Izašao je novi broj Glasnika JU NP Krka BUK br.6.
Prije nekoliko dana objavljen je novi broj glasnika Javne ustanove „Nacionalnog parka Krka“, BUK br.6.
Evo i njegova Sadržaja:
6 Zaštita
Pregled i analiza rada nadzornih službi
Opasnosti od invazivnih alohtonih biljaka
Zakon o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“
Zakon o izmjeni Zakona o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“
Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“
22 Upravljanje
Strateško upravljanje odrednica razvoja turizma nacionalnih parkova
Otvorenje poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina
„Put maslina“
44 Prirodna baština
Roški slap – nepoznato o poznatom
Vegetacija Nacionalnog parka „Krka“
56 Kulturna baština
Nečven – srednjovjekovna utvrda (rezultati arheoloških istraživanja
provedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.)
Virtualna prezentacija muzejskih predmeta Arheološke zbirke Burnum
Milenijski svijet u Burnuma
62 Događanja
Javna ustanova „NP Krka“ članica EuroParca
Certifikat izvrsnosti – TripAdvisor
Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ulaza Lozovac
Natječaj „Suvenir NP 'KRKA'“
Promocija NP „Krka“ u Salzburgu
„Glazba uz Krku“
Burnumske Ide a.d. 2012
Okusi burnumskih ida
Fotonatječaj NP „Krka“
Akcija „Vikend u prirodi“
Znanjem do očuvanja“ – ekoradionice i predavanja
Anketa na uzvodnom dijelu NP „Krka“
Blagdan Gospe od Anđela, Visovac 2012.
Radionica „Dajmo više za šišmiše“
Program edukacije u NP „Krka“
Obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti
„Zelena čistka“ – jedan dan za čisti okoliš
Svjetski dan voda
Svjetski dana zaštite okoliša
Bežična računalna mreža (Wi-Fi) na Skradinskom buku
Obnovljen plato na Skradinskom buku
Višednevne ulaznice
Minibus u ponudi NP „Krka“
94 Izvješća
Istraživanje rijetke i ugrožene ihtiofaune rijeke Krke
Inventarizacija i vrednovanje lihenoflore Nacionalnog parka „Krka“
Istraživanje vodenog stupca jezera Brljan
100 Biološka raznolikost
Crvenkrpica
Ljubičastomodri kotrljan
104 Speleologija
Stara jametina
106 Galerija
Likovni natječaj NP „Krka“
Dječja radionica „Taj divni svijet“
110 Povijesna fotografija
Tomaso Burato, dvorski fotograf
113 Poezija
Visovačka idila
Za ovaj post, posebno izdvajam (vezano za Prominu naravno):
*****************
Nečven – srednjovjekovna utvrda (rezultati arheoloških istraživanjaprovedenih od ožujka 2011. do rujna 2012.)
Poslije višegodišnjih priprema, rekognosciranja,fotografiranja i geodetskog snimanja, 15.ožujka 2011. godine započela su sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja srednjovjekovneutvrde Nečven u istoimenom prominskom selu.
Prostor utvrde bio je prekriven gustim raslinjem i šumom. Uslijedilo je čišćenje raslinja, za što je dobivena suglasnost nadležnoga tijela, kao i za arheološko-konzervatorska istraživanja.
Trebalo je otkopati ostatke zatrpane arhitekture i utvrditi perimetralne zidove utvrde. Budući da postoje određene građevine i izvan prostora utvrde, arheološka istraživanja trebala bi otkriti vezu tih vanjskih objekata s utvrdom.
U bilješkama fra Luje Maruna, koji je više puta obilazio Nečven, spominju se iskopani temelji sakralnog objekta, na čijem su oltaru pronađene dvije ploče s urezanim Konstantinovim monogramom.
Navodno su prenesene u Kninski muzej, ali danas se o njima ništa ne zna. Iz podgrađa Nečvena potječe i nalaz romaničke ostruge, koja je odnesena u kninski muzej.
Tvrđavu su prije teških devastacija 20-ih godina 20. stoljeća dokumentirali fra Lujo Marun i Grgur Urlić Ivanović.
Prvi koji je upozorio na važnost ove utvrde, čija je povijest veoma složena, bio je franjevac Stjepan Zlatović.
Istraživanja su započela na ostacima objekta izvan utvrde, s njezine jugoistočne strane. Objekt je četvrtasta oblika. Moguće je da se radi o cisterni za vodu jer je unutrašnjost objekta ožbukana debelim nanosom žbuke.
Uz taj objekt prislonjen je u smjeru jugoistoka longitudinalni zid. Podloga na kojoj su izgrađeni zidovi jest preklesani kamen živac. Temelja gotovo nema. Prvi red kamena ovih zidova složen je u obilato nanesen sloj žbuke.
Zidovi su izrađeni od nepravilna kamena, nejednake veličine i s jednim licem, s unutrašnje i vanjske strane.
Sredina zida ispunjena je sitnim kamenjem i obilatim nanosom vezivne žbuke. U radnoj dokumentaciji ta je sonda označena kao sonda A.
Sredinom rujna 2011. godine započela su istraživanja na jugoistočnom vanjskom dijelu obrambenoga zida utvrde.
Prilikom rušenja kružne kule, koja se gotovo naslanja na sam zid, došlo je i do rušenja gornjeg dijela zida, koji se jednostavno prelomio i pao.
Njegove ostatke prekrio je sloj građevnog šuta i humusa.
Dijelovi porušenog zida pažljivo su dokumentirani i demontirani, a kamen je deponiran. On će biti upotrijebljen u konzervaciji utvrde.
Otkopani sloj nejednake je debljine: od 2,5 ma uz obrambeni zid do 0,5 m nekoliko metara dalje.
U radnoj dokumentaciji taj je dio označen kao sonda B.
Bit će to ujedno i najveća sonda na terenu jer obuhvaća čitavu vanjsku stranu obrambenih zidova.
Tijekom arheoloških istraživanja u 2012. godini, 2. svibnja pronađena je i otkopana krušna peć.
Nalazi se u jugoistočnom dijelu utvrde, između obrambenog zida utvrde i centralne kule. Sačuvana je gotovo u cijelosti, osim ulaza, koji je urušen.
Unutrašnjost joj je pravilna kalota.
Zidana je od kamena tesanca i lomljenca s obilnim korištenjem vapnenog morta.
Pod je kompaktan, izrađen od debelog sloja gline.
S unutrašnje strane sačuvan je otvor za dimnjak, koji ide prema obrambenom zidu. Ispred peći pronađena je veća količina pepela (luga) sa ostacima ugljena.
Budući da se peć naslanja na vanjski zid kule, otvorena je nova arheološka sonda, koja je u radnoj dokumentaciji označena kao sonda C.
Sonda C pruža se uz vanjski obod okrugle kule, s njezine zapadne strane, završava pored zidanog kamenog podesta naslonjenog uz kulu.
Sa sjeverozapadne strane kule nalazi se kameni podest a uz njega prostorija pravokutna oblika.
Izgrađena je od kamenih klesanaca, složenih „u red“. Zidovi su sačuvani u visini od 1,6 do 1,8 m.
Podnica prostorije popločana je sitnim kamenom položenim u debeli sloj žbuke. Prostorija je u kasnijoj fazi bila pregrađena, što se vidi u načinu zidanja pregradnoga zida.
Nakon što se istraži vanjska strana centralne kamene kule i istočnog obrambenog zida pristupit će se istraživanjima unutrašnjosti kule.
Nije u cijelosti poznat raspored zgrada i objekata unutar utvrde.
Arheološka istraživanja trebala bi ih otkriti i identificirati.
Dosadašnji opisi unutrašnjosti utvrde temelje se dijelom na pretpostavkama i mašti brojnih povjesničara i zaljubljenika u povijest.
Nataša Zaninović
*****************
Cijeli sadržaj glasnika BUK br.6., možete pogledati na web stranicama NP Krka, pod linkom:
http://www.npkrka.hr/buk/buk6/
Oznake: NP Krka, Nečven
|