šimpraga objavila je novi rad pod naslovom:
„OSOBNI NADIMCI U SEOSKOJ SREDINI NA PRIMJERU PROMINE“
Link:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=121853



Evo samo jedan citat iz navedenog rada:

„Sva je osobnonadimačka građa koja se obrađuje u ovome radu, a riječ je o 422 muška osobna nadimka i samo 85 ženskih osobnih nadimaka, prikupljena u Općini Promini (Drniška krajina) u posljednjih desetak godina.
U građi ima novih, “mladih” nadimaka čiji su nositelji još djeca, no pretežu oni stari nekoliko desetljeća koji su nastajali u prominskoj seoskoj sredini od vremena postojanja obiteljskih zadruga do vremena depopulacije Promine i intenzivnijega komuniciranja s gradskom sredinom. Nužno je i kazati da su prikupljeni oni nadimci kojih su se ispitanici uspjeli sjetiti i koje su htjeli reći nepoznatoj osobi, tj. istraživaču“.

Tema je svakako zanimljiva, i čitajući nadimke…sjetit će te se mnogih zanimljivih ljudi…kojih većinom, nažalost više nema.

Aga, Angir, Ba
cko, Ba
čkonja, Ba
čva
r, Báćo, Bádžo, Ba
ja, Bajina, Ba
kra, B
akula, Ban Lukija
n, Barba, Ba
run, Baštan…

Oznake: Ankica Čilaš Šimpraga

Povjerenik Vlade RH za Općinu Promina odlučio je….VII dio

Malo sam zastao sa objavom Odluka Povjerenika Vlade RH za općinu Promina, pa je vrijeme da obradim Odluku kojom se određuje koliko će mo uskoro plaćati odvoz smeća.

Ali, prvo opet kratak podsjetnik;


Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Općinu Promina- Dražen Grgurević (link/),
donio je cijeli niz Odluka koje možete pročitati u:
SLUŽBENOM VJESNIKU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE - Broj 4,
Objavljenom u Petak, 27. travnja 2012. godine.
Link: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2012/04.pdf

Danas je na redu sedma Odluka.


************************************************************


7
Na temelju članka 17. Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04,111/06,60/08 i 87/09), članka 3.stavka 1. i članka 34. stavka 1. točke 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/99, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04,178/04 i 38/09) i članka 86. stavka 1. i članka 88. stavka 1.Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01,129/05, 109/07, 125/08 i 36/09 ), Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Općinu Promina,dana 15.ožujka 2012. godine, donosi

OPĆE UVJETE obračuna odvoza komunalnog otpada od fi zičkih i pravnih osoba s područja Općine Promina

1. Uvodne odredbe i pravna osnova

1.1. Zakon o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine“, broj 36/95, 70/97, 128/99, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 178/04 i 38/09)

- članak 3. stavak 1. točke 6. održavanje čistoće (skupljanje i odvoz komunalnog otpada).

- članak 34. stavak 1. točka 2. (obveza jedinica lokalne samouprave o donošenju odluke o obveznom korištenju usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada).

1.2. Zakon o otpadu („Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09)
- članak 17. stavak (kriterij za obračun usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada).

2. Način prikupljanja i odvoza otpada Komunalni otpad sa područja Općine Promina i pripadajućih naselja odvozit će se isključivo iz odgovarajućih posuda-kanti i kontejnera.

Mještani su dužni komunalni otpad odlagati u za to predviđene posude. Komunalni otpad koji nije odložen u odgovarajuće posude neće se prikupljati.

Nepropisno odlaganje komunalnog otpada povlači za sobom prekršajnu odgovornost sukladno odredbama Odluke o komunalnom redu.

U posude za komunalni otpad zabranjeno je odlagati tekući otpad, žar, lešine životinja, baterije, akumulatore, auto gume, otpad iz klaonica i sl. otpad iz vrta, građevinski otpad, opasni otpad kao i druge zabranjene stvari sve sukladno Zakonu o otpadu.

Odvoz komunalnog otpada za građanstvo u Oklaju obavljat će se najmanje dva puta tjedno osim u dane blagdana a u ostalim naseljima najmanje jednom tjedno.

Odvoz komunalnog otpada za gospodarstvo obavljat će se dva do tri puta tjedno.

3. Način obračuna prikupljanja i odvoza komunalnog otpada.

Obračun naplate usluge prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada vršit će se na temelju tri kriterija;
prema broju članova kućanstva, masi i volumenu otpada.
Korisnici usluge određeni su u dvije skupine korisnika;građanstvo i gospodarstvo.

Pod kategorijom korisnika građanstvo, podrazumijevaju se stanari u kolektivnim zgradama i obiteljskim kućama.

Pod kategorijom korisnika gospodarstvo podrazumijevaju se poslovni subjekti, pravne osobe i obrtnici.

3.1. Građanstvo

Naplata usluge prikupljanja, prijevoza i odlaganja komunalnog otpada fi zičkih osoba-građana vršit će se mjesečno prema broju članova kućanstva. U stambenim zgradama zadržati će se postojeća tehnologija prikupljanjaotpada. U obiteljskim kućama i stambenim zgradama otpad će se prikupljati putem postojećih posudakanti zapremine 1100 litara, po selima, a zapremine 120 lit u Oklaju od fi zičkih osoba.
Domaćinstva koja su povremeno odsutna, a ne koriste uslugu odvoza otpada, imaju mogućnost privremene odjave za period kada su odsutni s time da je minimalni rok odjave je 2. mjeseca.

3.1.1 Popusti

Popust na cijenu usluge na osnovi posebnog zahtjeva ostvaruju sljedeće kategorije korisnika:

• staračko domaćinstvo s najviše dva člana starosti s više od 65. godina u visini od 40%
• samačko domaćinstvo u visini od 30%
• korisnici usluge koji primaju stalnu novčanu pomoć uz predočenje potvrde Centra za socijalnu skrb u visini od 50%.

3.2. Gospodarstvo

Naplata usluge prikupljanja, prijevoza i odlaganja komunalnog otpada pravnih osoba poslovnih subjekata
i obrtnika vršit će se mjesečno prema broju volumenu posude-kontejnera. Komunalni otpad se prikuplja u kontejnerima zapremine 120 l i 1100 litara.

4. CJENIK USLUGE PRIKUPLJANJA, ODVOZA I ODLAGANJA KOMUNALNOG OTPADA

Cijena usluge prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada u sebi zadržava iznos osnovne uplate, naknade za sakupljanje i odvoz otpada, naknadu za zbrinjavanje otpada, uklanjanje otpada kojeg je nepoznata
osoba odbacila u okoliš.
Sve cijene u cjeniku izražene su u kunama, s PDVom, ako nije posebno navedeno.

4.1. Za fizičke osobe cijena se određuje prema broju članova domaćinstva prema mjestu stanovanja odnosno kući ili stanu u stambenoj zgradi odnosno:




4.2. Ukoliko se prilikom preuzimanja otpada od korisnika u otpadu nađu auto gume, ambalažni, električni, elektronički, opasni, infektivni otpad ili drugi zabranjeni sadržaj sukladno Zakonu o otpadu, naplaćuje se dodatno sortiranje 20,00 kuna (PDV uračunat) sa svakih započetih 120 lit volumena posude.

4.3. Odvoz i odlaganje komunalnog otpada za gospodarstvo, pravne osobe i obrtnike

Za gospodarstvo, pravne osobe odnosno obrtnike, cijena se određuje prema volumenu posude u koju se prikuplja otpad umnoženu prema broju prikupljanja otpada.

Otpad će se prikupljati sukladno Odluci o sakupljanju, odvozu i postupanju sa komunalnim otpadom Općine Promina odnosno prema potrebi ovisno o procjeni komunalnog redara odnosno djelatnika komunalnog poduzeća EKO-Promina d.o.o.

Djelatnici komunalnog poduzeća Eko Promina d.o.o. voditi će evidenciju o preuzimanja otpada korisnika usluge.




5. Cijena usluge obuhvaća i cijenu sakupljanja i odvoza glomaznog otpada jedanput godišnje. Korisnici će o istome biti obaviješteni putem obavijesti komunalnog poduzeća ili na ispostavljenim računima.

6. Za plaćanje obveze za izvršenu komunalnu uslugu izvan ugovorenog roka isporučitelj će naplaćivati zakonsku zateznu kamatu.

7. Za eventualne prigovore oko iznosa obračunatih računa za izvršenu uslugu, korisnik je dužan o tome odmah, najkasnije u roku od 8 dana od dana dostave računa usmeno ili pismeno izvijestiti isporučitelja.

8.Ovi Opći uvjeti primjenjuju se osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa :363-02/12-01/3
Ur.br : 2182/09-12-01
Oklaj, 15.ožujka 2012.
OPĆINA PROMINA
POVJERENIK VLADE RH
Dražen Grgurević, v. r.

Strana 80 - Broj 4 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Petak, 27. travnja 2012.

************************************************************

Pozdrav iz….II dio

Prije nekolio dana objavio sam post pod naslovom „Pozdrav iz….“
Link: http://promina.blog.hr/2012/05/1630801356/pozdrav-iz.html

Tema posta su bile crno-bijele razglednice iz Promine.

Nedavno sam razgovarao s prijeteljem na temu razglednica, i on me podsjetio na razglednice u boji, koje ste iz pošte u Oklaju mogli poslati svojoj rodbini…prijateljima…do početka samog rata.

Sjećate li se tih razglednica?

Zavirio sam u svoju arhivu, i pronašao ih nekoliko;









Slanje razglednica, nije više tako česta pojava kao nekad.
Tu su mobiteli, e-mailovi…i tko zna što sve ne…

Ali ipak, nakon rata, poznati fotograf Tješimir Marić, napravio je nekoliko razglednica, evo nekih od njih;







(Nadam se da mi Tješimir Marić neće zamjeriti objavu njegovih razglednica).

Što mislite, da li je nakon Tješimira još netko narpavio koju razglednicu iz Promine?

Prije tri godine, prijetelj mi je pokazao nekoliko „novih“ razglednica iz Promine, koje je dao tiskati Hrvoje Bandalo.
Na razglednicama su moje fotografije koje sam mu jednom prilikom dao, i baš mi ih je bilo drago vidjeti u tom formatu.

Nažalost, nemam niti jednu od tih-Hrćinih razglednica, a baš bi rado i njih objavio….

Ali...nema veze...Nadam se da u vam i ove razglednice zanimljive kao i prethodne...



Nadopuna posta (01.06.2012 1610h):

Evo, upravo sam iz Rostova na Donu primio skenirane razglednice koje je dao tiskati Hrćo;





Pozdrav Prominjcu u Rastovu na Donu!

Zadnja fotografija donje razglednice krasi i hodnik moje kuće -"Dani ponosa i zajedništva...."


Nadopuna posta 16.06.2012 (subota)

Dobio sam od susjeda Jure, još jednu prekrasnu razglednicu od Tješimira Marića.

Evo i nje;



....i još jedne od Tješimira Marića (ako se ne varam)..koju sam pronašao zagubljenu u svojoj arhivi...