_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 25.02.2013.

Daljanu i tvrđavi Nečven u pohode

Većina turista koji posjete Nečven, koji s nečvenske kule pogledaju Krku, pomisle za sljedeći slap-brzak, da je to Dalja.

Evo fotografije:




Priznajem, i sam sam to tako mislio dok me Nečmenjanci nisu ispravili.
Na fotografiji, i sa tvrđave Nečven, moguće je, i vidi se samo Bibin buk.

Već dugo planiram posjetiti brzak Daljan, napraviti njegovu fotografiju, ali nikako da se poklopi pravi trenutak.

Prošlu subotu, kad sam morao do Puljana i Nečvena, s ciljem fotografiranja spomenika koji se spomijne u prošlom postu, na nagovor kćeri, svratio sam do Nečvenske kule.


Napravio sam nekoliko fotografija arheoloških radova koji su u tijeku......



Iako vrijeme nije bilo baš za neke dobre fotografije, kiša samo što nije počela, predložio sam kćeri kad smo već tu, da se spustimo do slapa koji nas tako bučno zove.

Odlučili smo od ostataka tvrđave krenuti strmim puteljkom koji nas vodi prema sjeveru, prema zvuku slapa. Sljedeći stazicu koja na mjestima ide uz sam rub strmih litica, nakon samo pedesetak metara hoda, ugledali smo brzak- ugledali smo Daljan!





Zadnjih nekoliko mjeseci, Krka je toliko bogata vodom, tako da je dnevna protoka od slapa Miljacka i istoimene hidroelektrane Miljacka, nizvodno, minimalno 50 do 60 metara kubičnih u sekundi!

Velika količina vode, pretvorila je brzak Daljan, u slap sa malim padom, ali kanjon je na tom mjestu toliko uzak, da protoka tolike količine vode stvara priličnu buku.


Kad smo već kod Daljana...ponovit ću što sam već jednom napisao na blogu;

Čitajući knjigu-roman Ivana Aralice „Život nastanjen sjenama“, naišao sam na sljedeći podatak.

Prema Aralici, Daljan je riječ turskog porijekla, a zapravo na turskom znači ribogojilište. Navodno su Turci dok su vladali ovim krajevima, ispod kule Nečven, uzvodno od slapa Daljan, uzgajali ribu.

Odlučio sam pronaći prijevod na googlu za ribogojilište -s hrvatskog na turski, i dobio:

Ribnjak = gölet
Ribogojilište= bal1k çiftlii
Dljan=daljan?

Baš mi je žao što nemam kod sebe knjigu „Život nastanjen sjenama“ da pogledam opet što točno piše za Daljan na -479. stranici knjige.

Evo naknadno i ta fotografija stiže:




Ono što malo gdje danas možete pročitati, informacija je, da je sa desne strane, odmah malo iznad Daljana, trebala biti hidroelektrana Miljacka II.

Trebala je biti instalirane snage nešto veće od 50 MW.

Ali, taj je projekt kako stvari stoje, prošlo svršeno vrijeme.

....i još jednom Bibin buk, fotografiran u prošlu subotu;



Na fotografiji se jasno vidi, sa lijeve strane Krke, malo "tamnija linija", od raslinja očišćen put koji vodi od Bibina Buka do sela.

Očistili su ga momci, vlasnici OPG Ivan Perica, u nadi da će potaknuti odgovorne u NP Krka, da se brodovi kojima putnici stižu do samog Buka tu i "usidre", te da turisti pješke nastave do same tvrđave, do vidikovca s kojeg se pruža prekrasan pogled na Krku.

Još bi zanimljivije bilo, kad bi turiste u Nečvenu čekali bicikli, s kojima bi krenuli u obilazak muzeja u Puljanima, ili do Burnuma i Atrija, s druge strane Krke....bilo bi to baš lijepo turističko putovanje.



Oznake: Nečven

- 18:16 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 12.01.2013.

Stina i gradina

Prije nekoliko dana, na e-mail sam dobio sljedeću fotografiju i tekst-pjesmu:




Stina i gradina


Ima jedna stina, na njoj kula stoji
Ispunjenom dušom, Vrilskim putem kreni
A kad znoj te oblije u strani, prijatelju stani
Na počinku svrati pogled malo više gori
Istina je čela, ta stina i gradina još se uvik bori
Isplati se brate umor, nestaje tjeskoba
A kad skupiš snagu polagano uz Pasiku kreni
Penjući se usput gledaj Krku što govori tebi:
„Dođite mi češće puta prijatelji moji“
Krka zbori, nek vas srića prati, i čelo se znoji
A ponosna stina i vječna gradina ponosno vas prati
Vi ste njena dica, tu su vaši korjeni, domovina, mati ......

Nečvenjan-Josip Parać



Pjesma čitatelja tjera da je čita nekoliko puta, te se poigravanjem s zamišljenim zarezima, poigrava sa smislom i porukom pjesme.

Ali, to je samo moje poimanje pročitanog, a umjetnost je posebno područje u kojem se isprpleću misli pjesnika i misli čitatelja.
Zapravo, koliko je čitatelja…toliko je i poruka pjesme.

Zamolio sam Nečvenjanina, da mi malo prokomentira grb na fotografiji, jer mi je i on jako zanimljiv, i saznao sam sljedeće:

„Znano mi je da su utvrdu sagradili i bili prvi gospodari velmože Nelipići do 1421. godine, a poslije dolazi u posjed obitelji Martinušić i vlasništvo se u više navrata mjenjalo, a tek 1522. godine utvrdu su zaposjeli Turci i tu ostaju sve do 1686. godine.

Grb je pohranjen u gradskom muzeju Drniša na plakatu opisa Nečvena kao na plakatu NP Krka.
Detalji s grba iako sam istraživao još uvjek mi nisu dovoljno poznati.
Predpostavljam da grb simbolizira snagu prvog graditelja i vlasnika, odnosno Nelipiće“.

Zahvaljujem se gosp Josipu na ovom kratkom putovanju do nečvenske kule, nečvenske prošlosti….

Oznake: Nečven

- 19:25 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 14.12.2012.

Na odmor u Nečven!

Prije nekoliko mjeseci, objavio sam post pod naslovom:
„Na odmor u Bogatiće prominske!“
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/2012/07/1630914468/na-odmor-u-bogatice-prominske.html

Tema posta bila je prva kuća za odmor u prominskom kraju, ili kako sam naslov kaže u Bogatićima prominskim.

Jučer sam pronašao na internetu sljedeću zanimljivost:


*********************************************



Kuća za odmor - Šibenik-Nečven – (CDV527)
Link:http://www.novasol.hr/p/CDV527&wt.si_n=GoogleMiniBookingFlow

Ova prekrasna kamena kuća s bazenom u srcu Nacionalnog parka Krka, namijenjena je odmoru manje obitelji.
Tradicionalnog je uređenja, sa svime što je potrebno za kvalitetan odmor i uživanje.
Na terasi možete ispijati piće, spremati omiljeno jelo na roštilju, igrati stolni tenis ili se sunčati pored bazena.
Soba dva ima odvojen ulaz i vlastito kupatilo.
U ponudi su i bicikli s kojima možete istraživati mjesto Nečven te poznatu tvrđavu s koje se pruža panoramski pogled na rijeku Krku.
Možete se kupati na jezeru (4km) ili u moru (35km).
Grad Šibenik je udaljen 40 km.

*********************************************




Nečven je prekrasno mjesto, koje zrači mirom i tišinom.
Često napravim đir biciklom dionicom Oklaj-Čitluk-Nečven-Puljane-Oklaj.
Obavezno u Nečvenu prošetam do tvrđave, i bacim pogled na „Bibin buk“.

Baš sam nedavno, prilikom posjeta OPG-u Ivana Perice u Nečvenu, komentirao s Ivanom, Mariom i Hrvojem- kako po meni Nečven ima najveće šanse da uspije u seoskom turizmu, od svih sela u Promini.
Selo je lijepo uređeno, ljudi su srdačni, mir...tišina...svježi zrak s Krke.

Brodovi NP Krka, dolaze do samog „Bibina buka“, a ekipa OPG-a je očistila put koji vodi do sela, i nadaju se kako će posjetitelji jednog dana nastaviti šetnjom do tvrđave, do Nečvena.

Bogata je povijest Nečven grada, i sigurno svatko tko je pročitao „Konjanika“ od Ivana Aralice, šetajući livadama do tvrđave, u mislima priziva slike minulih vremena, ratnika na konjima, crkve koje više nema….mosta od tvrđave Nečven grada do Trošenja….
Još kad bi putnik namjernik naišao na kojeg starijeg Nečmenjanca, koji bi bio voljan ispričati koju priču…jer tu svaki kamen, zaista ima svoju priču…

Uglavnom, ukoliko ste željni mira, tišine koju ponekad prekida zvonce stada ovaca u daljini…u ambijentu prekrasne kamene kuće…ovo je idealna prilika za vas.

Čestitam vlasnicima na prekrasno uređenoj kući-Bravo!

Lijepo je pronaći ovakve vijesti na internetu!


I na kraju još jednom link sa fotografijama kuće:
http://www.novasol.hr/p/CDV527&wt.si_n=GoogleMiniBookingFlow



Oznake: turizam u promini, Nečven

- 14:52 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 07.12.2012.

Izašao je novi broj Glasnika JU NP Krka BUK br.6.



Prije nekoliko dana objavljen je novi broj glasnika Javne ustanove „Nacionalnog parka Krka“, BUK br.6.

Evo i njegova Sadržaja:

6 Zaštita

Pregled i analiza rada nadzornih službi
Opasnosti od invazivnih alohtonih biljaka
Zakon o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“
Zakon o izmjeni Zakona o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“
Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“

22 Upravljanje

Strateško upravljanje odrednica razvoja turizma nacionalnih parkova
Otvorenje poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina
„Put maslina“

44 Prirodna baština

Roški slap – nepoznato o poznatom
Vegetacija Nacionalnog parka „Krka“

56 Kulturna baština

Nečven – srednjovjekovna utvrda (rezultati arheoloških istraživanja
provedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.)
Virtualna prezentacija muzejskih predmeta Arheološke zbirke Burnum
Milenijski svijet u Burnuma


62 Događanja

Javna ustanova „NP Krka“ članica EuroParca
Certifikat izvrsnosti – TripAdvisor
Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ulaza Lozovac
Natječaj „Suvenir NP 'KRKA'“
Promocija NP „Krka“ u Salzburgu
„Glazba uz Krku“
Burnumske Ide a.d. 2012
Okusi burnumskih ida
Fotonatječaj NP „Krka“
Akcija „Vikend u prirodi“
Znanjem do očuvanja“ – ekoradionice i predavanja
Anketa na uzvodnom dijelu NP „Krka“
Blagdan Gospe od Anđela, Visovac 2012.
Radionica „Dajmo više za šišmiše“
Program edukacije u NP „Krka“
Obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti
„Zelena čistka“ – jedan dan za čisti okoliš
Svjetski dan voda
Svjetski dana zaštite okoliša
Bežična računalna mreža (Wi-Fi) na Skradinskom buku
Obnovljen plato na Skradinskom buku
Višednevne ulaznice
Minibus u ponudi NP „Krka“

94 Izvješća

Istraživanje rijetke i ugrožene ihtiofaune rijeke Krke
Inventarizacija i vrednovanje lihenoflore Nacionalnog parka „Krka“
Istraživanje vodenog stupca jezera Brljan

100 Biološka raznolikost

Crvenkrpica
Ljubičastomodri kotrljan

104 Speleologija

Stara jametina

106 Galerija

Likovni natječaj NP „Krka“
Dječja radionica „Taj divni svijet“

110 Povijesna fotografija

Tomaso Burato, dvorski fotograf

113 Poezija

Visovačka idila





Za ovaj post, posebno izdvajam (vezano za Prominu naravno):


*****************

Nečven – srednjovjekovna utvrda (rezultati arheoloških istraživanjaprovedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.)

Poslije višegodišnjih priprema, rekognosciranja,fotografiranja i geodetskog snimanja, 15.ožujka 2011. godine započela su sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja srednjovjekovneutvrde Nečven u istoimenom prominskom selu.

Prostor utvrde bio je prekriven gustim raslinjem i šumom. Uslijedilo je čišćenje raslinja, za što je dobivena suglasnost nadležnoga tijela, kao i za arheološko-konzervatorska istraživanja.
Trebalo je otkopati ostatke zatrpane arhitekture i utvrditi perimetralne zidove utvrde. Budući da postoje određene građevine i izvan prostora utvrde, arheološka istraživanja trebala bi otkriti vezu tih vanjskih objekata s utvrdom.
U bilješkama fra Luje Maruna, koji je više puta obilazio Nečven, spominju se iskopani temelji sakralnog objekta, na čijem su oltaru pronađene dvije ploče s urezanim Konstantinovim monogramom.
Navodno su prenesene u Kninski muzej, ali danas se o njima ništa ne zna. Iz podgrađa Nečvena potječe i nalaz romaničke ostruge, koja je odnesena u kninski muzej.
Tvrđavu su prije teških devastacija 20-ih godina 20. stoljeća dokumentirali fra Lujo Marun i Grgur Urlić Ivanović.

Prvi koji je upozorio na važnost ove utvrde, čija je povijest veoma složena, bio je franjevac Stjepan Zlatović.

Istraživanja su započela na ostacima objekta izvan utvrde, s njezine jugoistočne strane. Objekt je četvrtasta oblika. Moguće je da se radi o cisterni za vodu jer je unutrašnjost objekta ožbukana debelim nanosom žbuke.
Uz taj objekt prislonjen je u smjeru jugoistoka longitudinalni zid. Podloga na kojoj su izgrađeni zidovi jest preklesani kamen živac. Temelja gotovo nema. Prvi red kamena ovih zidova složen je u obilato nanesen sloj žbuke.
Zidovi su izrađeni od nepravilna kamena, nejednake veličine i s jednim licem, s unutrašnje i vanjske strane.
Sredina zida ispunjena je sitnim kamenjem i obilatim nanosom vezivne žbuke. U radnoj dokumentaciji ta je sonda označena kao sonda A.

Sredinom rujna 2011. godine započela su istraživanja na jugoistočnom vanjskom dijelu obrambenoga zida utvrde.
Prilikom rušenja kružne kule, koja se gotovo naslanja na sam zid, došlo je i do rušenja gornjeg dijela zida, koji se jednostavno prelomio i pao.
Njegove ostatke prekrio je sloj građevnog šuta i humusa.
Dijelovi porušenog zida pažljivo su dokumentirani i demontirani, a kamen je deponiran. On će biti upotrijebljen u konzervaciji utvrde.
Otkopani sloj nejednake je debljine: od 2,5 ma uz obrambeni zid do 0,5 m nekoliko metara dalje.
U radnoj dokumentaciji taj je dio označen kao sonda B.
Bit će to ujedno i najveća sonda na terenu jer obuhvaća čitavu vanjsku stranu obrambenih zidova.

Tijekom arheoloških istraživanja u 2012. godini, 2. svibnja pronađena je i otkopana krušna peć.
Nalazi se u jugoistočnom dijelu utvrde, između obrambenog zida utvrde i centralne kule. Sačuvana je gotovo u cijelosti, osim ulaza, koji je urušen.





Unutrašnjost joj je pravilna kalota.
Zidana je od kamena tesanca i lomljenca s obilnim korištenjem vapnenog morta.
Pod je kompaktan, izrađen od debelog sloja gline.
S unutrašnje strane sačuvan je otvor za dimnjak, koji ide prema obrambenom zidu. Ispred peći pronađena je veća količina pepela (luga) sa ostacima ugljena.
Budući da se peć naslanja na vanjski zid kule, otvorena je nova arheološka sonda, koja je u radnoj dokumentaciji označena kao sonda C.
Sonda C pruža se uz vanjski obod okrugle kule, s njezine zapadne strane, završava pored zidanog kamenog podesta naslonjenog uz kulu.

Sa sjeverozapadne strane kule nalazi se kameni podest a uz njega prostorija pravokutna oblika.
Izgrađena je od kamenih klesanaca, složenih „u red“. Zidovi su sačuvani u visini od 1,6 do 1,8 m.
Podnica prostorije popločana je sitnim kamenom položenim u debeli sloj žbuke. Prostorija je u kasnijoj fazi bila pregrađena, što se vidi u načinu zidanja pregradnoga zida.
Nakon što se istraži vanjska strana centralne kamene kule i istočnog obrambenog zida pristupit će se istraživanjima unutrašnjosti kule.
Nije u cijelosti poznat raspored zgrada i objekata unutar utvrde.
Arheološka istraživanja trebala bi ih otkriti i identificirati.
Dosadašnji opisi unutrašnjosti utvrde temelje se dijelom na pretpostavkama i mašti brojnih povjesničara i zaljubljenika u povijest.

Nataša Zaninović

*****************


Cijeli sadržaj glasnika BUK br.6., možete pogledati na web stranicama NP Krka, pod linkom:
http://www.npkrka.hr/buk/buk6/

Oznake: NP Krka, Nečven

- 12:00 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 03.12.2012.

Obiteljska uljara "OPG Ivan Perica" Nečven

Prije mjesec dana, jedna od aktualnih tema u Promini, svakako je bila početak berbe maslina, njihova prerada u maslinovo ulje.

Napisao sam tada post pod naslovom: „Nosim sada masline, do nečvenske uljare“
Link: http://promina.blog.hr/2012/11/1631165808/nosim-sada-masline-do-necvenske-uljare.html

Čitajući navedeni post, možete saznati više informacija o uljari u Nečvenu, načinu prerade maslina, odnosno načinu proizvodnje maslinova ulja.

Prije nekoliko dana, na e-mail sam dobio sljedeću poruku:



***
„….ispred obitelji Perica, Čar i Josić želimo se od srca zahvaliti na pozitivnim člancima koje ste na Vašem blogu objavili vezano za obiteljsku uljaru u Nečvenu…..Koristim ovu priliku da Vas pozovemo sljedeći vikend u selo Nečven na kavu i degustiranje mladog maslinovog ulja.

Zahvaljujemo na podršci i s izrazitim štovanjem

OPG Ivan Perica
Nečven 21
22303 Oklaj


***

Prihvatio sam poziv u Nečven s posebnim guštom.
Nečven je malo selo u Promini, ali veliki broj Nečmenjana i Nečmenjanki čita od samih početaka Promina blog, i često mi pošalju mejlove podrške.

Namjeravao sam napraviti jednu foto-priču cijelog sela, kao prije nekoliko godina , ali nažalost, kiša mi je pokvarila planove.
(Link prema foto priči iz 2009. godine)


Vratimo se ipak temi naslova….


(foto:obiteljska kuća Perica, odmah do same uljare)


Kad stignete pred samu uljaru -koja se nalazi uz samu glavnu nečvensku ulicu koja vodi prema ostacima tvrđave Nečven grada… pored ulaznih vrata ugledate na kamenoj ploči uklesani natpis:



„Omnium enim rerum principia parva sunt“.

Ili u prjevodu s latinskog–„Početak svega je malen“~ Ciceron, De finibus 5,58

Izreka je to koja tako dobro opisuje Ivana, Hrvoja i Maria, ali i izreka koja tako dobro stoji uz naslov „Maslinarstvo u Promini“.


Srdačno se rukujemo, i priča može početi.

Nakon rata, od vinograda obitelji Perica u Nečvenu, ostala su metaforički rečeno „sjećanja“.
Sjećanje na debit, na prominsku žutinu, na pretke koji su zemlju ručno krčili, od krša otimali, te vinograde podizali , znojem cijeli život natapali.

Obnoviti vinograde nije bilo lako s obzirom da su svi nastavili život van Promine, u Zagrebu, Zadru.
Ali nije bilo lako mirne duše promatrati kako sve nestaje u korovu.

Najstariji član spomenutog trojca, nositelj OPG-a, Ivan Perica, odlučuje tada na jednoj čestici panje-trsove debita zamijeniti maslinama.

Masline su odlično napredovale, i Ivan uz pomoć Hrvoja i Maria sadi masline na još osam čestica, odnosno kroz nekoliko godina, sade ukupno skoro 800 maslina!

Svjesni su da je Promina na samoj granici na kojoj maslina uopće može uspjevati. Svjesni su i da mi nemamo tradiciju maslinarstva.
Ali, kako teku godine, tako se stječu i nova iskustva, što naravno košta i truda, i vremena i novca.
Ipak, često ih začudi kako na jednoj čestici masline uspjevaju odlično, a na drugoj koja je samo pedesetak metara dalje, led svake godine ostavlja svoje tragove.
Uglavnom, od devet pozicija- devet parcela, četiri su odlične, a pet kako koju godinu.
Prošla zima bila je jedna od najekstremnijih po niskim temperaturama, pa im je od leda nastradalo oko 30% maslina. „Nastradale su opet one, koje su nastradale i prije dvije godine!- i tu nema druge nego odustati i izvaditi ih.
-Masline kod nas teško rađaju, ali kad rode, kvaliteta ulja, može se mjeriti s istarskim“, priča Ivan staloženo.

Pred uljarom se zaustavlja auto. Stiže nova tura maslina za preradu. Za to vrijeme, čovjek iz Rupa koji je došao prije sat vremena, sa osmjehom na licu stavlja svoje ulje u portapak, i pozdravlja se sa svima nama.

Prekidamo priču, uzimam fotoaparat, jer je ovo odlična prilika ovjekovječiti cijeli proces proizvodnje ulja…od vaganja…prerade...do maslinova ulja.

Ivan, Hrvoje i Mario hvataju se posla…proizvodnja se nastavlja.

Masline se vagaju, čiste od lista, prešaju..i da skratim priču (jer je to detaljno opisano u prvom postu), na kraju procesa na jednu stranu stroja izlazi ulje, a na drugu komina, koja se kasnije pomoću algi razgrađuje i služi za gnojidbu maslinika.

Stroj prerađuje negdje oko 200 kg maslina na sat, tako da prerada tri pristigle gajbe brzo zavšava i opet nastavljamo priču…



-Kako ste došli na ideju otvaranja mini uljare u Nečvenu?- nastavljam s pitanjem, ovaj put upućenim Mariu.

-Razmišljali smo, kad jednog dana na rod dođe svih 800 maslina…Ako rode svaka samo 20 kg, nama već treba kamion za sve to prevesti do uljare!- a i prerada ima svoju cijenu, pa problem s terminima prerade…organizacijom berbe.
Vrlo je važno da se masline prerade u 24 sata nakon branja- tada je kvaliteta ulja vrhunska!- to uvijek naglašavamo svima koji nam dovoze masline.
U Promini ima dosta maslinara, tako da smo zaključili da gradnja mini uljare u Nečvenu svakako i s te strane ima smisla.
Namjera nam je organizirati OPG tako da jedna obitelj od njega može živjeti u Nečmenu.


-Od kud vam u Promini najviše donose masline?

-Teško je to reći, ali donose nam dosta maslina iz Bogatića, Puljana, iz Nečvena naravno…Lukara. Ali donose nam dosta iz Miljevaca, Drniša, Trbounja, Siverića….sa svih strana.


-Kako bi ocjenili 2012. godinu u pogledu količine i kvalitete maslina u Promini?

-Količinski gledano, ova godina je čak i bolja nego prošla, a o kvaliteti će nam najbolje odgovore dati natjecanja na koja smo poslali ili ćemo tek slati naša ulja.
Ipak, možda je proizvodnja količinski veća, jer su neki ljudi saznali za našu uljaru tek ove godine?


-Koliki je bio randman ove godine u vašoj uljari?

-Od 10 do najviše 17 posto (10 do 17 litara na 100 kg maslina) odgovara Mario, dok Hrvoje odlazi dočekati novog maslinara s maslinama iz Miljevaca, ako se ne varam…



Nastavljam priču s Hrvojem…

-Koliko po Vama ima stabala maslina u Promini?

Baš radimo njihov popis prema podacima što smo ih dobili od Prominjaca koji nam donose masline..Kad sve zbrojimo-javimo Vam, i nas to baš zanima.


-Koliko po vašoj procjeni Prominci proizvedu ulja godišnje?

-Možda negdje oko 2000 litara. Teško je ocjeniti, jer se izmjenjuju ljudi iz Promine, drniškog kraja, ali mislim da je to tu negdje.
Uglavnom, Prominci svake godine donose sve više maslina na preradu, jer sve više maslina dolazi na rod.



-Da li su Prominci koji prerađuju ulje u vašoj uljari do sada osvajali nagrade za svoja ulja?

-Naravno. Naš OPG je osvojio 2009, 2010 i 2011. godine na Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana u Splitu zlatnu medalju za ekološko ekstradjevičansko maslinovo ulje.
Osvojili smo i zlatnu medalju u Vodicama 2011 na "Danima mladog maslinovog ulja u Dalmaciji"-u istoj kategoriji…..
Ali nama je drago da su nekoliko zlata do sada osvojili i Zvone Perica, Ante Bračić, naši Nečmenjani i Puljanci!
Ulja se na natjecanjima analiziraju, i te nam analize kasnije služe u poboljšanju procesa proizvodnje...ispravljamo eventualne početničke greške.



-Da li vam je netko financijski pomogao, ili ste sami financirali gradnju i opremanje uljare?

Na pitanje odgovara Mario koji je taman objasnio još jednoj mušteriji gdje je Nečven, gdje je uljara..
-„Gradnju i uređenje prostora smo financirali sami, ali u nabavi strojeva za preradu koji koštaju 40,000€, pomoglo nam je Ministarstvo poljoprivrede- i to nam je bio jako veliki poticaj za rad, za naš projekt.


„Gazdrarica“ nas prekida u razgovoru i poziva na ručak…

Na stolu nekoliko jela, ali ja ću navesti jedno kojeg će se rado sjetiti stariji Prominci- Kupus s bravetinom! Staro domaće jelo…

Koristim priliku i pitam Gazdaricu, da li se sjeća da je netko prije u Nečvenu proizvodio maslinovo ulje?

-Kako ne. Uz samu Krku, i dan danas imate maslina starih preko 100 godina. Sjećam se dok sam bila mala, kako su Mile i Milinca Perica za svoje potrebe pravili maslinovo ulje. Nogama su gnječili masline, polijevali ih vrućom vodom…..

Nažalost, nisam proces prerade zapamtio u cijelosti-detaljno, jer mi je za uho zapelo ime „Milinca“.

U Promini je nekad bila tradicija da se ženema nakon udaje daje nadimak po imenu muža. Sjetim se tako u Matasima Brankince, Likotinke, Aćimovke, Tomince,…Svoje prababe Jurince….

A kako se točno zvala Milinca?-pitam s osmjehom.

-Kaja…Kaja Perica….



Logično je na kraju upitati da li se u uljari OPG-a Ivan Perica može kupiti maslinovo ulje?

Složno mi odgovaraju da jako puno troše ulja za svoje potrebe, a i velika su obitelj, tako da nemaju ulja za prodaju. Naravno, kad sve masline dođu na rod, da će i ulja biti za prodaju, ali za sada još ne.

Ipak ako ih netko pita za kupnju maslinova ulja, oni rado preporuče maslinare koji imaju kvalitetna ulja., a takvih je u Promini nekoliko te ih oni spominju redom...Zvone Perica, Nikica Barišić, Ante Bračić…..

Završavamo s ručkom…a pred uljarom već parkiran auto s novim količinama maslina….

Kreće novi ciklus prerade, a za to vrijeme članovi obitelji po već tko zna koji put danas vode pridošle maslinare na obilazak Nečvenske kule…do prekrasnog vidikovca s pogledom na Krku i njen kanjon.

Odlazim zajedno s njima do kule…

Posjetiti kulu Nečven, a ne sjetiti se legendi prominske blogerice Crne kraljice….u Promini, u Nečvenu jednostavno nije moguće.

Moji domaćini mi pričaju kako im je Crna Kraljica čitala svoje legende….hvale njen smisao za pisanje...njenu maštu...


Jedan od članova obitelji Perica se sjeća i nabraja koga je sve moj otac 50-ih godina učio u Puljanima…
Pokazuju mi gdje je nekad bila crkva Svetog Duha u Nečvenu (Mečet-mjesto gdje su spomenici stradalim Nečmenjanima u II svjetskom ratu).

Komentiramo detalje iz knjige Ivana Aralice-"Život nastanjen sjenama“…..vezane uz ljude i događaje u Nečvenu koji se u toj knjizi spominju….


Mario mi u razgovoru dobacuje „Ja sam mislio da Vi imate najmanje 60 godine!“
Smijem se…padaju mi na pamet stihovi Bjelog dugmeta-Umoran starac sam ja…mada izgledam mlad“.

Kiša nas tjera s tvrđave…vraćamo se do uljare…rastajemo se uz prijateljski stisak ruke…uz moje obećanje da se vidimo nnajkasnije dogodine kada krene nova sezona prerade maslina…

Za kroniku našeg malog mista ostavljam zapisano, da je ove, četvrte godine rada uljare u Nečvenu, sezona prerade maslina započela pred kraj listopada, a završila danas 02. prosinca.


A sada, evo i nekoliko prigodnih fotografija:




..i što reći nego ....vidimo se dogodine!



I na kraju link na web stranicu OPG-a Ivan Perica je:
http://opg-perica.com/



Oznake: OPG Ivan Perica, Nečven

- 12:42 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 17.07.2012.

S "Putovnica.net-om" do Nečvena

Na web stranici "Putovnica.net" pronašao sam jedan članak, u kojem se spominje i naš Nečven.



Evo nekoliko meni zanimljivih navoda:

"Nasuprot Nečvenu nalazi se Trošenj, poznat i kao Čučevo, a njegovi vladari bili su hrvatski knezovi Šubići.
Iako su ove dvije obitelji bile izravni suparnici, njihove dvije utvrde povezivao je drveni most, koji je, zbog svoje strateške važnosti, sredinom 17. stoljeća srušio don Stjepan Sorić prilikom oslobađanja od Turaka.
Naime, Osmanlije su vladale ovim krajem od početka 16. do pred kraj 17. stoljeća, a postojeće dvije utvrde su im služile kao sjedište upravne i sudske vlasti te kao vojno okupljalište.
U Trošenju su izgradili kulu kružnog oblika, čiji su ostaci i danas vidljivi.
Nakon turskog odlaska, obje utvrde su s vremenom porušene, dijelom od strane Mlečana i njihovih podanika, a dijelom od 'zuba vremena'.

Početkom 20. stoljeća vršena su istraživanja oko Nečvena te su pronađeni temelji sakralnog objekta za koji se vjeruje da je crkva posvećena Duhu Svetomu, a na čijem su oltaru pronađene dvije ploče s urezanim Konstantinovim monogramom".


Cijeli članak i još desetak izvrsnih fotografija, pogledajte pod linkom:

http://www.putovnica.net/pstyle/hrvatska-bastina/utvrde-necven-i-trosenj-na-rijeci-krki



Oznake: Nečven

- 10:46 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 30.05.2011.

Povijest kao inspiracija za priču….

Povijest sama po sebi, većini ljudi nije nešto posebno zanimljiva (čast i isprika iznimkama). Nabrajaju se godine, događaji…imena važnih osoba.
Cijeli niz činjenica koje „treba naučiti“.

Ipak, ako se oko tih činjenica „ispreplete“ priča, kao što ti čini npr. Ivan Aralica u knjizi „Duše robova“, ili „Graditelj svratišta“, onda se povijest tek „usput upija“.

Naravno, nije Aralica jedini pisac koji kao osnovu za „tkanje“ romana koristi motive iz hrvatske povijesti (ili povijesti općenito), ali upravo te sam romane pročitao i uživao čitajući ih. Ono što mi je najzanimljivije kod pisaca takvih romana, to je lakoća „selidbe“ u neko drugo vrijeme, neke druge događaje…običaje…kulture….

Nedavno sam napisao post o Nečven gradu:

Link: http://promina.blog.hr/2011/05/1629237936/necven-grad.html

Evo jedne povijesne činjenice koju sam u postu naveo:

....."Živjela neka jogunasta banica Lacka u Kninu, koja se borila s Mađarima i Bošnjacima. Na Ljubotiću prominskom likovao jedan vlastelić, nepokoran banici gospodarici Knina i Nečvena, a on je vodio tajne dogovore s banom bosanskim proti banici. Odjednom je vojska banska udarila na baničinu župu od Ključa do Nečvena, harajući i plijeneći. Banica izleti sa crnom četom konjanika i na starom nečvenskom megdanu zamete se boj i pokolj. poginu banica Lacka, a Bošnjaci slavodobitno odvukoše mrtvu banicu, baciše je u jamu Babadolsku, a poginule Bošnjake pokopaše na Križevu putu pod Ljubotićem. Ova legenda bi mogla imati veze s udovicom vojvode Nelipca.....Vladislavom".

Vjerojatno je većina čitatelja ovaj navod pročitala- i to je to, i tu je kraj…. Ipak, ne gledamo svi svijet istim očima. Nismo nadareni svi istim sposobnostima….Svi na svoj način doživljavamo pročitano.


Evo kako moja prijateljica blogerica Crna Kraljica doživljava spomenuti navod, i što je "satkala" na osnovu njega :

*******************************************************************
Legenda o Banici Vladislavi@Lacki....Vladarici gradova Nečvena, Ključa i Knina...




U ono doba kada su se vladari mijenjali kao zrake sunca na obzorju, čas zlatne, čas blijede, poput lica....Banice Vladislave......U čijoj kosi su iskrile kapljice jutarnje rose......Ledene.... u svojem mrtvom sjaju....

Banica, jogunasta i otmjena, ne odveć lijepa....ali ratnica....pred čijim su mačem strepili i plemići i kmetovi......U svojim utvrdama, gradova, Nečvena, Ključa i Knina.....rasprostirala je karte i crtala svoje vojne pohode u borbi sa Mađarima i Bošnjacima.....
Nakon smrti svojeg supruga Vojvode Nelipca, nije uspjela sačuvati sve obiteljske posjede......Ali u svojim nakanama da ih povrati.....nikada nije posustala.....

Očiju boje zelenog žada, širom otvorenih i iskričavih od inteligencije......sijevala je po neprijateljima poput odbljeska munje u mrkloj noći.

Banica, žena i ratnica.....Jednog trenutka je bila ovdje, a slijedećeg je letjela kršem, poput jastreba.....u čijoj duši je siktala omamljujuća bešćutnost......U trenu je nestajala u vrletima planine Promine u samo njoj znanom ritmu.....
Uživala je strahopoštovanje okolnog plemstva.....Voljeli su je i mrzili, a ona je u svojoj oholosti zanemarivala poglede svih Plemića koji su požudno zurili u njeno čvrsto tijelo....ogrnuto ratničkom odorom....

Banicu su njeni Crni ratnici od milja zvali Lacka.....a ona im to nikada nije zamjerila....Za nju je postojao samo mač i čvrsta kaldrma....pod kopitama njenog Sivca....
Od smrti Vojvode Nelipca, u Banicu se zagledao Vlastelić sa Ljubotića, koji bijaše, malog rasta, okrugle glave.....poput oveće bundeve, zdepastih udova, a očiju sitnih....utonulih u duplje, okružene rutavim izraslinama.....Bio je više nalik čudovištu nego čovjeku....

Nastavak priče pročitajte pod linkom:

http://promona6.blog.hr/2011/05/1629255735/legenda-o-banici-vladislavilackivladarici-gradova-necvena-kljuca-i-knina.2.html

*******************************************************************

Nadam se da će se i vama svidjeti ova priča…isto kao što se i meni svidjela!
Bravo CK!

Oznake: Nečven, Ljubotić, Crna kraljica

- 09:00 - Komentiraj post (10) - Link posta

ponedjeljak, 16.05.2011.

Nečven grad

Nedavno sam na internetu pronašao web stranicu Župe Miljevci.
Link: http://zupa-miljevci.com

Stranica je bogata povjesnim dokumentima, a jedan naslov/dokument mi je zapeo za oko:

Joško Zaninović – Davor Gaurina: NELIPIĆEVE UTVRDE NA RIJEKAMA KRKI I ČIKOLI
Link: http://zupa-miljevci.com/pdf/ZBORNIK_145-162.pdf

Od cijelog niza zanimljivih tekstova, za ovaj post izabrao sam temu vezanu za Nečven grad.

Evo ulomka u cijelosti:

*****************************************************************

Nečven

Nalazi se na zapadnoj strani Promine, na rubu visoke brine nad Krkom.
Utvrda i pripadajuće joj dvorište zaprimaju 1 kilometar kvadratni prostora, a sa svih strana bila je opasan visokim zidovima od sitnog, loše tesanog kamena spojenog vapnom.
Sjeveroistočni dvorišni zid bio je odijeljen dubokim opkopom, a možda i pokretnim (dižućim) mostom od ostatka tvrđave. Zidovi su bili debeli preko 1 metar. Strmi južni zidovi, prema provaliji, bili su visoki do 15 metara i imali su pet katova. Sjeverna strana je sada puna razvalina, a na toj strani je velika starinska četvrtasta kula koja je također imala pet katova.
Nečven potječe, po Urliću-Ivanoviću, iz 9. stoljeća, a ime je dobio, prema legendi, po nekoj lijepoj Nečven djevojci koja je odbijala sva nasilja bribirskih velikaša i na kraju se otrovala. Priča, vjerojatno simbolizira neprijateljstvo Šubića (Čučevo) i Nelipića (Nečven).
Bez obzira na neprijateljstva postojao je drveni most na drugu stranu Krke gdje su vladali Šubići.
Gospodari Nečvena– Nelipići bili su na vrhuncu svoje moći nakon propasti Mladena Šubića II (1322. g.) kada se nametnuo kao glavna snaga u Južnoj Hrvatskoj vojvoda Nelipac. (O tome vidi pod Ključ.)
Valja spomenuti još jednu legendu vezanu za Nečven, a ona glasi: Živjela neka jogunasta banica Lacka u Kninu, koja se borila s Mađarima i s Bošnjacima.
Na Ljubotiću prominskom likovao jedan vlastelić, nepokoran banici gospodarici Knina i Nečvena, a on je vodio tajne dogovore s banom bosanskim proti banici. Odjednom je vojska bosanska udarila na baničinu župu od Ključa do Nečvena, harajući i plijeneći. Banica izleti sa crnom četom konjanika i na starom nečvenskom megdanu zametne se boj i pokolj. Poginu banica Lacka, a Bošnjaci slavodobitno odvukoše mrtvu banicu, baciše je u jamu Babadolsku, a poginule Bošnjake zakopaše na Križevu putu pod Ljubotićem.
Na Nečvenskom groblju posađen je jedan starinski križ, kao i na Ljubotiću.
Ova legenda bi mogla imati veze s udovicom vojvode Nelipca Vladislavom, o čemu je već bilo riječi.
Osim toga spominje se i legenda prema kojoj je pod nečvenskom kulom bio zakopan mač, a na dršku mača je alem kamen.Taj mač je bio od nekoga starog bana pa se ta gradina Čučevo – nasuprot Nečvenu i zvala Bani kulom.
Turci su vladali Nečvenom od 1522. do 1686. g. a služili su se utvrdom i zatečenim drvenim mostom preko Krke. U njihovo vrijeme tu su bili: dizdari,age, begovi i kadije, što govori o velikoj važnosti te utvrde odnosno grada jer je u njemu bilo sjedište upravne i sudske vlasti.

*****************************************************************

Evo i jedne moje (malo lošije) fotografije kule Nečven
Ne<br />
ven grad

A, evo i pogleda sa kule Nečven na mali slap Daljan -ispravak Bibin slap (pogledati nadopunu posta).

Necvenska brina Daljan

Kad smo kod Daljana...Čitajući knjigu Ivana Aralice „Život nastanjen sjenama“, naišao sam na zanimljiv podatak. Prema Aralici, Daljan je riječ turskog porjekla, a zapravo na turskom znači ribogojilište. Navodno su Turci dok su vladali ovim krajevima, ispod kule Nečven, uzvodno od slapa Daljan, uzgajali ribu.


Nadopuna posta pristiglim komentarom:

**************************************************
@ Goran (18.05.2011. 19:56)

po pitanju nazivlja...
ni sam nisam siguran jesam li porijeklom iz Nečvena (kako pišu knjige) ili iz Nečmena (kako govore stari).
Kad idem u ribu, ne znam idem li u Daljan (kako pišu knjige) ili u Daljen (kako govore stari).
Popularni buk nas Nečmenjana počesto se zove i Daljenčić.
Taj buk svojom ljepotom nadmašuje ovaj koji vidimo na slici (Bibin buk), ali zvuk šuma vode kojeg čujemo kada stojimo na mjestu na kojem je slikano je zapravo zvuk Daljena.
On se nalazi oko 500 metara uzvodno od Bibinog buka (i, nažalost, ne vidi se sa Gradine).
A Bibin buk je dobio ime po zaseoku Bibići, podno kojeg se i nalazi.
Toliko ukratko o nečmenskim bukovima... :)
*****************************************************************


Još jednom se zahvaljujem Goranu na ispravku mog netočnog navoda, a čitateljima se ispričavam zbog nenamjerne pogreške.

Oznake: Nečven, Ljubotić

- 20:54 - Komentiraj post (13) - Link posta

četvrtak, 11.11.2010.

Došao i Ljubotić konačno na red za obnovu NN mreže

Photobucket


Čitajući Vjesnik HEP-a, u jednom od članaka pročitao sam sljedeće:

„U šetnji šibenskim područjem u aranžmanu Službe razvoja i investicija, zabilježit ćemo o drugim malim ali ne i manje vrijednim poslovima. Spomenimo da se, uz desetak novoizgrađenih TS 10/0,4 kv, posljednjih mjeseci obavilo blizu 30 velikih rekonstrukcija niskonaponskih mreža, kako u priobalju, tako i u njihovom zaleđu.
U ovom trenutku radi se istodobno šest mreža i to potpunih rekonstrukcija na području drniškog Pogona; u naseljima Pokrovnik, Ljubotić, Razvođe - Sumani, Umljanovići, Brištane Donje i Vinovo Gornje.
- Svi izvedeni radovi predviđeni su Programom sanacije naponskih okolnosti i to na područjima gdje smo našim mjerenjima utvrdili da su te okolnosti loše. U pravilu, riječ je o ratom devastiranim dijelovima ili mreži čija je starost tražila određene zahvate.

Mreža će biti izvedena SKS-om na betonskim i novim drvenim nosačima. Primjerice, samo na drniškom području ugradili smo blizu deset kilometara nove mreže“.

Vjesnik HEP-a, RUJAN 2010 WWW.hep.hr (Veročka Garber)

Doduše, ovo je za Ljubotićane zakašnjela vijest, jer oni već zadnjih mjesec dva vide da se na obnovi niskonaponske mreže radi, ali nije loše napisati koji članak za „kroniku našeg malog mista“.

Inače kad smo već kod „struje“ u Promini.

Baš prije nekoliko dana (točnije na Sve Svete) gledam potrošnju el.energije dalekovoda kojim se napajaju sela Nečven, Mratovo, Bogatići….
Ampermetar tog dalekovoda kao da je odavno otišao u penziju…potrošnje skoro da i nema….Kad za vikend, u kojem Prominci dolaze donijeti cvijeće, upaliti svijeće na grobovima svojih najmilijih…potrošnja 10 puta veća od uobičajene!

Nečven zadnjih vikenda posebno živne, jer je mala uljara za preradu maslina proradila…a prominske masline došle na rod. Kako neki kažu, ovo je jedna od boljih godina. Premda poticaja za sadnju maslina u Promini nema, to nije razlog da i maslina u Promini nema, da ih se ne posadi čak nekoliko tisuća komada!
Doduše, veliki broj maslina se ove godine koja je bila iznimno hladna nažalost osušio…ali izgleda da ove koje led nije „slomio“…dobro ih je ojačao…

A sad da se opet vratim struji.

Dalekovod za Nečven i ostala sela koja sam naveo, velikim dijelom prolazi kroz minska polja. Pale su stare i dotrajale, i svako malo na toj trasi dolazi do kvarova na dalekovodu. Stanovnici Nečvena, Mratova….Bogatića …najbolje znaju o čemu pričam.

Postoji rješenje i za ovaj problem, a to je gradnja novog 10kV dalekovoda TS Oklaj-Marići-Mratovo. Koliko sam imao čuti, projekt je napravljen, i sredstva su bila osigurana, ali trasa nije bila razminirana….i sve je još na čekanju.

Eto, kad se razminira područje oko Marića (o tome sam nedavno pisao kako uskoro treba početi), vjerojatno će i ovaj problem biti riješen, a stanovnici spomenutih naselja u miru slušati fijuk bure, i kapi kiše što se slivaju niz oluke.

Oznake: Ljubotić, Nečven, Mratovo, Razvođe

- 15:32 - Komentiraj post (8) - Link posta

utorak, 14.04.2009.

Jedan običan dan…V dio Nečven

Nedugo nakon prošlog posta pod naslovom „Jedan običan dan…“, u kojem sam foto-pričom prošao kroz donji Čitluk…. dobio sam jedan prelijepi e-mejl….
Gospođa koja ga je napisala, zamolila je da jednog dana obiđem i Nečven….
Za gospođu iz poruku, i za gospodina Pericu koji je poslao donaciju oko Božića za školu u Oklaju, evo priče iz Nečvena.

Za one koji ne znaju, do Nečvena je najlakše doći cestom Oklaj, Čitluk… i nešto prije Mratova, ima znak za skretanje desno-Nečven.

Kako Nečven izgleda, živi danas, najbolje govore sljedeće fotografije:


Ono što prvo zapne za oko kad se približavate Nečvenu, stabla su maslina, trišanja… rašeljki…I evo nas na „vratima Nečvena“.

Kamene kuće na samom ulazu u selo, bijele se sazdane od marljivo klesana kamena…

Ulazna vrata dvorišta, predstavljaju nam i ime gazde kuće…

Jednom sam ispod postova pročitao komentar: „Uredniče kad ćeš doći i uslikati naše balotalište u Nečvenu“…. Ime komentatora sam zaboravio, ali cijelo sam vrijeme komentar imao na pameti….

Ljudi često kad imaju novca, od svojih kuća naprave „kič“. Premda ne znam vlasnike ove kuće, pretpostavljam da osim novca imaju i ukusa, uostalom, pogledajte kako se lijepo može urediti „starina“.

Evo još jedan pogled iz drugog kuta… Ljepota jednostavnost….

Pogled niz Nečvensku ulicu….

Miris rascvale trišnje, izrasle u okruženju kamenih suhozida….

A onda sam sreo dida Marka….popričao s njim o njegovima snovima vezanim uz budućnost Nečvena…Pogledali mjesto na kojem je trebao biti bazen, popričali o ideji postavljanja žičare između Nečvena i Čučeva…Prošao s njim cijelu kuću koja je bila zapaljena, a on ju je sam, svojim rukama… malo po malo obnovio… „Ovo je soba koju je uredila moja kćer iz Zagreba….ovo sam uredio za unuke….samo slabo dolaze….ovo je….“

Did Marko prekrasno je uredio cijelu kuću, ali je jednu sobu ostavio za sjećanje kako je kuća izgledala nakon rata….da se ne zaboravi…

Malo koja stara kuće nije imala pendžericu….

Nečven je kroz sve ratove teško stradavao, a neke kuće još čekaju bolje dane…

Ako želite pogledati kuću koja je u svom izvornom obliku, koji se sigurno nije mijenjao stotinjak godina, evo je…

Na kući otvorene škure….

A za starinsku kvaku već se dugo nitko nije primio…

Bronzin je odavno zadnju juhu skuhao….

I idemo dalje kroz Nečvenske ulice…

Di se roba zrači… znači ima i života?

Ulice sa visokim zidovima, svjedoci kako su se nekad kuće ograđivale….branile…

Ali neki su zidovi svedeni na normalnu visinu, i otkrili svoje „tajne“…

Na kraju ulice-spomenik…Na dnu ploče piše…“Ovaj spomen podižemo i ostavljamo budućim generacijama kao opomenu da se nešto slično nikada više ne dogodi“- Mještani sela Nečvena 1988. godine.
Nedužne ljude, stradale u II Svjetskom ratu, netko je pokušao „ubiti“ još jednom polijevajući spomenik crnom bojom….

Zatim nekoliko fotografija kuća….Garanova maslinika…

Pa jedna lijepo zidana kuća…koja tone polako u zaborav svojih vlasnika…

Ante Skelin bi zapjevao „Guvno moje uzorano“…. Ovdje bi se moglo reći… Guvno moje, zareslo odavno….

Ali, di ima krumpira… ima i života!

Nečven je prepun kontrasta-obnovljenih i ne obnovljenih kuća….

Jedna baka se ne odmara… zasadila je jedan cvijet….

Kameni suhozid, trišnja, maslina, kemene kuće….

Opet baka u akciji… nakon sadnje cvijeta, malo je obašla i podigla drva….

Tužno plačem, kuću ostavljam, stare staze travu zelenu….moglo bi se zapjevati u ovom dvorištu…

Satelitska antena, može poslužiti i u neke druge svrhe?

Nekad se kuća štitila od krađe poštenjem, a od vjetra i promaje ovakvima „kvakama“ na vratima.

Kod nas nije bilo dimnjaka kao danas… a popločane krovove krasila je čuvarkuća…

Pa onda nekoliko kuća da koga ne bi preskočio…

I jedan zanimljiv kadar…Vidio sam fra Šimin auto… a iz daljine se čuje nečija ispovijed…Ovakav je prizor teško uhvatiti…Prišuljao sam se tiho….

Na starim razglednicama iz Promine, mogli ste vidjeti „Garanovu“ kuću… koja danas izgleda ovako…a na razglednicama je izgledala….

Doći u Nečven, a ne obaći kulu i s nje pogledati niz strminu Krku kako mirno teče, a sa druge strane Čučevo…
Evo malo i povijesnih podataka:
Gradina je pripadala starohrvatskim kninskim knezovima Nelipićima do 1421. god.
Nakon toga je bila u vlasti kneza Jurja Martinušića i drugih.
Turci su je, kao i Trošenj-Grad, osvojili 1522. kada su izvršili jak prodor u Bukovicu i Ravne kotare, osnovali Drniš i zaposjeli Skradin.
Držali su je do 1686 god.
I tu je, kao i u Trošenj-Gradu bio aga, dizdar i kadija, čija je vlast sezala do Drniša i Knina. Do Nečven-grada dolazi se stazom iz sela Čitluk [3 km).
Više informacija pod linkom:

http://www.geocities.com/sastavci/necven/

http://www.dernis.info/index.php?option=com_content&view=article&id=120%3Aneven-grad&catid=59%3Akultura&Itemid=173&lang=de


Netko misli da je suhozid lako zidati, ali pravi majstori su ga ovako zidali…

Jedan od prvih maslinika posađenih iza Oluje u Promini, bio je ovaj Nikice Barišića, smješten na putu Nečven-Puljane…Kod Nikice je u maslinku „sve po špagi“…

Za kraj jedna fotografija iz moje arhive „Starih slika Promine“, za gopođu iz Nečvena.. sa početka ove priče……. I još pozdrav od njenog školskog kolege Zdenka!


Eto moji Nečvenjani.
Nadam se da ste zadovoljni fotografijama, da sam uspio ući u sva vaša dvorišta?


Fotografije iz ove priče nalaze se pod linkom:
http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Jedan%20obican%20dan%20Necven/

Kako je jedna od novih mogućnosti na blog.hr-u i postavljanje galerija, evo i ove galerije sada pod svojim postom:



Oznake: Nečven

- 20:37 - Komentiraj post (1) - Link posta

četvrtak, 26.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VII dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:






Nečven

Nečven je seoce s dvadeset pet obitelji i u sastavu je sela Puljana.
Tu obitavaju obitelji s prezimenima:
Perica, Sičić, Bibić, Svetina i Vucić.
Mletački popis u Nečvenu navodi žitelje s prezimenima:
Benišić, Bilomavionić, Blažević, Bosić, Bračić, Burmanović, Burgnačia, Dogan, Guberina, Katić, Miačić, Mihailović, Perinić, Perišić, Poić, Saksić, Šundov i Žepina.
Početkom devetnaestoga stoljeća u Nečvenu se spominju obitelji:
Aralica,Perica, Sičić i Svetina.


Oklaj

Oklaj je središnje selo u Promini, općinski centar od 1883. godine s ustanovama za cijelo prominsko područje. U Oklaju je obitavalo oko stotinu i pedeset obitelji. Središnji dio sela od davnina se naziva Kula, po čuvenoj srednjovjekovnoj kuli u čijim je temeljima kuća obitelji Ikica, zvana Perkić.
U ovome dijelu sela su žitelji s prezimenima:
Bandalo, Bilandžija, Bikić, Bronić, Ikica, Maletić, Jurenović, Ćorić, i starosjedilačko su stanovništvo.
Tu su i žitelji s prezimenom:
Čavlina, Mlinar, Pokrajac, Bakmaz, Kabić i Gambiroža, doseljeni iz drugih prominskih sela, osim posljednje koja je doselila iz Potkonja.
Osim obitelji Pokrajac, svi su žitelji kod Kule katolici i pokapaju se u šamatoriju Crkve svetoga Mihovila.
Pravoslavna obitelj Pokrajac molila je katoličke obitelji s Rudine:
Bikić, Bandalo, Jurenović, Mlinar i Gambiroža, da ih prime u svoje ukopište, što su ovi i prihvatili, pa ova obitelj ima svoju grobnicu kod Svetoga Mihovila.
Tada je to bila jedina pravoslavna obitelj koja se pokapala u katoličkom groblju u Promini.
U drugom dijelu Oklaja obitavaju žitelji s prezimenima:
Knežević, Dizdar, Ljubičić, Džepina, Žulj, Džapo, Čveljo i Marić. Svi žitelji ovoga dijela sela su katolici, ali se pokapaju na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U nekim sačuvanim spisima iz polovice prošloga stoljeća obitelj Ćorić se bilježila kao Bandalo-Ćorić.
Po nekim toponimima u Oklaju su do sredine prošloga stoljeća obitavale obitelji s prezimenima: Monti, Vukelja, Poznan i Škovrlj.

U Oklaju su odavna živjele brojne doseljeničke obitelji učitelja, liječnika, finanaca, žandara i drugih službenika.
Rodilo se ovdje mnogo djece, pa se neki od njih i danas osjećaju Promincima. Navodimo samo jednu takovu obitelj: Dvadesetih godina u Oklaj se doselio liječnik dr. Boris Ljahnicky, ruski emigrant (Boris je bio poljskog podrijetla čiji su se preci naselili u Odessu na Crnom moru op.a. knjige) i s Oklajskom, učiteljicom Nelom Škovrlj Lukinom, osnovao obitelj u kojoj su se rodila dva sina Nikola i Aleksandar ili Kolja i Saša.
Kolja je bio poznati liječnik u Dubrovniku, a Saša je i danas istaknuti umjetnik arhitekt i dizajner u Zagrebu.
Njihova majka Nela mlada je umrla i pokopana u obiteljskoj grobnici — mauzoleju obitelji Škovrlj kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

U mletačkom popisu iz 1709. i 1735. godine u Oklaju se navode obitelji koje donosimo usporedo u mletačkoj i suvremenoj grafiji:

Posnam Blagoe--------------------------------------Poznam Blagoje
Jure Bandallou -------------------------------------Jure Bandalo
Martin Bandallou ----------------------------------Martin Bandalo
Thoma Bandallou ----------------------------------Toma Bandalo
Krisan Giurinouich --------------------------------Križan Jurenović
Marco Gliubitsich ----------------------------------Marko Ljubičić
Stipan Lasich ----------------------------------------Stjepan Lasić
Nicolo Kneseuich -----------------------------------Nikola Knežević
Marco Kneseuich -----------------------------------Marko Knežević
Martin Kneseuich ----------------------------------Martin Knežević
Pettar Marich ---------------------------------------Petar Marić
Krisan Marich --------------------------------------Križan Marić
Giadrich Plausich Do Disdar -------------------Jadrić Plavšić reč. Dizdar
Frane Plausich Do Disdar ----------------------Frane Plavšić reč. Dizdar
Giacon Ranicich ------------------------------------Jakov Raničić
Frane Ranicich Do Sradoe ----------------------Frane Raničić reč. Sredoja
Luca Xugl --------------------------------------------Luka Žulj
Stipan Xugl -----------------------------------------Stjepan Žulj
Frane Xugl------------------------------------------ -Frane Žulj
Jure Xugl ---------------------------------------------Jure Žulj
Giacon Xugl -----------------------------------------Jakov Žulj
Marco Xepina ---------------------------------------Marko Džepina
Josip Džepina--------------------------------------- Josib Xepina
Loure Xepina ----------------------------------------Lovre Džepina
Mate Bichich ----------------------------------------Mate Bikić
Mali Ivane Zugl -----------------------------------Mali Ivan Žulj
Veliki Ivane Zugl ----------------------------------Veliki Ivan Žulj
Frane Gliubicich -----------------------------------Frane Ljubičić
Marko Marich --------------------------------------Marko Marić
Jure Beracouich -----------------------------------Jure Beraković
Petar Beracouich ----------------------------------Petar Beraković
Frane Janicich -------------------------------------Frane Janičić
Giacon Janicich -----------------------------------Jakov Janičić
Bane Xuglieuich ----------------------------------Bane Žuljević
Giadre Disdarich ---------------------------------Jadre Dizdarić


U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska
prezimena.

Nastavlja se…..



Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Nečven, Oklaj

- 20:13 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva

Klikni za veću fotografiju

Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive.
Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth.
Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine.
Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše.

Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena.

Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi.
Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza.

Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina:

"na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..."

Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite.

Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti.

Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare.
Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm.

Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli.

Nadopuna posta:

Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom
http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka

Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici.

Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima:

Zelići -
Prikaz veće karte

Matase -
Prikaz veće karte

Marasovine -
Prikaz veće karte

Ljubotić -
Prikaz veće karte

Čitluk -
Prikaz veće karte

Puljane -
Prikaz veće karte

Nečven-
Prikaz veće karte

Mratovo-
Prikaz veće karte

Bogatići prominski-
Prikaz veće karte

Razvođe-
Prikaz veće karte

Oklaj-
Prikaz veće karte

Suknovci-
Prikaz veće karte

Lukar-
Prikaz veće karte

Bobodol-
Prikaz veće karte

Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata.

Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

- 11:39 - Komentiraj post (12) - Link posta

četvrtak, 29.03.2007.

Razminiranje u tijeku

Razminiranje koje je započelo u Općini Promini, točnije na dionici Brljan-Nečven-Bogatići polako se privodi kraju.
Tek sad, nakon što su iza ekipa za razminiranje ostali čisti prostori kako od mina, tako i od raslinja koje je te površine prekrivalo, vidi se koliko je miniranih površina čekalo svoje žrtve.
Sva sreća je da tih žrtava, bar što se tiče ovog područja koje je razminirano-nije bilo.
Odnosno, nije bilo do nekidan.
Nažalost, jedan je mladić nastradao razminirajući minama "zagađeno" područje na dionici Nečven-Bogatići.

Novinari Slobodne Dalmacije nam tako pišu:

"Pirotehničar Mirsad Tokić (38) teško je ozlijeđen na jednom minskom polju pokraj oklajskog sela Nečven jučer oko 11 sati kada je nagazio na minu PMR-2a, takozvanu paštetu.
Pacijent je sada u stabilnom stanju i nije u životnoj opasnosti, kazao nam je dr. Augustinov. Pirotehničar Mirsad Tokić trenutno se nalazi na jedinici intenzivnog liječenja u kninskoj bolnici, odakle bi ubrzo trebao biti prebačen na drugi odjel"

Cijeli članak objavljen u SD možete pročitati pod linkom.





Oznake: Mine u Promini, općina promina, Nečven, NP Krka

- 17:21 - Komentiraj post (7) - Link posta

petak, 23.03.2007.

Maslinarstvo u Promini

Većina ozbiljnih poljoprivrednih stručnjaka nasmijala bi se prije desetak godina na ideju sadnje maslina u Promini.
Na samu pomisao prije desetak godina nasmijala bi se i većina Prominjaca.
Ipak, bilo kako bilo u Promini su se već proizvele prve litre maslinova ulja.
Kako kaže pisma "Škrta zemlja čuva svoje blago, al' što daje tri put' više vridi", tako je i sa maslinovim uljem na padinama Promine.
Masline rode škrto, ali je ulje zato jako kvalitetno.

Jedan komentator koji se potpisao imenom "Promina" jako je lijepo opisao jedan maslinik u Promini.

Ja Vam prenosim dio njegova komentara koji je napisao pod jednim mojim postom.

Vjerojatno ste primijetili da se u Promini sadi sve više maslina.
Nema sela u koje nije došla maslina.
I tu se sada javljaju dvojbe da li taj kraj za maslinu, tu nikada nije bila maslina itd.
Kao dijete se sjećam da je u mom selu nekoliko ljudi imalo masline i da smo išli u berbu.
Rađale su vrlo dobro.
Opstale su i do današnjih dana premda ih nitko ne obrađuje i još uvijek rađaju.
Ponukan time i sam sam posadio na svoju djedovinu masline u ne malom broju.
Motiv mi je bio da umjesto smrike i drače ozelenim i oplemenim te bivše njive i
vinograde.
Konzultirajući se sa agronomom predložio mi je masline jer vinogradom se ne mogu baviti jer živim u Zagrebu i za nas "vikendaše" je maslina idealna jer ne zahtijeva određene poslove baš u točno određeno vrijeme.
Rekao je otprilike "da ponekad vinograd moraš politi u osam ujutro jer je već u podne kasno". Dakle zahtijeva više njege.
Poslije mene su masovno počeli sa sadnjom i sada je to već zavidan broj sadnica.
Koliko čujem još se neki u Promini pripremaju saditi veće prostore tako da više nitko ne
sadi ispod 100 sadnica.
Neki maslinici su već došli na rod i rađaju odlično.
Kvaliteta ulja je vrhunska a posebno bih izdvojio maslinik Barišića iz Čitluka koji je smješten u Nečvenu na samom kanjonu Krke.
Kad god me netko od novih zainteresiranih dođe pitati za savjet odvedem ga tamo da mu pokažem kako maslinik treba izgledati.
Ovih dana se već počelo pripremati za osnivanje udruge jer ima strašno puno zainteresiranih.
Nadamo se da će do ljeta biti registrirana.
Oprosti što sam ti sa teme vina skrenuo na masline ali se toplo nadam da će doći vrijeme
da ćeš na svom blogu jednog dana moći napisati i o medaljama za maslinovo ulje iz
naše Promine.
Kako ovo sve nije bezazleno već se priprema i za izgradnju uljare u Promini.

(promina 28.11.2006. 20:11)

Ja se također priključujem autoru ovog komentara u pohvalama masliniku N.Barišića.
Kad se nađete u Promini i planirate napraviti jedan mali izlet biciklom ili autom, predlažem Vam sljedeću "rutu":

-Krenete npr. iz Oklaj;
-Kad dođete u Puljane kod trafostanice skrenete lijevo;
-Zastanete kod spomenika sv. Kate;
-Posjetite maslinik N. Barišića i vidite da je maslinarstvo u Promini ipak moguće;
-Nastavite vožnju prema tvrđavi Nečven
-Sa tvrđave imate lijep pogled na brzak Daljan na rijci Krki, a okruženje je kao stvoreno za "marendat" pršuta, pancete , pomidora (ako ih ima), popit koju čašu prominske žutine.

Mogu Vam reć da se ja baš sa guštom volim provozat biciklom tom trasom.
Nije puno prometna, i nema ni pasa koji bi Vas mogli napasti.




Oznake: Nečven

- 20:08 - Komentiraj post (5) - Link posta

utorak, 09.01.2007.

Mine u Promini

mine

Dmovinski rat za sobom je u Promini ostavio dosta mina.
Osim na prvoj liniji ratovanja na granici Miljevaca i Promine, mine su «Martićevci», tzv JNA i ostala «družina» postavljali i na raznim mjestima širom Promine gdje su očekivali napade HV-a.
Koliko mina još «prijeti» stanovnicima cijele Hrvatske najbolje govori karta HCR-a koju možete pogledati pod linkom.

Kad dolazite iz smjera Krke preko Brljana odmah na samom vrhu uspona možete se i danas susresti sa tablama koje upozoravju na opasnost od mina.

Ljudi su se s vremenom opustili, pa su im često šparoge u minskom polju postale najslađe.
Često sam znao upozoravati ljude da se nalaze u minskom polju, a oni bi samo odmahnili rukom.
Baš na tim mjesetima gdje sam ih upozoravao na opasnost od mina, prošle godine pronađeno je i izvađeno nekoliko mina.
Sva sreća je da nitko nije nastradao.

Ovih dana u tijeku je razminiranje u djelu NP Krka, odnosno područje koje okružuje bivšu vojarnu Manojlovac-Miljacka koju za svoje potrebe uređuje NP Krka ( o čemu sam već nekoliko puta pisao na Blogu).

Članak koji se odnosi na tu temu možete pogledati pod linkom.

Zbog opsanosti od mina Nečven, Mratovo, Podi, Krivići i Marići često znaju ostati bez el. energije. Zašto?
Veliki dio dalekovda koji napajaju ta sela el.energijom prolazi kroz minska polja.
Obnavljanje el.mreže u tim područjima i rješavanje kvarova djelatnicima HEP-a je otežano i često opasno po život.
Dok se i ta područja ne razminiraju, ova sela će i dalje za većih nevremena imati problema sa napajanje el. energijom.

Ovim putem se zahvaljujem svim ljudima koji su svojim pozivima u humanitarnoj akciji «Kvadrat mira» donirali sredstva za razminiranje područja kao što je Promina, koja bi još dugo dugo čekala na razminiranje da nije bilo njih.







Oznake: Mine u Promini, NP Krka, Nečven, Mratovo, Podi

- 21:25 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 27.11.2006.

Sveta Kata u Puljanima

Teško je pratiti sve zanimljive događaje u Promini i na vrijeme ih stići zabilježiti, kao i na vrijeme za njihovo događanje saznati.
Drago mi je kad netko u komentarima najavi neki događaj, kad skrene pažnju na nešto što nebi bilo loše popratiti postom.
Nekidan me tako nazvao fra Šime Nimac sa zamolbom da dođem u subotu 13:30 u Puljane, odnosno do kuće pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivana Bračića.

Kojim povodom?

Povod je "Blagoslov spomenika svetoj Kati u Puljanima-Bračićima".

Premda nisam dugo ništa napisao o "Prominskom glasniku", na njemu se ipak radi.
Tako je i ovaj događaj zaslužio svoje mjesto tekstom i fotografijom u glasniku, pa me je zbog fotografiranja fra Šime i pozvao.

Eto, tako sam ja saznao za "Otvaranje" tog spomenika koji je dao izraditi Ivan Bračić našem poznatom prominskom akademskom kiparu Vladi Radasu.

Šteta što za ovaj događaj nisam saznao prije i tu vijest podjelio sa svim posjetiteljima Promina.blog.hr-a.
Vjerojatno bi se na tom otvaranju našlo još dosta Prominaca i Prominki.

A tko je sve došao na taj svečani događaj?

Gospodin Bračić je pozvao svoje prijatelje:
-Akademskog kipara Vladu Rasa koji je isklesao spomenik
-Gradonačelnicu grada Knina Jospu Rimac,
-Gradonačelnika Drniša Antu Đelaliju,
-naravno tu je bio i načelnik općine Promina Žare Duvančić te vijećnici Krste Radas i Mario Juric.
-Ostali Prominci koji su na razne načine "U pravo vrijeme" saznali za ovaj događaj.

Cjelo događaj su popratile kamere HTV-a studija Šibenik, te se možda i na televiziji vidi koji kadar tog događaja.

Sad koja riječ o samom spomeniku.

Kad krenete od Puljana put Nečvena u posjet poznatoj kuli Nečvenskoj , nakon nekih 300-400 metara sa desne strane puta ugledat će te lik svete Kate uklesan u tvrdi prominski kamen.
Nisam neki umjetnik, ali baš mi se sviđa kako je kipar Radas iz sive kamene stjene uspio "izvući" tako osjećajan lik žene.
Još bi zanimljivije bilo vidjeti kako je taj kip nastajao iz dana u dan, a kako znam da te fotografije postoje, nastojat ću jednog dana doći do njih i objavit ih na Blogu.


Nakon Blagoslova spomenika posvećenog svetoj Kati, sljedio je domjenak u kući gospodina Bračića.
Bila je to prilika da Mario Juric zamoli gospodina Bračića za pomoć KUU Promina u nabavi narodnih nošnji.
Neka obećanja su pala, pa ćemo vidjet...

Bila je to prilika za druženje gradonačelnika Drniša, gradonačelnice Knina i načelnika Promine u kojem su oni mogli dogovarati npr. rješavanje "problema" brze ceste Šibenik-Drniš-Promina-Knin.
Uglavnom, gospodin Bračić je taj koji ih sve troje zna i povezuje, te bi možda sa svoje pozicije mogao još puno toga pomoći ovim našim opustjelim krajevima.

Meni je to bila prilika za razgovor sa Prominkom (po ocu) koja je odlučila doći živjeti u Prominu, premda nikad prije nije tu živjela.
Znamo se "iz viđenja" više od 15 godina, ali zanimljivo da nikad nismo došli u priliku da porazgovaramo.
Mene je baš zanimalo kako ona doživljava Prominu, ljude, prilike općenito.
Uglavnom najbitniji problem je stanovanje.
Došla je sa suprugom živjeti u Prominu u očevu staru roditeljsku kuću.
Državne institucije često su pozivale mlade obitelji da dođu živjeti na ova područja, a država će im pomoći izgraditi kuće.
Da je Prominka kojim slučajem prvo napravila prekršaj pa ušla u "Srpsku" kuću ili stan u Kninu, njen problem bi već bio riješen.
Ovako ona sa suprugom i dvoje djece čeka "Rješenje" iz ministarstva za materijal za gradnju kuće, ali ono nikako ne stiže.

Ali kad malo bolje pogledam i ovaj problem se mogao riješiti baš ovaj dan.
Gospodin Bračić je u timu gosodina Kalmete u Ministarstvu koje se bavi baš ovim problemima.
Problem je što je ona skromna i čeka tiho svoj red, i vjerojatno joj to nije palo ni' napamet.

Već sam pisao kako je malo ljudi koji se odlučuju na put u smjeru Promine, ali mislim da bi se svi trebali potruditi pomoći tim ljudima.

Završio sam posto u sasvim drugom smjeru.... ali osjećao sam potrebu da to napišem.
Možda ovaj post pročita netko tko može pomoći Prominki i ostalim Promincima i Prominkama koji žele graditi kuću u Promini sa željom da se tu trajno nastane.



E da, sad ćete reći pa di su slike događaja?
Ovih dana sam u gužvi sve do četvrtka, ali nastojat ću ih što prije staviti na server.


Evo konačno i fotografija pod linkom.

Oznake: religija, Puljane, općina promina, Nečven, KUU Promina

- 16:44 - Komentiraj post (11) - Link posta

utorak, 28.06.2005.

Nečven-grad i Trošenj-grad

Malo sam "lutao internetom" i pronašao nekoliko zanimljivh podataka o nečvenskoj kuli.

Uzvodno oko 4 km od manastira Krka (sv. Arhanđel) putnik će uočiti zagonetne gradine na objema stranama kanjona, upravo na mjestu gdje rijeka Krka zakreće na jugozapad: Trošenj-grad s bukovičke strane, a Nečven-grad s prominske.



Ostaci tih gradina kao da kažu: “Ubi nas, majko, memla od kamena". Njihovi ostaci, Nečvena s prominske strane, a Čučeva (Trošenja) s bukovičke, svjedoče o značenju ovoga kraja u prošlosti. Podignute na istaknutim mjestima, sučelice jedna drugoj i na mjestu gdje Krka mijenja pravac toka od jugoistoka prema jugozapadu, ove su gradine bile međašem i čuvarom posjeda starohrvatskih velmoških porodica. Uz to su nadzirale prijelaz preko rijeke, što ga je, po predanju, omogućavao viseći most. Gradine su bile podignute na gotovo istoj visini (Trošenj 242 m, Nečven 243 m), tako da podjednako vladaju pogledom na inače zaravnjenu, ali kamenitu okolicu, preko sela Čučeva na zapad prema Bukovici, a preko sela Nečven na istok prema Promini.

nastavak teksta

Oznake: Nečven

- 22:08 - Komentiraj post (3) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić