_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 08.04.2013.

Paško Bikić-Prominske beside 14. dio (Riječnik-slovo „L“) Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovom „L“. L lacmani .......... mmn — građani, gospoda (više podrugljivo) lagum.......... m — mina laik.......... m — franjevački sluga koji je živio u samostanu i nosio habit lakat.......... m — mjera za dužinu: 70 do 77 cm (u Pro mini 66,6 cm — 3 lakta — 2 metra) lakomica.......... ž — drvena posuda s lijevkom, v. tratura lakuperati (se).......... gl. — izvući se, izbaviti se, proći nekako lancun.......... m — plahta lanćati.......... gl. — klatiti se, neprirodno stajati (preveliko odijelo na nekome) landrati.......... gl- — skitati se laneta.......... i — nepredeni konac od fine vunice ili pamuka lani.......... pril. — prošle godine lapat.......... m — komad tkanine, zakrpa lapeš.......... m — pisaljka, olovka lapoguzan.......... prid. — proždrljiv larma.......... i — glasno istovremeno govorenje više osoba, galama lasin.......... m — najkvalitetnije crno grožđe u Promini lastavica.......... i — trokutasti bočni zid koji zatvara krovište kuće laštra.......... ž — izrezano staklo za zadani okvir lata.......... ě — limena posuda lavorati.......... gl- — nešto raditi lebarda.......... ž — otvor na krovu vatrene kuće za prolaz dima ledina.......... ž — travnata neobrađena površina lejandar.......... m — oleandar lemati.......... gi- — tući lemeš.......... m — raonik, oštri dio pluga koji siječe zemlju lemozina.......... ž — milostinja, milodar koji se sakuplja u crkvi lengeri.......... m mn — nosači podne konstrukcije u zaprežnim kolima lepušina.......... ž — slama s klipa kukuruza kojom su punjene slamarice lešati.......... gl- — kuhati, priređivati nešto na ulju lešo.......... pril. — kuhano letičast.......... prěd. — brzoplet letiti.......... gl- — trčati levantine.......... žmn — vrsta lagane kožne obuće, v. vilare liba.......... ž — lijena ženska osoba liberati (se).......... gl- — osloboditi se (nekoga ili nečega) libiti (se).......... gl- — sporo se kretati, ne nastojati libri.......... m mn — knjige lija.......... ž — gredica u vrtu, lijeha likadina.......... ž — glazura, fina žbuka (završni sloj) liknuti.......... gl- — udariti limb ..........m pretpakao u kom su svi umrli prije kršćanstva i nekrštena djeca, pren. nestvarno stanje: da je netko u limbu — pripit pa govori bedastoće linguza.......... ž lijena osoba (za koju se u Promini kaže da se neće vruća hladne vode napiti) lis.......... m — zapreka za oranje: plug, ornice, brana lisa.......... ž — drvena ograda, vrata od šiblja (drvlja) lišnjak.......... m — složeno granje s lišćem za prehranu ovaca preko zime lištrica.......... ž — tanki komadić (istrošeni sapunčić) litica.......... ž — stijena, hridina litorest.......... m/ž — mlado prase koje se tovi samo u jednoj godini litretati (se).......... gl. slikati (se), fotografirati (se) liver.......... m — razulja, libela livero.......... pril. — vodoravno livorika.......... ž lovor loboda.......... ž — samoniklo divlje povrće lodina.......... ž — visoka i nezgrapna ženska osoba loga.......... ž — skroviti ležaj divlje životinje (zeca) koja se tu duže zadržava Ioj.......... m — masnoća u tkivu nekih životinja (ovca, koza, govedo) lonza.......... ž — juneće meso od trbušnog dijela, flam lotre.......... žmn — drvene stranice na zaprežnim kolima lopar.......... m — drvena lopatasta naprava na kojoj se oblikuje kruh loptanje.......... gl. im — nogomet loža.......... ž — središnja gradska kuća, prostor ispred nje (često je tu i tržnica) lubina.......... m/ž — ljudeskara, krupan čovjek luč.......... m — borova daščica koja je služila umjesto svijeće lučiti.......... gl- — odvajati, odjeljivati (ovce od janjaca) lućerna.......... ž — jednostavna petrolejka (bez cilindra) lug.......... m — pepeo lugarija.......... ž — predio u gaju gdje je zabranjena ispaša radi uzgoja šume luk.......... m — češnjak, bijeli luk luke.......... žpl. tant — plodno zemljište uz rijeku lukšija.......... ž — voda procijeđena kroz lug za pranje rublja lumbrela.......... ž — kišobran lumin.......... m — žižak, dušica, pali se prigodno: za mrtve u čaši vode s dodatim uljem lupež.......... m — kradljivac, lupežica — kradljvka luteran.......... m — bezbožnik, nevjernik lužnjak.......... m — platno na koje se stavlja pepeo kojeg se polijeva vrelom vodom za dobivanje lukšije nastavlja se... Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

ponedjeljak, 04.03.2013.

Paško Bikić-Prominske beside 13. dio (Riječnik-slovo „K“) Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovom „K“. K ka ............... vezn. kao kaban ............... m — sukneni ogrtač s kapuljačom kabanica ............... ž — ženski sukneni ogrtač (bez kapuljače) kablić ............... m — drveni sud za kiseljenje mlijeka (donje dno šire) kacavida ............... ž — izvijač kacivola ............... ž — grabilica kačket ............... m — francuska kapa s branikom od sunca, v. frontin, mica kadine ............... ž pl. tant. — lančić za džepni sat kaiš ............... m — remen, pojas kajin ............... m — umivaonik kajla ............... ž — klin kal ............... m — žulj kalati ............... gl. — malaksati kaldaja ............... ž — spremnik za toplu vodu ugrađen u štednjaku na drva kaldrma ............... ž — popločana površina (trga, ulice) kalež ............... m — pozlaćena čaša na stalku koja se upotrebljava u bogoslužju (na misi) kalirati ............... gl. — izgubiti na težini kalitan ............... prid. — boležljiv kalo, kala ............... sr/ž — gubitak na težini kaljati ............... gl. — onečišćivati, prljati kaljati ............... gl. — čistiti zemlju motikom oko loze kaljkati ............... gl. — začipati sitni otvor na bačvi na mjestu na kojem propušta, ali i čistiti (zube) kaljuga ............... ž — talog koji ostaje na dnu bačve odlivanjem vina, upotreba — za pečenje rakije kamara ............... ž — soba kamatar ............... m — škrtac kamenica ............... ž — izdubljena posuda u kamenu kamikati ............... gl. — moljakati, prosjačiti kamiš ............... m — produžetak lule kroz koji se vuče dim kamomila ............... ž — kamilica kampanel ............... m — zvonik, toranj kampunjera ............... ž — krletka, pren. mala sobica kanada ............... ž — završetak, kraj nekog posla, nešto posljednje (zadnja litra vina u bačvi) kanalica ............... ž — vrsta crijepa, kupa kanavača ............... ž — kuhinjska krpa kančelo ............... sr — namotaj pređe kandelo ............... sr — viseća ukrašena posudica u kojoj u crkvi gori lumin kandelorica ............... ž — tanka voštanica posvećena na Kandeloru (Svijećnica — 2. veljače -- U Promini je običaj čuvati ............... ............... kandeloricu cijele godine) kanela ............... ž — slavina — drveni produžetak kroz koji se iz bačve toči vino kaneta ............... ž — vrsta uzorka (mustre) kod ručnog pletenja kaniti ............... gl- — samo malo uliti (nekoliko kapi) kaniti ............... gl- — namjeravati, odlučiti kankarati (se) ............... gl. — otrovati se (krv) kanoćal ............... m — dalekozor kanol ............... m — izrezbareni držač klupka pri pletenju kantana ............... prid. — pjevana (misa) kantar ............... m — vaga kantati ............... gl. — pjevati, pjevušiti (više za sebe u hodu) kantinela ............... ž — letva kantun ............... m — kut, ugao kantunal ............... m — noćni ormarić kapac ............... prid. — kadar, sposoban, moguć, u stanju kapara ............... ž — predujam, jamstvo da se drži zadana riječ u pogodbi kapelica ............... ž — mala katolička crkvica uz župni dvor, kućica uz put s kipom ili slikom sveca kapitan ............... m — glavar sela, odbornik (za austrijske uprave u našim se krajevima početkom 19. stoljeća za manja ............... ............... ............... mjesta, s najmanje 25 obitelji, uvodio glavar (capovilla), v. glavar kaporan ............... m — sukneni muški kaput (ne previše dug) kapsa ............... ž — mrtvački lijes kapšol ............... m — upaljač u eksplozinim napravama kaspolača ............... ž — vrsta lovačke puške (nabijena cijev barutom, aktivirana udarcem u kapšol) kapula ............... ž — crveni luk kapulača ............... ž — vrsta smokve u Promini (mala okrugla, vrlo slatka) kapulica ............... ž — lučica kar ............... m — seoska zaprežna kola karabit ............... m — karbid — kemijski spoj koji s vodom daje plin acetilen — za rasvjetu karabituša ............... ž — rudarska svijeća na karabit karaca ............... ž — kočija, luksuzna zaprežna kola s gibnjevima, nekad s pokrovom protiv kiše, v. dandinera karapaj ............... m — zaselak karatelica ............... ž — bačvica (slabije građe) karati ............... gl. — upućivati prijekor, koriti karaut ............... m — ribani kiseli kupus karbula ............... ž — igra na novac ili dugmad: bacanje ciljiću (kamenu), stavljanje novca (dugmadi) na ciljić i drugim ............... ............... kamenom rušenje novca/dugmadi, pobjednik je kome se dugmad ili novac okrene na drugu stranu karitat ............... m — dobrotvornost, milosrđe karivola ............... ž — ručna kolica s jednim kotačem i ručkama za guranje karonja ............... i — pogrdan naziv za osobu lošeg vladanja, gad, ništarija karte ............... ž — papir kartine ............... ž mn — papiriči za cigarete kartulina ............... ž — mala papirnata vrećica (sjeme, boja, prašak) kartušina ............... ž — papirština kasapiti ............... gl. — rezati i klasirati meso (na svinjokolji) kašeta ............... ž — sanduk kašnjak ............... m — donji čep na bačvi kašnje ............... pril. — kasnije, poslije kaštiga ............... ž — oštra kazna, kazna Božja kaštigati ............... gl. — teško kazniti kašun ............... m — veliki sanduk, spremnik, hambar katanac ............... m — zasun, lokot katriga ............... ž — stolica s naslonom kaul ............... m — vrsta kupusa, kelj kava ............... ž — jama iz koje se vadi kamen, kamenolom kavga ............... ž — svađa, gungula kažin ............... m — javna kuća kesa ............... ž — manja vreća, vrećica kevanje ............... gl. im.— vrsta igre slična hokeju na travi (u Promini igrana negdje do I. svjetskog rata) kezme ............... sr — mlado prase ki ............... vezn. — kao kika ............... ž — uvojak kose, pletenica, perčin kinđuriti (se) ............... gl. — kititi (se), ponašati se kićeno (neukusno) kinjiti (se) ............... gl. — gnjaviti (se), bdjeti kirija ............... ž — najamnina, zakup krijati ............... gl- — raditi u najam (kolima nekome nešto prevoziti) kita ............... ž — stručci cvijeća vezani u snopić kivan ............... prid. — gnjevan, ljut, raspaljen (na nekoga) klačarda ............... ž — rupa u kojoj se gasi živo vapno kllačina ............... ž — zidana gomila u obliku velike peći za dobivanje klaka (živog vapna) klak ............... m — vapno klanac ............... m — otvor na ogradi kroz koji se progoni stoka klančati (se) ............... gl. — lutati, skitati se (od nemila do nedraga) klapa ............... ž — skupina ljudi koji se trajnije druže klapac ............... m — momčić, dečko klepac ............... m — čekić za klepanje kose klepka ............... ž zvonce koje se stavlja oko vrata ovcama (govedima) radi raspoznavanja u gaju klija ............... ž — klica, površina na kojoj su nasadi proklijali klipanje ............... gl.im — vrijeme nastajanja klipova na stabljikama kukuruza klipina ............... m — onaj koji se domogao snage, a nije pameti, neotesanac klitati ............... gl. — od svašta nešto krojiti, v. sklitati kljast ............... prid. —onaj tko nema prsta ili ruke knjiga ............... ž — stariji naziv za pismo (knjigu piše...) kobacati (se) ............... gl. — mlatarati nogama, udarati nogama iz obijesti kočijaš ............... m — onaj koji tjera konje koćeta ............... i — starinski bračni krevet koga ............... m — kuhar u svadbi kogula ............... ž — posuda s poklopcem za kuhanje kave kola ............... ž — ljepilo kolati ............... gl. — lijepiti kolarina ............... ž — kravata kolariste ............... sr — prostor u selu gdje se okuplja mladež kolino ............... sr — rod, stupanj srodstva (djeca od braće, odnosno brata i sestre ili sestara su prvo kolino) kolinka ............... ž — ležaj za bebu, kolijevka kolo ............... sr — stariji naziv za bicikl kolafjako ............... pril. — praviti se nevještim, odsutnim (ali dobro paziti na određeni cilj) kolona ............... ž — grupa redarstvenika koja je za mletačke uprave skrbila o redu u selima kolonac ............... m — pripadnik kolone koltrine ............... ž mn — zavjese kolur ............... m — bistrina i boja vina u čaši, boja komaštibela ............... ž — dućančić za petrolej i slične potrepštine komaštre ............... ž pl. tant. — lanac nad ognjištem o koje se vješaju bronzini, verige kombine ............... sr — žensko donje rublje otvorenih ramena komentuja ............... ž — šala, zabava, pren. vesela osoba komin ............... m — ognjište komišanje ............... gl. im.— čišćenje klipova kukuruza od slame komita ............... m — razbojnik, odmetnik, onaj s kim nije lako komoć ............... m — ham, dio konjske opreme za uprezanje u kola komodati (se) ............... gl. — ugodno se smjestiti komotan ............... prid. — prostran, širok, udoban komšija ............... m — susjed komšiluk ............... m — susjedstvo, ali i zaselak konak ............... m — prenoćište, noćište konča ............... ž — začin jelu, mirodija kondunati ............... gl. — kazniti konistra ............... ž — košara od vrbova šiblja konoba ............... ž — podrum, potpod kontati ............... gl. — nabrajati, računati konti ............... m mn— računi kontra ............... pril. — nasuprot, ali i protiv konjuzobica ............... ž — torba iz koje zoblju konji kopititi (se) ............... gl. — puštati korijenje, ukorijeniti se, zametnuti se koprcati (se) ............... gl. — nastojati se izbaviti od nečega (rukama i nogama), otimati se kopunanje ............... gl. im.— parenje kokošiju korda ............... ž — štapin, vrpca napunjena barutom, fitilj korito ............... sr — izdubljeno deblo iz kojega se hrane svinje korizma ............... ž — vrijeme posta (40 dana pred Uskrs) korniža ............... ž — rubni dio krova korun ............... m — ostatak klipa kukuruza po odstranjivanju zrnja kosir ............... m — savijeno sječivo, sjekač kosirača ............... ž — savijeni sjekač s dužom drškom kosirić ............... m — mali kosir (za branje grožđa) kosor ............... m — savijeni sjekač s dugačkim rašljastim držalom kosti ............... ž mn — leđa (leći na kosti — na leđa) koš ............... m — naprava od drveta za tiještenje grožđa nogama košta ............... ž — hrana, prehrana koštel ............... m — stablo sa stinim plodovima — jede se samo tanki sloj oko koštice, plodovi se stavljaju u rakiju ............... ............... ............... radi arome kotlanica ............... ž — drvena poluga nad ognjištem na koju se vješaju komaštre kotlarica ............... ž — prostorija u kojoj se peče rakija kotul ............... m — ženski odjevni predmet, suknja kotula ............... ž — ženska podsuknja s čipkom (nekada su cure nosile i po nekoliko kotula) koturati ............... gl- — kretati se vanjskim kružnim rubom kovčanje ............... gl. im.— igra bacanja kamenih pločica k cilju kovčeg ............... m — škrinja u koju se pohranjivalo rublje kračun ............... m — zasun, poluga za učvršćivanje vrata kramp ............... m — trnokop, pijuk, v. mašljin kraviti ............... gl- — topiti, otapatai (led, snijeg) krcije ............... ž pl. tant. — utroba krčiti ............... gl- — pripremati zemlju za sadnju loze kredenica ............... ž — kuhinjski ormar za posude krepati ............... gl — uginuti krepalina ............... ž — crkotina, pren. lijena osoba koja se jedva vuče krešiti ............... gl- — napredovati, povećati težinu, poskupiti kripiti (se) ............... gl. — jačati se (dobrom hranom) kripost ............... ž — snaga križnica ............... ž — remen koji povezuje konje radi upravljanja zapregom krljast ............... prid. — krezub krljina ............... ž — ostatak istrunulog stabla, zuba krma ............... ž — hrana za stoku krmelj ............... m — sasušeni ostatak lučenja tekućine iz oka krnje ............... ž pl. tant. — korice za nož (sabhu), tok kudilja ............... ž — smotak vune koji se stavlja na preslicu kumpir ............... m — krumpir kurcupa ............... ž — prosta i beskrupulozna ženetina, v. dosaga kurdela ............... ž — vrpca, vezica kuriti ............... gl- — imati prođu, dobro se prodavati kurma ............... ž — pripremljena janjeća iznutrica kurtalisati (se) ............... gl. — riješiti se (nekoga ili nečega), osloboditi se (napasti) kurum ............... m — kožna potplata, đon kuruzana ............... ž — spremište za sušenje kukuruza kušati ............... gl- — probati kušet ............... m — juneće ili goveđe meso bez kosti (od buta) kušiljer ............... m — financ, organ koji utjeruje dacije kušin ............... m — jastuk kuštradina ............... ž — ovčetina sušena na dimu kutlić ............... m — širi dio dipala (u kojem stoje piske) kuvati ............... gl. — mijesiti (kruh) kuver ............... m — kovčeg, v. valiža kuverta ............... ž — tkaveni pokrivač za krevet kuvin ............... m — zajednički seoski pašnjak kužina ............... ž — kuhinja, nekada vatrena kuća s ognjištem kvarat ............... m — četvrtina nečega (kvarat od ure) kvarta ............... ž — mjera za žito — 4 varićaka — 24 kg kvasina ............... ž — vinski ocat kvasnica ............... ž — ukvasani kruh ispod peke nastavlja se…. Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

ponedjeljak, 28.01.2013.

Paško Bikić-Prominske beside 12. dio (Riječnik-slovo J) Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovima „J“. J jačanje ........... gl. im.— hrvanje (odmjeravanje snage) jačmer ........... m — prištić na očnom kapku jagma........... i — otimanje, nastojanje da se nešto zgrabi, da se prije drugih dođe do nečega jalovica........... ž — ovca (koza, krava) koja te godine nije imala mlado jalovač........... m — onaj koji kastrira (jalovi) životinje jaloviti........... gl. — kastrirati životinje, škopiti, štrojiti jaketa........... ž — gornji dio muškog odijela, sako jambor........... m — jarbol, pren. uspoređivanje: visok kao jambor mladić, djevojka jamiti........... gl. — maknuti, odnijeti, skinuti, skloniti, ukloniti jantariti........... gl. — raspaljivati vatru japija........... ž — drvena građa za kuću jara........... i — kuća u šumi za blago, tor jaram........... m — drvena poluga koja se stavlja volovima na vrat u zaprezi, pren. teret jare........... sr — mlado od koze, kozlić jarik........... m — kukuruz zasijan na strništu u toku ljeta jarina........... i — vuna od janjaca i šilježi jariti........... gl. — potpaljivati vatru, podsrekavati, nagovarati nekoga na nešto jaro........... prid. — koje se sije u proljeće (žito) suprotno— ozimo jaspren........... prid. — novčano sposoban jaštarica........... ž — svrbež na vrhu jezika (u Promini je vjerovanje da netko laže na osobu koja ima jaštaricu) ječmenica........... ž — ječmeni kruh ispod peke jeda (li)........... u. č. — upitna čestica: ima li, je li (tu) jedar........... prid. — krepak, zdrav, podebeo (ali čvrst) jematva........... ž — vrijeme berbe grožđa, trganje jenga........... ž — djevojka, pratilja mladenke u svatovima jejina........... ž — ćuk, sova, pren. tupa i zaostala osoba jerbo........... vezn. — jer jer........... vezn. — zašto, ali i zato jetika........... i — sušica, tuberkuloza jetrve........... ž mn — žene od braće jid........... (id) m — hutnja, jad, griza jogunast........... prid. — obijestan, svojeglav jok........... uski. — nijekanje nečega: ne, nije, neću jopet........... pril. — opet june........... sr — tele starije od jedne godine, a nije za rasplod jur (jurve)........... vezn. — već (stariji oblik — Došlo vrime jur budući) Jurovdan........... m — Sveti Juraj (23.travnja), svečanost u Razvođu nastavlja se... Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

ponedjeljak, 14.01.2013.

Paško Bikić-Prominske beside 11. dio (Riječnik-slova "H" i "I") Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovima „H“ i „I“. H hajati ............ gl. — mariti, obraćati pažnju (izg. ajtati) hapnuti............ gl. — zgrebiti (izg. apnuti) harnost............ i — zahvalnost (harni sin — napis na nadgrobnoj ploči) himbeno............ pril. — prijetvorno, varljivo, neosnovano (izg. imbeno) huda............ prid. — zločesta, zla (izg. uda, uda stvar) hudoba............ ž — zla osoba (izg. udoba) huncut............ m — obješenjak, vragolan, mudrijaš, prepredenjak (izg. uncut, ali i vuncut) I i'............ imp. — jedi iće............ sr — jelo ide............ gl. — jede ilici............ m mn— vrsta ukrasnih dugmadi na narodnoj nošnji imbotija............ ž — navlaka (dio posteljine) imenjaci............ m mn — osobe istoga imena inaditi (se)............ gl. — glasno se svađati, prepirati infišati............ gl. — umisliti se u nešto, »uvrtiti« u glavu inkanat............ m — ovrha, sudska rasprodaja imovine, dražba inkartati............ gl. — ravno ožbukati (»završna ruka«) inšempjan............ prid. — smeten, budalast intaulati............ gl. — upisati u posjedovne knjige intimela............ z — jastučnica, navlaka intrada............ ž — posjed, imovina intrati............ gl. — sresti, susresti, potrefiti intriga............ ž — spletka, prevara, smutnja Irud............ m — Herod — židovski kralj koji je dao poubijati svu djecu do druge godine života u Betlehemu misleći tako pogubiti i novorođenoga Krista, (u Promini se Irud spominje najčešće u psovci, objekt psovke) iskati............ gl. — (prezent: ištem) — trijebiti uši iz kose isklepati (se)............ gl. — izrasti (nekako) iskontati............ gl. — ispripovijedati (potanko) ispaša............ i — pašnjak, predio gdje pase stoka ispopružiti............ gl. — isprebijati nekoga (poprugom) isprlice............ pril. — ranije, davno prije ispuljati............ gl. — oglobiti, pokupiti nekome posljednji novac ist'............ gl. — jesti iš............ . uskl. — usklik pri tjeranju kokošiju išporče............ sr — izrod, zakržljalo rođenjem ištetiti............ gl. — pokvariti (luk, krumpir), ali i iščašiti (nogu, ruku), v. ganuti Ivandan............ m — Sveti Ivan, drugi dan po Božiću (slavlje u Suknovcima...) izbarbakati ............ gl. — isprebijati (barbakom) izbine............ ž mn. — sve što se jede, jestvine izbrečiti (se) ............ gl. — navikati izdrečiti (se) ............ gl. — povikati (glasno) izdrečiti (se) ............ gl. — izbuljiti oči izilica ............ i — moljac, v. gagrica izište ............ sr — osoba koja puno jede, a da se to na njoj ne prepoznaje, proždrljiv izlemati............ gl. — istući, pretući izmak............ m — prošireni posjed na račun seoskog zemljišta iznebljušiti (se) ............ gl.— iznenaditi se (naglo) iznutrica............ i — unutrašnji organi životinje koji se jedu (jetrice, srce, želudac, crijeva, bubrezi) izor............ m — davanje konja, volova nekome preko zime — da s njima radi i da ih prehrani izulariti (se)............ gl. — oteti se nadzoru (kao konj kada se istrgne iz ulara) izventati............ gl — izokrenuti sadržaj nečega, izmisliti se, nešto govoriti što je daleko od istine ižuminjati............ gl. — ispitati nekoga na zgodan način da ovaj ne zanujeti da ga se ispituje nastavlja se…. Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

srijeda, 19.12.2012.

Paško Bikić-Prominske beside 10. dio (Riječnik-slovo G) Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovom „G“. G gabula……..i……………— rašlje, škare, pren. težak položaj gaće ………pl. tant……. — hlače gagrica……ž…….......... —moljac, v. izilica gajtan……..m……......... —vrpca za ukrašavanje odjeće galeba……..i…….......... —izmet (konja, goveda) galete……..ž mn…….. .—keksi, vrsta dvopeka gamba…….ž…….......... — vrsta dječje igre guranjem pločice po tlu, v. cigarela gamela……ž……...........—vojnička posuda (porcija) gangati…….gl…….........— pjevati (više nerazumljivo) ganuti……..gl……..........— iščašiti (nogu) ganjci……..pril.…….......—potpuno, posve gargašati…gl.…….........—češljati vunu, pren. loše pjevati gargaše…..pl. tant.…….— naprava za češljanje vune gariti (se) …gl.……........—mazati lice garom (maškare-maškarati se), previše se namazati kozmetičkim sredstvima gavljati……gl.…….........—hodati po vlažnoj zemlji, rosnoj travi gegati (se).gl.……..........—hodati ljuljajući se (klimajući) gepiti……..gl……...........—zgrabiti, ukrasti gete……....ž mn…….....— kratke pletene čarape gevint…….m……...........— navoj gibirati……gl……...........— pripadati, dolikovati gica……....hip. ž…….. ..— svinja, svinjica glavar…….m……..........— odbornik, v. kapitan glavinjati….gl……......... — lutati bez cilja glavnjica….ž……...........— nagorjeli komad drveta kojeg se zapretavalo u lug i tako čuvala vatra za sljedeći dan glib……......m…….........— blato, raskvašena zemlja glorija……..ž……...........— slava (od Velikog četvrtka do Velike subote zvona su »vezana« i u subotu tijekom mise zvona se oglašavaju, pa se u Promini kaže: zvoni glorija) glotan…….prid...............— neugledan, ružan gnjat……...m……..........— dio noge od koljena do stopala gnjila……..ž…….. .........— glina (ilovača) goba……..i…….. ..........— grba gobav……prid.…….. ....— grbav, pogrbljen gojan…….prid.…….. ....— uhranjen, ugojen, debeo golubinka …ž…….........— vrlo duboka jama u kršu gončin…….m……........— gonič, tjeratelj stoke gorar……...m……........— jači proljetni topli vjetar, razvigor gorika……..pril.…….....— gore (izg. i gorikarce) gornjaci…...mn…….....— žitelji preko Dinare koji su se u zimsko vrijeme spuštali u Prominu po vino i rakiju, v. turmari gožđe…….sr……........ — željezo gožđica…..srp/, tant.… — naprava za hvatanje miševa, v. trapula gradele…...ž pl. tant.… — željezna rešetkasta naprava za pečenje mesa, ribe na žaru granuti……gl.…….. ......— pojaviti se, sinuti, zasjati (Sunce, Mjesec, proljeće) greb ……...m…….........— grob grebač…....m……........— zagoreni dio pure, mlijeka, što ostane u loncu nakon kuhanja greš ……....prid.…….. .— kiselo (grožđe) grezati ……gl.……....... — napraviti grubu žbuku, ožbukati (prvu ruku) gribač……..m…….........— željezna naprava za struganje zemlje s motike griblja……..ž……...........— brazda kao granica između zemljišta grijota……..ž…….......... — grijeh grilje……....ž mn……....— vrsta škura, rebrenice grivna……..i……........... — vrsta jarebice u Promini grk…….......prid.……..... — gorak, nagorak, v. žuk grijati……....gl.……....... — probijati se, prolaziti gurajući se gromila……ž…….......... — hrpa kamenja nastala čišćenjem zem¬ljišta grstiti (se)...gl.…….........— gaditi (se) grudati (se)…gl.……......— nabacivati se snijegom (u igri) gruvati……....gl.……......— posljednje trčanje konja u vršidbi kada se najveći dio slame ukloni s guvna (da zrnje ostane što čistije) guća…….....ž……......... — potkošulja, majica gujina……....ž……........— glista, pren. lijena ženska osoba gumenjaši….m mn……— opanci s potplatom od gume gungati (se)...gl.…….....— ljuljati (se) gungula …….ž…….......— metež, strka, galama gunjaca……..ž……...... — vrsta smokve u Promini gurov……......prid.……..— pogrbljen, pognut guriti (se)…...gl.……......— ići pognut gurla…….......ž……....... — žlijeb, oluk gurmičati……gl…….......— kretati se, mimoilaziti se, zlopatiti se,lutati güs…….. ......m…….......— lijevano željezo gusterna……i……..........— betonirani spremnik za sakupljanje kišnice, cisterna gušav……....prid.……....— nedorastao, sitan, nizak, zapušten gušt ……......m…….......— užitak guvno……....sr…….......— uređeni prostor za vršenje žita, gumno gvantijera …..ž……........— pladanj, poslužavnik, taca gvardijan……m…….......— upravitelj franjevačkog samostana gverav……...prid.……....— razrok Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

četvrtak, 13.12.2012.

Paško Bikić-Prominske beside II dio Prije nekoliko dana, nazvao me prijatelj Krste, s jednom ozbiljnom zamjerkom (i krene priča): „-Konačno smo u Mratovu dobili brzi Internet-„MAXadsl“, i sada bez problema mogu brzo „listati“ Promina blog. …i što primjećujem… Naime…s lijeve strane bloga…ima jedan link „O Promini u knjigama“, i tamo sam pronašao „Prominski riječnik“, koji je napisao prof Paško Bikić….Ali, taj riječnik je objavljen samo do slova „F“, ako se ne varam… i dalje nema…o čemu se radi?“ Čovjek se uči dok je živ. Ako sam išta naučio pišući skoro osam godina Promina blog, to je vještina primanja udaraca, primanja šamara s osmjehom, pomicanje vlastitih granica daleko od situacija „lomova“-usavršavanje „savitljivosti“ duha….Nije da sam savladao to gradivo s pet, nego možda s dvojkom, trojkom…ali idem dalje…prolazim… Temu iz naslova započeo sam obrađivati 12.12.2009. godine. Objavio sam nekoliko postova na tu temu, i nedugo zatim, mogli ste na blogu pročitati post pod naslovom: „Jedni me hvale drugi me...... tuže“. Tada sam dobio poziv za suđenje kao optuženi za klevetu. Pošten čovjek nema se čega bojati, glupo sam i naivno tada razmišljao. Da skratim priču, već na prvom ročištu, došlo je do velikih „lomova duha“ u meni-razčaranje….I ako se ne varam…početkom ožujka 2010. godine, Promina blog je bio jedno vrijeme nedostupan…nestao je sa „scene“. Ono što je najvažanije shvatiti kad odlučite pisati blog, to je da 95% ljudi, sve ovo što sam do sada naveo uopće ne zanima! Drugo pravilo je sigurno, da o ovakvim stvarima uopće ne treba pisati, a kamoli raspravljati na blogu…. Treće pravilo je- Nema odustajanja….uvjek treba ići dalje…ili laganim korakom, ili trčati….ali uvijek samo svoj tempo. Bez obzira na aplauze iz publike, bez obzira na „jaja“ s kojima vas gađaju. To tada nisam znao.... Mogao sam to napisati i odmah, ali pišem tek sad: „Prominski riječnik“ prof Paška Bikića, stao je na slovu „F“ zbog jednog od mojih nekoliko „klonuća duhom“. Zbog mojih „slabosti“, ali, kako sada opet „hodam“, s ovom pričom idemo dalje. Za početak, evo opet sadržaja uvodnog posta na temu pod naslovom: “Paško Bikić-Prominske beside“: **************************** Dugo sam pokušavao doći do knjige „Prominske beside“, autora, Prominca, Paška Bikića. Napokon sam je nedavno kupio na jednoj aukciji. Knjiga koju je za tisak priredio Ante Bikić, a dao tiskati Prominski zavičajni klub „Petar Svačić“ u Zagrebu 1997 godine….donosi nam „riječi, izreke, zgode i nezgode“. Ono što se meni učinilo zanimljivo za objavljivanje na promina.blog.hr-u su prominske riječi. Mnoge riječi koje smo nekad koristili, zamijenile su neke nove…“tuđe“ riječi. Namjera mi je jednom tjedno objavljivati postove sa prominskim riječima od slova A do Ž, kako bi zajedno sa njima otputovali u prošlost…sjetili se nekih ljudi koji su te riječi često izgovarali… Ali, prije samog rječnika, evo proslova autora Paška Bikića: Rječnici hrvatskoga jezika, a poglavito oni koji obrađuju uže sredine (zavičajni rječnici), nisu česta pojava. U svrhu izučavanja povijesti i kulture prominskog kraja smatrali smo potrebnim posebnu pozornost obratiti onim kulturnim elementima putem kojih će se najlakše osjetiti duh čovjeka koji živi na tom prostoru. Jezična građa je put kojim je moguće do toga stići, ali uz uvjet da se doživi i u izražajnim oblicima koji su dio svakodnevne jezične komunikacije toga svijeta. Donosimo, stoga, samo izbor jezične građe koji uglavnom nije dio književnog jezika, a sve je manje i u funkciji današnjega govora prominskih žitelja. Želimo prikazati, i za buduće naraštaje sačuvati, jezično blago našega kraja u kojem su vidljivi i razni utjecaji, pa je uz razvoj jezika moguće pratiti i povijesna zbivanja na prominskom prostoru. Izvorno se u Promini govori ikavski, sa značajkama: glas f zamjenjuje se glasom v (ili glasom p: Filip — Pilip), a glas h se u izgovoru ispušta, ali ne uvijek. U glagolskom pridjevu radnom za muški rod na -ao ispušta se krajnje -o (došao — doša, našao — naša), a u infinitivu krajnje -i (radit, reć). Neke se riječi u odnosu na standardni jezik razlikuju po glasovnom sastavu ili značenju. Rječnik je bogat i za svaki se pojam obično upotrebljava jedna riječ. Osim hrvatskih riječi i posuđenica mnogo je i tuđica, najčešćeg podrijetla iz turskog i talijanskog, te njemačkog i srpskog jezika. (Prisjetimo se: Prominom su Turci vladali 166 godina, Venecija 109, Austrija 113, a za vrijeme prve i druge Jugoslavije, ukupno 66 godina, nametan je srpski jezik.) Kako je jezik temeljna odrednica narodne kulture, želimo sačuvati onaj njegov dio koji je zbog različitih razloga sve manje u govornoj funkciji našega svijeta u Promini. U rječniku donosimo samo temeljne riječi s naznakom značenja koju dotična riječ ima u prominskom govoru, koje se uvijek ne podudara sa značenjem te riječi u književnom jeziku. Isto tako riječi navodimo u obliku kako se izgovaraju u našem kraju. Nije nam bio cilj obrazlagati podrijetlo riječi i strane utjecaje. Smatrali smo da to, za ljude koji se sustavnije bave jezikom, ne predstavlja teškoću da i putem ovoga rječnika prepoznaju utjecaje u ovisnosti o povijesnim zbivanjima na ovome prostoru. Rječnik obuhvaća preko 2 350 osnovnih riječi, a nije se išlo u izvedenice. Pošli smo od riječi s njenim temeljnim značenjem, da bi se s nekima ponovno susrelo u izrekama, koje su vrlo česte i čine značajan element izražavanja naših ljudi. Poredali smo, stoga, preko 550 izreka koje su dio svakodnevnog jezičnog izraza našega svijeta, ne razvrstavajući ih, namjerno, po predmetu, niti poruci koja se njima upućuje, dajući ih spontano upravo onako kako se i javljaju u svakodnevnom govoru. Alegorija je omiljeni način izražavanja prominskog čovjeka, pa otuda pravo bogatstvo izreka koje odražavaju duh čovjeka i njegovu životnu filozofiju na tome prostoru. Na kraju smo donijeli autentične zgode i nezgode u kojima se afirmira smisao za dublje promišljanje o svakom zlu i dobru, zgodi i nezgodi, s koje god strane dolazila. Od riječi preko izreke do izraza u raznim prilikama zamjetljiv je blagi humor, ali i poruga kao bitna značajka duha prominskih ljudi. Vedrina, ljubav za svoj zavičaj i vjera u život bila je trajno temeljna odrednica opstanka ljudi na tome prostoru. Ovo je, svakako, samo dio onoga što treba sačuvati. Ako bi, stoga, ova knjižica potakla daljnja nastojanja u predstavljanju i drugih sastavnica kulture i života u ovome kraju, bila bi to najbolja potvrda opravdanosti njezina pojavljivanja. **************************** Evo i svih do sada objavljenih postova na ovu temu: Paško Bikić-Prominske beside 1. dio (uvod) Paško Bikić-Prominske beside 2. dio (Riječnik-slovo A) Paško Bikić-Prominske beside 3. dio (Riječnik-slovo B) Paško Bikić-Prominske beside 4. dio (Riječnik-slovo C) Paško Bikić-Prominske beside 5. dio (Riječnik-slovo Č) Paško Bikić-Prominske beside 6. dio(Riječnik-slovo Ć) Paško Bikić-Prominske beside 7.dio (Riječnik-slovo D, Dž) Paško Bikić-Prominske beside 8. dio (Riječnik-slovo Đ, E) Paško Bikić-Prominske beside 9. dio (Riječnik-slovo F) Hodam…ne zastajkujem…zemlju…ne dodirujem..i uporno se trudim… Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

subota, 27.02.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 9. Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima sa početnim slovom „F“. F Faca….m— lice, obraz, osoba (novija riječ) Fajda, vajda…. ž— korist, probitak (nije fajde — nema druge) Fajercak, vajercak….m — upaljač (za cigarete) Faka, vaka….i — pokvarenica, beštija Fakin, vakin…. m— nosač, pren. vragolan, mulac Falinga, valinga….ž — pogreška, nedostatak Faliti, valiti….gl.— nedostajati, ali i propustiti Falše, valše….pril. — krivo, nevrijedno Familja, vamilja…. ž — obitelj Fažol, važol…. m — grah Feca, veća….ž — vinski talog poslije pečenja rakije Feral, veral….m — svjetionik, petrolejska svjetiljka za potrebe izvan kuće (uz zaprežna kola) Fermati, vermati gl.— zaustaviti se, stati Fertik…. pril. — gotovo, dosta Fešta….ž — svečanost, veselje, priredba Feta, veta….ž — komad, komadić (tanko odrezan) Fetiva, vetiva prid. — prava, potpuna, ista Fibra, vibra…. ž — vrućica, povišena tjelesna toplina Fijorin, vijorin…. m — forint, novac kod nas u upotrebi do 1892. Filoksera, viloksera….ž — žiložder, trsna uš na korijenu vinove loze, krajem prošlog stoljeća poharala vinograde u Promini, što je bila velika nesreća za žitelje. Propast vinograda uzrokovala je brže iseljavanje mladih ljudi, osobito u Ameriku. Finta, vinta….ž — lukavstvo, trik, činiti fintu: praviti se Fiškal, viškal….m — prepredenjak, pren. mudar, koji se ne da prevariti lako od svakoga Fjaka, vjaka…ž — mlitavost, pospano stanje pod utjecajem vrućine, pren. osoba koju ne treba uzimati ozbiljno Fjok, vjok….m — sveza, način vezanja svezica, ukrasnih vrpci Fjumbin….m — visak Fjumbo….pril. — vertikalno Fortica, vortica….i — tvrđava Foša, voša….i — kanal (pri krčenju zemlje za sadnju loze) Frajla….ž — gospođica (podrugljivo) Fratar, vratar….m — svećenik, redovnik (franjevac) Fregati, vregati…. gl. — ribati (pod i druge površine) Frigati, vrigati…. gl. — pržiti na ulju ili masti Fritule, vritule….ž—uštipci, prominski specijalitet, jednostavni slatkiš od tijesta s jajima, priređen na vrelom ulju ili masti Friško, vriško….prid. — svježe, ono što nije kuhano, ali i novo u vremenskom smislu: friško uzorano Frontin, vrontin….m — kapa sa štitnikom od sunca, v. kačket, mica Frut, vrut….m — urod, prinos na zemljištu Fudra, vudra….ž— podstava (u odjeći) Fukara, vukara….ž — vucibatina, pokvarenjak, prosta osoba Fundać, vundać m — talog od kave, soc Furbe….m//ž — lukavac, prepredena osoba Furda….m/i — nevrijedan pažnje, sitan čovjek, v. fu- kara Furešt….m — stranac Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

subota, 20.02.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 8. Vrijeme je za dva nova početna slova „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima sa početnim slovima „Đ“ i „E“. Đ Đandinera….ž— luksuzna zaprežna kola s gibnjevima za svečane prilike (svadbu), v. karaca Đardin….m— uređen park, prostor za odmor Đatar….m— zamjena za riječ vrag. Iz bogobojaznosti lakše se pridavalo đatru nego vragu, v. vrantul Đerdan….m — ogrlica Đilet….m — prsluk, v. krožet Đilozan….prid. — neviran, nenavidan, jalan Đipati….gl. — naglo poskakivati, skakati Đir….m — dio puta prijeđen pješice ili biciklom, prednji ili stražnji dio zaprežnih kola Đubar….m— stajski gnoj Đubarnjak….m — gnojnica, spremište stajskog gnoja Đul….m— ruža Đulati….gl.— lutati Đurludati….gl.— hodati bez cilja, lunjati Đuvegija….m — zaručnik, muž (ali samo u šali) E erlav prid. — iskrivljen, kriv evola uski. — usklik pohvale: bravo, baš ti hvala, ali i ej! Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

subota, 13.02.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 7. Vrijeme je za još jedno početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovima „D“ i „Dž“. D Dacija….ž — namet, porez Danguba….m/ž — neradnik Dangubiti….gl:— beskorisno tratiti vrijeme, ništa ne raditi Debit….m — bijelo grožđe (najčešće u Promini) od koga se dobiva vino — prominska žutina Decima….ž — utvrđeni dio nameta, poreza Dekovati..gl. — skriti, prikriti delija m — junak Desećak….m — mjera za vino (10 litara), kolac u vino¬gradu (tanji od babice) Dešenj….m — plan, nacrt Dešpar….m — nepar dešpera i — potištenost, griza Dešperatan….prid. — utučen, potišten Dešpet….m — inat, prkos, zloba Deverati….gl. — preživljavati, teško živjeti, životariti Devor….m — strano mjesto, daleko mjesto ili kraj Devorac….m — strana osoba, stranac Dežgracija….i — nevolja, usud, nesreća Did….m — djed, ali i tast Diližansa….ž — zatvorena poštanska kočija, v. karaca Diljati….gl. — rezuckati drvo Diljenici….m mn — sudionici podjele naslijeđa Diple… žpl. tant. — puhaći narodni instrumenat s dvije cijevi (dva piska) Dirinčiti….gl. — teško raditi, zlopatiti se Divan….m — govor, razgovor Divenica….ž — krvavica s kukuruznim brašnom — prominski specijalitet Diver….m — mužev brat Diviji….prid. — divlji Divoloza…..ž — samonikla penjačica s mnogo bijelih cvjetića Dobrina….pril. — puno nečega, dosta, veći dio Dočepati (se)…. gl. — domoći se, steći nešto s teškoćom, postići neočekivano (Dočepao se snage, a nije pameti.) Dočikati….gl, — dočekivati, primati nekoga Dokon….prid. — besposlen, onaj tko ima previše vremena Dola….ž — udubljenje na zemljištu Dolac….m — udolina s plodnom zemljom Dolijati….gl. — biti uhvaćen (u laži ili nečemu drugom), biti suočen s istinom Dolika….pril. — dolje (izg. i dolikarce) Donjak….m — blagi zapadni povjetarac, maestral (u Promini počinje oko 11 sati) Doorancija…ž — završetak oranja kada se pripravlja bogatija večera Doreni….imp. — dotjeraj (blago) Dosaga….m/i — nezgrapna i nedotupna osoba dota i— miraz koji djevojka donosi udajom Dotarica….i — djevojka koja nema brata, pa nasljeđuje očevo imanje (s drugim sestrama) Dovratak….m — okvir vrata, gornja poprečna greda okvira Dozoriti….gl. — sazreti Drača….i — samonikli bodljikavi grm Dračiti….gl. — ograđivati posjed dračom Dramoser….m — svesebica, škrtica, mizerija, v. podrep Drangulije….žmn — bezvrijedne sitnice Dražiti….gl. — zadirkivati Drčajina….pl. tant. — dječurlija Drčina….pl. tant. — dječurlija Drečiti….gl. — vikati Drečiti….gl. — gledati otvorenim očima (u strahu) Dreljiti (se)….gl. — pjevati bez sluha Drežditi….gl. — tvrdo spavati Drito….pril. — ravno, naprijed Drkulica….ž — ni dijete, ni cura, curica Drlepača….ž — razvijena, neotesana curetina Drob m — utroba Drop….m — kom, ono što od mašta ostane odlijevanjem ciđe Drozga….i — česta ptica u Promini, hrani se smričkama i tako pomaže širenju smreke po kršu, drozd Drpati…. gl. — pipati rukama osobu u cilju ljubakanja Drugovačije…. pril. — drugačije Dubanjac…. m — najdublje mjesto u vodi (lokva, rijeka) Dubiti…. gl- — stajati uspravno (dijete prije nego prohoda) Dumijana….i — staklenka opletena vrbovom šibom, demižon Dunkve….pril. — dakle Dura….uskl. — usklik pri smirivanju magareta Durati….gl. — trajati, ali i podnositi teškoće, trpjeti Duperati….gl. — zanijeti odjeću ili obuću koja prije nije nošena Duplo….pril. — dvostruko Dusa…..ž — ljutnja, mržnja (na nekoga) Dut…..m — zajednička seoska ispaša Duvna….ž — redovnica Duzina…..i — tucet, dvanaest komada nečega (jaja) Dvizac….m — ovnić od dvije godine Dvize.....sr — ovca, koza od dvije godine Dvor….m — prostor oko kuće, dvorište DŽ Džabe….pril. — badava, besplatno, ali i uzalud Džemper….m — vesta Džigerica….ž — jetrica s plućicama Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

subota, 06.02.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 6. Vrijeme je za još jedno početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovu „Ć“ Ća….pril.— dalje odavde, negdje drugdje Ćaća….m— otac Ćajo….m— »stari svat« Ćaknut….prid —koji nije pri sebi, »udaren u glavu« Ćakula….ž— brbljarija, neprovjerena glasina Ćakulati….gl.— ogovarati, brbljati Ćakulona….i— žena koja se bavi ćakulama Ćapiti….gl.— zgrabiti (na brzinu), ugrabiti, uhvatiti Ćarati….gl. — bistriti Ćaro (ćarno)….prid — bistro, vedro, jasno Čemer….m — ovalni strop Cesta….i— cesta Ceto….pril.— isto Cer….i— ćerka, kći Ćika….ž— opušak od cigarete Ćikara….i— šalica Ćimbušiti….gl.— paliti, raspaljivati vatru (s velikim dimom) Ćiriti….gl.— lagano puhati, popuhivati Ćitaba….ž— potvrda, papir koji nešto svjedoči Ćiverica….i— glava (šaljivo, podrugljivo) Ćo….uski. — usklik pri tjeranju psa Ćoka….ž — viseći svijećnjak s više svijeća (u crkvi) Ćorav….prid. — koji nema oka, slijep na jedno oko Ćosav….prid. — golobrad, onaj koji nema što brijati Ćoša…..ž— ugao (s vanjske strane) Ćubiti….gl. — stajati na mjestu, dugo stajati tamo gdje ne treba (u društvu u koje osoba ne spada), ne znati otići u pravo vrijeme, smetati Ćuk….m — sova, pren. glupa osoba Ćula….ž— biljeg (od naslaganog kamenja) Ćumez….m — neugledna mala prostorija Ćupter….m— slatkiš od mašta i brašna s bajamima (orasima) Ćurlika….ž— frulica, svirak napravljen od drveta Ćuskija….ž— željezna poluga za vađenje kamena, sađenje kolaca Ćuš….uski.— usklik pri tjeranju magareta Ćušiti….gl.— nositi nekoga na leđima Ćutuk….m — glupa muška osoba Ćuvilje….uski. — usklik pri tjeranju goveda Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

nedjelja, 24.01.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 5. Vrijeme je za još jedno početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovu „Č“ Č Čalabrcnuti….gl.-nešto na brzinu pojesti Čamiti….gl-dugo čekati (s mukom), patiti Čampare….ž. mn — pandže Čančuliti…. gl. — moljakati, prosjačiti Časkom….pril.-odmah, u tren Čantron….m-lubenica Čaratanica….i— vračara Čarka….i— ono čime se čara (vrača). Po starim vjerovanjima u Promini čarka se stavljala u obliku zamršenog raznobojnog konca pod prag kuće ili na neko drugo mjesto i tko to takne može biti opčaran. Posebno je na zlu glasu bio crni konac. Čarojice…. m/žmn—maškare, čarobnjaci Čatrnja….ž—rupa u kojoj se sakuplja voda, bunar s izvorom Čauš….m— dojavljivač, onaj koji pronosi glasine(podrugljivo) Čavalduna….i—veća igla za ručno šivanje Čavorče….sr— strana osoba nazočna razgovoru, nepoželjna da čuje razgovor ukućana Čekrk….m— kolotur Čela….ž— pčela Čeljade….sr—osoba kao biće bez obzira na spol — kućna čeljad — ukućani Čemer….m— gorčina, otrov, jad, tuga Čerak….m— četvrtina zaklane životinje Čepati….gl.— gaziti (po obrađenoj zemlji) Čeprljati….gl.— grepsti (noktima) Čeprljin….m— zanovijetalo, brbljavac Česnica….ž— posebno ukrašen božični kruh (ispod peke) Češagija….i— metalna četka za ređenje konjske dlake Čevrljati….gl.— voditi ugodan, nevezan razgovor Čevrljuga….ž — ševa Čevulja….ž — dio grozda grožđa, čehulja Čičak….m— korov s bodljama (hvata se za odjeću) Čijati….gl.— čistiti perje Čimovica….i— stjenka, pren. vrlo dosadan čovjek Čiviluk….m— vješalica Čizmen….pnd. — uredan, češće u podrugljivom smislu (čizmena žena) Čobanica….ž— pastirica, pren. neuka osoba Čovik…m— odrastao muškarac, ali i muž Covičak….m — mali čovjek, čovječuljak Čudo….Pril— puno, mnogo Čugan….i— natkoljenica, dio čerka Čulast….pnd.— bezuh ili tko ima vrlo male uši Čušlja….ž— čupa, čupavica, ona koja se rijetko češlja Čuvarkuća….i— kaktusasta biljčica koja se uzgaja na krovovima, ljekovita — kapi za uho Čvakati….gl.— uzimati zrno po zrno Čvilja….i— prištić Čvrljak….m— čvorak — ptica pjevica Čvoruga….i— oteklina na glavi kao posljedica udarca Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

subota, 09.01.2010.

Paško Bikić-Prominske beside IV Subota po treći puta, na promina.blog.hr-u, dan rezerviran za „Prominski rječnik“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovu „C“ C campin….m— alatka za krčenje zemlje catarun….m— četvorokutasti podni umetak na zaprežnim kolima za prijevoz sijena cavate….ž.mn— sandale, cipele — ne baš spretne ceka….ž— tikva kao sud za tekućinu centla….ž— cerada cesar(ica)…. m— car, carica cica….ž— sisa cicija….m/ž— tvrdica, škrtac cidilo….sr— cjediljka ciđa….ž— tekući dio mašta cifrast….prid.—kićen cigarela….ž—dječja igra — guranje kamene pločice po nacrtanim poljima (slično »školi«), v. gamba cikom….pril.— pokraj, točno uz, sasvim blizu ciknuti….gl.—poći na kvasinu (vino), lagano napuknuti (staklo) cilo….prid. — netaknuto, cilo vino — u kome nema vode cima….i — povrtnica s korijenom cimentati…. gl.— betonirati cimprež….m— čempres cincar….m— škrtac cip….m— dio pitome biljke kojim se cijepi divljaka, cijep ciplja….ž— komad drveta za loženje, cjepanica cisterna….I— nakapnica za sakupljanje kišnice, čatrnja civare….žpl. tant. — vrsta tralja, rukohvati s prečkama za nošenje krupnijeg tereta civili….mmn— građani (koji nisu ni u kakvoj službi) cokule….žmn— teške cipele, vojničke cipele colati….gl- — hramati colozec….m— vrsta narodnog kola u Promini crljen….prid— crven crnilo….sr— tinta crvotočina….ž— trulo nagrizeno drvo cika….ž— sekret koji visi iz nosa cucin….m— dudica cukar….m— šećer cumpet….m— drvena poluga koja se veže za stupove u zaprežnim kolima cura….i— djevojka curikati(se)….gl.— vraćati natrag (kola, konje) cvariti(se)….gl.— grijati se, pržiti se na suncu cvintare….žpl. tant.— usna harmonika cvit….m— najjača rakija, špirit, upotrebljava se za masažu i ne služi za piće Sljedeće subote…post posvećen „Prominskom rječniku“ i slovu „Č“. Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

subota, 02.01.2010.

Paško Bikić-Prominske beside III Subota je na promina.blog.hr-u, dan rezerviran za prominski riječnik, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovu „B“ Prije rječnika, evo opet i KRATICA koje se koriste u rječniku: gl—glagol gl. im.—glagolska imenica hip.—hipokoristik im.—imenica imp.—imperativ izg-—izgovor m—muški rod mn—množina (plural) pren.—preneseno značenje prid.—pridjev prij.—prijedlog pril.—prilog pl. tan.—pluralia tantum sr—srednji rod u. č.—upitna čestica uski.—usklik v.—vidi vezn.—veznik zam.—zamjenica zb. im.—zbirna imenica ž—ženski rod B Baba…. i— baka, ali i punica Babica ...i— primalja, ali i krajnji kolac u vinogradu Babić ….m— vrsta grožđa u Promini (ne osobite kakvoće) Babine …i pl. tant. — vrijeme poslije poroda, posjet porodilji (obvezno se nose fritule) Babuška .i — izraslina na hrastovoj grančici u obliku loptice Badalj ….m— duga, obično bijela dlačica koja izraste na neuobičajenom mjestu na tijelu Badanj …m— vrsta bačve, obično s jednim dnom (za varenje mašta), ako su oba dna jedno je manje od drugoga Badnjak .m— dan uoči Božića — Badnji dan, posječeno drvo koje se na Badnje veče unosi u kuću i polaže na ognjište Badža ……ž— otvor na krovu za izlazak dima s ognjišta Bagatela. i— sitnica, mala vrijednost Bagav prid. — teško pokretan, s manom u nogama Bagaža …..i — prtljaga, pren. rulja koja nije vrijedna pažnje Bagulina ž— lakši i na vrhu savijen drveni štap Baja…ž— buba, kukac Bajam….. m — badem, mendula Bajati ……gl— zavoditi, čarati, varati nekoga prikazujući neistinu za istinu Bak ………m— bik Bakra …….ž— zemljani sud za pripremanje hrane na ognjištu Bakšiš….. m— sitna nagrada, napojnica Baktiti…...gl— udarati nogama o pod (tlo) Bala ……...ž— smotak, svežanj Balati ……gl— plesati, igrati Balandijerija…ž— loza divljaka, podloga za dublje zemlje Balarica……i— naprava za pravljenje bala (sijena) Balin….. m— olovna ili čelična kuglica, sačma, kuglični ležaj Balinera…..i— naprava u koju se smještaju kuglični ležajevi Balkon…..m— prozor Balota…. i — kugla, drvena kugla u balotanju (boćanju) Balotati (se).. gl— igrati balote, boćati se Balučka…..ž.— divlja lukovica Banak…..m— pult, tezga (u dućanu) Banda….ž— strana (s druge bande) Bandati….gl— govoriti u snu ili u vrućici, buncati, nesuvislo govoriti Bandijera ….i— zastava Banđen….prid. — opčaran Banica….i— stari metalni novac koji nije u optjecaju Banovac….m— srebrni novčić (10 krajcara) Banuti….gl.— iznenada se pojaviti Bar…. m— vrsta žitarice — dosta uzgajana u starije doba u Promini Bara ….ž— zemljište uz rijeku, sjenokoša izložena poplavama Baraba …..m— grubijan, propalica Barakokula… ž— marelica Baratati….gl.— mijenjati, zamjenjivati, rukovati Barba… m— stric, stariji čovjek, zapovjednik broda Barbak …m — zapor, drvena poluga za zapiranje vrata Barbir…m— brijač (brico) Barilo….sr— stara mjera za tekućinu — 64 litre Barjak….m— zastava Barunati….gl.— zadirkivati, dirati Basati….gl.— hodati u nepoznato, zabasati — zalutati, nabasati — naići (slučajno) Baška…. pril.— odvojeno, posebno, napose Baština….i— naslijeđeno imanje, očevina, djedovina Bataliti….gl.— kvariti Batić….m— drveni čekić, najčešće s metalnim nastavkom, za tučenje mesa, bakalara Batimbaša….m — onaj koji upravlja svadbom, »stari svat« Batimenat….m — sudište, sudska rasprava Bauk…. m— kukac opnokrilac, hrušt, pren. čovječuljak Baul… m— vrsta većeg drvenog kovčega Bauljati….gl.— lutati bez cilja Baverin….m — podbradak, krpica koja se stavlja djetetu pri hranjenju Bavrljati….gl.— teško se kretati, teturati Bazditi….gl.— teško zaudarati, smrdjeti Be…. uskl.— usklik za dozivanje ovaca Bećar….m— neženja, lola, momak slobodnijeg ponašanja Bedevija….ž — kobila, pren. onaj tko se ponaša kao kobila Begenati….gl. — povlađivati, odobravati, podržavati, hvaliti Begluk….m— veliko imanje, pren. bogatstvo Bekina….i— kožica, pren. slabe bekine: neotporan, boležljiv Belaj….m— neprilika, jad, zlo, nevolja, nesreća Belava…. i— mlado mlijeko koje se kuhanjem zgruša Belegija….i— brus za fino brušenje, gladilica Belemez….m— klipan Belenguza….ž— svračak rusi (Lanius collurio) Beljezgati….gl.— govoriti gluposti Beljiti (se)….gl.— plaziti jezik u znak ruganja Bembule….ž.mn.— usne — podrugljivo za onoga koji ima velike usne — obisio bembule — kad netko cmizdri Bena….m/ž — čovjek kratke pameti, budala Benevreke….ž. pl. tant.— suknene hlače s uskim nogavicama, završavaju s prorezima koji se zatvaraju sponama Berćulet….m— narukvica Berekin….m— vragolan, deran Berlav….prid.— sulud, blesav, arogantan Berićet…m— obilje, dobar urod, berićetno, blagoslovljeno Berićetan….prid. — rodan, obilan, blagoslovljen Berišaljka….ž— jednjak Besida….ž— riječ, svečani govor Beštima (breštima)….ž— psovka Beštija….i— životinja, pren. onaj koji se ponaša kao životinja Bevanda….ž— lagano vino koje se dobiva dolijevanjem vode u nedovoljno iscijeđeni mast Bezdanka….i— jama u kršu za koju se ne zna koliko je duboka, v. golubinka Bičve…. ž.mn. — čarape (ranije pletene isključivo pređom) Bićerin….m— čašica za rakiju, žmulj Bijana….ž— mrena, ali i svaka pjega na oku Bikar….m— mesar, pren. ugojen, jak čovjek Bilina….i— platnena roba koju mlada donosi u dotu Biljac….m— pokrivač za krevet satkan od runske vune Biljet…. m— putna karta Biljetina….ž— dio posteljine Bir….m— izabrane loze za cijepljenje, v. navrtak Bira….ž— pivo Birati…. gl.— poslovati, imati s nekim posla Bis….m— ljutina, bijes, bis ga odnio — psovka Bisage…. i pl. tant.— vreća s dva otvora koja se prebacuje preko ramena ili samara (iz bisaga se sije žito) Biš ća…. imp. — idi, odlazi, ali i čuđenje u smislu: Ma nemoj mi reći! Biž…. m— grašak Bižanija….i — bijeg (stara riječ, vjerojatno iz turskih vremena) Bjančuk….m— vješalica (samo s jednom kukom) Bjankarija….zb. im.— donje bijelo rublje Bjankin….m— pamučni pređeni konac Bjonda….prid. — svijetla (plava) osoba Blago….sr— domaće životinje Blebetati….gl.— govoriti neodgovorno ne vodeći računa o istini Blejanje….gl. im.— glasanje ovaca, pren. govorenje gluposti Bleka…. m/ž— tupasta, zaostala osoba Bliznica….ž— ona koja je donijela dvojke, ali i jedna od rođenih dvojki Bljuvati….gl.— povraćati Bocun….m— boca Bočine….ž.mn. — bokovi, ispuniti bočine — najesti se (udoline između stomaka i bokova kod životinja) Bodul(-ica)….m/ž — otočanin, otočanka Bogalj…m— potpuno nesposoban čovjek Bokal….m— vrč, pehar, v. modrulj Boket….m— limeni sud s poklopcem za nošenje hrane Bokun….m— komad Bolan….prid. — u obraćanju u značenju: bolestan ne bio Bolučak….m— limena kantica Bome….pri/.— bogme, Boga mi — zaklinjanje Bona….prid.— želja: bolesna ne bila Bonogracija….i— držač zavjesa, zastavnica, karniša Borme….pril.— bogme Borša….ž— torba, torbica Bortati….gl.— bolovati Bota….i— komad pure (koliko se izvadi drvenom žlicom) Botilja….ž— bocun od 7 decilitara Botun….m— oblik dugmeta — za žensku odjeću Bovan….m— poveći kamen Brabonjak….m— izmet (ovce, koze, zeca) Bradva….ž— ručna tesarska sjekira s kratkom drškom Brana….i— naprava za ravnanje uzoranog zemljišta napravljena od grabova pruća Branati….gl.—zaravnavati brazde branom, pren. snositi posljedice tuđe pogreške (ni kriv ni dužan) Brašenčevo….sr— blagdan Tijela Kristova — Tijelovo — deseti dan poslije Duhova — uvijek u četvrtak Bravče….sr—ovca, koza, pren. mirna osoba, glupa muška osoba Bravo….pril.— odlično, lijepo (usklik) Brcati….gl.— obrezivati vinovu lozu ili voćke bez uobičajenih pravila za obrezivanje (toliko da se poreze) Brecati….gl.— zvoniti posmrtno zvono Bremica….f — manji drveni sud za vodu (elipsastog dna) Bremza….i— kočnica Brenovati….gl.— kovrčati kosu pomoću zagrijane sprave slične kliještima Breskarno….pril.— blago, mirno, prihvatljivo Bresunica….ž — trsić kupusa koji u vrtu ostane do kasno u jesen Breštimadur….m— psovač Brime….sr — teret koji se nosi na leđima, pren. opterećenje Brina….ž— predio uz rijeku Briškula….i— najčešća kartaška igra u Promini Brižan….prid. — potišten, nevoljan, zabrinut Brkovi….m.mn— izdanci na trsu vinove loze poslije obrezivanja (dužina 1-2 pupa) Brljuška….ž— posebno uređeno udubljenje s vodom u kojem se rashlađuju, brljaju svinje Brmbati….gl.— pretraživati neke stvari — skrivećki Brnjica…i— spona na remenu (opancima) Brokva….i— čavao Brokvati….gl.— proklijati, porasti (klice, pupovi) Bronza….ž— zvono na konjima, govedima Bronzati….gl.— glasnije mrmljati (u ljutnji) Bronzin….m— gusnati ili zemljani sud u kome se pripravlja jelo na ognjištu Brst….m— ono što se brsti, janjci se tjeraju u brst kada počnu jesti lišće Brstiti….gl.— jesti lišće s drveta, pren. govoriti gluposti Brtvela….ž— šarka, pant, okov na kojem stoje vrata Bruse…. ž.mn — kite, ukrasi od crvene lanete na aljku, v. aljak Brušket….m— lanac kojim se zapinje timun za komoć u zaprezi Bruškin….m— četka Brzica….i— red krajnjih ploča (crijepova) na krovu, mjesto gdje rijeka brže teče Bubla….i— vrsta mahunarke koja se može jesti sirova Bubulj….m— kamen veličine šake Bubuljica….i— prištić Budžak….m— kut, pren. tijesan prostor Bukara….ž— smrekov sud iz kojeg se pije Buklija…. i— čutura, ploška Bukvica….i— vojna knjižica (očitati nekome bukvicu — reći mu sve što ga ide) Bul…. m— marka, biljeg Bula…. i — muslimanka (umotana kao bula) Bulanje….gl- im-— mahanje sitnicom iznad plamena u svrhu dobivanja kokica od kukuruznih zrna Bulašica….ž— vrsta iglice za ručno šivenje Bule (bulin)…m— manja balota koja služi kao cilj u balotanju Buletin….m— pisamce, ceduljica s porukom Bumbak…m— pamuk Bumbažina….i— pamučno platno Bunar….m— zdenac, studenac, obrađeni spremnik za vodu Bunjevac….m— naziv za Prominca — katolika (podrugljiv od strane pravoslavaca) Bura….i— najčešći i jedini hladni vjetar u Promini Buraća….ž— mješinica s drvenim nastavkom u kojoj se nosilo vino Burdižati….gl.— lutati, snalaziti se, probijati se nekako Buret….m— naprava za pročišćavanje žita Burgija….ž— svrdlo Burin….m— lagana i ne hladna bura Burlija….i— drveni sud za vino i rakiju Burljati….gl.— miješati tekućinu Butiga….ž— manji dućančić — mješovita roba Bus….m— više strukova na jednom korijenu (ljutika) Buština….i— ženska potkošulja Buža….i— rupa kroz koju se vidi na drugu stranu Bužalina….ž— veća buža u zidu Bužati….gl.— vrtiti rupu, provrtati Bužibanda….m/ž—osoba kojoj se ne može vjerovati, pušimagla Nastavlja se riječima sa početnim slovom „C“. Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

subota, 19.12.2009.

Paško Bikić-Prominske beside 2. dio Prvi post pod ovim naslovom, „uveo“ nas je u knjigu Paška Bikića „Prominske beside“. Najveći dio sadržaja knjige koja broji 140 stranica, zapravo i zauzima rječnik riječi kojima su Prominci nekad, ne tako davno..…dosta učestalije komunicirali. Hvale vrijedan je trud autora knjige, koji je prikupio i obradio preko 2300 riječi, te nam ih u nekoliko crta pojasnio. Prije nego krenem na prve riječi, evo još jednom citat iz proslova knjige: „Vedrina, ljubav za svoj zavičaj i vjera u život bila je trajno temeljna odrednica opstanka ljudi na tome prostoru. Ovo je, svakako, samo dio onoga što treba sačuvati. Ako bi, stoga, ova knjižica potakla daljnja nastojanja u predstavljanju i drugih sastavnica kulture i života u ovome kraju, bila bi to najbolja potvrda opravdanosti njezina pojavljivanja“. Prije rječnika, evo i KRATICA koje se koriste u rječniku: gl—glagol gl. im.—glagolska imenica hip.—hipokoristik im.—imenica imp.—imperativ izg-—izgovor m—muški rod mn—množina (plural) pren.—preneseno značenje prid.—pridjev prij.—prijedlog pril.—prilog pl. tan.—pluralia tantum sr—srednji rod u. č.—upitna čestica uski.—usklik v.—vidi vezn.—veznik zam.—zamjenica zb. im.—zbirna imenica ž—ženski rod A Abanzogo.pril.— pravo na ispravak, povratak balote u igru Abaška….pril.— posebice, napose Abatiti…..gl-— zgrabiti, ugrabiti, ukrasti Abet……..m— franjevačka odjeća, habit Aborat…..m— nužnik Adet……..m— običaj, navika, navada Adijo…….uskl— zbogom, pozdrav pri odlasku, pri rastanku Adut……..m— jak dokaz Ađunta…..m— pristav (u sudu) Ađutant…m— pomoćnik, suradnik Aja ………uskl— nikako, ništa od toga Ajkati……gl-— lutati bez naročitog cilja, skitati se Ajme……..uskl— jao Ajtati…….gl-— nastojati, brinuti, voditi brigu, skrbiti Akonto…..pril— na račun, dio koji se daje unaprijed Aks………m— osovina na zaprežnim kolima, svaka osovina Ala………uskl— idi, hajde (zapovijed) Alaburda..pril— nasrtljivo, bezobziran nasrtaj Alaliti……gl-— oprostiti, odreći se, prijeći preko nečega Alamako…pril.— na lak način (steći nešto), mukteševina Alapača….ž— lajavica, lajava ženska osoba Alček…….m— vragolan, onaj koji se pravi netko i nešto Alvir……. m— drugi po redu (u mobi) Aljak…….m— gornji dio muške odjeće izvezen skerletnim kitama (brusama) od lanete, izrađen od smeđeg sukna Andać……m— veliki naramak nečega koji se hvata obim rukama (sijeno, slama) v. naramak Angir…….m— izdanak iz srži kapule (crvenog luka) koji nosi sjeme, onaj koji nije uškopljen, ždrijebac, pren. onaj koji se ponaša kao ždrijebac Antić……. m— vrsta marelice (sitniji plodovi) Antrešelj…m—prostor na samaru između tovara vreća ili vučija Apcigati… gl.—oduzeti dio nečega, ne dati sve, sustegnuti Apošto……pril— namjerno, isključivo Apostol…..m— apostol Apunto…..pril.— upravo tako, izravno, stoga Ar………. uski.— usklik pri tjeranju magareta (ar amo!) Arambašić ..m—prominski specijalitet; vrsta sarme — mljeveni juneći but s pancetom, češnjakom i biberom umotan u list kiseloga kupusa Aranzada…ž— hulja, nevaljala osoba Arar…… m— suknena torba (za nošenje sjemena, za konjuzobicu) Argatati….gl— nešto raditi Arija……… ž— zrak, ali i vrijeme (kakva je arija) Arivati…….gl— stići, doći Arlakati…...gl— vikati, derati se Arum………prid— nasilan, naprasit, goropadan, nasrtljiv Asolan……..prid. — neraspoložen Ašikovati…..gl.— ljubakati, udvarati Ator……… m— obzir, naklonost, sažaljenje Atula…….. ž— pristala, zorna, ukras (od djevojke) Nastavlja se riječima sa početnim slovom „B“. Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

subota, 12.12.2009.

Paško Bikić-Prominske beside Dugo sam pokušavao doći do knjige „Prominske beside“, autora, Prominca, Paška Bikića. Napokon sam je nedavno kupio na jednoj aukciji. Knjiga koju je za tisak priredio Ante Bikić, a dao tiskati Prominski zavičajni klub „Petar Svačić“ u Zagrebu 1997 godine….donosi nam „riječi, izreke, zgode i nezgode“. Ono što se meni učinilo zanimljivo za objavljivanje na promina.blog.hr-u su prominske riječi. Mnoge riječi koje smo nekad koristili, zamijenile su neke nove…“tuđe“ riječi. Namjera mi je jednom tjedno objavljivati postove sa prominskim riječima od slova A do Ž, kako bi zajedno sa njima otputovali u prošlost…sjetili se nekih ljudi koji su te riječi često izgovarali… Ali, prije samog rječnika, evo proslova autora Paška Bikića: Rječnici hrvatskoga jezika, a poglavito oni koji obrađuju uže sredine (zavičajni rječnici), nisu česta pojava. U svrhu izu¬čavanja povijesti i kulture prominskog kraja smatrali smo potrebnim posebnu pozornost obratiti onim kulturnim ele¬mentima putem kojih će se najlakše osjetiti duh čovjeka koji živi na tom prostoru. Jezična građa je put kojim je moguće do toga stići, ali uz uvjet da se doživi i u izražajnim oblicima koji su dio svakodnevne jezične komunikacije toga svijeta. Donosimo, stoga, samo izbor jezične građe koji uglavnom nije dio književnog jezika, a sve je manje i u funkciji današnjega govora prominskih žitelja. Želimo prikazati, i za buduće naraštaje sačuvati, jezično blago našega kraja u kojem su vidljivi i razni utjecaji, pa je uz razvoj jezika moguće pratiti i povijesna zbivanja na prominskom prostoru. Izvorno se u Promini govori ikavski, sa značajkama: glas f zamjenjuje se glasom v (ili glasom p: Filip — Pilip), a glas h se u izgovoru ispušta, ali ne uvijek. U glagolskom pridjevu radnom za muški rod na -ao ispušta se krajnje -o (došao — doša, našao — naša), a u infinitivu krajnje -i (radit, reć). Neke se riječi u odnosu na standardni jezik razlikuju po glasovnom sastavu ili značenju. Rječnik je bogat i za svaki se pojam obično upotrebljava jedna riječ. Osim hrvatskih riječi i posuđenica mnogo je i tuđica, najčešćeg podrijetla iz turskog i talijanskog, te njemačkog i srpskog jezika. (Prisje¬timo se: Prominom su Turci vladali 166 godina, Venecija 109, Austrija 113, a za vrijeme prve i druge Jugoslavije, ukupno 66 godina, nametan je srpski jezik.) Kako je jezik temeljna odrednica narodne kulture, želimo sačuvati onaj njegov dio koji je zbog različitih razloga sve manje u govornoj funkciji našega svijeta u Promini. U rječniku donosimo samo temeljne riječi s naznakom značenja koju dotična riječ ima u prominskom govoru, koje se uvijek ne podudara sa značenjem te riječi u književnom jeziku. Isto tako riječi navodimo u obliku kako se izgovaraju u našem kraju. Nije nam bio cilj obrazlagati podrijetlo riječi i strane utjecaje. Smatrali smo da to, za ljude koji se sustavnije bave jezikom, ne predstavlja teškoću da i putem ovoga rječnika prepoznaju utjecaje u ovisnosti o povijesnim zbivanjima na ovome prostoru. Rječnik obuhvaća preko 2 350 osnovnih riječi, a nije se išlo u izvedenice. Pošli smo od riječi s njenim temeljnim značenjem, da bi se s nekima ponovno susrelo u izrekama, koje su vrlo česte i čine značajan element izražavanja naših ljudi. Poredali smo, stoga, preko 550 izreka koje su dio svakodnevnog jezičnog izraza našega svijeta, ne razvrstavajući ih, namjerno, po predmetu, niti poruci koja se njima upućuje, dajući ih spontano upravo onako kako se i javljaju u svakodnevnom govoru. Alegorija je omiljeni način izražavanja prominskog čovjeka, pa otuda pravo bogatstvo izreka koje odražavaju duh čovjeka i njegovu životnu filozofiju na tome prostoru. Na kraju smo donijeli autentične zgode i nezgode u kojima se afirmira smisao za dublje promišljanje o svakom zlu i dobru, zgodi i nezgodi, s koje god strane dolazila. Od riječi preko izreke do izraza u raznim prilikama zamjetljiv je blagi humor, ali i poruga kao bitna značajka duha prominskih ljudi. Vedrina, ljubav za svoj zavičaj i vjera u život bila je trajno temeljna odrednica opstanka ljudi na tome prostoru. Ovo je, svakako, samo dio onoga što treba sačuvati. Ako bi, stoga, ova knjižica potakla daljnja nastojanja u predstavljanju i drugih sastavnica kulture i života u ovome kraju, bila bi to najbolja potvrda opravdanosti njezina pojavljivanja. Nastavlja se….. Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

nedjelja, 19.04.2009.

Prominski vidici i sudbine IX dio Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: …..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Razvođe Razvođe je najveće i najrasprostranjenije selo u Promini i seže od sredine planine do miljevačke međe. Tu je obitavalo preko stotinu i osamdeset domaćinstava s prezimenima: Tralić. Suman, Pokrajac, Duvančić, Kulić, Jukić, Jakovljević, Berša, Lacić, Vujičić, Juric:, Klepo, Škovrlj, Kabić, Manojhvić, Cvijetić, Stanić. Tošić, Dujić, Dodig i Kerić. Žitelji s prezimenima Pokrajac, Cvjetić, Kerić i Manojlović su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu. Većinski katolički žitelji pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. U Razvođu je katolička crkva posvećena Svim Svetima, ali uza nju nema groblja. Pravoslavni žitelji pokapaju se u novije doba u mjesnom groblju uz koje je sedamdesetih godina ovoga stoljeća izgrađena i crkvica. U mletačkom popisu pučanstva u Razvođu se navode žitelji s prezimenima: Bibić, Boljanić, Ćučić, Dodić, Duić, Jakovljević, Klepić. Kulić, Lacić. Maleš, Mirković, Pantelić, Pokrajac. Rajčević, Sekulić, Stanić, Josić Skomalj, Suman, Vuković, Vojčić, Vaslaga, a početkom devetnaestog stoljeća spominju se i žitelji s prezimenom Beršić Tošić, Tralić, Duvančić i Manojlo. Nastavlja se….. Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Razvođe, Prominsko prezime

ponedjeljak, 30.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VIII dio Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: …..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Puljane: Puljane obuhvaćaju i dva obližnja seoca: Seline i Nečven. U Puljanima je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima: Parać, Bračić, Aralica, Validžić, Šundov i Franzzoti. Obitelj Validžić doseljena je iz Čitluka, a Šundov i Franzzoti su obitelji koje su osnovali radnici hidrocentrale oženivši se s Puljankama. U Selinama je obitavalo devetnaest obitelji Pokrovac i Burnać, te obitelji Verović iz Rupa — priženjen u Selinama. Žitelji Puljana, Nečvena i Selina su katoličke vjeroispovijesti i pokapaju se na groblju kod Crkve svetoga Martina u Mratovu. Mletački popis obitelji nedostaje za Puljane, a u podacima s početka devetnaestoga stoljeća spominju se u Puljanima žitelji s prezimenima: Aralica, Bračić, Burnać, Crnogorac, Dogan, Gojčeta, Maksim, Parać, Perica, Pokrovac i Šundov. Do sada nisam dodatno komentirao ulomke iz knjige Paška Bikića, ali ovaj put moram nadopuniti autora svojim saznanjima u svezi prezimena Šundov i Franzotti. Prema mojim saznanjima prezime Šundov je daleko duže prisutno u Promini, nego što se to navodi u ovom tekstu (od 1906 godine i kasnije- ako uzmemo da se radi o djelatnicima HE Miljacke). Prije nekoliko godina upoznao sam kolegu koji je rodom iz Ogorja, preziva se Šundov, i tvrdio je da njegovi preci potječu iz Promine. Navodno je njegov pradjed (ili još dalji predak) Prominjac, bježeći od ruke pravde zbog nekog kaznenog djela, život nastavio na ženinstvu u Ogorju. Isto tako, sumnjam da bi Puljanci kao drugi naziv za slap Rošnjak, koristili naziv Šundovljev slap….da bi u geodetskim kartama iz 1909. mogli pronaći na Okreti kod Puljana toponim/naziv „Sundoljevo“… ako se radi o doseljenicima koji su u Prominu stigli nakon izgradnje elektrane? Kad smo kod prezimena Franzotti, u tom se slučaju zaista radi o „obitelji koje su osnovali radnici hidrocentrale oženivši se s Puljankama“. Točnije, Giuseppe (Josip) Franzotti rođen 14.03.1881. godine u Trstu, a umro 29.04.1949. u Puljanima, sahranjen u groblju sv Martina u Mratovu. Spominjem ga jer je bio vjerojatno jedan od prvih šefova pogona HE Miljacka i to od 21.11.1908. pa sve do 1947. godine! Oženio se Terezom Aralicom….itd….itd…. Danas u Promini ne živi nitko sa prezimenom Šundov i Franzotti…. Nadam se da ova moja nadopuna teksta Paška Bikića nije odlutala predaleko od osnovne teme. Nastavlja se….. Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Puljane, Prominsko prezime

četvrtak, 26.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VII dio Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: …..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Nečven Nečven je seoce s dvadeset pet obitelji i u sastavu je sela Puljana. Tu obitavaju obitelji s prezimenima: Perica, Sičić, Bibić, Svetina i Vucić. Mletački popis u Nečvenu navodi žitelje s prezimenima: Benišić, Bilomavionić, Blažević, Bosić, Bračić, Burmanović, Burgnačia, Dogan, Guberina, Katić, Miačić, Mihailović, Perinić, Perišić, Poić, Saksić, Šundov i Žepina. Početkom devetnaestoga stoljeća u Nečvenu se spominju obitelji: Aralica,Perica, Sičić i Svetina. Oklaj Oklaj je središnje selo u Promini, općinski centar od 1883. godine s ustanovama za cijelo prominsko područje. U Oklaju je obitavalo oko stotinu i pedeset obitelji. Središnji dio sela od davnina se naziva Kula, po čuvenoj srednjovjekovnoj kuli u čijim je temeljima kuća obitelji Ikica, zvana Perkić. U ovome dijelu sela su žitelji s prezimenima: Bandalo, Bilandžija, Bikić, Bronić, Ikica, Maletić, Jurenović, Ćorić, i starosjedilačko su stanovništvo. Tu su i žitelji s prezimenom: Čavlina, Mlinar, Pokrajac, Bakmaz, Kabić i Gambiroža, doseljeni iz drugih prominskih sela, osim posljednje koja je doselila iz Potkonja. Osim obitelji Pokrajac, svi su žitelji kod Kule katolici i pokapaju se u šamatoriju Crkve svetoga Mihovila. Pravoslavna obitelj Pokrajac molila je katoličke obitelji s Rudine: Bikić, Bandalo, Jurenović, Mlinar i Gambiroža, da ih prime u svoje ukopište, što su ovi i prihvatili, pa ova obitelj ima svoju grobnicu kod Svetoga Mihovila. Tada je to bila jedina pravoslavna obitelj koja se pokapala u katoličkom groblju u Promini. U drugom dijelu Oklaja obitavaju žitelji s prezimenima: Knežević, Dizdar, Ljubičić, Džepina, Žulj, Džapo, Čveljo i Marić. Svi žitelji ovoga dijela sela su katolici, ali se pokapaju na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. U nekim sačuvanim spisima iz polovice prošloga stoljeća obitelj Ćorić se bilježila kao Bandalo-Ćorić. Po nekim toponimima u Oklaju su do sredine prošloga stoljeća obitavale obitelji s prezimenima: Monti, Vukelja, Poznan i Škovrlj. U Oklaju su odavna živjele brojne doseljeničke obitelji učitelja, liječnika, finanaca, žandara i drugih službenika. Rodilo se ovdje mnogo djece, pa se neki od njih i danas osjećaju Promincima. Navodimo samo jednu takovu obitelj: Dvadesetih godina u Oklaj se doselio liječnik dr. Boris Ljahnicky, ruski emigrant (Boris je bio poljskog podrijetla čiji su se preci naselili u Odessu na Crnom moru op.a. knjige) i s Oklajskom, učiteljicom Nelom Škovrlj Lukinom, osnovao obitelj u kojoj su se rodila dva sina Nikola i Aleksandar ili Kolja i Saša. Kolja je bio poznati liječnik u Dubrovniku, a Saša je i danas istaknuti umjetnik arhitekt i dizajner u Zagrebu. Njihova majka Nela mlada je umrla i pokopana u obiteljskoj grobnici — mauzoleju obitelji Škovrlj kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. U mletačkom popisu iz 1709. i 1735. godine u Oklaju se navode obitelji koje donosimo usporedo u mletačkoj i suvremenoj grafiji: Posnam Blagoe--------------------------------------Poznam Blagoje Jure Bandallou -------------------------------------Jure Bandalo Martin Bandallou ----------------------------------Martin Bandalo Thoma Bandallou ----------------------------------Toma Bandalo Krisan Giurinouich --------------------------------Križan Jurenović Marco Gliubitsich ----------------------------------Marko Ljubičić Stipan Lasich ----------------------------------------Stjepan Lasić Nicolo Kneseuich -----------------------------------Nikola Knežević Marco Kneseuich -----------------------------------Marko Knežević Martin Kneseuich ----------------------------------Martin Knežević Pettar Marich ---------------------------------------Petar Marić Krisan Marich --------------------------------------Križan Marić Giadrich Plausich Do Disdar -------------------Jadrić Plavšić reč. Dizdar Frane Plausich Do Disdar ----------------------Frane Plavšić reč. Dizdar Giacon Ranicich ------------------------------------Jakov Raničić Frane Ranicich Do Sradoe ----------------------Frane Raničić reč. Sredoja Luca Xugl --------------------------------------------Luka Žulj Stipan Xugl -----------------------------------------Stjepan Žulj Frane Xugl------------------------------------------ -Frane Žulj Jure Xugl ---------------------------------------------Jure Žulj Giacon Xugl -----------------------------------------Jakov Žulj Marco Xepina ---------------------------------------Marko Džepina Josip Džepina--------------------------------------- Josib Xepina Loure Xepina ----------------------------------------Lovre Džepina Mate Bichich ----------------------------------------Mate Bikić Mali Ivane Zugl -----------------------------------Mali Ivan Žulj Veliki Ivane Zugl ----------------------------------Veliki Ivan Žulj Frane Gliubicich -----------------------------------Frane Ljubičić Marko Marich --------------------------------------Marko Marić Jure Beracouich -----------------------------------Jure Beraković Petar Beracouich ----------------------------------Petar Beraković Frane Janicich -------------------------------------Frane Janičić Giacon Janicich -----------------------------------Jakov Janičić Bane Xuglieuich ----------------------------------Bane Žuljević Giadre Disdarich ---------------------------------Jadre Dizdarić U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska prezimena. Nastavlja se….. Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Nečven, Oklaj

ponedjeljak, 16.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VI dio Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: …..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Matase To je selo na krajnjem sjeveru prominskog kraja sa šezdesetak domaćinstava. Tu obitavaju obitelji s prezimenima: Zelić, Barišić, Šangut, Zore, Tarabarić, Grgurović, Maglica, Jurić i Ujaković. Svi su žitelji Matasa katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. Osim obitelji iz mletačkog popisa iz 1709. godine datih u popisu za Bobodol (Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić-opaska urednika bloga), popis iz 1735. godine navodi i žitelje Matasa s prezimenima: Adamović, Ciganović, Dumiak, Fališijić, Godina, Knežević, Svetina, Šundić i Vučić, a od početka devetnaestoga stoljeća javljaju se obitelji: Barišić, Zelić i Šangut. Mratovo Selo je smješteno u plodnoj prominskoj udolini koja se od Razvođa ne prekida do nadomak Nečvenu. Između gornjeg i donjeg dijela sela vrlo davno je podignuta crkva posvećena svetomu Martinu. Ime ovoga sveca, te prezime prominskih Martinuševića iz Bogočina svakako je povezano s imenom ovoga sela. Poslije prošloga rata u Mratovu je obitavalo blizu stotinjak obitelji s prezimenima: Čilaš, Đomlija, Bakmaz, Radas, Martinović, Perica, Džaja, Mlinar, Bačko, Džapo, Bilić, Pijuk i Mišković. Obitelj Mišković, Bilić i Bačko doseljeničke su iz novijeg vremena. Mratovske obitelji su katolici, osim obitelji Đomlija i jedne obitelji Bačko (druga je prešla na katoličku vjeru), koje su pravoslavne vjeroispovijesti. Katolici se pokapaju na groblju kod Crkve svetoga Martina, osim obitelji Čilaš koje se pokapaju na groblju kod Svetoga Mihovila u Oklaju, Pravoslavni su ranije pokapani kod Svetoga Arhanđela preko Krke. Šezdesetih godina obitelj Marka Đomlije je izgradila grobnicu kod Crkve svetoga Martina, a neke su Đonimlije izgradile grobnice na pravoslavnom groblju u Razvođu. Mletački popisi za Mratovo nedostaju. U dokumentima s početka devetnaestoga stoljeća u Mratovu se spominju obitelji: Bakmaz, Draganić, Žaja, Čilaš, Martinović, Mlinar, Perica, Radas i Sičić. Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Matase, Mratovo

utorak, 10.03.2009.

Prominski vidici i sudbine V dio Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: …..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Lukar Lukar je selo prislonjeno uz sjeverozapadnu padinu planine Promine i u njemu je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima: Sarić, Šešo, Čulina, Perić, Prgeša, Čavlina, Ujaković, Mandarić, Medić, Stojanović, Panić, Novak i Kovaćević. Žitelji posljednjih pet prezimena su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu. Katolici se pokapaju u šamatoriju Gospe Čatrnjske, a pravoslavni, u novije doba, u improviziranome seoskom groblju pri planini. Mletački popisi ovdje navode obitelji: Klarišić, Dizdar, Draganić, Medić, Milašević, Novaković, Panić, Pargesa, Perić, Sarić, Scrbaz, Čulina, Duić, Vulić, Žepina i Bielanović. Početkom devetnaestoga stoljeća u selu se navode i obitelji: Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Parać, Novak, Stojanović i Vučić. Ljubotić U Ljubotiću je obitavalo pedeset šest obitelji s prezimenima: Bilušić, Jurić, Markić, Škarpa, Kević, Parać, Kasap, Lučić, Pižić, Gazić i Bračić. Samo je obitelj Bračić doseljenička — iz Biskupije, a ostali su starosjedilački žitelji. Obitelj Pižić i Gazić se gase. Posljednji član obitelji — muškarac poginuo u partizanima u proljeće 1945. godine. Zanimljivo je da na južnim padinama Velebita iznad Starigrada ima selo Ljubotić i u njemu obitelji s prezimenom Gazić. U Ljubotiću su obitavali i žitelji s prezimenom Dračar i odseliti nekamo u Srijem. Svi žitelji Ljubotića su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. Mletački popisi u Ljubotiću navode obitelji: Bilušić, Kla-rić, Jurić, Knežević, Lučić, Vukiša, Čavlina i Brajković. Na početku devetnaestoga stoljeća spominje se i prezime Škrgić. Marasovine Marasovine su seoce u nekadašnjoj mataskoj kapitaniji s desetak domaćinstava s prezimenima: Čavlina, Barišić i Jurić. Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. (Prema nekim informacijama, Barišići su u Marasovine doselili iz Matasa-opaska autora bloga) Nastavlja se…… Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Lukar, Ljubotić, Marasovine, Prominsko prezime

subota, 07.03.2009.

Prominski vidici i sudbine IV dio Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: …..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Čitluk Ovo selo obuhvaća tri cjelovita naselja: Gornji i Donji Čitluk i Pode s ukupno oko stotinu i deset domaćinstava. U Gornjem su Čitluku žitelji s prezimenom: Validžić, Svetina, Zelić, Kardov, Barišić, Bilušić i Maričić. Starosjedioci su Validžići i Svetine, te od početka devetnaestoga stoljeća i Kardovi. Svetine su u Gornjem Čitluku izumrli (posljednji Paško, povratnik iz Amerike, umro je šezdesetih godina). Ovo je pleme bilo istaknuto u prošlom stoljeću. Pismenošću i poznavanjem talijanskog jezika isticao se Lorenco Svetina. Od Svetina se potkraj prošlog stoljeća oženio i nastanio u Gornjem čitluku Talijan Napoleone Pissani, sudionik u Garibaldijevim postrojbama. Njegovu kćerku Ceziru oženio je Šime Bilušić, upravitelj pošte u Kninu i Oklaju i nastanio se u Napoleonovoj kući i tu osnovao obitelj. Pissanijeva obiteljska grobnica nalazi se s desne strane južnog ulaza u šamatorije Svetoga Mihovila u Oklaju. Obitelj Maričić je doseljena iz Potkonja, a Barišić i Zelić iz Matasa. U Donjem Čitluku obitavaju obitelji s prezimenom: Duvnjak, Bronić, Đak, Gojčeta, Budanko, Knežević, Vucić i Svetina. U Podima obitavaju obitelji: Vucić, Svetina, Validžić i Duvnjak. Žitelji Čitluka su svi katolici i pokapaju se kod Svetoga Mihovila u Oklaju. U Čitluku je odavna župni dvor Župe prominske uz koji je izgrađena crkvica posvećena svetomu Roku. Mletački popisi u Čitluku navode obitelji: Anić, Antolović, Bandalović, Bilonjić, Deves, Duić, Dumniak, Fališijić, Kinjano, Geledo, Godinović, Inkulco, Jurinović, Knežević, Kovačević, Ljubičić, Marić, Miljković, Miroslavić, Pešić, Radoević, Svetinović, Vuić, Vučić, Žuljević i Žepina. U sudskim spisima s početka devetnaestoga stoljeća u Čitluku nalazimo prezimena: Duvnjak, Adamović, Čilaš i Kardov. U Podima se navode obitelji: Bandalj, Kurornja, Dumiak, Ivandina, Godina, Čavčić, Vucić, Svetina, a početkom devetnaestoga stoljeća javlja se i obitelj Gojčeta. Nastavlja se….. Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Čitluk, Prominsko prezime

utorak, 03.03.2009.

Prominski vidici i sudbine III dio Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: …..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Bobodol Bobodol je samostalno seoce u okviru nekadašnje mataske kapitanije s blizu četrdesetak domaćinstava. Tu su najbrojniji Jankovići, pa Vranješi i Jelinići. Svi žitelji su pravoslavne vjeroispovijesti, što znači i doseljeničko pučanstvo. U novije se vrijeme pokapaju u improviziranom groblju u selu. Spomenuti mletački popisi navode Bobodol u sastavu kasnijih Matasa i Marasovina. Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić. Bogatići To je dosta rasprostranjeno selo s preko osamdesetak domaćinstava. Tu obitavaju žitelji s prezimenima: Bagić, Dogan, Čipin, Glujić, Škarica, Mudrinić, te po jedno domaćinstvo Pijuk i Bilušić. Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Svetog Martina u Mratovu. Žitelji s prezimenom Popović i Škrobonja su pravoslavni i pokapaju se kod Svetog Arhanđela preko Krke. Škrobonje su novije doseljeni žitelji iz južne Bukovice. Mletački popisi s početka osamnaestog stoljeće u Bogatićima navode obitelji s prezimenima: Bagić, Dogan, Gluić, Parania, Škarica, Žepina i Katić. Nastavlja se….. Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Prominsko prezime, Bobodol, Bogatići

ponedjeljak, 02.03.2009.

Prominski vidici i sudbine II dio Prvi post pod ovim naslovom, posvećen je autoru knjige „Prominski vidici i sudbine“- Pašku Bikiću. Knjiga je zanimljiva u svakom svom djelu, a ja sam odlučio čitateljima promina.blog.hr-a citirati poglavlje „Prominska prezimena“, odnosno „Plemena koja su obitavala u Promini“. Za ovaj post, donosim sam uvod u prominska prezimena, a u sljedećim postovima moći će te pročitati u kojim su selima bila koja prezimena… od kada…. Evo teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: Prominska sela i zaseoci razasuti od Ijubačke brine i Vukadinovih ograda vrh Oklinka do planine Promine, pa ravno do Dizdaruše i miljevačke međe ispod Poda i Krke na zapadu, čine posebnu cjelinu u svakom pogledu i rijetku duhovnu povezanost isprepletenu nevidljivim nitima. Gotovo svatko u nekom drugom selu ima nekoga svoga: rođaka po očevoj ili majčinoj lozi, ili bar kuma i prijatelja, jer što se god na tome prostoru rađalo tu je uglavnom i ostajalo, ali se pri tome strogo pazilo na stupanj srodstva do devetog koljena, da se rod, ne daj Bože, ne bi oskrnavio. Rijetki su mladu dovodili iz drugog kraja, a vani se išlo, gotovo u pravilu, po onoj prominskoj: što se u Promini ujalo, u Miljevce se udalo Duhovna povezanost prominskog svijeta izgradila je i svojevrsnu filozofiju međusobnih odnosa, ovisno o tome radi li se o vrlinama ili manama. Ugled se gradio na trajnim i neprolaznim vrijednostima: poštenju, radinosti, istinoljubivosti i pobožnosti. Zato bi se i pitalo nepoznatoga pri susretu: — A, čiji si ti? Ako bi se, pak, odgovor učinio nepotpunim, slijedilo bi: — A šta je tebi taj i taj? Ovo bi imalo dati traženu obavijest o dotičnome i razgovor bi se dalje nastavio ili bi svaki krenuo svojim putem. U prominskome je kraju svaki svakoga poznavao toliko da bi znao od kuda mu je majka ili baka, tko mu je bliži, a tko daljnji rod, te od koga se roda moto očekivati kakvo ponašanje. Sve bi se to zgušnjavalo i bistrilo prilikom ženidbe i udaje uz dodatno i posljednje upozorenje s oltara: Ako netko zna za kakvu zapreku, dužan je javiti župniku! Trajala je ta mudrost stoljećima i bila osnovica postojanja i održavanja prominskog puka na ovome malom prostora. U svakome je selu bilo dovoljno mudrih ljudi kojima sa vjerovalo i od kojih se u raznim prilikama i neprilikama tražilo savjet, ali i sud, a određene vrline i mane vezale bi se ponekad i za cijelo pleme i često nepogrešivo proricalo što se od koga plemena moglo očekivati u određenim prigodama. U Promini su se plemena uglavnom vezala za prezime, ali ne uvijek, jer su ista prezimena činila različita plemena i nisu među sobom imala ni daljnjih rodbinskih veza. Iza onoga rata u Promini je bilo 113 starosjedilačkih i 10 doseljeničkih prezimena- Brojnost obitelji i žitelja pojedinog prezimena bila je različita: od jedne do nekoliko desetaka obitelji. U tome poratnome vremenu u Promini je obitavalo više od tisuću obitelji s preko šest tisuća žitelja. Poslijeratna zbivanja pridonijela su ubrzanom raseljavanju Prominaca, a onda i nestajanju na tome području nekih plemena, koja su tu obitavala odavna. Neka ista prezimena su od davnina u dva ili više sela i nema podataka da su pripadali istome plemenu. Ima slučajeva da su neka plemena napustila svoje izvorno prezime i uzela drugo (Raničić u Sredoja, Plavšić u Dizdar, Bandalo-Ćorić u Čorić, Bilušić-Dujić u Dujić). Iz pregleda prezimena po selima ili samostalnim zaseocima vidljivo je rasprostiranje nekog prezimena u više sela, pa je potrebno istražiti gdje mu je bilo prvo prebivalište i kako se dalje širilo. Prominski je kraj naseljen odavna i sigurno je da i u najtežim vremenima tu život nije prestajao. Pomjeranja stanovništva bilo je osobito u vrijeme Kandijskog rata kada je većina izbjegla, pa se jedan dio naselio u Šibenik i druga mjesta po primorju. Dio se stanovništva ponovno vratio u Prominu i prije oslobođenja od Turaka. Mletačka je uprava potkraj sedamdesetoga i početkom osamnaestoga stoljeća popisivala pučanstvo u različite svrhe. Došli smo do nekih od tih popisa koji su pohranjeni u mletačkim arhivima u Veneciji (Mletačke je popise pučanstva u našim krajevima pribavio dr. Zdravko Doizdar), koji vjerojatno nisu cjeloviti, ali ukazuju na to da se u većini radi o žiteljima koji su preci onih koji i danas obitavaju u Promini. Prominska sela i zaseoci čine zaokružene cjeline, pa ćemo i prezimena donijeti po tim obitavalištima. Zbog administrativnih razloga sela i zaseoci su grupirani u određene cjeline (»kapitanije«), ali se to uvijek nije podudaralo s drugim podjelama i povezivanjima, osobito s onom sa pokapanje mrtvih. U Promini su odavna tri groblja isključivo sa katolike i to u šamatorijima uz crkvu u Oklaju, Lukaru i Mratovu. U Promini pravoslavni nisu imali ni crkva ni groblja, a mrtve su pokapali u groblju kod Svetog Arhanđela preko Krka. U novije vrijeme su nastala tri improvizirana pravoslavna groblja u Razvođu, Bobodolu i Lukaru, a u Razvođu je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, solidarnošću i prominskih katolika, podignuta prva pravoslavna crkvica na prominskom prostoru. Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Nastavak slijedi uskoro......... Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Prominsko, prezime

subota, 28.02.2009.

Prominski vidici i sudbine Nedavno sam razgovarao sa knjižničarkom u «Narodnoj knjižnici Drniš» o knjigama s tematikom prominske prošlosti, povijesti... Zajednički zaključak je da takve knjige postoje, da ih je netko objavio, ali nažalost nisu završile u našem kraju u knjižnicama, gdje bi bile vjerojatno i najčitanije...a možda i ne bi, tko zna? Jedna od knjiga koju bi svaki Prominjac željan putovanja u prošlost Promine trebao pročitati, a sigurno je neće naći na policama knjižnica, djelo je našeg nedavno preminulog Prominjca Paška Bikića. Knjiga nosi naslov «Prominski vidici i sudbine». Dugo sam pokušavam doći do nje, i konačno sam ovih dana uspio. Oduševljen sam sadržajem knjige, i odlučio sam najzanimljivije djelove pretočiti u postove na promina.blog.hr-u, kako bi se bolje shvatila vrijednost te knjige, ili došlo do informacije gdje se ista može kupiti, kako je učiniti dostupnom Promincima....svima koje zanima kao se nekad živjelo u Promini. Za ovaj prvi post, donosim vam samo životopis autora knjige, a u sljedećim, teme iz povijesti prominskih prezimena, i još dosta toga.... Paško Bikić rođen je 1933 godine u Oklaju. Učiteljsku školu završio u Šibeniku, Višu pedagošku školu u Splitu, Diplomirao je na Odsjeku za hrvat6ski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru, Bio je ravnatelj škole u Oklaju i Zagrebu, Saborski zastupnik za općine Drniš i Trogir, Dvadesetak godina radio na planiranju razvoja osnovnog obrazovanja u Zagrebu. Početkom Domovinskog rata s grupom prominskih intelektualaca u zagrebu pokrenuo je časopis «Prominski glasnik» i bio mu glavni i odgovorni urednik. U nakladi Prominskog zavičajnog kluba «Petar Svačić» 1997. godine objavio knjigu «Prominske beside». Živio je u Zagrebu. Ovim putem pozvima sve koji imaju informaciju gdje se može kupiti ova knjiga, da se jave na e-mail promina.blog.hr@gmail.com Nastavci slijede uskoro..... Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Prominsko prezime

utorak, 21.03.2006.

Knjige o Promini Komentator M5 je dao zanimljiv prjedlog: «Mislim da ne bi bilo loše kada bi stavio jedan post u kojem bi čitatelji bloga mogli navesti knjige o našem kraju (nešto po uzoru na prominski menu).» Prihvaćam prijedlog, i zamoljavam sve čitatelje bloga da pomognu u izradi popisa knjiga o prominskom kraju. Evo popis knjiga: Paško Bikić: Prominske beside (riječi, izreke, zgode i nezgode) Paško Bikić: Prominski vidici i sudbine (odlična kniga o Promini i Krki ,2.svj.ratu u Promini,popis poginulih Prominaca u 2.svj.ratu,prominska prezimena i sl.-preporučam svima); Evo nekoliko postova iz knjige Paška Bikića na temu prominskih prezimena: http://promina.blog.hr/2009/02/1625969603/prominski-vidici-i-sudbine.html http://promina.blog.hr/2009/03/1625978480/prominski-vidici-i-sudbine-ii-dio.html http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html http://promina.blog.hr/2009/03/1625993982/prominski-vidici-i-sudbine-iv-dio.html http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html http://promina.blog.hr/2009/03/1626059765/prominski-vidici-i-sudbine-vii-dio.html http://promina.blog.hr/2009/03/1626070007/prominski-vidici-i-sudbine-viii-dio.html http://promina.blog.hr/2009/04/1626144863/prominski-vidici-i-sudbine-ix-dio.html http://promina.blog.hr/2009/04/1626167694/prominski-vidici-i-sudbine-x-dio.html http://promina.blog.hr/2009/05/1626209264/prominski-vidici-i-sudbine-xi-dio.html Ante Juric: Gradovi,utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu (odlična knjiga da se sazna malo više o svim starim gradovima i crkvama na našem području); Alberto Fortis: Put po Dalmaciji (Život i običaji stanovništva u našim krajevima prije više od dvjesto godina); Krešimir Čvrljak: Znameniti putnici u Skradinu i na Krki. (Opisi Krke, pogled na ove krajeve očima znamenitih putnika, opisi Promine kakvom ju je vidio Grgur Urlić-Ivanović prominski učitelja 1889. godine); Petar Cota: Svjedočenja ( Čitajući ovo djelo vraćamo se u Prominu prije II Svjetskog rata, sudbinu pisca i Prominaca u ratu i iza rata. Opis Čuvara Kristova groba); Fra Ante Čavka: Povijest Drniške Krajine 1494-1994 (Prvo veliko iseljavanje Prominaca za vrijeme Kandijskih ratova. Nešto o prezimena u Promini kojih više nama: Jelovčić , Homeljić(Lukar), Vuletić Blažević, Brajinović, Pavlović, Slavičić, Pauković, Omelić…. Nešto o prominskih fratrima: Fra Boni Bilušiću, fra Boni Mlinaru, fra Mati Mlinaru….. Hrvatsko arheološko društvo: Područje šibenske županije od pretpovijesti do srednjeg vijeka (Dokazi o životu na ovim prostorima iz vremena danilske kulture); Zbornik radova Ivan Cicvarić, Ante Ćorić, Zdravko Dizdar (Prominac), Slavko Galiot, Luka Gavranović: Hrvati Dinare ( Kroz priču o Bosansko Grahovu ( i njegovoj okolici) i životu Hrvata u tim krajevima saznajemo kako su nekad Prominci iz Mratova, Oklaja, Puljana, Matasa izgonili stoku na ljetna pasišta oko Grahova. Dokaz takvoj migraciji stanovništva su i neka prezimena koja imamo i u Promini i u Grahovu ili njegovoj okolici . Npr. Aralica, Bilandžija, Čulina, Dujić, Karaga, Marić, Perić, Sarić, Žulj… koji su kupovali zemlju za ljetnu ispašu stoke od begova Sijerčića te se tako i trajno nastanjivali na tim prostorima)……. Pronašao sam nedavno na jednoj aukciju I kupio knjigu koja je svojim pričama vezana uz život u Promini. „Od zore do sumraka“,knjiga je autora fra Mirka Validžića Ćelkanovića, tiskana 1990. godine. Evo nekoliko priča iz iste : http://promina.blog.hr/2009/11/1627044786/od-zore-do-sumraka.html http://promina.blog.hr/2009/11/1627049651/od-zore-do-sumraka-ii-dio.html http://promina.blog.hr/2009/11/1627062587/od-zore-do-sumraka-iii-dio.html http://promina.blog.hr/2009/12/1627068528/od-zore-do-sumraka-iv-dio.html http://promina.blog.hr/2009/12/1627080609/od-zore-do-sumraka-v-dio.html http://promina.blog.hr/2009/12/1627088714/od-zore-do-sumraka-vi-dio.html Dugo sam pokušavao doći do knjige „Prominske beside“, autora, Prominca, Paška Bikića.Napokon sam je nedavno kupio na jednoj aukciji. Knjiga koju je za tisak priredio Ante Bikić, a dao tiskati Prominski zavičajni klub „Petar Svačić“ u Zagrebu 1997 godine….donosi nam „riječi, izreke, zgode i nezgode“. Ono što se meni učinilo zanimljivo za objavljivanje na promina.blog.hr-u su prominske riječi. Mnoge riječi koje smo nekad koristili, zamijenile su neke nove…“tuđe“ riječi. Namjera mi je jednom tjedno objavljivati postove sa prominskim riječima od slova A do Ž, kako bi zajedno sa njima otputovali u prošlost…sjetili se nekih ljudi koji su te riječi često izgovarali… Paško Bikić-Prominske beside -Prominski riječnik Evo i jedne pjesme: Radujem se svim Vašim prjedlozima. Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik, „Gorka ljubav“-Marko M Popović

Opis bloga

• Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
  Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
  S. Sarić
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.
  
  
  
  Galerija promina.blog.hr
  
  
  Fotografije generacija iz škole:
  
  
  
  
  
  
  
  Video snimke:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  Projekti čiju realizaciju očekujemo:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  

Općina Promina

• 
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  

.....

• ......
  .......
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine
  
  
  
  
  2006. 1 godina Promina bloga
  
  2007. 2 godina
  
  2008. 3 godina
  
  2009. 4 godina
  
  2010. 5 godina
  
  2011. 6 godina
  
  2012. 7 godina
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
  promina.blog.hr@gmail.com
  
  
  Zadnji postovi

...