_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 08.04.2013.

Paško Bikić-Prominske beside 14. dio (Riječnik-slovo „L“)



Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovom „L“.



L


lacmani .......... mmn — građani, gospoda (više podrugljivo)
lagum.......... m — mina
laik.......... m — franjevački sluga koji je živio u samostanu i nosio habit
lakat.......... m — mjera za dužinu: 70 do 77 cm (u Pro mini 66,6 cm — 3 lakta — 2 metra)
lakomica.......... ž — drvena posuda s lijevkom, v. tratura
lakuperati (se).......... gl. — izvući se, izbaviti se, proći nekako
lancun.......... m — plahta
lanćati.......... gl. — klatiti se, neprirodno stajati (preveliko odijelo na nekome)
landrati.......... gl- — skitati se
laneta.......... i — nepredeni konac od fine vunice ili pamuka
lani.......... pril. — prošle godine
lapat.......... m — komad tkanine, zakrpa
lapeš.......... m — pisaljka, olovka
lapoguzan.......... prid. — proždrljiv
larma.......... i — glasno istovremeno govorenje više osoba, galama
lasin.......... m — najkvalitetnije crno grožđe u Promini
lastavica.......... i — trokutasti bočni zid koji zatvara krovište kuće


laštra.......... ž — izrezano staklo za zadani okvir
lata.......... ě — limena posuda
lavorati.......... gl- — nešto raditi
lebarda.......... ž — otvor na krovu vatrene kuće za prolaz dima
ledina.......... ž — travnata neobrađena površina
lejandar.......... m — oleandar
lemati.......... gi- — tući
lemeš.......... m — raonik, oštri dio pluga koji siječe zemlju
lemozina.......... ž — milostinja, milodar koji se sakuplja u crkvi
lengeri.......... m mn — nosači podne konstrukcije u zaprežnim kolima
lepušina.......... ž — slama s klipa kukuruza kojom su punjene slamarice
lešati.......... gl- — kuhati, priređivati nešto na ulju
lešo.......... pril. — kuhano
letičast.......... prěd. — brzoplet
letiti.......... gl- — trčati
levantine.......... žmn — vrsta lagane kožne obuće, v. vilare
liba.......... ž — lijena ženska osoba
liberati (se).......... gl- — osloboditi se (nekoga ili nečega)
libiti (se).......... gl- — sporo se kretati, ne nastojati
libri.......... m mn — knjige
lija.......... ž — gredica u vrtu, lijeha
likadina.......... ž — glazura, fina žbuka (završni sloj)
liknuti.......... gl- — udariti
limb ..........m pretpakao u kom su svi umrli prije kršćanstva i nekrštena djeca, pren. nestvarno stanje: da je netko u limbu — pripit pa govori bedastoće
linguza.......... ž lijena osoba (za koju se u Promini kaže da se neće vruća hladne vode napiti)
lis.......... m — zapreka za oranje: plug, ornice, brana
lisa.......... ž — drvena ograda, vrata od šiblja (drvlja)
lišnjak.......... m — složeno granje s lišćem za prehranu ovaca preko zime


lištrica.......... ž — tanki komadić (istrošeni sapunčić)
litica.......... ž — stijena, hridina
litorest.......... m/ž — mlado prase koje se tovi samo u jednoj godini
litretati (se).......... gl. slikati (se), fotografirati (se)
liver.......... m — razulja, libela
livero.......... pril. — vodoravno
livorika.......... ž lovor
loboda.......... ž — samoniklo divlje povrće
lodina.......... ž — visoka i nezgrapna ženska osoba
loga.......... ž — skroviti ležaj divlje životinje (zeca) koja se tu duže zadržava
Ioj.......... m — masnoća u tkivu nekih životinja (ovca, koza, govedo)
lonza.......... ž — juneće meso od trbušnog dijela, flam
lotre.......... žmn — drvene stranice na zaprežnim kolima
lopar.......... m — drvena lopatasta naprava na kojoj se oblikuje kruh
loptanje.......... gl. im — nogomet
loža.......... ž — središnja gradska kuća, prostor ispred nje (često je tu i tržnica)
lubina.......... m/ž — ljudeskara, krupan čovjek
luč.......... m — borova daščica koja je služila umjesto svijeće
lučiti.......... gl- — odvajati, odjeljivati (ovce od janjaca)
lućerna.......... ž — jednostavna petrolejka (bez cilindra)
lug.......... m — pepeo
lugarija.......... ž — predio u gaju gdje je zabranjena ispaša radi uzgoja šume
luk.......... m — češnjak, bijeli luk
luke.......... žpl. tant — plodno zemljište uz rijeku
lukšija.......... ž — voda procijeđena kroz lug za pranje rublja
lumbrela.......... ž — kišobran


lumin.......... m — žižak, dušica, pali se prigodno: za mrtve u čaši vode s dodatim uljem
lupež.......... m — kradljivac, lupežica — kradljvka
luteran.......... m — bezbožnik, nevjernik
lužnjak.......... m — platno na koje se stavlja pepeo kojeg se polijeva vrelom vodom za dobivanje lukšije


nastavlja se...


Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:21 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 04.03.2013.

Paško Bikić-Prominske beside 13. dio (Riječnik-slovo „K“)



Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovom „K“.



K

ka ............... vezn. kao
kaban ............... m — sukneni ogrtač s kapuljačom
kabanica ............... ž — ženski sukneni ogrtač (bez kapuljače)
kablić ............... m — drveni sud za kiseljenje mlijeka (donje dno šire)
kacavida ............... ž — izvijač
kacivola ............... ž — grabilica
kačket ............... m — francuska kapa s branikom od sunca, v. frontin, mica
kadine ............... ž pl. tant. — lančić za džepni sat
kaiš ............... m — remen, pojas
kajin ............... m — umivaonik
kajla ............... ž — klin
kal ............... m — žulj
kalati ............... gl. — malaksati
kaldaja ............... ž — spremnik za toplu vodu ugrađen u štednjaku na drva
kaldrma ............... ž — popločana površina (trga, ulice)
kalež ............... m — pozlaćena čaša na stalku koja se upotrebljava u bogoslužju (na misi)
kalirati ............... gl. — izgubiti na težini
kalitan ............... prid. — boležljiv
kalo, kala ............... sr/ž — gubitak na težini
kaljati ............... gl. — onečišćivati, prljati

kaljati ............... gl. — čistiti zemlju motikom oko loze
kaljkati ............... gl. — začipati sitni otvor na bačvi na mjestu na kojem propušta, ali i čistiti (zube)
kaljuga ............... ž — talog koji ostaje na dnu bačve odlivanjem vina, upotreba — za pečenje rakije
kamara ............... ž — soba
kamatar ............... m — škrtac
kamenica ............... ž — izdubljena posuda u kamenu
kamikati ............... gl. — moljakati, prosjačiti
kamiš ............... m — produžetak lule kroz koji se vuče dim
kamomila ............... ž — kamilica
kampanel ............... m — zvonik, toranj
kampunjera ............... ž — krletka, pren. mala sobica
kanada ............... ž — završetak, kraj nekog posla, nešto posljednje (zadnja litra vina u bačvi)
kanalica ............... ž — vrsta crijepa, kupa
kanavača ............... ž — kuhinjska krpa
kančelo ............... sr — namotaj pređe
kandelo ............... sr — viseća ukrašena posudica u kojoj u crkvi gori lumin
kandelorica ............... ž — tanka voštanica posvećena na Kandeloru (Svijećnica — 2. veljače -- U Promini je običaj čuvati ............... ............... kandeloricu cijele godine)
kanela ............... ž — slavina — drveni produžetak kroz koji se iz bačve toči vino
kaneta ............... ž — vrsta uzorka (mustre) kod ručnog pletenja
kaniti ............... gl- — samo malo uliti (nekoliko kapi)
kaniti ............... gl- — namjeravati, odlučiti
kankarati (se) ............... gl. — otrovati se (krv)
kanoćal ............... m — dalekozor
kanol ............... m — izrezbareni držač klupka pri pletenju
kantana ............... prid. — pjevana (misa)
kantar ............... m — vaga
kantati ............... gl. — pjevati, pjevušiti (više za sebe u hodu)

kantinela ............... ž — letva
kantun ............... m — kut, ugao
kantunal ............... m — noćni ormarić
kapac ............... prid. — kadar, sposoban, moguć, u stanju
kapara ............... ž — predujam, jamstvo da se drži zadana riječ u pogodbi
kapelica ............... ž — mala katolička crkvica uz župni dvor, kućica uz put s kipom ili slikom sveca
kapitan ............... m — glavar sela, odbornik (za austrijske uprave u našim se krajevima početkom 19. stoljeća za manja ............... ............... ............... mjesta, s najmanje 25 obitelji, uvodio glavar (capovilla), v. glavar
kaporan ............... m — sukneni muški kaput (ne previše dug)
kapsa ............... ž — mrtvački lijes
kapšol ............... m — upaljač u eksplozinim napravama
kaspolača ............... ž — vrsta lovačke puške (nabijena cijev barutom, aktivirana udarcem u kapšol)
kapula ............... ž — crveni luk
kapulača ............... ž — vrsta smokve u Promini (mala okrugla, vrlo slatka)
kapulica ............... ž — lučica
kar ............... m — seoska zaprežna kola
karabit ............... m — karbid — kemijski spoj koji s vodom daje plin acetilen — za rasvjetu
karabituša ............... ž — rudarska svijeća na karabit
karaca ............... ž — kočija, luksuzna zaprežna kola s gibnjevima, nekad s pokrovom protiv kiše, v. dandinera
karapaj ............... m — zaselak
karatelica ............... ž — bačvica (slabije građe)
karati ............... gl. — upućivati prijekor, koriti
karaut ............... m — ribani kiseli kupus
karbula ............... ž — igra na novac ili dugmad: bacanje ciljiću (kamenu), stavljanje novca (dugmadi) na ciljić i drugim ............... ............... kamenom rušenje novca/dugmadi, pobjednik je kome se dugmad ili novac okrene na drugu stranu
karitat ............... m — dobrotvornost, milosrđe
karivola ............... ž — ručna kolica s jednim kotačem i ručkama za guranje
karonja ............... i — pogrdan naziv za osobu lošeg vladanja, gad, ništarija
karte ............... ž — papir
kartine ............... ž mn — papiriči za cigarete
kartulina ............... ž — mala papirnata vrećica (sjeme, boja, prašak)
kartušina ............... ž — papirština
kasapiti ............... gl. — rezati i klasirati meso (na svinjokolji)
kašeta ............... ž — sanduk
kašnjak ............... m — donji čep na bačvi
kašnje ............... pril. — kasnije, poslije
kaštiga ............... ž — oštra kazna, kazna Božja
kaštigati ............... gl. — teško kazniti
kašun ............... m — veliki sanduk, spremnik, hambar
katanac ............... m — zasun, lokot
katriga ............... ž — stolica s naslonom
kaul ............... m — vrsta kupusa, kelj
kava ............... ž — jama iz koje se vadi kamen, kamenolom
kavga ............... ž — svađa, gungula
kažin ............... m — javna kuća
kesa ............... ž — manja vreća, vrećica
kevanje ............... gl. im.— vrsta igre slična hokeju na travi (u Promini igrana negdje do I. svjetskog rata)
kezme ............... sr — mlado prase
ki ............... vezn. — kao
kika ............... ž — uvojak kose, pletenica, perčin
kinđuriti (se) ............... gl. — kititi (se), ponašati se kićeno (neukusno)
kinjiti (se) ............... gl. — gnjaviti (se), bdjeti
kirija ............... ž — najamnina, zakup

krijati ............... gl- — raditi u najam (kolima nekome nešto prevoziti)
kita ............... ž — stručci cvijeća vezani u snopić
kivan ............... prid. — gnjevan, ljut, raspaljen (na nekoga)
klačarda ............... ž — rupa u kojoj se gasi živo vapno
kllačina ............... ž — zidana gomila u obliku velike peći za dobivanje klaka (živog vapna)
klak ............... m — vapno
klanac ............... m — otvor na ogradi kroz koji se progoni stoka
klančati (se) ............... gl. — lutati, skitati se (od nemila do nedraga)
klapa ............... ž — skupina ljudi koji se trajnije druže
klapac ............... m — momčić, dečko
klepac ............... m — čekić za klepanje kose
klepka ............... ž zvonce koje se stavlja oko vrata ovcama (govedima) radi raspoznavanja u gaju
klija ............... ž — klica, površina na kojoj su nasadi proklijali
klipanje ............... gl.im — vrijeme nastajanja klipova na stabljikama kukuruza
klipina ............... m — onaj koji se domogao snage, a nije pameti, neotesanac
klitati ............... gl. — od svašta nešto krojiti, v. sklitati
kljast ............... prid. —onaj tko nema prsta ili ruke
knjiga ............... ž — stariji naziv za pismo (knjigu piše...)
kobacati (se) ............... gl. — mlatarati nogama, udarati nogama iz obijesti
kočijaš ............... m — onaj koji tjera konje
koćeta ............... i — starinski bračni krevet
koga ............... m — kuhar u svadbi
kogula ............... ž — posuda s poklopcem za kuhanje kave
kola ............... ž — ljepilo
kolati ............... gl. — lijepiti
kolarina ............... ž — kravata
kolariste ............... sr — prostor u selu gdje se okuplja mladež

kolino ............... sr — rod, stupanj srodstva (djeca od braće, odnosno brata i sestre ili sestara su prvo kolino)
kolinka ............... ž — ležaj za bebu, kolijevka
kolo ............... sr — stariji naziv za bicikl
kolafjako ............... pril. — praviti se nevještim, odsutnim (ali dobro paziti na određeni cilj)
kolona ............... ž — grupa redarstvenika koja je za mletačke uprave skrbila o redu u selima
kolonac ............... m — pripadnik kolone
koltrine ............... ž mn — zavjese
kolur ............... m — bistrina i boja vina u čaši, boja
komaštibela ............... ž — dućančić za petrolej i slične potrepštine
komaštre ............... ž pl. tant. — lanac nad ognjištem o koje se vješaju bronzini, verige
kombine ............... sr — žensko donje rublje otvorenih ramena
komentuja ............... ž — šala, zabava, pren. vesela osoba
komin ............... m — ognjište
komišanje ............... gl. im.— čišćenje klipova kukuruza od slame
komita ............... m — razbojnik, odmetnik, onaj s kim nije lako
komoć ............... m — ham, dio konjske opreme za uprezanje u kola
komodati (se) ............... gl. — ugodno se smjestiti
komotan ............... prid. — prostran, širok, udoban
komšija ............... m — susjed
komšiluk ............... m — susjedstvo, ali i zaselak
konak ............... m — prenoćište, noćište
konča ............... ž — začin jelu, mirodija
kondunati ............... gl. — kazniti
konistra ............... ž — košara od vrbova šiblja
konoba ............... ž — podrum, potpod
kontati ............... gl. — nabrajati, računati
konti ............... m mn— računi
kontra ............... pril. — nasuprot, ali i protiv
konjuzobica ............... ž — torba iz koje zoblju konji

kopititi (se) ............... gl. — puštati korijenje, ukorijeniti se, zametnuti se
koprcati (se) ............... gl. — nastojati se izbaviti od nečega (rukama i nogama), otimati se
kopunanje ............... gl. im.— parenje kokošiju
korda ............... ž — štapin, vrpca napunjena barutom, fitilj
korito ............... sr — izdubljeno deblo iz kojega se hrane svinje
korizma ............... ž — vrijeme posta (40 dana pred Uskrs)
korniža ............... ž — rubni dio krova
korun ............... m — ostatak klipa kukuruza po odstranjivanju zrnja
kosir ............... m — savijeno sječivo, sjekač
kosirača ............... ž — savijeni sjekač s dužom drškom
kosirić ............... m — mali kosir (za branje grožđa)
kosor ............... m — savijeni sjekač s dugačkim rašljastim držalom
kosti ............... ž mn — leđa (leći na kosti — na leđa)
koš ............... m — naprava od drveta za tiještenje grožđa nogama
košta ............... ž — hrana, prehrana
koštel ............... m — stablo sa stinim plodovima — jede se samo tanki sloj oko koštice, plodovi se stavljaju u rakiju ............... ............... ............... radi arome
kotlanica ............... ž — drvena poluga nad ognjištem na koju se vješaju komaštre
kotlarica ............... ž — prostorija u kojoj se peče rakija
kotul ............... m — ženski odjevni predmet, suknja
kotula ............... ž — ženska podsuknja s čipkom (nekada su cure nosile i po nekoliko kotula)
koturati ............... gl- — kretati se vanjskim kružnim rubom
kovčanje ............... gl. im.— igra bacanja kamenih pločica k cilju
kovčeg ............... m — škrinja u koju se pohranjivalo rublje
kračun ............... m — zasun, poluga za učvršćivanje vrata
kramp ............... m — trnokop, pijuk, v. mašljin
kraviti ............... gl- — topiti, otapatai (led, snijeg)
krcije ............... ž pl. tant. — utroba

krčiti ............... gl- — pripremati zemlju za sadnju loze
kredenica ............... ž — kuhinjski ormar za posude
krepati ............... gl — uginuti
krepalina ............... ž — crkotina, pren. lijena osoba koja se jedva vuče
krešiti ............... gl- — napredovati, povećati težinu, poskupiti
kripiti (se) ............... gl. — jačati se (dobrom hranom)
kripost ............... ž — snaga
križnica ............... ž — remen koji povezuje konje radi upravljanja zapregom
krljast ............... prid. — krezub
krljina ............... ž — ostatak istrunulog stabla, zuba
krma ............... ž — hrana za stoku
krmelj ............... m — sasušeni ostatak lučenja tekućine iz oka
krnje ............... ž pl. tant. — korice za nož (sabhu), tok
kudilja ............... ž — smotak vune koji se stavlja na preslicu
kumpir ............... m — krumpir
kurcupa ............... ž — prosta i beskrupulozna ženetina, v. dosaga
kurdela ............... ž — vrpca, vezica
kuriti ............... gl- — imati prođu, dobro se prodavati
kurma ............... ž — pripremljena janjeća iznutrica
kurtalisati (se) ............... gl. — riješiti se (nekoga ili nečega), osloboditi se (napasti)
kurum ............... m — kožna potplata, đon
kuruzana ............... ž — spremište za sušenje kukuruza
kušati ............... gl- — probati
kušet ............... m — juneće ili goveđe meso bez kosti (od buta)
kušiljer ............... m — financ, organ koji utjeruje dacije
kušin ............... m — jastuk
kuštradina ............... ž — ovčetina sušena na dimu
kutlić ............... m — širi dio dipala (u kojem stoje piske)
kuvati ............... gl. — mijesiti (kruh)
kuver ............... m — kovčeg, v. valiža
kuverta ............... ž — tkaveni pokrivač za krevet

kuvin ............... m — zajednički seoski pašnjak
kužina ............... ž — kuhinja, nekada vatrena kuća s ognjištem
kvarat ............... m — četvrtina nečega (kvarat od ure)
kvarta ............... ž — mjera za žito — 4 varićaka — 24 kg
kvasina ............... ž — vinski ocat
kvasnica ............... ž — ukvasani kruh ispod peke



nastavlja se….

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 21:57 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 28.01.2013.

Paško Bikić-Prominske beside 12. dio (Riječnik-slovo J)



Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovima „J“.



J



jačanje ........... gl. im.— hrvanje (odmjeravanje snage)
jačmer ........... m — prištić na očnom kapku
jagma........... i — otimanje, nastojanje da se nešto zgrabi, da se prije drugih dođe do nečega
jalovica........... ž — ovca (koza, krava) koja te godine nije imala mlado
jalovač........... m — onaj koji kastrira (jalovi) životinje
jaloviti........... gl. — kastrirati životinje, škopiti, štrojiti
jaketa........... ž — gornji dio muškog odijela, sako
jambor........... m — jarbol, pren. uspoređivanje: visok kao jambor mladić, djevojka
jamiti........... gl. — maknuti, odnijeti, skinuti, skloniti, ukloniti
jantariti........... gl. — raspaljivati vatru
japija........... ž — drvena građa za kuću
jara........... i — kuća u šumi za blago, tor
jaram........... m — drvena poluga koja se stavlja volovima na vrat u zaprezi, pren. teret
jare........... sr — mlado od koze, kozlić
jarik........... m — kukuruz zasijan na strništu u toku ljeta
jarina........... i — vuna od janjaca i šilježi
jariti........... gl. — potpaljivati vatru, podsrekavati, nagovarati nekoga na nešto
jaro........... prid. — koje se sije u proljeće (žito) suprotno— ozimo
jaspren........... prid. — novčano sposoban
jaštarica........... ž — svrbež na vrhu jezika (u Promini je vjerovanje da netko laže na osobu koja ima jaštaricu)
ječmenica........... ž — ječmeni kruh ispod peke
jeda (li)........... u. č. — upitna čestica: ima li, je li (tu)
jedar........... prid. — krepak, zdrav, podebeo (ali čvrst)
jematva........... ž — vrijeme berbe grožđa, trganje
jenga........... ž — djevojka, pratilja mladenke u svatovima
jejina........... ž — ćuk, sova, pren. tupa i zaostala osoba
jerbo........... vezn. — jer
jer........... vezn. — zašto, ali i zato
jetika........... i — sušica, tuberkuloza
jetrve........... ž mn — žene od braće
jid........... (id) m — hutnja, jad, griza
jogunast........... prid. — obijestan, svojeglav
jok........... uski. — nijekanje nečega: ne, nije, neću
jopet........... pril. — opet
june........... sr — tele starije od jedne godine, a nije za rasplod
jur (jurve)........... vezn. — već (stariji oblik — Došlo vrime jur budući)
Jurovdan........... m — Sveti Juraj (23.travnja), svečanost u Razvođu

nastavlja se...

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 11:40 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 14.01.2013.

Paško Bikić-Prominske beside 11. dio (Riječnik-slova "H" i "I")



Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovima „H“ i „I“.



H


hajati ............ gl. — mariti, obraćati pažnju (izg. ajtati)
hapnuti............ gl. — zgrebiti (izg. apnuti)
harnost............ i — zahvalnost (harni sin — napis na nadgrobnoj ploči)
himbeno............ pril. — prijetvorno, varljivo, neosnovano (izg. imbeno)
huda............ prid. — zločesta, zla (izg. uda, uda stvar)
hudoba............ ž — zla osoba (izg. udoba)
huncut............ m — obješenjak, vragolan, mudrijaš, prepredenjak (izg. uncut, ali i vuncut)



I

i'............ imp. — jedi
iće............ sr — jelo
ide............ gl. — jede
ilici............ m mn— vrsta ukrasnih dugmadi na narodnoj nošnji
imbotija............ ž — navlaka (dio posteljine)
imenjaci............ m mn — osobe istoga imena
inaditi (se)............ gl. — glasno se svađati, prepirati
infišati............ gl. — umisliti se u nešto, »uvrtiti« u glavu
inkanat............ m — ovrha, sudska rasprodaja imovine, dražba
inkartati............ gl. — ravno ožbukati (»završna ruka«)
inšempjan............ prid. — smeten, budalast
intaulati............ gl. — upisati u posjedovne knjige
intimela............ z — jastučnica, navlaka
intrada............ ž — posjed, imovina
intrati............ gl. — sresti, susresti, potrefiti
intriga............ ž — spletka, prevara, smutnja
Irud............ m — Herod — židovski kralj koji je dao poubijati svu djecu do druge godine života u Betlehemu misleći tako pogubiti i novorođenoga Krista, (u Promini se Irud spominje najčešće u psovci, objekt psovke)

iskati............ gl. — (prezent: ištem) — trijebiti uši iz kose
isklepati (se)............ gl. — izrasti (nekako)
iskontati............ gl. — ispripovijedati (potanko)
ispaša............ i — pašnjak, predio gdje pase stoka
ispopružiti............ gl. — isprebijati nekoga (poprugom)
isprlice............ pril. — ranije, davno prije
ispuljati............ gl. — oglobiti, pokupiti nekome posljednji novac
ist'............ gl. — jesti
............ . uskl. — usklik pri tjeranju kokošiju
išporče............ sr — izrod, zakržljalo rođenjem
ištetiti............ gl. — pokvariti (luk, krumpir), ali i iščašiti (nogu, ruku), v. ganuti
Ivandan............ m — Sveti Ivan, drugi dan po Božiću (slavlje u Suknovcima...)
izbarbakati ............ gl. — isprebijati (barbakom)
izbine............ ž mn. — sve što se jede, jestvine
izbrečiti (se) ............ gl. — navikati
izdrečiti (se) ............ gl. — povikati (glasno)
izdrečiti (se) ............ gl. — izbuljiti oči
izilica ............ i — moljac, v. gagrica
izište ............ sr — osoba koja puno jede, a da se to na njoj ne prepoznaje, proždrljiv
izlemati............ gl. — istući, pretući
izmak............ m — prošireni posjed na račun seoskog zemljišta
iznebljušiti (se) ............ gl.— iznenaditi se (naglo)
iznutrica............ i — unutrašnji organi životinje koji se jedu (jetrice, srce, želudac, crijeva, bubrezi)
izor............ m — davanje konja, volova nekome preko zime — da s njima radi i da ih prehrani
izulariti (se)............ gl. — oteti se nadzoru (kao konj kada se istrgne iz ulara)
izventati............ gl — izokrenuti sadržaj nečega, izmisliti se, nešto govoriti što je daleko od istine
ižuminjati............ gl. — ispitati nekoga na zgodan način da ovaj ne zanujeti da ga se ispituje

nastavlja se….

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:43 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 19.12.2012.

Paško Bikić-Prominske beside 10. dio (Riječnik-slovo G)



Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovom „G“.



G


gabula……..i……………— rašlje, škare, pren. težak položaj
gaće ………pl. tant……. — hlače
gagrica……ž…….......... —moljac, v. izilica
gajtan……..m……......... —vrpca za ukrašavanje odjeće
galeba……..i…….......... —izmet (konja, goveda)
galete……..ž mn…….. .—keksi, vrsta dvopeka
gamba…….ž…….......... — vrsta dječje igre guranjem pločice po tlu, v. cigarela
gamela……ž……...........—vojnička posuda (porcija)
gangati…….gl…….........— pjevati (više nerazumljivo)
ganuti……..gl……..........— iščašiti (nogu)
ganjci……..pril.…….......—potpuno, posve
gargašati…gl.…….........—češljati vunu, pren. loše pjevati
gargaše…..pl. tant.…….— naprava za češljanje vune
gariti (se) …gl.……........—mazati lice garom (maškare-maškarati se), previše se namazati kozmetičkim sredstvima

gavljati……gl.…….........—hodati po vlažnoj zemlji, rosnoj travi
gegati (se).gl.……..........—hodati ljuljajući se (klimajući)
gepiti……..gl……...........—zgrabiti, ukrasti
gete……....ž mn…….....— kratke pletene čarape
gevint…….m……...........— navoj
gibirati……gl……...........— pripadati, dolikovati
gica……....hip. ž…….. ..— svinja, svinjica
glavar…….m……..........— odbornik, v. kapitan
glavinjati….gl……......... — lutati bez cilja
glavnjica….ž……...........— nagorjeli komad drveta kojeg se zapretavalo u lug i tako čuvala vatra za sljedeći dan

glib……......m…….........— blato, raskvašena zemlja
glorija……..ž……...........— slava (od Velikog četvrtka do Velike subote zvona su »vezana« i u subotu tijekom mise zvona se oglašavaju, pa se u Promini kaže: zvoni glorija)

glotan…….prid...............— neugledan, ružan
gnjat……...m……..........— dio noge od koljena do stopala
gnjila……..ž…….. .........— glina (ilovača)
goba……..i…….. ..........— grba
gobav……prid.…….. ....— grbav, pogrbljen
gojan…….prid.…….. ....— uhranjen, ugojen, debeo
golubinka …ž…….........— vrlo duboka jama u kršu
gončin…….m……........— gonič, tjeratelj stoke
gorar……...m……........— jači proljetni topli vjetar, razvigor
gorika……..pril.…….....— gore (izg. i gorikarce)
gornjaci…...mn…….....— žitelji preko Dinare koji su se u zimsko vrijeme spuštali u Prominu po vino i rakiju, v. turmari

gožđe…….sr……........ — željezo
gožđica…..srp/, tant.… — naprava za hvatanje miševa, v. trapula
gradele…...ž pl. tant.… — željezna rešetkasta naprava za pečenje mesa, ribe na žaru
granuti……gl.…….. ......— pojaviti se, sinuti, zasjati (Sunce, Mjesec, proljeće)
greb ……...m…….........— grob
grebač…....m……........— zagoreni dio pure, mlijeka, što ostane u loncu nakon kuhanja

greš ……....prid.…….. .— kiselo (grožđe)
grezati ……gl.……....... — napraviti grubu žbuku, ožbukati (prvu ruku)
gribač……..m…….........— željezna naprava za struganje zemlje s motike
griblja……..ž……...........— brazda kao granica između zemljišta
grijota……..ž…….......... — grijeh
grilje……....ž mn……....— vrsta škura, rebrenice
grivna……..i……........... — vrsta jarebice u Promini
grk…….......prid.……..... — gorak, nagorak, v. žuk
grijati……....gl.……....... — probijati se, prolaziti gurajući se
gromila……ž…….......... — hrpa kamenja nastala čišćenjem zem¬ljišta
grstiti (se)...gl.…….........— gaditi (se)
grudati (se)…gl.……......— nabacivati se snijegom (u igri)
gruvati……....gl.……......— posljednje trčanje konja u vršidbi kada se najveći dio slame ukloni s guvna (da zrnje ostane što čistije)

guća…….....ž……......... — potkošulja, majica
gujina……....ž……........— glista, pren. lijena ženska osoba
gumenjaši….m mn……— opanci s potplatom od gume
gungati (se)...gl.…….....— ljuljati (se)
gungula …….ž…….......— metež, strka, galama
gunjaca……..ž……...... — vrsta smokve u Promini
gurov……......prid.……..— pogrbljen, pognut
guriti (se)…...gl.……......— ići pognut
gurla…….......ž……....... — žlijeb, oluk
gurmičati……gl…….......— kretati se, mimoilaziti se, zlopatiti se,lutati
güs…….. ......m…….......— lijevano željezo
gusterna……i……..........— betonirani spremnik za sakupljanje kišnice, cisterna
gušav……....prid.……....— nedorastao, sitan, nizak, zapušten
gušt ……......m…….......— užitak
guvno……....sr…….......— uređeni prostor za vršenje žita, gumno
gvantijera …..ž……........— pladanj, poslužavnik, taca
gvardijan……m…….......— upravitelj franjevačkog samostana
gverav……...prid.……....— razrok


Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:06 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 13.12.2012.

Paško Bikić-Prominske beside II dio

Prije nekoliko dana, nazvao me prijatelj Krste, s jednom ozbiljnom zamjerkom (i krene priča):

„-Konačno smo u Mratovu dobili brzi Internet-„MAXadsl“, i sada bez problema mogu brzo „listati“ Promina blog.

…i što primjećujem…

Naime…s lijeve strane bloga…ima jedan link „O Promini u knjigama“, i tamo sam pronašao „Prominski riječnik“, koji je napisao prof Paško Bikić….Ali, taj riječnik je objavljen samo do slova „F“, ako se ne varam… i dalje nema…o čemu se radi?“

Čovjek se uči dok je živ.

Ako sam išta naučio pišući skoro osam godina Promina blog, to je vještina primanja udaraca, primanja šamara s osmjehom, pomicanje vlastitih granica daleko od situacija „lomova“-usavršavanje „savitljivosti“ duha….Nije da sam savladao to gradivo s pet, nego možda s dvojkom, trojkom…ali idem dalje…prolazim…

Temu iz naslova započeo sam obrađivati 12.12.2009. godine.
Objavio sam nekoliko postova na tu temu, i nedugo zatim, mogli ste na blogu pročitati post pod naslovom:
„Jedni me hvale drugi me...... tuže“.

Tada sam dobio poziv za suđenje kao optuženi za klevetu.
Pošten čovjek nema se čega bojati, glupo sam i naivno tada razmišljao.

Da skratim priču, već na prvom ročištu, došlo je do velikih „lomova duha“ u meni-razčaranje….I ako se ne varam…početkom ožujka 2010. godine, Promina blog je bio jedno vrijeme nedostupan…nestao je sa „scene“.


Ono što je najvažanije shvatiti kad odlučite pisati blog, to je da 95% ljudi, sve ovo što sam do sada naveo uopće ne zanima!

Drugo pravilo je sigurno, da o ovakvim stvarima uopće ne treba pisati, a kamoli raspravljati na blogu….

Treće pravilo je- Nema odustajanja….uvjek treba ići dalje…ili laganim korakom, ili trčati….ali uvijek samo svoj tempo. Bez obzira na aplauze iz publike, bez obzira na „jaja“ s kojima vas gađaju.

To tada nisam znao....

Mogao sam to napisati i odmah, ali pišem tek sad:

„Prominski riječnik“ prof Paška Bikića, stao je na slovu „F“ zbog jednog od mojih nekoliko „klonuća duhom“.
Zbog mojih „slabosti“, ali, kako sada opet „hodam“, s ovom pričom idemo dalje.

Za početak, evo opet sadržaja uvodnog posta na temu pod naslovom:
“Paško Bikić-Prominske beside“:




****************************



Dugo sam pokušavao doći do knjige „Prominske beside“, autora, Prominca, Paška Bikića.
Napokon sam je nedavno kupio na jednoj aukciji.
Knjiga koju je za tisak priredio Ante Bikić, a dao tiskati Prominski zavičajni klub „Petar Svačić“ u Zagrebu 1997 godine….donosi nam „riječi, izreke, zgode i nezgode“.

Ono što se meni učinilo zanimljivo za objavljivanje na promina.blog.hr-u su prominske riječi.
Mnoge riječi koje smo nekad koristili, zamijenile su neke nove…“tuđe“ riječi.
Namjera mi je jednom tjedno objavljivati postove sa prominskim riječima od slova A do Ž, kako bi zajedno sa njima otputovali u prošlost…sjetili se nekih ljudi koji su te riječi često izgovarali…

Ali, prije samog rječnika, evo proslova autora Paška Bikića:


Rječnici hrvatskoga jezika, a poglavito oni koji obrađuju uže sredine (zavičajni rječnici), nisu česta pojava.
U svrhu izučavanja povijesti i kulture prominskog kraja smatrali smo potrebnim posebnu pozornost obratiti onim kulturnim elementima putem kojih će se najlakše osjetiti duh čovjeka koji živi na tom prostoru. Jezična građa je put kojim je moguće do toga stići, ali uz uvjet da se doživi i u izražajnim oblicima koji su dio svakodnevne jezične komunikacije toga svijeta. Donosimo, stoga, samo izbor jezične građe koji uglavnom nije dio književnog jezika, a sve je manje i u funkciji današnjega govora prominskih žitelja.
Želimo prikazati, i za buduće naraštaje sačuvati, jezično blago našega kraja u kojem su vidljivi i razni utjecaji, pa je uz razvoj jezika moguće pratiti i povijesna zbivanja na prominskom prostoru.

Izvorno se u Promini govori ikavski, sa značajkama: glas f zamjenjuje se glasom v (ili glasom p: Filip — Pilip), a glas h se u izgovoru ispušta, ali ne uvijek.
U glagolskom pridjevu radnom za muški rod na -ao ispušta se krajnje -o (došao — doša, našao — naša), a u infinitivu krajnje -i (radit, reć).
Neke se riječi u odnosu na standardni jezik razlikuju po glasovnom sastavu ili značenju. Rječnik je bogat i za svaki se pojam obično upotrebljava jedna riječ.
Osim hrvatskih riječi i posuđenica mnogo je i tuđica, najčešćeg podrijetla iz turskog i talijanskog, te njemačkog i srpskog jezika. (Prisjetimo se: Prominom su Turci vladali 166 godina, Venecija 109, Austrija 113, a za vrijeme prve i druge Jugoslavije, ukupno 66 godina, nametan je srpski jezik.)
Kako je jezik temeljna odrednica narodne kulture, želimo sačuvati onaj njegov dio koji je zbog različitih razloga sve manje u govornoj funkciji našega svijeta u Promini.

U rječniku donosimo samo temeljne riječi s naznakom značenja koju dotična riječ ima u prominskom govoru, koje se uvijek ne podudara sa značenjem te riječi u književnom jeziku. Isto tako riječi navodimo u obliku kako se izgovaraju u našem kraju.
Nije nam bio cilj obrazlagati podrijetlo riječi i strane utjecaje.
Smatrali smo da to, za ljude koji se sustavnije bave jezikom, ne predstavlja teškoću da i putem ovoga rječnika prepoznaju utjecaje u ovisnosti o povijesnim zbivanjima na ovome prostoru.
Rječnik obuhvaća preko 2 350 osnovnih riječi, a nije se išlo u izvedenice.
Pošli smo od riječi s njenim temeljnim značenjem, da bi se s nekima ponovno susrelo u izrekama, koje su vrlo česte i čine značajan element izražavanja naših ljudi.
Poredali smo, stoga, preko 550 izreka koje su dio svakodnevnog jezičnog izraza našega svijeta, ne razvrstavajući ih, namjerno, po predmetu, niti poruci koja se njima upućuje, dajući ih spontano upravo onako kako se i javljaju u svakodnevnom govoru.
Alegorija je omiljeni način izražavanja prominskog čovjeka, pa otuda pravo bogatstvo izreka koje odražavaju duh čovjeka i njegovu životnu filozofiju na tome prostoru.
Na kraju smo donijeli autentične zgode i nezgode u kojima se afirmira smisao za dublje promišljanje o svakom zlu i dobru, zgodi i nezgodi, s koje god strane dolazila.
Od riječi preko izreke do izraza u raznim prilikama zamjetljiv je blagi humor, ali i poruga kao bitna značajka duha prominskih ljudi.
Vedrina, ljubav za svoj zavičaj i vjera u život bila je trajno temeljna odrednica opstanka ljudi na tome prostoru.
Ovo je, svakako, samo dio onoga što treba sačuvati.
Ako bi, stoga, ova knjižica potakla daljnja nastojanja u predstavljanju i drugih sastavnica kulture i života u ovome kraju, bila bi to najbolja potvrda opravdanosti njezina pojavljivanja.

****************************

Evo i svih do sada objavljenih postova na ovu temu:

Paško Bikić-Prominske beside 1. dio (uvod)

Paško Bikić-Prominske beside 2. dio (Riječnik-slovo A)

Paško Bikić-Prominske beside 3. dio (Riječnik-slovo B)

Paško Bikić-Prominske beside 4. dio (Riječnik-slovo C)

Paško Bikić-Prominske beside 5. dio (Riječnik-slovo Č)

Paško Bikić-Prominske beside 6. dio(Riječnik-slovo Ć)

Paško Bikić-Prominske beside 7.dio (Riječnik-slovo D, Dž)

Paško Bikić-Prominske beside 8. dio (Riječnik-slovo Đ, E)

Paško Bikić-Prominske beside 9. dio (Riječnik-slovo F)


Hodam…ne zastajkujem…zemlju…ne dodirujem..i uporno se trudim…

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 17:32 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 27.02.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 9.

Photobucket

Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima sa početnim slovom „F“.

F

Faca….m— lice, obraz, osoba (novija riječ)
Fajda, vajda…. ž— korist, probitak (nije fajde — nema druge)
Fajercak, vajercak….m — upaljač (za cigarete)
Faka, vaka….i — pokvarenica, beštija
Fakin, vakin…. m— nosač, pren. vragolan, mulac
Falinga, valinga….ž — pogreška, nedostatak
Faliti, valiti….gl.— nedostajati, ali i propustiti
Falše, valše….pril. — krivo, nevrijedno
Familja, vamilja…. ž — obitelj
Fažol, važol…. m — grah
Feca, veća….ž — vinski talog poslije pečenja rakije
Feral, veral….m — svjetionik, petrolejska svjetiljka za potrebe izvan kuće (uz zaprežna kola)

Fermati, vermati gl.— zaustaviti se, stati
Fertik…. pril. — gotovo, dosta
Fešta….ž — svečanost, veselje, priredba
Feta, veta….ž — komad, komadić (tanko odrezan)
Fetiva, vetiva prid. — prava, potpuna, ista
Fibra, vibra…. ž — vrućica, povišena tjelesna toplina
Fijorin, vijorin…. m — forint, novac kod nas u upotrebi do 1892.

Filoksera, viloksera….ž — žiložder, trsna uš na korijenu vinove loze, krajem prošlog stoljeća poharala vinograde u Promini, što je bila velika nesreća za žitelje. Propast vinograda uzrokovala je brže iseljavanje mladih ljudi, osobito u Ameriku.

Finta, vinta….ž — lukavstvo, trik, činiti fintu: praviti se
Fiškal, viškal….m — prepredenjak, pren. mudar, koji se ne da prevariti lako od svakoga

Fjaka, vjaka…ž — mlitavost, pospano stanje pod utjecajem vrućine, pren. osoba koju ne treba uzimati ozbiljno

Fjok, vjok….m — sveza, način vezanja svezica, ukrasnih vrpci
Fjumbin….m — visak
Fjumbo….pril. — vertikalno
Fortica, vortica….i — tvrđava
Foša, voša….i — kanal (pri krčenju zemlje za sadnju loze)


Frajla….ž — gospođica (podrugljivo)
Fratar, vratar….m — svećenik, redovnik (franjevac)
Fregati, vregati…. gl. — ribati (pod i druge površine)
Frigati, vrigati…. gl. — pržiti na ulju ili masti
Fritule, vritule….ž—uštipci, prominski specijalitet, jednostavni slatkiš od tijesta s jajima, priređen na vrelom ulju ili masti

Friško, vriško….prid. — svježe, ono što nije kuhano, ali i novo u vremenskom smislu: friško uzorano

Frontin, vrontin….m — kapa sa štitnikom od sunca, v. kačket, mica
Frut, vrut….m — urod, prinos na zemljištu
Fudra, vudra….ž— podstava (u odjeći)
Fukara, vukara….ž — vucibatina, pokvarenjak, prosta osoba
Fundać, vundać m — talog od kave, soc
Furbe….m//ž — lukavac, prepredena osoba
Furda….m/i — nevrijedan pažnje, sitan čovjek, v. fu-
kara
Furešt….m — stranac


Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 20.02.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 8.

Photobucket

Vrijeme je za dva nova početna slova „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima sa početnim slovima „Đ“ i „E“.


Đ



Đandinera….ž— luksuzna zaprežna kola s gibnjevima za svečane prilike (svadbu), v. karaca

Đardin….m— uređen park, prostor za odmor
Đatar….m— zamjena za riječ vrag. Iz bogobojaznosti lakše se pridavalo đatru nego vragu, v. vrantul

Đerdan….m — ogrlica
Đilet….m — prsluk, v. krožet
Đilozan….prid. — neviran, nenavidan, jalan
Đipati….gl. — naglo poskakivati, skakati
Đir….m — dio puta prijeđen pješice ili biciklom, prednji ili stražnji dio zaprežnih kola

Đubar….m— stajski gnoj
Đubarnjak….m — gnojnica, spremište stajskog gnoja
Đul….m— ruža
Đulati….gl.— lutati
Đurludati….gl.— hodati bez cilja, lunjati
Đuvegija….m — zaručnik, muž (ali samo u šali)


E


erlav prid. — iskrivljen, kriv
evola uski. — usklik pohvale: bravo, baš ti hvala, ali i ej!

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 13.02.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 7.

Photobucket

Vrijeme je za još jedno početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovima „D“ i „Dž“.


D



Dacija….ž — namet, porez
Danguba….m/ž — neradnik
Dangubiti….gl:— beskorisno tratiti vrijeme, ništa ne raditi
Debit….m — bijelo grožđe (najčešće u Promini) od
koga se dobiva vino — prominska žutina

Decima….ž — utvrđeni dio nameta, poreza
Dekovati..gl. — skriti, prikriti delija m — junak
Desećak….m — mjera za vino (10 litara), kolac u vino¬gradu (tanji od babice)
Dešenj….m — plan, nacrt
Dešpar….m — nepar dešpera i — potištenost, griza
Dešperatan….prid. — utučen, potišten
Dešpet….m — inat, prkos, zloba
Deverati….gl. — preživljavati, teško živjeti, životariti
Devor….m — strano mjesto, daleko mjesto ili kraj
Devorac….m — strana osoba, stranac
Dežgracija….i — nevolja, usud, nesreća
Did….m — djed, ali i tast
Diližansa….ž — zatvorena poštanska kočija, v. karaca
Diljati….gl. — rezuckati drvo
Diljenici….m mn — sudionici podjele naslijeđa
Diple… žpl. tant. — puhaći narodni instrumenat s dvije cijevi (dva piska)

Dirinčiti….gl. — teško raditi, zlopatiti se
Divan….m — govor, razgovor
Divenica….ž — krvavica s kukuruznim brašnom —
prominski specijalitet

Diver….m — mužev brat
Diviji….prid. — divlji
Divoloza…..ž — samonikla penjačica s mnogo bijelih cvjetića
Dobrina….pril. — puno nečega, dosta, veći dio
Dočepati (se)…. gl. — domoći se, steći nešto s teškoćom, postići neočekivano (Dočepao se snage, a nije pameti.)

Dočikati….gl, — dočekivati, primati nekoga
Dokon….prid. — besposlen, onaj tko ima previše vremena
Dola….ž — udubljenje na zemljištu
Dolac….m — udolina s plodnom zemljom
Dolijati….gl. — biti uhvaćen (u laži ili nečemu drugom), biti suočen s istinom

Dolika….pril. — dolje (izg. i dolikarce)
Donjak….m — blagi zapadni povjetarac, maestral (u
Promini počinje oko 11 sati)

Doorancija…ž — završetak oranja kada se pripravlja bogatija večera

Doreni….imp. — dotjeraj (blago)
Dosaga….m/i — nezgrapna i nedotupna osoba dota i— miraz koji djevojka donosi udajom

Dotarica….i — djevojka koja nema brata, pa nasljeđuje
očevo imanje (s drugim sestrama)

Dovratak….m — okvir vrata, gornja poprečna greda okvira
Dozoriti….gl. — sazreti
Drača….i — samonikli bodljikavi grm
Dračiti….gl. — ograđivati posjed dračom
Dramoser….m — svesebica, škrtica, mizerija, v. podrep
Drangulije….žmn — bezvrijedne sitnice
Dražiti….gl. — zadirkivati
Drčajina….pl. tant. — dječurlija
Drčina….pl. tant. — dječurlija
Drečiti….gl. — vikati
Drečiti….gl. — gledati otvorenim očima (u strahu)
Dreljiti (se)….gl. — pjevati bez sluha
Drežditi….gl. — tvrdo spavati
Drito….pril. — ravno, naprijed
Drkulica….ž — ni dijete, ni cura, curica
Drlepača….ž — razvijena, neotesana curetina
Drob m — utroba
Drop….m — kom, ono što od mašta ostane odlijevanjem ciđe
Drozga….i — česta ptica u Promini, hrani se smričkama i tako pomaže širenju smreke po kršu, drozd

Drpati…. gl. — pipati rukama osobu u cilju ljubakanja
Drugovačije…. pril. — drugačije
Dubanjac…. m — najdublje mjesto u vodi (lokva, rijeka)
Dubiti…. gl- — stajati uspravno (dijete prije nego prohoda)
Dumijana….i — staklenka opletena vrbovom šibom, demižon
Dunkve….pril. — dakle
Dura….uskl. — usklik pri smirivanju magareta
Durati….gl. — trajati, ali i podnositi teškoće, trpjeti
Duperati….gl. — zanijeti odjeću ili obuću koja prije nije nošena

Duplo….pril. — dvostruko
Dusa…..ž — ljutnja, mržnja (na nekoga)
Dut…..m — zajednička seoska ispaša
Duvna….ž — redovnica
Duzina…..i — tucet, dvanaest komada nečega (jaja)
Dvizac….m — ovnić od dvije godine
Dvize.....sr — ovca, koza od dvije godine
Dvor….m — prostor oko kuće, dvorište






Džabe….pril. — badava, besplatno, ali i uzalud
Džemper….m — vesta
Džigerica….ž — jetrica s plućicama

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 06.02.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 6.

Photobucket

Vrijeme je za još jedno početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovu „Ć“


Ća….pril.— dalje odavde, negdje drugdje
Ćaća….m— otac
Ćajo….m— »stari svat«
Ćaknut….prid —koji nije pri sebi, »udaren u glavu«
Ćakula….ž— brbljarija, neprovjerena glasina
Ćakulati….gl.— ogovarati, brbljati
Ćakulona….i— žena koja se bavi ćakulama
Ćapiti….gl.— zgrabiti (na brzinu), ugrabiti, uhvatiti
Ćarati….gl. — bistriti
Ćaro (ćarno)….prid — bistro, vedro, jasno
Čemer….m — ovalni strop
Cesta….i— cesta
Ceto….pril.— isto
Cer….i— ćerka, kći
Ćika….ž— opušak od cigarete
Ćikara….i— šalica
Ćimbušiti….gl.— paliti, raspaljivati vatru (s velikim dimom)
Ćiriti….gl.— lagano puhati, popuhivati
Ćitaba….ž— potvrda, papir koji nešto svjedoči
Ćiverica….i— glava (šaljivo, podrugljivo)
Ćo….uski. — usklik pri tjeranju psa
Ćoka….ž — viseći svijećnjak s više svijeća (u crkvi)
Ćorav….prid. — koji nema oka, slijep na jedno oko
Ćosav….prid. — golobrad, onaj koji nema što brijati
Ćoša…..ž— ugao (s vanjske strane)
Ćubiti….gl. — stajati na mjestu, dugo stajati tamo gdje
ne treba (u društvu u koje osoba ne spada), ne znati otići u pravo vrijeme, smetati

Ćuk….m — sova, pren. glupa osoba
Ćula….ž— biljeg (od naslaganog kamenja)
Ćumez….m — neugledna mala prostorija
Ćupter….m— slatkiš od mašta i brašna s bajamima (orasima)
Ćurlika….ž— frulica, svirak napravljen od drveta
Ćuskija….ž— željezna poluga za vađenje kamena,
sađenje kolaca
Ćuš….uski.— usklik pri tjeranju magareta
Ćušiti….gl.— nositi nekoga na leđima
Ćutuk….m — glupa muška osoba
Ćuvilje….uski. — usklik pri tjeranju goveda



Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:00 - Komentiraj post (2) - Link posta

nedjelja, 24.01.2010.

Paško Bikić-Prominske beside 5.

Photobucket

Vrijeme je za još jedno početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovu „Č“


Č


Čalabrcnuti….gl.-nešto na brzinu pojesti
Čamiti….gl-dugo čekati (s mukom), patiti
Čampare….ž. mn — pandže
Čančuliti…. gl. — moljakati, prosjačiti
Časkom….pril.-odmah, u tren
Čantron….m-lubenica
Čaratanica….i— vračara

Čarka….i— ono čime se čara (vrača). Po starim vjerovanjima u Promini čarka se stavljala u obliku zamršenog raznobojnog konca pod prag kuće ili na neko drugo mjesto i tko to takne može biti opčaran.
Posebno je na zlu glasu bio crni konac.

Čarojice…. m/žmn—maškare, čarobnjaci
Čatrnja….ž—rupa u kojoj se sakuplja voda, bunar s izvorom
Čauš….m— dojavljivač, onaj koji pronosi glasine(podrugljivo)
Čavalduna….i—veća igla za ručno šivanje
Čavorče….sr— strana osoba nazočna razgovoru, nepoželjna da čuje razgovor ukućana
Čekrk….m— kolotur
Čela….ž— pčela
Čeljade….sr—osoba kao biće bez obzira na spol — kućna čeljad — ukućani
Čemer….m— gorčina, otrov, jad, tuga
Čerak….m— četvrtina zaklane životinje
Čepati….gl.— gaziti (po obrađenoj zemlji)
Čeprljati….gl.— grepsti (noktima)
Čeprljin….m— zanovijetalo, brbljavac
Česnica….ž— posebno ukrašen božični kruh (ispod peke)
Češagija….i— metalna četka za ređenje konjske dlake
Čevrljati….gl.— voditi ugodan, nevezan razgovor
Čevrljuga….ž — ševa
Čevulja….ž — dio grozda grožđa, čehulja
Čičak….m— korov s bodljama (hvata se za odjeću)
Čijati….gl.— čistiti perje
Čimovica….i— stjenka, pren. vrlo dosadan čovjek
Čiviluk….m— vješalica
Čizmen….pnd. — uredan, češće u podrugljivom smislu (čizmena žena)
Čobanica….ž— pastirica, pren. neuka osoba
Čovik…m— odrastao muškarac, ali i muž
Covičak….m — mali čovjek, čovječuljak
Čudo….Pril— puno, mnogo
Čugan….i— natkoljenica, dio čerka
Čulast….pnd.— bezuh ili tko ima vrlo male uši
Čušlja….ž— čupa, čupavica, ona koja se rijetko češlja
Čuvarkuća….i— kaktusasta biljčica koja se uzgaja na krovovima, ljekovita — kapi za uho
Čvakati….gl.— uzimati zrno po zrno
Čvilja….i— prištić
Čvrljak….m— čvorak — ptica pjevica
Čvoruga….i— oteklina na glavi kao posljedica udarca



Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 09.01.2010.

Paško Bikić-Prominske beside IV

Photobucket

Subota po treći puta, na promina.blog.hr-u, dan rezerviran za „Prominski rječnik“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovu „C“

C

campin….m— alatka za krčenje zemlje
catarun….m— četvorokutasti podni umetak na zaprežnim kolima za prijevoz sijena
cavate….ž.mn— sandale, cipele — ne baš spretne
ceka….ž— tikva kao sud za tekućinu
centla….ž— cerada
cesar(ica)…. m— car, carica
cica….ž— sisa
cicija….m/ž— tvrdica, škrtac
cidilo….sr— cjediljka
ciđa….ž— tekući dio mašta
cifrast….prid.—kićen
cigarela….ž—dječja igra — guranje kamene pločice po nacrtanim poljima (slično »školi«), v. gamba
cikom….pril.— pokraj, točno uz, sasvim blizu
ciknuti….gl.—poći na kvasinu (vino), lagano napuknuti (staklo)
cilo….prid. — netaknuto, cilo vino — u kome nema vode
cima….i — povrtnica s korijenom
cimentati…. gl.— betonirati
cimprež….m— čempres
cincar….m— škrtac
cip….m— dio pitome biljke kojim se cijepi divljaka, cijep
ciplja….ž— komad drveta za loženje, cjepanica
cisterna….I— nakapnica za sakupljanje kišnice, čatrnja
civare….žpl. tant. — vrsta tralja, rukohvati s prečkama
za nošenje krupnijeg tereta
civili….mmn— građani (koji nisu ni u kakvoj službi)
cokule….žmn— teške cipele, vojničke cipele
colati….gl- — hramati
colozec….m— vrsta narodnog kola u Promini
crljen….prid— crven
crnilo….sr— tinta
crvotočina….ž— trulo nagrizeno drvo
cika….ž— sekret koji visi iz nosa
cucin….m— dudica
cukar….m— šećer
cumpet….m— drvena poluga koja se veže za stupove u zaprežnim kolima
cura….i— djevojka
curikati(se)….gl.— vraćati natrag (kola, konje)
cvariti(se)….gl.— grijati se, pržiti se na suncu
cvintare….žpl. tant.— usna harmonika
cvit….m— najjača rakija, špirit, upotrebljava se za masažu i ne služi za piće



Sljedeće subote…post posvećen „Prominskom rječniku“ i slovu „Č“.



Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:17 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 02.01.2010.

Paško Bikić-Prominske beside III

Photobucket


Subota je na promina.blog.hr-u, dan rezerviran za prominski riječnik, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovu „B“


Prije rječnika, evo opet i KRATICA koje se koriste u rječniku:


gl—glagol
gl. im.—glagolska imenica
hip.—hipokoristik
im.—imenica
imp.—imperativ
izg-—izgovor
m—muški rod
mn—množina (plural)
pren.—preneseno značenje
prid.—pridjev
prij.—prijedlog
pril.—prilog
pl. tan.—pluralia tantum
sr—srednji rod
u. č.—upitna čestica
uski.—usklik
v.—vidi
vezn.—veznik
zam.—zamjenica
zb. im.—zbirna imenica
ž—ženski rod



B


Baba…. i— baka, ali i punica
Babica ...i— primalja, ali i krajnji kolac u vinogradu
Babić ….m— vrsta grožđa u Promini (ne osobite kakvoće)
Babine …i pl. tant. — vrijeme poslije poroda, posjet porodilji (obvezno se nose fritule)
Babuška .i — izraslina na hrastovoj grančici u obliku loptice
Badalj ….m— duga, obično bijela dlačica koja izraste
na neuobičajenom mjestu na tijelu
Badanj …m— vrsta bačve, obično s jednim dnom (za varenje mašta), ako su oba dna jedno je manje od drugoga
Badnjak .m— dan uoči Božića — Badnji dan, posječeno drvo koje se na Badnje veče unosi u kuću i polaže na ognjište
Badža ……ž— otvor na krovu za izlazak dima s ognjišta
Bagatela. i— sitnica, mala vrijednost
Bagav prid. — teško pokretan, s manom u nogama
Bagaža …..i — prtljaga, pren. rulja koja nije vrijedna pažnje
Bagulina ž— lakši i na vrhu savijen drveni štap
Baja…ž— buba, kukac
Bajam….. m — badem, mendula
Bajati ……gl— zavoditi, čarati, varati nekoga prikazujući neistinu za istinu
Bak ………m— bik
Bakra …….ž— zemljani sud za pripremanje hrane na ognjištu
Bakšiš….. m— sitna nagrada, napojnica
Baktiti…...gl— udarati nogama o pod (tlo)
Bala ……...ž— smotak, svežanj
Balati ……gl— plesati, igrati
Balandijerija…ž— loza divljaka, podloga za dublje zemlje Balarica……i— naprava za pravljenje bala (sijena)
Balin….. m— olovna ili čelična kuglica, sačma, kuglični ležaj
Balinera…..i— naprava u koju se smještaju kuglični ležajevi
Balkon…..m— prozor
Balota…. i — kugla, drvena kugla u balotanju (boćanju)
Balotati (se).. gl— igrati balote, boćati se
Balučka…..ž.— divlja lukovica
Banak…..m— pult, tezga (u dućanu)
Banda….ž— strana (s druge bande)
Bandati….gl— govoriti u snu ili u vrućici, buncati, nesuvislo govoriti
Bandijera ….i— zastava
Banđen….prid. — opčaran
Banica….i— stari metalni novac koji nije u optjecaju
Banovac….m— srebrni novčić (10 krajcara)
Banuti….gl.— iznenada se pojaviti
Bar…. m— vrsta žitarice — dosta uzgajana u starije doba u Promini
Bara ….ž— zemljište uz rijeku, sjenokoša izložena poplavama
Baraba …..m— grubijan, propalica
Barakokula… ž— marelica
Baratati….gl.— mijenjati, zamjenjivati, rukovati
Barba… m— stric, stariji čovjek, zapovjednik broda
Barbak …m — zapor, drvena poluga za zapiranje vrata
Barbir…m— brijač (brico)
Barilo….sr— stara mjera za tekućinu — 64 litre
Barjak….m— zastava
Barunati….gl.— zadirkivati, dirati
Basati….gl.— hodati u nepoznato, zabasati — zalutati, nabasati — naići (slučajno)
Baška…. pril.— odvojeno, posebno, napose
Baština….i— naslijeđeno imanje, očevina, djedovina
Bataliti….gl.— kvariti
Batić….m— drveni čekić, najčešće s metalnim nastavkom, za tučenje mesa, bakalara
Batimbaša….m — onaj koji upravlja svadbom, »stari svat«
Batimenat….m — sudište, sudska rasprava
Bauk…. m— kukac opnokrilac, hrušt, pren. čovječuljak
Baul… m— vrsta većeg drvenog kovčega
Bauljati….gl.— lutati bez cilja
Baverin….m — podbradak, krpica koja se stavlja djetetu pri hranjenju
Bavrljati….gl.— teško se kretati, teturati
Bazditi….gl.— teško zaudarati, smrdjeti
Be…. uskl.— usklik za dozivanje ovaca
Bećar….m— neženja, lola, momak slobodnijeg ponašanja
Bedevija….ž — kobila, pren. onaj tko se ponaša kao kobila
Begenati….gl. — povlađivati, odobravati, podržavati, hvaliti
Begluk….m— veliko imanje, pren. bogatstvo
Bekina….i— kožica, pren. slabe bekine: neotporan, boležljiv
Belaj….m— neprilika, jad, zlo, nevolja, nesreća
Belava…. i— mlado mlijeko koje se kuhanjem zgruša
Belegija….i— brus za fino brušenje, gladilica
Belemez….m— klipan
Belenguza….ž— svračak rusi (Lanius collurio)
Beljezgati….gl.— govoriti gluposti
Beljiti (se)….gl.— plaziti jezik u znak ruganja
Bembule….ž.mn.— usne — podrugljivo za onoga koji ima velike usne — obisio bembule — kad netko cmizdri
Bena….m/ž — čovjek kratke pameti, budala
Benevreke….ž. pl. tant.— suknene hlače s uskim nogavicama, završavaju s prorezima koji se zatvaraju sponama
Berćulet….m— narukvica
Berekin….m— vragolan, deran
Berlav….prid.— sulud, blesav, arogantan
Berićet…m— obilje, dobar urod, berićetno, blagoslovljeno
Berićetan….prid. — rodan, obilan, blagoslovljen
Berišaljka….ž— jednjak
Besida….ž— riječ, svečani govor
Beštima (breštima)….ž— psovka
Beštija….i— životinja, pren. onaj koji se ponaša kao životinja
Bevanda….ž— lagano vino koje se dobiva dolijevanjem vode u nedovoljno iscijeđeni mast
Bezdanka….i— jama u kršu za koju se ne zna koliko je duboka, v. golubinka
Bičve…. ž.mn. — čarape (ranije pletene isključivo pređom)
Bićerin….m— čašica za rakiju, žmulj
Bijana….ž— mrena, ali i svaka pjega na oku
Bikar….m— mesar, pren. ugojen, jak čovjek
Bilina….i— platnena roba koju mlada donosi u dotu
Biljac….m— pokrivač za krevet satkan od runske vune
Biljet…. m— putna karta
Biljetina….ž— dio posteljine
Bir….m— izabrane loze za cijepljenje, v. navrtak
Bira….ž— pivo
Birati…. gl.— poslovati, imati s nekim posla
Bis….m— ljutina, bijes, bis ga odnio — psovka
Bisage…. i pl. tant.— vreća s dva otvora koja se prebacuje preko ramena ili samara (iz bisaga se sije žito)
Biš ća…. imp. — idi, odlazi, ali i čuđenje u smislu: Ma nemoj mi reći!
Biž…. m— grašak
Bižanija….i — bijeg (stara riječ, vjerojatno iz turskih vremena)
Bjančuk….m— vješalica (samo s jednom kukom)
Bjankarija….zb. im.— donje bijelo rublje
Bjankin….m— pamučni pređeni konac
Bjonda….prid. — svijetla (plava) osoba
Blago….sr— domaće životinje
Blebetati….gl.— govoriti neodgovorno ne vodeći računa o istini
Blejanje….gl. im.— glasanje ovaca, pren. govorenje gluposti
Bleka…. m/ž— tupasta, zaostala osoba
Bliznica….ž— ona koja je donijela dvojke, ali i jedna od rođenih dvojki
Bljuvati….gl.— povraćati
Bocun….m— boca
Bočine….ž.mn. — bokovi, ispuniti bočine — najesti se (udoline između stomaka i bokova kod životinja)
Bodul(-ica)….m/ž — otočanin, otočanka
Bogalj…m— potpuno nesposoban čovjek
Bokal….m— vrč, pehar, v. modrulj
Boket….m— limeni sud s poklopcem za nošenje hrane
Bokun….m— komad
Bolan….prid. — u obraćanju u značenju: bolestan ne bio
Bolučak….m— limena kantica
Bome….pri/.— bogme, Boga mi — zaklinjanje
Bona….prid.— želja: bolesna ne bila
Bonogracija….i— držač zavjesa, zastavnica, karniša
Borme….pril.— bogme
Borša….ž— torba, torbica
Bortati….gl.— bolovati
Bota….i— komad pure (koliko se izvadi drvenom žlicom)
Botilja….ž— bocun od 7 decilitara
Botun….m— oblik dugmeta — za žensku odjeću
Bovan….m— poveći kamen
Brabonjak….m— izmet (ovce, koze, zeca)
Bradva….ž— ručna tesarska sjekira s kratkom drškom
Brana….i— naprava za ravnanje uzoranog zemljišta napravljena od grabova pruća
Branati….gl.—zaravnavati brazde branom, pren. snositi posljedice tuđe pogreške (ni kriv ni dužan)
Brašenčevo….sr— blagdan Tijela Kristova — Tijelovo — deseti dan poslije Duhova — uvijek u četvrtak
Bravče….sr—ovca, koza, pren. mirna osoba, glupa muška osoba
Bravo….pril.— odlično, lijepo (usklik)
Brcati….gl.— obrezivati vinovu lozu ili voćke bez uobičajenih pravila za obrezivanje (toliko da se poreze)
Brecati….gl.— zvoniti posmrtno zvono
Bremica….f — manji drveni sud za vodu (elipsastog dna)
Bremza….i— kočnica
Brenovati….gl.— kovrčati kosu pomoću zagrijane sprave slične kliještima
Breskarno….pril.— blago, mirno, prihvatljivo
Bresunica….ž — trsić kupusa koji u vrtu ostane do kasno u jesen
Breštimadur….m— psovač
Brime….sr — teret koji se nosi na leđima, pren. opterećenje
Brina….ž— predio uz rijeku
Briškula….i— najčešća kartaška igra u Promini
Brižan….prid. — potišten, nevoljan, zabrinut
Brkovi….m.mn— izdanci na trsu vinove loze poslije obrezivanja (dužina 1-2 pupa)
Brljuška….ž— posebno uređeno udubljenje s vodom u kojem se rashlađuju, brljaju svinje
Brmbati….gl.— pretraživati neke stvari — skrivećki
Brnjica…i— spona na remenu (opancima)
Brokva….i— čavao
Brokvati….gl.— proklijati, porasti (klice, pupovi)
Bronza….ž— zvono na konjima, govedima
Bronzati….gl.— glasnije mrmljati (u ljutnji)
Bronzin….m— gusnati ili zemljani sud u kome se pripravlja jelo na ognjištu
Brst….m— ono što se brsti, janjci se tjeraju u brst kada počnu jesti lišće
Brstiti….gl.— jesti lišće s drveta, pren. govoriti gluposti
Brtvela….ž— šarka, pant, okov na kojem stoje vrata
Bruse…. ž.mn — kite, ukrasi od crvene lanete na aljku, v. aljak
Brušket….m— lanac kojim se zapinje timun za komoć u zaprezi
Bruškin….m— četka
Brzica….i— red krajnjih ploča (crijepova) na krovu, mjesto gdje rijeka brže teče
Bubla….i— vrsta mahunarke koja se može jesti sirova
Bubulj….m— kamen veličine šake
Bubuljica….i— prištić
Budžak….m— kut, pren. tijesan prostor
Bukara….ž— smrekov sud iz kojeg se pije
Buklija…. i— čutura, ploška
Bukvica….i— vojna knjižica (očitati nekome bukvicu — reći mu sve što ga ide)
Bul…. m— marka, biljeg
Bula…. i — muslimanka (umotana kao bula)
Bulanje….gl- im-— mahanje sitnicom iznad plamena u svrhu dobivanja kokica od kukuruznih zrna
Bulašica….ž— vrsta iglice za ručno šivenje
Bule (bulin)…m— manja balota koja služi kao cilj u balotanju
Buletin….m— pisamce, ceduljica s porukom
Bumbak…m— pamuk
Bumbažina….i— pamučno platno
Bunar….m— zdenac, studenac, obrađeni spremnik za vodu
Bunjevac….m— naziv za Prominca — katolika (podrugljiv od strane pravoslavaca)
Bura….i— najčešći i jedini hladni vjetar u Promini
Buraća….ž— mješinica s drvenim nastavkom u kojoj se nosilo vino
Burdižati….gl.— lutati, snalaziti se, probijati se nekako
Buret….m— naprava za pročišćavanje žita
Burgija….ž— svrdlo
Burin….m— lagana i ne hladna bura
Burlija….i— drveni sud za vino i rakiju
Burljati….gl.— miješati tekućinu
Butiga….ž— manji dućančić — mješovita roba
Bus….m— više strukova na jednom korijenu (ljutika)
Buština….i— ženska potkošulja
Buža….i— rupa kroz koju se vidi na drugu stranu
Bužalina….ž— veća buža u zidu
Bužati….gl.— vrtiti rupu, provrtati
Bužibanda….m/ž—osoba kojoj se ne može vjerovati, pušimagla






Nastavlja se riječima sa početnim slovom „C“.



Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:01 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 19.12.2009.

Paško Bikić-Prominske beside 2. dio

Photobucket

Prvi post pod ovim naslovom, „uveo“ nas je u knjigu Paška Bikića „Prominske beside“.

Najveći dio sadržaja knjige koja broji 140 stranica, zapravo i zauzima rječnik riječi kojima su Prominci nekad, ne tako davno..…dosta učestalije komunicirali.

Hvale vrijedan je trud autora knjige, koji je prikupio i obradio preko 2300 riječi, te nam ih u nekoliko crta pojasnio.

Prije nego krenem na prve riječi, evo još jednom citat iz proslova knjige:

„Vedrina, ljubav za svoj zavičaj i vjera u život bila je trajno temeljna odrednica opstanka ljudi na tome prostoru.
Ovo je, svakako, samo dio onoga što treba sačuvati. Ako bi, stoga, ova knjižica potakla daljnja nastojanja u predstavljanju i drugih sastavnica kulture i života u ovome kraju, bila bi to najbolja potvrda opravdanosti njezina pojavljivanja“.

Prije rječnika, evo i KRATICA koje se koriste u rječniku:


gl—glagol
gl. im.—glagolska imenica
hip.—hipokoristik
im.—imenica
imp.—imperativ
izg-—izgovor
m—muški rod
mn—množina (plural)
pren.—preneseno značenje
prid.—pridjev
prij.—prijedlog
pril.—prilog
pl. tan.—pluralia tantum
sr—srednji rod
u. č.—upitna čestica
uski.—usklik
v.—vidi
vezn.—veznik
zam.—zamjenica
zb. im.—zbirna imenica
ž—ženski rod




A

Abanzogo.pril.— pravo na ispravak, povratak balote u igru

Abaška….pril.— posebice, napose

Abatiti…..gl-— zgrabiti, ugrabiti, ukrasti

Abet……..m— franjevačka odjeća, habit

Aborat…..m— nužnik

Adet……..m— običaj, navika, navada

Adijo…….uskl— zbogom, pozdrav pri odlasku, pri rastanku

Adut……..m— jak dokaz

Ađunta…..m— pristav (u sudu)

Ađutant…m— pomoćnik, suradnik

Aja ………uskl— nikako, ništa od toga

Ajkati……gl-— lutati bez naročitog cilja, skitati se

Ajme……..uskl— jao

Ajtati…….gl-— nastojati, brinuti, voditi brigu, skrbiti

Akonto…..pril— na račun, dio koji se daje unaprijed

Aks………m— osovina na zaprežnim kolima, svaka osovina

Ala………uskl— idi, hajde (zapovijed)

Alaburda..pril— nasrtljivo, bezobziran nasrtaj

Alaliti……gl-— oprostiti, odreći se, prijeći preko nečega

Alamako…pril.— na lak način (steći nešto), mukteševina

Alapača….ž— lajavica, lajava ženska osoba

Alček…….m— vragolan, onaj koji se pravi netko i nešto

Alvir……. m— drugi po redu (u mobi)

Aljak…….m— gornji dio muške odjeće izvezen skerletnim kitama (brusama) od lanete, izrađen od smeđeg sukna

Andać……m— veliki naramak nečega koji se hvata obim rukama (sijeno, slama) v. naramak

Angir…….m— izdanak iz srži kapule (crvenog luka) koji nosi sjeme, onaj koji nije uškopljen, ždrijebac, pren. onaj koji se ponaša kao ždrijebac

Antić……. m— vrsta marelice (sitniji plodovi)

Antrešelj…m—prostor na samaru između tovara vreća ili vučija

Apcigati… gl.—oduzeti dio nečega, ne dati sve, sustegnuti

Apošto……pril— namjerno, isključivo

Apostol…..m— apostol

Apunto…..pril.— upravo tako, izravno, stoga

Ar………. uski.— usklik pri tjeranju magareta (ar amo!)

Arambašić ..m—prominski specijalitet; vrsta sarme — mljeveni juneći but s pancetom, češnjakom i biberom umotan u list kiseloga kupusa

Aranzada…ž— hulja, nevaljala osoba

Arar…… m— suknena torba (za nošenje sjemena, za konjuzobicu)

Argatati….gl— nešto raditi

Arija……… ž— zrak, ali i vrijeme (kakva je arija)

Arivati…….gl— stići, doći

Arlakati…...gl— vikati, derati se

Arum………prid— nasilan, naprasit, goropadan, nasrtljiv

Asolan……..prid. — neraspoložen

Ašikovati…..gl.— ljubakati, udvarati

Ator……… m— obzir, naklonost, sažaljenje

Atula…….. ž— pristala, zorna, ukras (od djevojke)





Nastavlja se riječima sa početnim slovom „B“.



Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 12.12.2009.

Paško Bikić-Prominske beside

Photobucket

Dugo sam pokušavao doći do knjige „Prominske beside“, autora, Prominca, Paška Bikića.
Napokon sam je nedavno kupio na jednoj aukciji.
Knjiga koju je za tisak priredio Ante Bikić, a dao tiskati Prominski zavičajni klub „Petar Svačić“ u Zagrebu 1997 godine….donosi nam „riječi, izreke, zgode i nezgode“.

Ono što se meni učinilo zanimljivo za objavljivanje na promina.blog.hr-u su prominske riječi.
Mnoge riječi koje smo nekad koristili, zamijenile su neke nove…“tuđe“ riječi.
Namjera mi je jednom tjedno objavljivati postove sa prominskim riječima od slova A do Ž, kako bi zajedno sa njima otputovali u prošlost…sjetili se nekih ljudi koji su te riječi često izgovarali…

Ali, prije samog rječnika, evo proslova autora Paška Bikića:


Rječnici hrvatskoga jezika, a poglavito oni koji obrađuju uže sredine (zavičajni rječnici), nisu česta pojava. U svrhu izu¬čavanja povijesti i kulture prominskog kraja smatrali smo potrebnim posebnu pozornost obratiti onim kulturnim ele¬mentima putem kojih će se najlakše osjetiti duh čovjeka koji živi na tom prostoru. Jezična građa je put kojim je moguće do toga stići, ali uz uvjet da se doživi i u izražajnim oblicima koji su dio svakodnevne jezične komunikacije toga svijeta. Donosimo, stoga, samo izbor jezične građe koji uglavnom nije dio književnog jezika, a sve je manje i u funkciji današnjega govora prominskih žitelja. Želimo prikazati, i za buduće naraštaje sačuvati, jezično blago našega kraja u kojem su vidljivi i razni utjecaji, pa je uz razvoj jezika moguće pratiti i povijesna zbivanja na prominskom prostoru.
Izvorno se u Promini govori ikavski, sa značajkama: glas f zamjenjuje se glasom v (ili glasom p: Filip — Pilip), a glas h se u izgovoru ispušta, ali ne uvijek. U glagolskom pridjevu radnom za muški rod na -ao ispušta se krajnje -o (došao — doša, našao — naša), a u infinitivu krajnje -i (radit, reć). Neke se riječi u odnosu na standardni jezik razlikuju po glasovnom sastavu ili značenju. Rječnik je bogat i za svaki se pojam obično upotrebljava jedna riječ. Osim hrvatskih riječi i posuđenica mnogo je i tuđica, najčešćeg podrijetla iz turskog i talijanskog, te njemačkog i srpskog jezika. (Prisje¬timo se: Prominom su Turci vladali 166 godina, Venecija 109, Austrija 113, a za vrijeme prve i druge Jugoslavije, ukupno 66 godina, nametan je srpski jezik.)
Kako je jezik temeljna odrednica narodne kulture, želimo sačuvati onaj njegov dio koji je zbog različitih razloga sve manje u govornoj funkciji našega svijeta u Promini.

U rječniku donosimo samo temeljne riječi s naznakom značenja koju dotična riječ ima u prominskom govoru, koje se uvijek ne podudara sa značenjem te riječi u književnom jeziku. Isto tako riječi navodimo u obliku kako se izgovaraju u našem kraju. Nije nam bio cilj obrazlagati podrijetlo riječi i strane utjecaje. Smatrali smo da to, za ljude koji se sustavnije bave jezikom, ne predstavlja teškoću da i putem ovoga rječnika prepoznaju utjecaje u ovisnosti o povijesnim zbivanjima na ovome prostoru.
Rječnik obuhvaća preko 2 350 osnovnih riječi, a nije se išlo u izvedenice. Pošli smo od riječi s njenim temeljnim značenjem, da bi se s nekima ponovno susrelo u izrekama, koje su vrlo česte i čine značajan element izražavanja naših ljudi. Poredali smo, stoga, preko 550 izreka koje su dio svakodnevnog jezičnog izraza našega svijeta, ne razvrstavajući ih, namjerno, po predmetu, niti poruci koja se njima upućuje, dajući ih spontano upravo onako kako se i javljaju u svakodnevnom govoru.
Alegorija je omiljeni način izražavanja prominskog čovjeka, pa otuda pravo bogatstvo izreka koje odražavaju duh čovjeka i njegovu životnu filozofiju na tome prostoru. Na kraju smo donijeli autentične zgode i nezgode u kojima se afirmira smisao za dublje promišljanje o svakom zlu i dobru, zgodi i nezgodi, s koje god strane dolazila. Od riječi preko izreke do izraza u raznim prilikama zamjetljiv je blagi humor, ali i poruga kao bitna značajka duha prominskih ljudi. Vedrina, ljubav za svoj zavičaj i vjera u život bila je trajno temeljna odrednica opstanka ljudi na tome prostoru.
Ovo je, svakako, samo dio onoga što treba sačuvati. Ako bi, stoga, ova knjižica potakla daljnja nastojanja u predstavljanju i drugih sastavnica kulture i života u ovome kraju, bila bi to najbolja potvrda opravdanosti njezina pojavljivanja.

Nastavlja se…..


Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 13:02 - Komentiraj post (2) - Link posta

nedjelja, 19.04.2009.

Prominski vidici i sudbine IX dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:






Razvođe

Razvođe je najveće i najrasprostranjenije selo u Promini i seže od sredine planine do miljevačke međe.

Tu je obitavalo preko stotinu i osamdeset domaćinstava s prezimenima:
Tralić. Suman, Pokrajac, Duvančić, Kulić, Jukić, Jakovljević, Berša, Lacić, Vujičić, Juric:, Klepo, Škovrlj, Kabić, Manojhvić, Cvijetić, Stanić. Tošić, Dujić, Dodig i Kerić.
Žitelji s prezimenima Pokrajac, Cvjetić, Kerić i Manojlović su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Većinski katolički žitelji pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U Razvođu je katolička crkva posvećena Svim Svetima, ali uza nju nema groblja.
Pravoslavni žitelji pokapaju se u novije doba u mjesnom groblju uz koje je sedamdesetih godina ovoga stoljeća izgrađena i crkvica.
U mletačkom popisu pučanstva u Razvođu se navode žitelji s prezimenima:
Bibić, Boljanić, Ćučić, Dodić, Duić, Jakovljević, Klepić. Kulić, Lacić. Maleš, Mirković, Pantelić, Pokrajac. Rajčević, Sekulić, Stanić, Josić Skomalj, Suman, Vuković, Vojčić, Vaslaga, a početkom devetnaestog stoljeća spominju se i žitelji s prezimenom Beršić Tošić, Tralić, Duvančić i Manojlo.


Nastavlja se…..


Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Razvođe, Prominsko prezime

- 19:12 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 30.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VIII dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:





Puljane:

Puljane obuhvaćaju i dva obližnja seoca: Seline i Nečven.

U Puljanima je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima:
Parać, Bračić, Aralica, Validžić, Šundov i Franzzoti.
Obitelj Validžić doseljena je iz Čitluka, a Šundov i Franzzoti su obitelji koje su osnovali radnici hidrocentrale oženivši se s Puljankama.
U Selinama je obitavalo devetnaest obitelji Pokrovac i Burnać, te obitelji Verović iz Rupa — priženjen u Selinama.
Žitelji Puljana, Nečvena i Selina su katoličke vjeroispovijesti i pokapaju se na groblju kod Crkve svetoga Martina u Mratovu.
Mletački popis obitelji nedostaje za Puljane, a u podacima s početka devetnaestoga stoljeća spominju se u Puljanima žitelji s prezimenima:
Aralica, Bračić, Burnać, Crnogorac, Dogan, Gojčeta, Maksim, Parać, Perica, Pokrovac i Šundov.



Do sada nisam dodatno komentirao ulomke iz knjige Paška Bikića, ali ovaj put moram nadopuniti autora svojim saznanjima u svezi prezimena Šundov i Franzotti.


Prema mojim saznanjima prezime Šundov je daleko duže prisutno u Promini, nego što se to navodi u ovom tekstu (od 1906 godine i kasnije- ako uzmemo da se radi o djelatnicima HE Miljacke).
Prije nekoliko godina upoznao sam kolegu koji je rodom iz Ogorja, preziva se Šundov, i tvrdio je da njegovi preci potječu iz Promine.
Navodno je njegov pradjed (ili još dalji predak) Prominjac, bježeći od ruke pravde zbog nekog kaznenog djela, život nastavio na ženinstvu u Ogorju.
Isto tako, sumnjam da bi Puljanci kao drugi naziv za slap Rošnjak, koristili naziv Šundovljev slap….da bi u geodetskim kartama iz 1909. mogli pronaći na Okreti kod Puljana toponim/naziv „Sundoljevo“… ako se radi o doseljenicima koji su u Prominu stigli nakon izgradnje elektrane?

Kad smo kod prezimena Franzotti, u tom se slučaju zaista radi o „obitelji koje su osnovali radnici hidrocentrale oženivši se s Puljankama“.
Točnije, Giuseppe (Josip) Franzotti rođen 14.03.1881. godine u Trstu, a umro 29.04.1949. u Puljanima, sahranjen u groblju sv Martina u Mratovu.
Spominjem ga jer je bio vjerojatno jedan od prvih šefova pogona HE Miljacka i to od 21.11.1908. pa sve do 1947. godine!
Oženio se Terezom Aralicom….itd….itd….

Danas u Promini ne živi nitko sa prezimenom Šundov i Franzotti….

Nadam se da ova moja nadopuna teksta Paška Bikića nije odlutala predaleko od osnovne teme.

Nastavlja se…..



Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Puljane, Prominsko prezime

- 19:30 - Komentiraj post (2) - Link posta

četvrtak, 26.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VII dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:






Nečven

Nečven je seoce s dvadeset pet obitelji i u sastavu je sela Puljana.
Tu obitavaju obitelji s prezimenima:
Perica, Sičić, Bibić, Svetina i Vucić.
Mletački popis u Nečvenu navodi žitelje s prezimenima:
Benišić, Bilomavionić, Blažević, Bosić, Bračić, Burmanović, Burgnačia, Dogan, Guberina, Katić, Miačić, Mihailović, Perinić, Perišić, Poić, Saksić, Šundov i Žepina.
Početkom devetnaestoga stoljeća u Nečvenu se spominju obitelji:
Aralica,Perica, Sičić i Svetina.


Oklaj

Oklaj je središnje selo u Promini, općinski centar od 1883. godine s ustanovama za cijelo prominsko područje. U Oklaju je obitavalo oko stotinu i pedeset obitelji. Središnji dio sela od davnina se naziva Kula, po čuvenoj srednjovjekovnoj kuli u čijim je temeljima kuća obitelji Ikica, zvana Perkić.
U ovome dijelu sela su žitelji s prezimenima:
Bandalo, Bilandžija, Bikić, Bronić, Ikica, Maletić, Jurenović, Ćorić, i starosjedilačko su stanovništvo.
Tu su i žitelji s prezimenom:
Čavlina, Mlinar, Pokrajac, Bakmaz, Kabić i Gambiroža, doseljeni iz drugih prominskih sela, osim posljednje koja je doselila iz Potkonja.
Osim obitelji Pokrajac, svi su žitelji kod Kule katolici i pokapaju se u šamatoriju Crkve svetoga Mihovila.
Pravoslavna obitelj Pokrajac molila je katoličke obitelji s Rudine:
Bikić, Bandalo, Jurenović, Mlinar i Gambiroža, da ih prime u svoje ukopište, što su ovi i prihvatili, pa ova obitelj ima svoju grobnicu kod Svetoga Mihovila.
Tada je to bila jedina pravoslavna obitelj koja se pokapala u katoličkom groblju u Promini.
U drugom dijelu Oklaja obitavaju žitelji s prezimenima:
Knežević, Dizdar, Ljubičić, Džepina, Žulj, Džapo, Čveljo i Marić. Svi žitelji ovoga dijela sela su katolici, ali se pokapaju na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U nekim sačuvanim spisima iz polovice prošloga stoljeća obitelj Ćorić se bilježila kao Bandalo-Ćorić.
Po nekim toponimima u Oklaju su do sredine prošloga stoljeća obitavale obitelji s prezimenima: Monti, Vukelja, Poznan i Škovrlj.

U Oklaju su odavna živjele brojne doseljeničke obitelji učitelja, liječnika, finanaca, žandara i drugih službenika.
Rodilo se ovdje mnogo djece, pa se neki od njih i danas osjećaju Promincima. Navodimo samo jednu takovu obitelj: Dvadesetih godina u Oklaj se doselio liječnik dr. Boris Ljahnicky, ruski emigrant (Boris je bio poljskog podrijetla čiji su se preci naselili u Odessu na Crnom moru op.a. knjige) i s Oklajskom, učiteljicom Nelom Škovrlj Lukinom, osnovao obitelj u kojoj su se rodila dva sina Nikola i Aleksandar ili Kolja i Saša.
Kolja je bio poznati liječnik u Dubrovniku, a Saša je i danas istaknuti umjetnik arhitekt i dizajner u Zagrebu.
Njihova majka Nela mlada je umrla i pokopana u obiteljskoj grobnici — mauzoleju obitelji Škovrlj kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

U mletačkom popisu iz 1709. i 1735. godine u Oklaju se navode obitelji koje donosimo usporedo u mletačkoj i suvremenoj grafiji:

Posnam Blagoe--------------------------------------Poznam Blagoje
Jure Bandallou -------------------------------------Jure Bandalo
Martin Bandallou ----------------------------------Martin Bandalo
Thoma Bandallou ----------------------------------Toma Bandalo
Krisan Giurinouich --------------------------------Križan Jurenović
Marco Gliubitsich ----------------------------------Marko Ljubičić
Stipan Lasich ----------------------------------------Stjepan Lasić
Nicolo Kneseuich -----------------------------------Nikola Knežević
Marco Kneseuich -----------------------------------Marko Knežević
Martin Kneseuich ----------------------------------Martin Knežević
Pettar Marich ---------------------------------------Petar Marić
Krisan Marich --------------------------------------Križan Marić
Giadrich Plausich Do Disdar -------------------Jadrić Plavšić reč. Dizdar
Frane Plausich Do Disdar ----------------------Frane Plavšić reč. Dizdar
Giacon Ranicich ------------------------------------Jakov Raničić
Frane Ranicich Do Sradoe ----------------------Frane Raničić reč. Sredoja
Luca Xugl --------------------------------------------Luka Žulj
Stipan Xugl -----------------------------------------Stjepan Žulj
Frane Xugl------------------------------------------ -Frane Žulj
Jure Xugl ---------------------------------------------Jure Žulj
Giacon Xugl -----------------------------------------Jakov Žulj
Marco Xepina ---------------------------------------Marko Džepina
Josip Džepina--------------------------------------- Josib Xepina
Loure Xepina ----------------------------------------Lovre Džepina
Mate Bichich ----------------------------------------Mate Bikić
Mali Ivane Zugl -----------------------------------Mali Ivan Žulj
Veliki Ivane Zugl ----------------------------------Veliki Ivan Žulj
Frane Gliubicich -----------------------------------Frane Ljubičić
Marko Marich --------------------------------------Marko Marić
Jure Beracouich -----------------------------------Jure Beraković
Petar Beracouich ----------------------------------Petar Beraković
Frane Janicich -------------------------------------Frane Janičić
Giacon Janicich -----------------------------------Jakov Janičić
Bane Xuglieuich ----------------------------------Bane Žuljević
Giadre Disdarich ---------------------------------Jadre Dizdarić


U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska
prezimena.

Nastavlja se…..



Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Nečven, Oklaj

- 20:13 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 16.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VI dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:







Matase

To je selo na krajnjem sjeveru prominskog kraja sa šezdesetak domaćinstava.
Tu obitavaju obitelji s prezimenima: Zelić, Barišić, Šangut, Zore, Tarabarić, Grgurović, Maglica, Jurić i Ujaković.
Svi su žitelji Matasa katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
Osim obitelji iz mletačkog popisa iz 1709. godine datih u popisu za Bobodol
(Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić-opaska urednika bloga), popis iz 1735. godine navodi i žitelje Matasa s prezimenima: Adamović, Ciganović, Dumiak, Fališijić, Godina, Knežević, Svetina, Šundić i Vučić, a od početka devetnaestoga stoljeća javljaju se obitelji: Barišić, Zelić i Šangut.



Mratovo

Selo je smješteno u plodnoj prominskoj udolini koja se od Razvođa ne prekida do nadomak Nečvenu.
Između gornjeg i donjeg dijela sela vrlo davno je podignuta crkva posvećena svetomu Martinu.
Ime ovoga sveca, te prezime prominskih Martinuševića iz Bogočina svakako je povezano s imenom ovoga sela.
Poslije prošloga rata u Mratovu je obitavalo blizu stotinjak obitelji s prezimenima: Čilaš, Đomlija, Bakmaz, Radas, Martinović, Perica, Džaja, Mlinar, Bačko, Džapo, Bilić, Pijuk i Mišković.
Obitelj Mišković, Bilić i Bačko doseljeničke su iz novijeg vremena. Mratovske obitelji su katolici, osim obitelji Đomlija i jedne obitelji Bačko (druga je prešla na katoličku vjeru), koje su pravoslavne vjeroispovijesti.
Katolici se pokapaju na groblju kod Crkve svetoga Martina, osim obitelji Čilaš koje se pokapaju na groblju kod Svetoga Mihovila u Oklaju, Pravoslavni su ranije pokapani kod Svetoga Arhanđela preko Krke.
Šezdesetih godina obitelj Marka Đomlije je izgradila grobnicu kod Crkve svetoga Martina, a neke su Đonimlije izgradile grobnice na pravoslavnom groblju u Razvođu.
Mletački popisi za Mratovo nedostaju.
U dokumentima s početka devetnaestoga stoljeća u Mratovu se spominju obitelji: Bakmaz, Draganić, Žaja, Čilaš, Martinović, Mlinar, Perica, Radas i Sičić.



Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Matase, Mratovo

- 20:30 - Komentiraj post (2) - Link posta

utorak, 10.03.2009.

Prominski vidici i sudbine V dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:



Lukar

Lukar je selo prislonjeno uz sjeverozapadnu padinu planine Promine i u njemu je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima: Sarić, Šešo, Čulina, Perić, Prgeša, Čavlina, Ujaković, Mandarić, Medić, Stojanović, Panić, Novak i Kovaćević.
Žitelji posljednjih pet prezimena su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Katolici se pokapaju u šamatoriju Gospe Čatrnjske, a pravoslavni, u novije doba, u improviziranome seoskom groblju pri planini.
Mletački popisi ovdje navode obitelji: Klarišić, Dizdar, Draganić, Medić, Milašević, Novaković, Panić, Pargesa, Perić, Sarić, Scrbaz, Čulina, Duić, Vulić, Žepina i Bielanović.
Početkom devetnaestoga stoljeća u selu se navode i obitelji: Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Parać, Novak, Stojanović i Vučić.

Ljubotić

U Ljubotiću je obitavalo pedeset šest obitelji s prezimenima: Bilušić, Jurić, Markić, Škarpa, Kević, Parać, Kasap, Lučić, Pižić, Gazić i Bračić. Samo je obitelj Bračić doseljenička — iz Biskupije, a ostali su starosjedilački žitelji. Obitelj Pižić i Gazić se gase. Posljednji član obitelji — muškarac poginuo u partizanima u proljeće 1945. godine. Zanimljivo je da na južnim padinama Velebita iznad Starigrada ima selo Ljubotić i u njemu obitelji s prezimenom Gazić. U Ljubotiću su obitavali i žitelji s prezimenom Dračar i odseliti nekamo u Srijem.
Svi žitelji Ljubotića su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
Mletački popisi u Ljubotiću navode obitelji: Bilušić, Kla-rić, Jurić, Knežević, Lučić, Vukiša, Čavlina i Brajković. Na početku devetnaestoga stoljeća spominje se i prezime Škrgić.

Marasovine

Marasovine su seoce u nekadašnjoj mataskoj kapitaniji s desetak domaćinstava s prezimenima: Čavlina, Barišić i Jurić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske
u Lukaru.
(Prema nekim informacijama, Barišići su u Marasovine doselili iz Matasa-opaska autora bloga)

Nastavlja se……

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Lukar, Ljubotić, Marasovine, Prominsko prezime

- 21:16 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 07.03.2009.

Prominski vidici i sudbine IV dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:





Čitluk

Ovo selo obuhvaća tri cjelovita naselja: Gornji i Donji Čitluk i Pode s ukupno oko stotinu i deset domaćinstava.

U Gornjem su Čitluku žitelji s prezimenom: Validžić, Svetina, Zelić, Kardov, Barišić, Bilušić i Maričić.
Starosjedioci su Validžići i Svetine, te od početka devetnaestoga stoljeća i

Kardovi.
Svetine su u Gornjem Čitluku izumrli (posljednji Paško, povratnik iz Amerike, umro je šezdesetih godina). Ovo je pleme bilo istaknuto u prošlom stoljeću. Pismenošću i poznavanjem talijanskog jezika isticao se Lorenco Svetina. Od Svetina se potkraj prošlog stoljeća oženio i nastanio u Gornjem čitluku Talijan Napoleone Pissani, sudionik u Garibaldijevim postrojbama. Njegovu kćerku Ceziru oženio je Šime Bilušić, upravitelj pošte u Kninu i Oklaju i nastanio se u Napoleonovoj kući i tu osnovao obitelj. Pissanijeva obiteljska grobnica nalazi se s desne strane južnog ulaza u šamatorije Svetoga Mihovila u Oklaju.
Obitelj Maričić je doseljena iz Potkonja, a Barišić i Zelić iz Matasa.

U Donjem Čitluku obitavaju obitelji s prezimenom: Duvnjak, Bronić, Đak, Gojčeta, Budanko, Knežević, Vucić i Svetina.
U Podima obitavaju obitelji: Vucić, Svetina, Validžić i Duvnjak.
Žitelji Čitluka su svi katolici i pokapaju se kod Svetoga Mihovila u Oklaju.
U Čitluku je odavna župni dvor Župe prominske uz koji je izgrađena crkvica posvećena svetomu Roku.
Mletački popisi u Čitluku navode obitelji: Anić, Antolović, Bandalović, Bilonjić, Deves, Duić, Dumniak, Fališijić, Kinjano, Geledo, Godinović, Inkulco, Jurinović, Knežević, Kovačević, Ljubičić, Marić, Miljković, Miroslavić, Pešić, Radoević, Svetinović, Vuić, Vučić, Žuljević i Žepina.
U sudskim spisima s početka devetnaestoga stoljeća u Čitluku nalazimo prezimena: Duvnjak, Adamović, Čilaš i Kardov. U Podima se navode obitelji: Bandalj, Kurornja, Dumiak, Ivandina, Godina, Čavčić, Vucić, Svetina, a početkom devetnaestoga stoljeća javlja se i obitelj Gojčeta.

Nastavlja se…..

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Čitluk, Prominsko prezime

- 11:29 - Komentiraj post (2) - Link posta

utorak, 03.03.2009.

Prominski vidici i sudbine III dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:







Bobodol

Bobodol je samostalno seoce u okviru nekadašnje mataske kapitanije s blizu četrdesetak domaćinstava.
Tu su najbrojniji Jankovići, pa Vranješi i Jelinići. Svi žitelji su pravoslavne vjeroispovijesti, što znači i doseljeničko pučanstvo. U novije se vrijeme pokapaju u improviziranom groblju u selu.
Spomenuti mletački popisi navode Bobodol u sastavu kasnijih Matasa i Marasovina.
Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić.

Bogatići

To je dosta rasprostranjeno selo s preko osamdesetak domaćinstava.
Tu obitavaju žitelji s prezimenima: Bagić, Dogan, Čipin, Glujić, Škarica, Mudrinić, te po jedno domaćinstvo Pijuk i Bilušić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Svetog Martina u Mratovu.
Žitelji s prezimenom Popović i Škrobonja su pravoslavni i pokapaju se kod Svetog Arhanđela preko Krke.
Škrobonje su novije doseljeni žitelji iz južne Bukovice.
Mletački popisi s početka osamnaestog stoljeće u Bogatićima navode obitelji s prezimenima: Bagić, Dogan, Gluić, Parania, Škarica, Žepina i Katić.

Nastavlja se…..

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Prominsko prezime, Bobodol, Bogatići

- 19:41 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 02.03.2009.

Prominski vidici i sudbine II dio

Prvi post pod ovim naslovom, posvećen je autoru knjige „Prominski vidici i sudbine“- Pašku Bikiću.
Knjiga je zanimljiva u svakom svom djelu, a ja sam odlučio čitateljima promina.blog.hr-a citirati poglavlje „Prominska prezimena“, odnosno „Plemena koja su obitavala u Promini“.
Za ovaj post, donosim sam uvod u prominska prezimena, a u sljedećim postovima moći će te pročitati u kojim su selima bila koja prezimena… od kada….

Evo teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

Prominska sela i zaseoci razasuti od Ijubačke brine i Vukadinovih ograda vrh Oklinka do planine Promine, pa ravno do Dizdaruše i miljevačke međe ispod Poda i Krke na zapadu, čine posebnu cjelinu u svakom pogledu i rijetku duhovnu povezanost isprepletenu nevidljivim nitima. Gotovo svatko u nekom drugom selu ima nekoga svoga: rođaka po očevoj ili majčinoj lozi, ili bar kuma i prijatelja, jer što se god na tome prostoru rađalo tu je uglavnom i ostajalo, ali se pri tome strogo pazilo na stupanj srodstva do devetog koljena, da se rod, ne daj Bože, ne bi oskrnavio.
Rijetki su mladu dovodili iz drugog kraja, a vani se išlo, gotovo u pravilu, po onoj prominskoj: što se u Promini ujalo, u Miljevce se udalo
Duhovna povezanost prominskog svijeta izgradila je i svojevrsnu filozofiju međusobnih odnosa, ovisno o tome radi li se o vrlinama ili manama.
Ugled se gradio na trajnim i neprolaznim vrijednostima: poštenju, radinosti, istinoljubivosti i pobožnosti.
Zato bi se i pitalo nepoznatoga pri susretu: — A, čiji si ti?
Ako bi se, pak, odgovor učinio nepotpunim, slijedilo bi: — A šta je tebi taj i taj?
Ovo bi imalo dati traženu obavijest o dotičnome i razgovor bi se dalje nastavio ili bi svaki krenuo svojim putem.
U prominskome je kraju svaki svakoga poznavao toliko da bi znao od kuda mu je majka ili baka, tko mu je bliži, a tko daljnji rod, te od koga se roda moto očekivati kakvo ponašanje.
Sve bi se to zgušnjavalo i bistrilo prilikom ženidbe i udaje uz dodatno i posljednje upozorenje s oltara: Ako netko zna za kakvu zapreku, dužan je javiti župniku!
Trajala je ta mudrost stoljećima i bila osnovica postojanja i održavanja prominskog puka na ovome malom prostora. U svakome je selu bilo dovoljno mudrih ljudi kojima sa vjerovalo i od kojih se u raznim prilikama i neprilikama tražilo savjet, ali i sud, a određene vrline i mane vezale bi se ponekad i za cijelo pleme i često nepogrešivo proricalo što se od koga plemena moglo očekivati u određenim prigodama.
U Promini su se plemena uglavnom vezala za prezime, ali ne uvijek, jer su ista prezimena činila različita plemena i nisu među sobom imala ni daljnjih rodbinskih veza.
Iza onoga rata u Promini je bilo 113 starosjedilačkih i 10 doseljeničkih prezimena- Brojnost obitelji i žitelja pojedinog prezimena bila je različita: od jedne do nekoliko desetaka obitelji.
U tome poratnome vremenu u Promini je obitavalo više od tisuću obitelji s preko šest tisuća žitelja.
Poslijeratna zbivanja pridonijela su ubrzanom raseljavanju Prominaca, a onda i nestajanju na tome području nekih plemena, koja su tu obitavala odavna. Neka ista prezimena su od davnina u dva ili više sela i nema podataka da su pripadali istome plemenu.
Ima slučajeva da su neka plemena napustila svoje izvorno prezime i uzela drugo (Raničić u Sredoja, Plavšić u Dizdar, Bandalo-Ćorić u Čorić, Bilušić-Dujić u Dujić).
Iz pregleda prezimena po selima ili samostalnim zaseocima vidljivo je rasprostiranje nekog prezimena u više sela, pa je potrebno istražiti gdje mu je bilo prvo prebivalište i kako se dalje širilo.
Prominski je kraj naseljen odavna i sigurno je da i u najtežim vremenima tu život nije prestajao. Pomjeranja stanovništva bilo je osobito u vrijeme Kandijskog rata kada je većina izbjegla, pa se jedan dio naselio u Šibenik i druga mjesta po primorju. Dio se stanovništva ponovno vratio u Prominu i prije oslobođenja od Turaka.
Mletačka je uprava potkraj sedamdesetoga i početkom osamnaestoga stoljeća popisivala pučanstvo u različite svrhe. Došli smo do nekih od tih popisa koji su pohranjeni u mletačkim arhivima u Veneciji (Mletačke je popise pučanstva u našim krajevima pribavio dr. Zdravko Doizdar), koji vjerojatno nisu cjeloviti, ali ukazuju na to da se u većini radi o žiteljima koji su preci onih koji i danas obitavaju u Promini.
Prominska sela i zaseoci čine zaokružene cjeline, pa ćemo i prezimena donijeti po tim obitavalištima.
Zbog administrativnih razloga sela i zaseoci su grupirani u određene cjeline (»kapitanije«), ali se to uvijek nije podudaralo s drugim podjelama i povezivanjima, osobito s onom sa pokapanje mrtvih.
U Promini su odavna tri groblja isključivo sa katolike i to u šamatorijima uz crkvu u Oklaju, Lukaru i Mratovu.
U Promini pravoslavni nisu imali ni crkva ni groblja, a mrtve su pokapali u groblju kod Svetog Arhanđela preko Krka. U novije vrijeme su nastala tri improvizirana pravoslavna groblja u Razvođu, Bobodolu i Lukaru, a u Razvođu je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, solidarnošću i prominskih katolika, podignuta prva pravoslavna crkvica na prominskom prostoru.
Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:

Nastavak slijedi uskoro.........



Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Prominsko, prezime

- 19:13 - Komentiraj post (1) - Link posta

subota, 28.02.2009.

Prominski vidici i sudbine

Nedavno sam razgovarao sa knjižničarkom u «Narodnoj knjižnici Drniš» o knjigama s tematikom prominske prošlosti, povijesti...
Zajednički zaključak je da takve knjige postoje, da ih je netko objavio, ali nažalost nisu završile u našem kraju u knjižnicama, gdje bi bile vjerojatno i najčitanije...a možda i ne bi, tko zna?
Jedna od knjiga koju bi svaki Prominjac željan putovanja u prošlost Promine trebao pročitati, a sigurno je neće naći na policama knjižnica, djelo je našeg nedavno preminulog Prominjca Paška Bikića.
Knjiga nosi naslov «Prominski vidici i sudbine».
Dugo sam pokušavam doći do nje, i konačno sam ovih dana uspio.
Oduševljen sam sadržajem knjige, i odlučio sam najzanimljivije djelove pretočiti u postove na promina.blog.hr-u, kako bi se bolje shvatila vrijednost te knjige, ili došlo do informacije gdje se ista može kupiti, kako je učiniti dostupnom Promincima....svima koje zanima kao se nekad živjelo u Promini.

Za ovaj prvi post, donosim vam samo životopis autora knjige, a u sljedećim, teme iz povijesti prominskih prezimena, i još dosta toga....

Paško Bikić rođen je 1933 godine u Oklaju.
Učiteljsku školu završio u Šibeniku,
Višu pedagošku školu u Splitu,
Diplomirao je na Odsjeku za hrvat6ski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru,
Bio je ravnatelj škole u Oklaju i Zagrebu,
Saborski zastupnik za općine Drniš i Trogir,
Dvadesetak godina radio na planiranju razvoja osnovnog obrazovanja u Zagrebu.
Početkom Domovinskog rata s grupom prominskih intelektualaca u zagrebu pokrenuo je časopis «Prominski glasnik» i bio mu glavni i odgovorni urednik.
U nakladi Prominskog zavičajnog kluba «Petar Svačić» 1997. godine objavio knjigu «Prominske beside».
Živio je u Zagrebu.

Ovim putem pozvima sve koji imaju informaciju gdje se može kupiti ova knjiga, da se jave na e-mail promina.blog.hr@gmail.com

Nastavci slijede uskoro.....


Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Prominsko prezime

- 06:32 - Komentiraj post (2) - Link posta

utorak, 21.03.2006.

Knjige o Promini

Komentator M5 je dao zanimljiv prjedlog:

«Mislim da ne bi bilo loše kada bi stavio jedan post u kojem bi čitatelji bloga mogli navesti knjige o našem kraju (nešto po uzoru na prominski menu).»

Prihvaćam prijedlog, i zamoljavam sve čitatelje bloga da pomognu u izradi popisa knjiga o prominskom kraju.

Evo popis knjiga:

Paško Bikić: Prominske beside (riječi, izreke, zgode i nezgode)
Paško Bikić: Prominski vidici i sudbine (odlična kniga o Promini i Krki ,2.svj.ratu u Promini,popis poginulih Prominaca u 2.svj.ratu,prominska prezimena i sl.-preporučam svima);

Evo nekoliko postova iz knjige Paška Bikića na temu prominskih prezimena:

http://promina.blog.hr/2009/02/1625969603/prominski-vidici-i-sudbine.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1625978480/prominski-vidici-i-sudbine-ii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1625993982/prominski-vidici-i-sudbine-iv-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1626059765/prominski-vidici-i-sudbine-vii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1626070007/prominski-vidici-i-sudbine-viii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/04/1626144863/prominski-vidici-i-sudbine-ix-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/04/1626167694/prominski-vidici-i-sudbine-x-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/05/1626209264/prominski-vidici-i-sudbine-xi-dio.html


Ante Juric: Gradovi,utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu (odlična knjiga da se sazna malo više o svim starim gradovima i crkvama na našem području);

Alberto Fortis: Put po Dalmaciji (Život i običaji stanovništva u našim krajevima prije više od dvjesto godina);

Krešimir Čvrljak: Znameniti putnici u Skradinu i na Krki. (Opisi Krke, pogled na ove krajeve očima znamenitih putnika, opisi Promine kakvom ju je vidio Grgur Urlić-Ivanović prominski učitelja 1889. godine);

Petar Cota: Svjedočenja ( Čitajući ovo djelo vraćamo se u Prominu prije II Svjetskog rata, sudbinu pisca i Prominaca u ratu i iza rata. Opis Čuvara Kristova groba);

Fra Ante Čavka: Povijest Drniške Krajine 1494-1994 (Prvo veliko iseljavanje Prominaca za vrijeme Kandijskih ratova. Nešto o prezimena u Promini kojih više nama: Jelovčić , Homeljić(Lukar), Vuletić Blažević, Brajinović, Pavlović, Slavičić, Pauković, Omelić…. Nešto o prominskih fratrima: Fra Boni Bilušiću, fra Boni Mlinaru, fra Mati Mlinaru…..

Hrvatsko arheološko društvo: Područje šibenske županije od pretpovijesti do srednjeg vijeka (Dokazi o životu na ovim prostorima iz vremena danilske kulture);

Zbornik radova Ivan Cicvarić, Ante Ćorić, Zdravko Dizdar (Prominac), Slavko Galiot, Luka Gavranović: Hrvati Dinare ( Kroz priču o Bosansko Grahovu ( i njegovoj okolici) i životu Hrvata u tim krajevima saznajemo kako su nekad Prominci iz Mratova, Oklaja, Puljana, Matasa izgonili stoku na ljetna pasišta oko Grahova. Dokaz takvoj migraciji stanovništva su i neka prezimena koja imamo i u Promini i u Grahovu ili njegovoj okolici . Npr. Aralica, Bilandžija, Čulina, Dujić, Karaga, Marić, Perić, Sarić, Žulj… koji su kupovali zemlju za ljetnu ispašu stoke od begova Sijerčića te se tako i trajno nastanjivali na tim prostorima)…….


Pronašao sam nedavno na jednoj aukciju I kupio knjigu koja je svojim pričama vezana uz život u Promini.
„Od zore do sumraka“,knjiga je autora fra Mirka Validžića Ćelkanovića, tiskana 1990. godine.

Evo nekoliko priča iz iste :

http://promina.blog.hr/2009/11/1627044786/od-zore-do-sumraka.html

http://promina.blog.hr/2009/11/1627049651/od-zore-do-sumraka-ii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/11/1627062587/od-zore-do-sumraka-iii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/12/1627068528/od-zore-do-sumraka-iv-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/12/1627080609/od-zore-do-sumraka-v-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/12/1627088714/od-zore-do-sumraka-vi-dio.html



Dugo sam pokušavao doći do knjige „Prominske beside“, autora, Prominca, Paška Bikića.Napokon sam je nedavno kupio na jednoj aukciji.
Knjiga koju je za tisak priredio Ante Bikić, a dao tiskati Prominski zavičajni klub „Petar Svačić“ u Zagrebu 1997 godine….donosi nam „riječi, izreke, zgode i nezgode“.

Ono što se meni učinilo zanimljivo za objavljivanje na promina.blog.hr-u su prominske riječi.
Mnoge riječi koje smo nekad koristili, zamijenile su neke nove…“tuđe“ riječi.
Namjera mi je jednom tjedno objavljivati postove sa prominskim riječima od slova A do Ž, kako bi zajedno sa njima otputovali u prošlost…sjetili se nekih ljudi koji su te riječi često izgovarali…

Paško Bikić-Prominske beside -Prominski riječnik



Evo i jedne pjesme:





Radujem se svim Vašim prjedlozima.

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik, „Gorka ljubav“-Marko M Popović

- 21:05 - Komentiraj post (3) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


.....

  • ......
    .......



    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2023. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić