_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

utorak, 30.04.2013.

Pozdrav iz Puljana

Prije dan dva, dobio sam sljedeći e-mail:

***
Ne mogu vam opisati kako sam se obradovala kad sam danas otvorila "prominu" i otkrila stare slike Promine .
Odmah sam potrazila moju zbirku i pronasla 4 razglednice medju njima POZDRAV IZ PULJANA.
To me je ponukalo da Vam se javim, jer ako budem odugovlacila izgubiti cu hrabrost.

Nazalost na slici skole u Puljanima nema onog ljepog drvoreda smokvica i perunika koje smo mi daci njegovali .
No od toga je proslo mnogo vremena (1957 g.) kako sam najprije otisla u Zg. a poslije i dalje u EU.
Povremeno pogledam ovim putem sto se desava u mom dragom starom kraju.

Zelim Vas pozdraviti i uputiti puno uspjeha u daljnjem radu.

prominka jadranka


***



Uvijek se obradujem porukama poput ove.
Svaka je od njih jedna nova priča, „skica za portret“ naše Promine.
Svaka je od njih karta za putovanje na oblacima sjećanja, u često nepoznate i zaboravljene dane, događaje.

Izmjenio sam s gospođom Jadrankom nekoliko poruka, i dobio tri sljedeće fotografije:



Razglednica-Pozdrav iz Puljana



Razglednicom dominira spomenik kojeg opisuje naš Prominac, Puljanac Ivan Aralica, u svom romanu „Kepec“ - link.

Ova razglednica je jako rijetka, i ja je osobno po prvi puta vidim u životu.



Fotografija djece ispred škole u Puljanima 1957. godine



Fotografija priča nebrojeno priča, najmanje onoliko koliko je djece na njoj.

Što mislite, da li bi Ivan Aralica mogao ispričati priču na temuo nastavnici ili nekomu od djece koja nas promatraju svojim „pozerskim“ pogledom?

Jedna je priča zapravo na tu temu već odavno ispričana i napisana perom Ivana Aralice, u zbirci priča pod naslovom „Gdje pijevac ne pjeva“.

Ponovit ću nešto što sam već napisao na Blogu:

***

11.priča-Ne dijeli nedjeljivo

Ova pripovijetke sastavljena je od pisama kćeri koja živi u Zagrebu, svojoj majci koja je ostala u Kninu.
Majka je udata za Prominca iz Puljana koji za vrijeme rata umire.
U svojim pismima majka opisuje selo Puljane i život u njima u tom ratnom razdoblju.
Meni je čitanje ovih iskrenih pisama u dopisivanju majke i kćeri bilo najdirljivije.
Možda je razlog tomu veća sposobnost majke nastavnice i kćeri doktorice u prenošenju svojih osjećaja u tekst, nego što je to bilo u svim prethodnim pričama.


***
Link na post: https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623343793/tamo-gdje-pijevac-ne-pjeva.htmlhttps://blog.dnevnik.hr/promina/2013/02/1631519784/kad-kepeci-odrastu.html


Na fotografiji je majka…a s učenicima i njena tada 3 godine stara kći ....


Na fotografiji je i dječak koji je donedavno bio doministar….najveći proizvođač meda u Hrvatskoj….



Fotografija jednog uobičajenog dvorišta u Promini



Koštel je bio gotovo zaštitni znak svake kuće u Promini…Barišića koštel u Matasima….Sarića koštel u Lukaru….na fotografiji koštel u Aralicama…

Mjesto druženja za ljetnih vrućina. Poslastica u vrijeme kada je bila oskudica baš svega….



Zahvaljujem se gospođi Jadranki na fotografijama, koje nam kako vidimo…mogu ispričati mnoge priče, koje se vjerojatno kriju u nama…u likovima koje promatramo...i ako se ne ispričaju, ostaju nepoznate...zaboravljene...





Oznake: stare slike

- 11:27 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 27.04.2013.

Prominci u arhivima -"Ellis Island Foundationa"-Obitelj Stipana Budanka





Jučer sam u postu pod naslovom:
Prominci u arhivima -"Ellis Island Foundationa"-5.dio
Link posta-
napisao:

"Najmlađi putnik u Ameriku, bio je Marko Budanko, koji sa samo mjesec dana starosti 05. svibnja 1910. godine, brodom Caroline iz luke Havre u Francuskoj, stiže sa svojom majkom Jelom i sestrom Ankom, ocu Stipanu Budanku u grad Sharon u državi Pennsylvania".


Već danas, priča ima svoj nastavak koji će zanimati Čitlučane s prezimenom Budanko:

Na e-mail bloga, dobio sam sljedeću poruku:

Pozdrav,

Istraživala sam moje obiteljsko stablo, jer moj muž i ja planiramo putovanje u Hrvatsku u rujnu.
Preko vašeg Promina bloga pronašla sam moje djedove i druge velike obitelji na popisu.
Pa sam mislila da bi mogli biti zainteresirani za moju priču.

Mi smo oduvijek znali da su naši djedovi i / ili pradjedovi iselila iz Hrvatske, ali nismo imali podatke. Od početka mog istraživanja, naučila sam mnogo pojedinosti.
Jedan dio obitelji, moj pradjed i prababaka živjeli su u Čitluku.
Njegovo ime je Stepan Budanko.
Nakon njihovog braka u SAD-u 1909, bakino ime je postala Helen Budanko, ali u evidenciji sam je pronašla kao Jele Budanko.
Bila je udovica, kada je došla u Ameriku oko 1906-1907.
Ime joj je u to vrijeme bio Jala Brunish.
Njezin prvi suprug umro je 1903.
Prema putnom listu, ona je iz Austrije, ali mislim da je to vjerojatno Hrvatska, možda u blizini ili Čitluka.
Godine 1910, Jela Budanko je naveden kako ulazi na otok Ellis.
Ona kaže da je stigla u SAD-u 2 godine prije toga.
Bila je u pratnji svoje dvoje djece, Anke i Marka.

Anka je moja voljena baka.
Ona mi je ispričao priču kako je jako mlada, s majkom putovala u Hrvatsku zbog podjele zemlje.
Kako je navedeno, Marko je tada rođen, tako da je imao dvojno državljanstvo u SAD-u i Hrvatskoj.
Tako da je objavljena priča istinita.

Budankovi su se naselili u Farrell, PA, što je također navedenu u zapisima kao Južni Sharon. Moja baka mi je pričaka da joj je majka Helen vodila pansion što joj je pomagalo u plaćanju računa.

Prva generacija živjela je vrlo teško, ali su bili marljivi radnici.
Moja baka je u braku s hrvatom Michaelom Daric.
Njegovi roditelji bili su iz Zagrebačkog područja, a njezini roditelji nisu odobravali brak, jer on nije bio iz Dalmacije.
Oni su podigli dvoje djece, Helen i Edward.
Helen je bila moja majka. Ona je bila prva osoba u obitelji s diplomom koledža.
Bila je javni školski učitelj.
Anka i Michael imaju devetero unučadi, i to je moja generacija.

Naše djelatnosti su računovođa, financijski savjetnik, nastavnici, šef administracije u bolnici, ministar, i radnici.

Naša djeca su studenti ili apsolventi.
Blagoslovljeni smo što možemo živjeti u Americi, zahvaljujući hrabrosti i inteligenciji naših djedova i baka.

Mi ćemo biti u vašem području Hrvatske oko 6 i 9. rujna i planiramo posjetiti Čitluk.

Bili bi oduševljeni kad bi saznali bilo koje druge informacije o našoj obitelji.

Hvala vam,

Jane Turčić



Nadam se da sam uspješno preveo poruku, te da će ova priča imati svoj lijep nastavak.





Oznake: Raseljavanje Promine, Prominci u arhivima -"Ellis Island Foundationa"

- 12:17 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 26.04.2013.

Prominci u arhivima -"Ellis Island Foundationa"-5.dio



Prethodni postovi na ovu temu, nalaze se pod linkom:

https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/prominci-u-arhivima-ellis-island-foundationa


Ponovit ću samo dijelić zadnje posta na ovu temu:

***
Objavom popisa imena i prezimena svih Prominaca koji su putovali u Ameriku od 1892. godine do 1924. godine, možemo uočiti iz kojih se prominskih sela najviše odlazilo na rad u Ameriku, kao i podatak da su u na tom putu najbrojniji bili Gojčete (Čitluk), Sarići (Lukar), Perići (Lukar)….


-Tko je i kada od svih navedenih prvi krenuo u Ameriku?
-Kod koga je i u koji grad putovao?
-Koliko je godina imao najstariji Prominjac koji je krenuo u Ameriku?
-Koliko je mjeseci imalo najmlađe dijete?
-Koja je žena prva krenula u Ameriku?


***

Odgovore na navedena pitanja, obećao sam objaviti u sljedećem postu na ovu temu……

Pitanja su vrlo jednostavna, ali sastavljanje njihovih odgovora, zahtjevalo je od mene jako puno sati rada, pretraživanja baze putnih listova Ellis Island Foundationa, kreiranja posebne baze podataka.

Skoro tri mjeseca, svakodnevno po nekoliko sati radio sam na ovoj temi, tako da bi mogao reći da je ovo jedna od najzahtjevnijih priča koju sam pisao do sada.




Pa krenimo redo s odogovorima na pitanja za koja sam pomislio da i vas zanimaju jednako kao i mene:


-Tko je i kada od svih navedenih prvi krenuo u Ameriku?

Odgovor na ovo pitanje, zahtjevao je obradu datuma putovanja svih putnika iz Promine, koji su stiglu i Ameriku u promatranom periodu- 1897-1924, godina.

Prvo prominsko prezime koje se pojavljuje u arhivima Ellis Island Foundationa je Barisic.

Putnik imenom i prezimenom Matte Barisic stigao je u Ameriku 05 travnja, 1897. godine.
Nažalost podatci koji se nalaze u registru ne navode njegovo mjesto iz kojeg u Ameriku stiže, kod koga putuje, i rodbinu koju ostavlja u zemlji iz koje dolazi (navodi se Italy, Italian).

Prezime Barišić je dosta često i rašireno, tako da je teško tvrditi da se radi baš o Promincu.
Da ipak koji slučajem jeste iz Promine, onda bi barem netko od ostalih oko 530 putnika Prominjaca, koje sam uspio pronaći u Arhivi- spomenuo Mattea Barisica kao osobu kod koje putuje?




Sljedeće prominsko prezime koje se pojavljuje u Arhivi je Parać.

Godine 1903, točno 28. srpnja, brodom Umbria (1902), iz luke Genova, u Ameriku stiže Puljanac Andria Parać star 31. godinu.
Putuje u New York kod prijatelja Vinka Čudine.

Prema mojoj analizi podataka, Andrija Parać je prvi Prominjac za kojeg se prema podatcima u Arhivi može tvrditi da je krenuo na rad u Ameriku.




-Koja je žena prva krenula-stigla u Ameriku?

Prva žena s prominskim prezimenom u Arhivi je Jeka Zelić stara 27. godina, za koju se navodi da joj je zadnje prebivalište „Zelići“.
U Ameriku iz luke Havre stiže brodom La Lorraine 25. rujna 1903. godine.
Putovala je u grad Mc Keesport u Pennsylvania, kod ujca Miće Zelića kojeg nažalost nisam pronašao u Arhivi.
Isto kao i Barišić, prezime Zelić je dosta često i rašireno.
Kod svih ostalih Zelića koji se spominju u Arhivi, a porjeklom su iz Promine, kao zadnje mjesto prebivališta navodi se selo Matese, a nikad Zelići.
Da li je Jeka iz Promine, teško je reći.

Sljedeća žena s prominskim prezimenom je Ruža Perić stara 24. godine, iz Lukara.
Stiže u Ameriku 26. travnja 1907. godine zajedno sa svojom kćeri Marijom starom 6. godina-prvim djetetom iz Promine koje stiže u Ameriku, i (pretpostavljam) svojim suprugom Ivanom Perićem starim 27. godina.
Nažalost, u putnom listu se ne može pročitati kod koga i u koji grad u Americi putuju.




-Koliko je godina imao najstariji Prominjac koji je krenuo u Ameriku?

Najstariji putnik u Ameriku bio je Josip Bakmaz iz Mratova, koje je u Ameriku putovao sa 54. godine.




-Koliko je mjeseci imalo najmlađe dijete?

Najmlađi putnik u Ameriku, bio je Marko Budanko, koji sa samo mjesec dana starosti 05. svibnja 1910. godine, brodom Caroline iz luke Havre u Francuskoj, stiže sa svojom majkom Jelom i sestrom Ankom, ocu Stipanu Budanku u grad Sharon u državi Pennsylvania.

Zamislite samo putovanje 1910. godne jedne majke, sa dvoje djece, prvo od Promine do luke Havre u Francuskoj, a zatim do Amerike, i cijelo vrijeme u naručju djete koje broji svoje prve dane života?



Podatke koje sam prikupio, može se analizirati na nebrojeno načina, naravno ovisno o stručnosti oka promatrača.



Ja nažalost nisam nikakav stručnjak u ovom području, ali ću se ipak potruditi učiniti ovu temu svima zanimljivom, i tko zna, možda ona nekoga od čitatelja potakne na neka nova razmišljanja i poglede na temu iseljavanja Prominjaca u Ameriku.


nastavlja se...



Oznake: Raseljavanje Promine, Prominci u arhivima -"Ellis Island Foundationa"

- 11:19 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 21.04.2013.

Nagrade vinima Džape, Žulja i Kneževića



Pod pokroviteljstvom Šibensko-kninske županije i Grada Skradina, uz suorganizatore HGK ŽK Šibenik i Obrtničku komoru Šibensko-kninske županije, u Skradinu, restoranu „Visovac“, održan je u (petak 19. travnja)-8. susret vinara Šibensko-kninske županije.


Na susretu su dodjeljene nagrade za:

-najbolji dizajn boce,
-najbolja vina domaćih sorti,
-najbolja buteljirana vina
-i najbolja otvorena vina.






Slobodna Dalmacija u tekstu Katarine Rudan, donosi nam sljedeću informaciju:

Proizvod kvalitetniji, ali organizacija loša: Mali vinari ne znaju što ih čeka u Europi
Objavljeno 21.04.2013. u 19:41 (SKRADIN)
Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/208149/Default.aspx

(izdvajam za Promince najzanimljiviji dio teksta)


Šesnaest najboljih

Analiza je pokazala da su među autohtonim sortama najbolja vina maraština obrta Lasan d.o.o. iz Oklaja, vlasnika Ivana Džape, debit Rajka Žulja iz Oklaja, plavina Jose Sladića iz Plastova i babić Karla Gracina iz Primoštena.

U kategoriji bijelih otvorenih vina na prvom mjestu je pošip Jose Skelina iz Drinovaca, na drugom pošip Mile Maleša iz Mirlović Zagore, a na trećem debit Rajka Žulja.

U kategoriji crnih otvorenih vina prvo mjesto pripalo je merlotu Vinarije Teskera, vlasnika Cvitka Teskere iz Kijeva, na drugom mjestu je merlot Rajka Žulja, a na trećem cabernet sauvignon Mile Maleša.

U kategoriji bijelih buteljiranih vina prvo mjesto je osvojila maraština obrta Lasan d.o.o., drugo i treće mjesto maraština i “Toranac” debit Jose Sladića.

Najbolje crno buteljirano vino je cabernet sauvignon Jose Skelina, drugo mjesto pripalo je merlotu Stipe Kneževića iz Oklaja, a treće merlotu barrique Vinarije Teskera.



Čestitke svim uspješnim vinarima, a posebno našim Promincima Ivanu Džapi, Rajku Žulju i Stipi Kneževiću!



Oznake: Prominski vinogradari

- 22:33 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 19.04.2013.

Brzom cestom preko Zagore

Malom cestom preko Zagore
Svi smo pošli doli na more
Naša stara kola govore
Dobro nam je, dobro nam je, dobro je.

….

Ako me pitaš, ako me pitaš
Dat ću ti sve, dat ću ti sve.
Ako me pitaš, ako me pitaš
Dat ću ti sve, dat ću ti sve ...


Iskoristio sam stihove Đavola, kao uvod u priču o Brzoj cesti Šibenik-Drniš-Knin, odnosno za nas Promince „Brzoj cesti Šibenik-Drniš-Promina-Knin“


Ovih dana, Šibensko-kninska županija, predstavila je u Gradsko knjižnici „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku- „novu stratešku cestovnu infrastrukturu pod nazivom “Ceste koje život znače”, a njezin najvažniji dio su brza cesta Šibenik – Drniš – Knin te planirane zaobilaznice u Šibeniku, Drnišu i Kninu, kao spoj na tu cestu, ali i zaobilaznica oko Vodica“- (navod iz članka Šibenik News).



Kako je predizborno vrijeme, nekako mi se i ova tema učinila takvom, pa sam se baš razmišljao da li o njoj pisati ili ne?



Moja razmišljanja prekinuo je mejl:

ZAMOLBA -PRIJATELJA PROMINA –BLOGA

GOSPODINE UREDNIČE LIPI POZZZZ .

STALNO VAS PRATIM I ZAHVALJUJEM VAM SE NA VAŠEM DOSADAŠNJEM TRUDU DA SMO U TJEKU SVIH ZBIVANJA U NAŠOJ PROMINI.

DANAS SAM VIDIJO JEDAN ČLANAK NA ŠIBENSKOM PORTALU.

RADI SE O KOLiKO PUTA SPOMENUTOJ BRZOJ CESTI ŠIBENIK-DRNIŠ-OKLAJ-KNIN .

ČINI MI SE DA SU STVARI OPET KRENULE SA MRTVE TOČKE , I ZATO VAS MOLIM DA AKO JE IKAKO MOGUĆE , NA PROMINA BLOGU NAPIŠETE O TOM POZITIVNOM POMAKU ZA NAŠU OPĆINU I NAŠ KRAJ.

VI IMATE SIGURNO MALO VIŠE INFORMACIJA .

POZDRAV OD MANOJLOVIĆA




Teško je odbiti zamolbu prijatelja Promina bloga, jer iskreno, u osam godina pisanja bloga, ovo je prvi put da mi netko nešto takvo napiše i predstavi se kao - „Prijatelj Promina bloga“!



Odlučio sam malo proguglati naslov „Ceste koje život znače”.

Naslov mi je nekako poznat, ali iako redovito pratim web stranicu Šibensko-kninske županije, nisam do sada naišao na tu studiju.

Rekao bi Čombe (iz „Lud, zbinjen, normalan“)-Logično!- jer se radi o studiji koja će tek ići u javnu raspravu.



Javnu preznataciju, po meni je najbolje u svom članku obradila novinarka Diana Ferić.
Članku pod naslovom: „Županija izradila strategiju “Ceste koje život znače”“
Link: http://mok.hr/vijesti/sibenik/zupanija-izradila-strategiju-ceste-koje-zivot-znace


Evo nekoliko navoda koji su po meni najzanimljiviji, najvažniji:

„Strategija je izrađena posebnom metodologijom a prethodile su joj potrebne studije utjecaja na okoliš i sve potrebne analize kako bi se iskristalizirale najbolje varijante tih cestovnih pravaca. Prioritetni pravac na brzoj cesti Šibenik – Drniš – Knin, kako su pokazale analize bit će dionica od Pakova Sela do Knina, nakon toga će se graditi dionica od Pakova Sela do Šibenika, a treća faza bit će spoj s Bosnom i Hercegovinom. U toku je ishodovanje lokacijske dozvole za prvu dionicu od Pakova Sela do Knina“.

„Glavni cestovni koridor Šibenik – Drniš – Knin koštao bi 80 milijuna eura, a zanimljivo je rješenje prolaska te ceste na Pokrovniku. Kako ne bi bilo problema s budućim aerodromom koji bi treba biti veći nego što je planirano, cesta će prolaziti kroz njega ali na nižoj razini“.



Istom temom, bavi se i članak na web stranici naše Županije:

„Održana prezentacija „Ceste koje život znače“
Link: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/index.asp?dID=1139

„Cilj ove prezentacije je predstaviti zainteresiranoj javnosti sve ono što je Županija u suradnji s zainteresiranim jedinicama lokalne samouprave na području Županije i u uspješnoj suradnji s Hrvatskim cestama i ovdje prisutnim predavačima uspjela u periodu od zadnje tri godine učiniti na pripremi najvažnijih cestovnih projekata na prostoru naše Županije.“ – kazao je župan“.



Istom temom, bavi se i članak na web stranici Šibenski portal-Novi Tjednik:

„Nova cestovna infrastruktura ‘Ceste koje život znače’“
Link: http://sibenskiportal.hr/2013/04/17/nova-cestovna-infrastruktura-ceste-koje-zivot-znace/

„O studiju koji će tek ići u raspravu govorili su Željko Stepan, dipl. ing. građ., s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i Željko Koren, dipl. ing. građ., iz Oikona, institucija koje su tu strategiju izradile te župan šibensko-kninski Goran Pauk i ravnatelj Županijskog zavoda za prostornu uređenje Damir Lučev“.


Ali, ako proguglate naslov: „Ceste koje život znače“, onda će te pronaći i moj post iz 2008. godine pod naslovom:

Ceste koje život znače
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/2008/02/1624237034/ceste-koje-zivot-znace.html target=_blank>https://blog.dnevnik.hr/promina/2008/02/1624237034/ceste-koje-zivot-znace.html

U postu sam iznio nekoliko svojih razmišljanja na temu cestovne povezanosti Promine, i posljedica gradnja Dalmatine na život u našem kraju.


Vratimo se opet Brzoj cesti…

Brzi odgovor svakog Prominjca (ili bilo koje građanina u Županiji) na pitanje- Što je napravljeno na projektu „Brza cesta Šibenik-Drniš-Promina-Knin“ u zadnjih nekoliko godina, bio bi kao iz topa-Ništa“.

To je zapravo naš najčešći odgovor na svako takvo i slčno pitanje, kada ocjenjujemo tuđi rad.

Kada ocjenjujemo svoj rad, onda je i ubacivanje kutije šibica u čašu nasred stola doktorski rad vrijedan divljenja.


Ipak, mislim da se zadnjih godina dosta toga napravilo kako bi do izgradnje Brze ceste ipak došlo, i kako bi ona svojom trasom prolazila preko Promine- (jer je i to nekad bilo upitno hoće li i s koje strane planine Promine prolaziti!).

Pisao sam redovito o ovoj temi, pa je možda najbolje da posjetite sljedeći link:
http://promina.blog.hr/oznaka/brza-cesta-ibenik-drni-oklaj-knin




Idu nam izbori, i ostaje nam da vidimo kako će sljedeća politička garnitura koja bude sjedila u Županijskoj skupštini (nova ili ista) gledati na ovaj projekt.



Da je neko drugo vrijeme, baš bi rado na Blog stavio anketu s pitanjem:

„Da li vjerujete da je izgradnja Brze ceste vjerojatnija ako Goran Pauka ostane župan ili ne?“

…ali nažalost, neki su postali stručnjaci u lažiranju anketa, pa od toga moram odustati.


U svakom slučaju, vrijeme će nam (kao što obično kažem kada se nađem u ovakvoj situaciji) dati odgovor na sva naša pitanja.



Oznake: Brza cesta Šibenik-Drniš-Oklaj-Knin

- 18:17 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 18.04.2013.

Broj zaposlenih u mojoj općini je….III dio

Prethodni postovi na temu iz naslova, zapravo su se više bavili brojem zaposlenih u našoj Šibensko-kninskoj županiji, nego u našoj općini, općini Promina.

Namjerno sam malo opširnije obradio temu, kako bi se lakše mogli uspoređivati s općinama u našem okruženju, koje su po broju stanovnika nešto malo veće ili manje od naše općine.

Da se ne ponavljam, evo linka na prethodne postove:
http://promina.blog.hr/oznaka/zaposlenost-u-promini



Državni zavod za statistiku, jednom godišnje objavljuje dokument pod naslovom „Zaposlenost i plaće“, u kojem se obrađuju podaci o zaposlenim osobama u prethodnoj godini.



Dokument detaljno obrađuje podatke o zaposlenosti na razini županija, i što je najvažnije, na razini gradova i općina.

Podatak o nezaposlenima je jako važan podatak, ali podatak o zaposlenima, nedvojbeno pokazuje u kojem smjeru ide određena županija, grad ili općina.

Ukoliko promatramo zaposlenost u općini Promina, od 1998. do 2011. godine, imamo sljedeću situaciju:





Ukoliko promatramo broj zaposlenih kroz navedene godine u obliku grafikona, onda imamo sljedeću situaciju:




(Za 2002. godinu nažalost nemam podatke, pa sam samo prepisao prethodnu godinu)


Na osnovu navedenih podataka, možemo zaključiti da u Promini najviše zaposlenih imamo u:

-Prerađivačkoj industriji
-Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom
-Obrazovanju
-Javna upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (Zaposleni u Općini op.a)



…a nekad smo imali i do dvadeset radnih mjesta u:

-Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala



Koliko primjećujem, u tablicama se ne navode zaposleni u Domu za starije i nemoćne osobe u Oklaju, gdje imamo preko 30. radnih mjesta!

Isto tako, u "Poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu" imamo zaposlenu samo jednu osobu, i to pretpostavljam šumara, koji je nažalost 01.01.2013. dobio otkaz.

Kako često kažemo da nam je budućnost u poljoprivredi, a u njoj niti jednog zaposlenog?



(Podatke o „Zaposlenosti i plaćama u 2012. godini“, nadam se da ću pronaći do kolovoza ove godine, do kada bi isti trebali biti objavljeni.)






Oznake: Zaposlenost u Promini, Nezaposlenost u Promini

- 11:44 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 14.04.2013.

Izbori za članove Europskog parlamenta

Danas su Izbori za članove Europskog parlamenta, pa je red pogledati na iste iz prominskog ugla.

Prije svega, evo nekoliko informacija Državnog izbornog povjerenstva o ovoj temi:


ŠTO SU EUROPSKI IZBORI?

Europski izbori su izbori za članove Europskog parlamenta koje na temelju općeg biračkog prava biraju državljani članica Europske unije neposredno tajnim glasovanjem. Prvi su put organizirani 1979., a aktualni je saziv Europskog parlamenta izabran 2009. Europski se izbori provode svakih pet godina i to u svim državama članicama istodobno. Svaka država članica bira određeni broj članova u Europski parlament. Primjerice, na izborima 2009. Malta je kao država s najmanjim brojem stanovnika birala u Europski parlament pet članova, a Njemačka kao najmnogoljudnija država u EU 99 članova.

ŠTO JE EUROPSKI PARLAMENT?

Europski parlament je jedna od najvažnijih institucija Europske unije kao zajednice država. To je predstavničko tijelo Europske unije, a sastavljen je od članova svih država članica. Jedina je institucija Europske unije koja je izabrana neposredno od strane birača. Trenutačno ima 754 člana iz 27 zemalja. Parlament je uz Vijeće ministara Europske unije zakonodavno tijelo Unije što znači da suodlučuje o najvećem broju zakona koji se odnose na sve države članice i njihove građane. O preostalim zakonima (iz područja poljoprivredne i porezne politike) samostalno odlučuje Vijeće ministara EU. U službenoj su uporabi u radu Europskog parlamenta 23 jezika koji su službeni jezici u pojedinim državama članicama.

GDJE ZASJEDA EUROPSKI PARLAMENT?

Članovi Europskog parlamenta rade u Strasbourgu (Francuska), Bruxellesu (Belgija) i Luxembourgu (Luksemburg). Članovi rade u odborima zaduženima za pojedina pitanja (gospodarstvo, monetarna pitanja, slobode i prava građana, pravna pitanja i unutarnje tržište, zapošljavanje i socijalna pitanja, zaštita okoliša, zdravstvo i potrošačka politika,...) i na plenarnim sjednicama. Organizirani su u parlamentarne frakcije prema profilu svojih političkih stranaka i opcija. U svom radu zastupaju interese država i građana koji su ih birali.

JE LI EUROPSKI PARLAMENT NAJVEĆE MULTINACIONALNO PREDSTAVNIČKO TIJELO NA SVIJETU?

Europski parlament je uz indijski parlament predstavničko tijelo koje demokratski bira najveći broj birača na svijetu, a pritom je i najveće multinacionalno predstavničko tijelo. Parlament predstavlja više od 500 milijuna građana Europske unije, a o njegovim je članovima na
posljednjim izborima 2009. moglo odlučivati više od 375 milijuna birača iz 27 država članica.

O ČEMU ODLUČUJE EUROPSKI PARLAMENT?

Osim o zakonima koji se odnose na sve države članice i njihove građane, Europski parlament odlučuje o članovima Europske komisije kao svojevrsne vlade Europske unije. Također, odlučuje o primanju novih članica u Europsku uniju, nadzire rad Europske komisije i usvaja proračun Europske unije nadzirući pritom upravljanje proračunom. Tijekom godina Europski parlament dobivao je sve više ovlasti kako bi građani država članica preko njegovih izabranih članova imali što više utjecaja na rad Europske unije i njezinih institucija.




Tko su kandidati za EU Parlament, možete provjeriti pod linkom:

http://www.izbori.hr/izbori/dip_ws.nsf/0/DB160ECFCBCB5C90C1257B36005807FD/$file/kandidatura_rjesenja_22_03.pdf



Kako bi Izbori bili regularni, o svemu se brinu birački odbori:




Evo kakav je odaziv glasača u Promini bio u 11:00 sati:





Evo kakav je odaziv glasača u Promini bio u 16:00 sati:




PRIVREMENI NESLUŽBENI REZULTATI ZA IZBOR ČLANOVA U EUROPSKI PARLAMENT IZ REPUBLIKE HRVATSKE, 14. TRAVNJA 2013. 22:16h






ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA PROMINA UKUPNO
Broj birača na obrađenim biračkim mjestima 1.055 ?????
link: http://www.izbori.hr/2013EUParlament/rezult/r_15_2984_000.html?t=1365970333424


Odaziv do 16:00 sati PROMINA
BIRAČKA MJESTA Ukupno birača 1.037?????
link: http://www.izbori.hr/2013EUParlament/odaziv/12odazivGo2984.html

Koliko na kraju imamo birača u Promini?

Malo sam se raspitao i dobio sljedeći odgovor na moje pitanje:

"Razlika se vjerojatno odnosi na broj birača koji je upisan sa ili bez potvrde o glasanju - naime, na kraju izbornog dana se pribrojavaju potvrde za glasanje koje su ljudi donijeli tijekom dana, a to povećava broj birača".


Evo i za koga su osobno prema privremenim neslužbenim rezultatima glasali Prominci:




Iz navedenih podataka o glasanju, vidljivo je da su Prominci najviše glasova (94) dali Ivani Maletić, "Prominskoj nevjesti", kako bi u Promini rekli, koja će prema za sada još neslužbenim podacima biti jedna od 12 članova koji će predstavljati Hrvatsku u Europarlamentu.






....Nastavlja se, nakon novih objava podataka DIP-a....odnosno službenih rezultata Izbora za EU Parlament.


Oznake: Izbori u Promini

- 11:27 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 10.04.2013.

Huk slapova Krke zove posjetitelje

Godina 2013. ostat će zapamćena kao jedna od najkišnijih godina, barem gledajući prva tri protekla mjeseca.

Krka je bogata vodom, i sada je najbolje vrijeme za posjet njenim prekrasnim slapovima.
Ovih dana branu Brljan prelazi preko 100 kubika vode u sekundi, ali prije desetak dana bilo je i preko 150 metara kubnih vode u sekundi!

Za usporedbu, u kolovozu Krku čini ponekad tek 2-3 metra kubična vode u sekundi.

NP Krka, potrudio se i uredio vidikovce nad jezerom Brljanom i slapom Manojlovcem, postavio drvene ograde, stolove, klupe, kante za smeće, ali slapovi su zagušeni starim, osušenim stablima, naplavinama.

Kao da vidikovci šalju poruku- sjedite i uživajte u pogledu na netaknutu zapuštenu prirodu?

Nad slapom Rošnjak, čišćenjem niskog raslinja, napravljen je vidikovac, ali za sada još nema drvenih ograda, klupa za sjednje ili stolova, niti kanta za smeće, pa osim pogleda na slap imamo i pogled na prekrasne limenke Karlovačkog, i jedan madrac kojemu je vlasnik zauvjek okrenuo leđa.

Evo nekoliko fotografija sa terena:







Blogerica @nečmenjanka napisala je prekrasnu pjesmu na temu slapova Krke, puno lijpšu od mog viđenja stvari:

SLAPOVI RIJEKE KRKE

Slapovi kapi guraju
U ovom zemaljskom raju
Ka Skradinu suroj stini
Da se smire u kotlini

Krčić navire iz dubine
Snagom svojom miče stine
Bilušića buk se čuje
U kanjonu odjekuje

Brljan na dnu Brine juri
Manojlovcu silnom žuri
Rošnjak braću čeka burno
Da ih dalje vodi žurno

Slap Miljacka šumi glasno
Svi ga čuju ode jasno
Daljan njega sačekuje
U brzak se on smiruje

Bibin buk njih prima sada
Da umiri da ih svlada
Podno Nečven Grada toga
Zavičaja milog moga

…cijelu pjesmu pročitajte pod linkom:
http://necmenjanka.blog.hr/2013/04/1631633990/slapovi-rijeke-krke.html


Što mislite, za koliko će godina NP Krka urediti slapove Bilušića buk, Ćorića buk, Manojlovac, Rošnjak, Miljacka i Daljan, da se po uređenosti mogu mjesriti s Roškim slapom ili Skradinskim bukom?

Možda pet godina?-Deset ili petnaest godina?

Možda se stvari sada promjene, kada se promjenio ravnatelj Parka?

Možda sada i koji Prominjac ili Prominka dobiju posao u Parku?


Oznake: NP Krka

- 13:05 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 08.04.2013.

Paško Bikić-Prominske beside 14. dio (Riječnik-slovo „L“)



Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora prof Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima s početnim slovom „L“.



L


lacmani .......... mmn — građani, gospoda (više podrugljivo)
lagum.......... m — mina
laik.......... m — franjevački sluga koji je živio u samostanu i nosio habit
lakat.......... m — mjera za dužinu: 70 do 77 cm (u Pro mini 66,6 cm — 3 lakta — 2 metra)
lakomica.......... ž — drvena posuda s lijevkom, v. tratura
lakuperati (se).......... gl. — izvući se, izbaviti se, proći nekako
lancun.......... m — plahta
lanćati.......... gl. — klatiti se, neprirodno stajati (preveliko odijelo na nekome)
landrati.......... gl- — skitati se
laneta.......... i — nepredeni konac od fine vunice ili pamuka
lani.......... pril. — prošle godine
lapat.......... m — komad tkanine, zakrpa
lapeš.......... m — pisaljka, olovka
lapoguzan.......... prid. — proždrljiv
larma.......... i — glasno istovremeno govorenje više osoba, galama
lasin.......... m — najkvalitetnije crno grožđe u Promini
lastavica.......... i — trokutasti bočni zid koji zatvara krovište kuće


laštra.......... ž — izrezano staklo za zadani okvir
lata.......... ě — limena posuda
lavorati.......... gl- — nešto raditi
lebarda.......... ž — otvor na krovu vatrene kuće za prolaz dima
ledina.......... ž — travnata neobrađena površina
lejandar.......... m — oleandar
lemati.......... gi- — tući
lemeš.......... m — raonik, oštri dio pluga koji siječe zemlju
lemozina.......... ž — milostinja, milodar koji se sakuplja u crkvi
lengeri.......... m mn — nosači podne konstrukcije u zaprežnim kolima
lepušina.......... ž — slama s klipa kukuruza kojom su punjene slamarice
lešati.......... gl- — kuhati, priređivati nešto na ulju
lešo.......... pril. — kuhano
letičast.......... prěd. — brzoplet
letiti.......... gl- — trčati
levantine.......... žmn — vrsta lagane kožne obuće, v. vilare
liba.......... ž — lijena ženska osoba
liberati (se).......... gl- — osloboditi se (nekoga ili nečega)
libiti (se).......... gl- — sporo se kretati, ne nastojati
libri.......... m mn — knjige
lija.......... ž — gredica u vrtu, lijeha
likadina.......... ž — glazura, fina žbuka (završni sloj)
liknuti.......... gl- — udariti
limb ..........m pretpakao u kom su svi umrli prije kršćanstva i nekrštena djeca, pren. nestvarno stanje: da je netko u limbu — pripit pa govori bedastoće
linguza.......... ž lijena osoba (za koju se u Promini kaže da se neće vruća hladne vode napiti)
lis.......... m — zapreka za oranje: plug, ornice, brana
lisa.......... ž — drvena ograda, vrata od šiblja (drvlja)
lišnjak.......... m — složeno granje s lišćem za prehranu ovaca preko zime


lištrica.......... ž — tanki komadić (istrošeni sapunčić)
litica.......... ž — stijena, hridina
litorest.......... m/ž — mlado prase koje se tovi samo u jednoj godini
litretati (se).......... gl. slikati (se), fotografirati (se)
liver.......... m — razulja, libela
livero.......... pril. — vodoravno
livorika.......... ž lovor
loboda.......... ž — samoniklo divlje povrće
lodina.......... ž — visoka i nezgrapna ženska osoba
loga.......... ž — skroviti ležaj divlje životinje (zeca) koja se tu duže zadržava
Ioj.......... m — masnoća u tkivu nekih životinja (ovca, koza, govedo)
lonza.......... ž — juneće meso od trbušnog dijela, flam
lotre.......... žmn — drvene stranice na zaprežnim kolima
lopar.......... m — drvena lopatasta naprava na kojoj se oblikuje kruh
loptanje.......... gl. im — nogomet
loža.......... ž — središnja gradska kuća, prostor ispred nje (često je tu i tržnica)
lubina.......... m/ž — ljudeskara, krupan čovjek
luč.......... m — borova daščica koja je služila umjesto svijeće
lučiti.......... gl- — odvajati, odjeljivati (ovce od janjaca)
lućerna.......... ž — jednostavna petrolejka (bez cilindra)
lug.......... m — pepeo
lugarija.......... ž — predio u gaju gdje je zabranjena ispaša radi uzgoja šume
luk.......... m — češnjak, bijeli luk
luke.......... žpl. tant — plodno zemljište uz rijeku
lukšija.......... ž — voda procijeđena kroz lug za pranje rublja
lumbrela.......... ž — kišobran


lumin.......... m — žižak, dušica, pali se prigodno: za mrtve u čaši vode s dodatim uljem
lupež.......... m — kradljivac, lupežica — kradljvka
luteran.......... m — bezbožnik, nevjernik
lužnjak.......... m — platno na koje se stavlja pepeo kojeg se polijeva vrelom vodom za dobivanje lukšije


nastavlja se...


Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

- 12:21 - Komentiraj post (2) - Link posta

nedjelja, 07.04.2013.

Trči, samo trči



Prošlo je već nekoliko dana od kad sam pročitao zadnju knjigu japanskog pisca Harukija Murakamija-„O čemu govorim kada govorim o trčanju“, ali razmišljanja o njoj, piščevim promišljanjima, neprestano mi zaokupljaju misli.

Knjiga koja kako sam naslov kaže, najavljuje temu posvećenu trčanju, ipak potiče na razmišljanje o stavljanju znaka jednakosti između piščeva tračanja, pisnja romana i života uopće.

Pisac opisujući svoje pripreme za maratona u New Yorku, prisjeća se svojih početaka u trčanju i odluke o trčanju svog prvog maratona, ali istivremeno se prisjeća i dana i trenutka kada je odlučio napisati svoj prvi roman.

Ono što povezuje maraton i pisanje romana, upornost je povezivanja ideje i njenog ostvarenja, upornost donesenu odluku ostvariti, bez obzira na sve nedaće koje se na tom trnovitom, neizvjesnom, ponekad beznadnom i sumornom putu dogode.

Iza pisca je život ispunjen iskustvom, istrčanim maratonima, napisanim romanima, i mi imamo priliku putovati na piščevim sjećanjima kroz njegove pojedine dijelove.

Trenutak u kojem pisac prepoznaje da je došao do dijela života u kojem su najbolji rezultati zapravo iza njega, da slijedi stagniranje, a uskoro jednog dana i polagano koračanje unatrag, potiče nas na pitanje da li smo i mi dosegli svoje najbolje rezultate koje smo mogli postići, ili su oni zapravo već odavno iza nas?

Pročitao sam većinu Murakamijevih knjiga, i koliko mi se čini, ovo je prvi roman u kojem on razmišlja o prihvaćenosti svojih romana u društvu, premda će mnogi reći i napisati da je Haruki Murakami „Ne samo veliki japanski pisac, već jednostavno-veliki pisac“.
Premda je „favoriti na kladionicama tjedan dana prije objave Nobelove nagrade za književnost“, on ipak sebe ne smješta na tako visoku književnu ljestvicu.

Što reći, nego veliki ljudi su obično jako jednostavni ljudi, pa i njih muče životna pitanja kao i sve nas- „male ljude“.


Vratimo se ipak romanu, ili pitanju zašto ga uopće pročitati, ili tko bi ga zapravo možda najprije trebao pročitati?

Postoji vrijeme u životu kada su nam savjeti najpotrebniji, ali sudeći prema vlastitom iskustvu, mislim da smo tada preponosni, presamouvjereni da bi ga od ikoga tražili, od ikoga poslušali.

Vrijeme je to u kojem se odlučujemo i biramo najvažnije životne ciljeve, najdulja životna putovanja, imamo najveće snove i želje, samo što je problem što je nekad teško izdržati sva odricanja koja su na putu do njihova ostvarenja potrebna.

Ali, život je kako možemo zaključiti poput maratona, i što je najvažnije, mnogi su maraton istričali, mnogi snove koje mi sanjamo ostvarili, što nam daje potvrdu da je puno toga ostvarivo, i da je sve zapravo najčešće na nama samima.

I da, knjigu bi preporučio svim mladima koji žele trčati na duge staze, koji se žele boriti, ali koji ipak razmišljaju da je prepreka pred njima preteška, neriješiva, snage premalo, potpore od publike još manje… i žele odustati.

Usporite trčanje, ali ne ispuštajte cilj iz vida!



Morao sam podjeliti moja razmišljanja o knjizi Harukija Murakamija -„O čemu govorim kada govorim o trčanju“, jer se nadam da će barem jedan mladić, jedna djevojka, koji se osjećaju odbačeni od svih, da im ništa ne ide od ruke, da nema nade…uzeti u ruke ovu knjigu, pročitati je, podignuti glavu i krenuti dalje.

Tko bi rekao da jedan maratonac koji trči i ultra maratone od 100 kilometara, jutrom jedva siđe iz svog stana niz stepenice s trećeg kata do ulice?

Ali on i dalje uporno trči! i to maraton i triatlon!


„Za život se treba boriti“-pjeva nam Bare.



Teško je čitati knjigu, i iskuljučiti „vlastiti kut gledanja“ pročitanog, što naravno može dovesti do iskrivljenja objektivnosti.

Kako se to nebi dogodilo, evo nekoliko linkova recenzije Murakamijeve knjige od strane profesionalaca:

Internet portal „Proncip“-
http://princip.hr/index.php/kultura/knjiga/item/2752-recenzija-knjige-haruki-murakami-o-cemu-govorim-kad-govorim-o-trcanju

Moderna vremena info:
http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=6668


Moderna vreman info- Pogovor
http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=8746

Ugodno vam čitanje!


- 13:50 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 05.04.2013.

Navodnjavanje Vedrova polja u Promini 7.dio

Redovitim posjetiteljima, tema iz naslova je odavno poznata, a onima koji tek za nju čuju,
evo linka koji će im poslužiti kao uvod:
https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/navodnjavanje-vedrova-polja

Pronašao sam novi natječaj za navodnjavanje Vedrova polja (Gluvača), pa evo nekoliko riječi na tu temu;

Na web stranici:
https://eojn.nn.hr

možete pročitati sljedeću Objavu - Poziv na nadmetanje:

Naručitelj ŠIBENSKO-KNINSKAŽUPANIJA
Oznaka/broj 2013/S 002-0031911
Naziv Radovi na izvedbi istražne bušotine s probnim crpljenjem SN Promina
Vrsta dokumenta* Poziv na nadmetanje
Vrsta ugovora Izvođenje radova
CPV 71351820-7 Usluge pronalaženja podzemnih voda
Vrsta postupka Otvoreni postupak
Proc.vrijed. 277.500,00
Rok za dostavu ponuda/zahtjeva za sudjelovanje 26.4.2013 12:00
Datum objave 5.4.2013
Datum slanja 4.4.2013
Zakon ZOJN RH NN 90/11 i povezani propisi
Elektronička dostava ponuda Ne

Link na natječaj:
https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?id=324346



Na internetu se može pronaći i sljedeća informacija:

„Šibensko-kninska županija, donosi Plan nabave roba, radova i usluga za 2013. godinu za čiju realizaciju su sredstva planirana u Proračunu Šibensko-kninske- županije za 2013. godinu.

„PLAN JAVNE nabave roba, radova i usluga u 2013. godini“
Link: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/doc/javna%20nabava/2013/PLAN%20NABAVA%20U%202013..pdf


(...) i u priloženim tablicama sljedeće:




Hoće li voda kroz Vedrovo polje uskoro poteći?


Oznake: Gospodarstvo, Navodnjavanje Vedrova polja

- 20:46 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 03.04.2013.

Uskrsni dojmovi-okom kamere Zvone Bare

Već sam u prethodnom postu napisao kako je za ovaj Uskrs, Zvone Bare preuzeo ulogu fotoreportera, te vrijedno svaki dan fotografirao najzanimljivije kadrove, od Velikog Četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka.

Evo što nam je Zvone pripremio na temu Uskrsa u Promini 2013. godine:

VELIKI ČETVRTAK

.

V. Četvrtak 2 – Sv. Mihovil u noći vel.Četvrtka...........................V. Četvrtak 1 – Mlade grobare treba pripremiti

.

V. Četvrtak 3– Velika četvorka (a di je Jole?).............................V. Četvrtak 4 – Mladi grobari su spremni

.

V. cetvrtak 5 – Sada ministranti a za koju godinu ko zna!.........V. Četvrtak 6 – I Rajko je nazdravio

.


V. Četvrtak 7, 8 i 9 – Počela su čitanja



..

V. Četvrtak 10 – Za službu spremni.............................................V. Četvrtak 11 – Pranje nogu – i Isus je svojim učenicima prao noge

.


V. Četvrtak 12 – Čekajući red za pranje nogu.............................V. Četvrtak 13 – Oprati i poljubiti ako treba!


..

V. Četvrtak 14 – U crkvi ima mista za sve!.................................V. Četvrtak 15 – Ministranti na oltaru


.

V. Četvrtak 16 – Poklonimo se na grobu Isusa Krista



VELIKI PETAK




Pet 1 – Ovogodišnji mladi čuvari Kristova groba


VELIKA SUBOTA

.

Subota 1 i 2 – Čitači

.

Subota 3 – Paljenje Uskrsne svijeće.......Subota 4 – Uskrsna svijeća u crkvi

.



Subota 5, 6, 7 – Čitači


.

Subota 8 – Slava Bogu na visini – Uskrsnuo je doista............Subota 9 – Nastavak mise




Subota 10 – svirači i pjevači


.

Subota 11 i 12 – Pjesma grobara na kraju mise



Zlata 1 i 2 – Nastavak slavlja kod Zlate


USKRSNI PONEDJELJAK-SMOTRA ŽUDIJA ROGOTIN

.

Pon 1 – Odmor i marenda na putu za Rogotin.........................Pon 2 – Za smotru spremni


.

Pon 3 - mažoretkinje....................................................................Pon 4 – Mimohod u Rogotinu


.



Pon 5 – Susjedi miljevčani u Rogotinu....................................Pon 6 – Za medije uvik spremni

.

Pon 7 – Bevanda iz bukare........................Pon 8 – Grobari iz Promine u Rogotinu



.

Pon 9 – Milenijska fotografija svih grobara...............................Pon 10 – Dolazak na sv. Misu






Pon 11 – Za prikazivanje Prominskog običaja

.....

Pon 12 – 17 – Čuvanje Isusova groba, smjena, Uskrsnuće


..

Pon 18 – 20 – Druge župe



..


Pon 21 – Kod prijatelja iz Baške vode.....................................Pon 22 – Bog trojstvo ljubi!!!


.

Pon 23 – Šijanje u trenucima odmora.....................................Pon 24 – Ni karte nisu izostale


.

Pon 25 – Odmor.....................................................................Pon 26 – Prijatelji za navijek


..

Pon 27 i 28 – Pjesma uz harmoniku




Zahvaljujem se Zvoni na fotoreportaži, i post završavam upravo njegovim riječima:

"Mogu ti napisat da sam oduševljen sa svime. Biti Prominac u tim trenutcima bilo mi jedrago".



Nadopuna posta 04.04.2013.

Evo i video priloga HTV-a na temu smotre Festivala Žudija u Rogotinu, koji je objavio na youtubeu korisnik "elektronski Metković":




Oznake: Uskrs u Promini

- 12:34 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 01.04.2013.

Uskrsni dojmovi

Prije dva dana, uz Uskršnju čestitku, dobio sam i jednu pjesmu, nastalu baš ovih dana, baš prošli vikend.
Prije same pjesme, koja me i potakla na pisanje ovog posta, napisat ću i nekoliko riječi o proteklim danima u Promini.

Opisujući dane Uskrsa, već u samoj podsvjesti, kroz misli mi se rađaju i nižu fotografije koje sam napravio kroz godine, lica ljudi, prijatelja, djece, ...priče koje sam na tu temu napisao na blogu.

„Hoćeš li ove godine slikati šta za Uskrs, da imamo materijala za Župni list, nesmimo se pridat, moramo nešto napravit“- upitao me prijatelj Zvone?

Kako mi je pisanje bloga hobi, isto kao i fotografiranje, nikad nemam sebi zadano „to moram“, „to ću obavezno napraviti“, nego se jednostavno prepuštam nekim unutarnjim osjećajima, a osjećaji su nepredvidivi, i nekad se u zadnji tren odlučujem hoću li ili neću nešto napraviti.
Mnogi će reći da se tu radi o neozbiljnosti, ali ja nakon dugogo niza godina pisanja bloga, kažem da su tu radi o slobodi, i ako bi se htio malo zanositi, davati sebi značaja više no što treba- čak o umjetničkoj slobodi!

Uglavnom, kroz godine u kojima sudjelujem na pripremi tema za Župni list, primjetio sam da smo ja i Zvone nešto kao jing-jang.
Kad moja stvaralačka energije „ide u nebo“, Zvone se osjeća pomalo zasićen ravnodušnošću svih onih od kojih očekuje pomoć u „stvaranju“ Lista.
Naravno, sve vrijedi i u mom slučaju- kada meni ponestaje daha, kad mene opija ravnodušnost, kad me hvata letargija.
Ali, obojica smo već poput maratonaca, razumjemo se, i znamo da do cilja ima raznih uspona i padova, lakših i težih dionica, i kako smo i sami već nekoliko „maratona“ istrčali, lakše se nosimo sa svim, i znamo da će mo opet stići na cilj.

Odluči sam ove godine poći s obitelji u Crkvu, bez ikakvih obaveza. Stati u svoj kut i u miru pratiti mise, slušati čitanja, propovijedi, tako da je ovaj Uskrs, Zvone preuzeo moj aparat i ulogu fotoreportera.

Kao i svake godine, i ove godine mladima je najvažnije pitanje bilo „Tko novi ove godine Čuva grob'“, Koliko ima Čuvara Groba?“.

Već pri samom dolasku na misu u crkvu svetog Mihovila u Oklaju, pogled odmah zaokuplja skupina mladića u narodnim nošnjama, i obavezno uz njih dječaci koji i sami sanjaju kako će jednog dana obući našu staru nošnju i za Uskrs biti „Čuvari Gospodinova groba“.

Ove godine, šest novih mladića čini sada već skoro pravi vod od ukupno 25. prominskih Čuvara Gospodinova groba, i baš ih je lijepo vidjeti....

Zvone mi je obećao poslati fotografije nastale ovih dana, pa će te u njima "pročitati" što vam želim reći.

Često je pitanje za vrijeme Uskrsa, i inače većih blagdana u Promini, „Jel' bilo svita u crkvi?“.

Naravno da je bilo i za Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu dosta svita u crkvi, ali kako prolaze godine, tako je sve manje svita pred crkvom.
Nije da nisu došli raseljeni Prominci tradicionalno za ove blagdane u svoj kraj- u crkvi je bilo dosta meni nepoznatih ljudi- ali sve zajedno, bilo nas je ipak manje nego prijašnjih godina.

Kad malo razmislim, kako prolaze godine, kako starimo, tako se i naš kut promatranja i dočekivanja blagdana poput Uskrsa mijenja.

Pogled na život u Promini mogao bi se svesti na one koji tu žive-ostaju, i na one koji su silom prilika ili možda neprilika, Prominu napustili.
Nažalost, nema obitelji u Promini koja nema članove u obje skupine, ali možda je još veća žalost, kada se cijela obitelj preseli u skupinu –Prominu napustili.

Tako je nas sada „ostalih“ negdje oko 1000, a onih koji su Prominu napustili- samo u Zagrebu preko 10000 (prve i druge generacije).

Blagdan Uskrsa je blagdane nade i života, ali i blagdan kada naši raseljeni Prominci stignu na svoju djedovinu.

Evo dojmova naše blogerice @nečmenjanke, nakon posjeta svojoj djedovini:

... evo sam prošli vikend bila u Promini .
Rastužile su me pri tom napuštene kuće i zarasli vinogradi ,
... među njima i moji ... nema više onih koji su ih radili ...


KUĆE STARE

Suza mi je orosila oči
I sada se niza obraz toči
Gledajući naše pločarice
Tuga ova prikrila mi lice

Pamte one lipe događaje
Mater ćaći kada dite daje
U njima se i pisma treskala
Kad se ćer od starih opraštala

Na pločama rasla čuvarkuća
Imala je skoro svaka kuća
Čuvala je od razni nas zala
Uhobolju ličiti je znala

Niz te ploče tekla je kišnica
U gusternu studena vodica
A matere i njih bi kitile
Kad bi neve u dom dolazile

Bože dragi šta je došlo sada
Nigdi nema čeljadeta mlada
Da otvori one stare škure
Kano da su došle zadnje ure

Ne čuje se više smij dičice
I zato mi suze kvase lice
Svoje kuće napustile gazde
A u draču zarasle su brazde

Gnjizde tu se i orlovi suri
Šta prkose otoj ladnoj buri
I dok Krka šumi u dubini
Tišina svuda je po Brini

Gledajući naše pločarice
Tuga ova prikrila mi lice
Teško kraju di mladih nemade
U njem samo starost sad ostade

.......


@nečmenjanka


Blagdan Uskrsa blagdane je nade i života, i ostaje nam da se nadamo da će svake godine biti sve više Čuvara Gospodinova groba, da će nas biti više na ovom sivom kamenu, da će mo ostati živjeti na djedovini boreći se s olujama koje nam vječito prijete, koje nas vječito svijetom raznose.



Oznake: Uskrs u Promini

- 20:43 - Komentiraj post (1) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić