_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Rimski okov sa Šušelja

Oznake: Arheološki lokaliteti u Promini, Lukar, Šušelj

Prezimena u Lukaru 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Lukaru nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar“

Link: http://promina.blog.hr/2011/10/1629574319/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-12-dio-lukar.html

...donosi nam između ostalog i popis prezimena u Lukaru 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Lukaru imali sljedeća prezimena:

Sarić 132/19
Perić 94/13
Čavlina 21/4
Prgeša 38/5
Šešo 56/10
Kovačević 2/1
Ujaković 33/7
Medić 21/7
Čulina 32/9
Mandarić 5/1
Novak 13/3
Stojanović 31/5
Panić 7/1



Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Lukaru 1948 bila su:

1. Sarić
2. Čulina
3. Perić
4. Šešo
5. Prgeša
6. Ujaković
7. Čavlina
8. Stojanović
9. Medić
10. Mandarić
11. Novak


Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi prezime Kovačević, dok kod prof Mlinara nemamo prezime Panić.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Lukaru 1948 godine bila su:

1. Ante
2. Josip
3. Ivan
4. Branko
5. Marko
6. Dušan
7. Zvonko
8. Drago
9. Ive
10. Marinko
11. Slavko
12. Zdravko
13. Ivica
14. Mile
15. Miroslav
16. Petar
17. Toni
18. Zvonimir
19. Anđelko
20. Boris

Najčešća ženska imena 1948 u Lukaru bila su:

1. Marija
2. Ana
3. Marina
4. Zorka
5. Ivana
6. Manda
7. Branka
8. Ankica
9. Anka
10. Marijana
11. Mara
12. Diana
13. Martina
14. Dragica
15. Jadranka
16. Kadira
17. Marica
18. Milena
19. Milka
20. Mirjana

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Lukar sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Lukaru 2011

1. Josip
2. Paško
3. Jure
4. Marko
5. Ante
6. Dragan
7. Dušan
8. Ivan
9. Ive
10. Krste
11. Ljubomir
12. Marinko
13. Nikola
14. Petar
15. Slavko
16. Vinko
17. Vladimir
18. Zdravko
19. Zvonko

Ženska imena u Lukaru 2011

1. Ana
2. Adelka-Zorka
3. Anica
4. Anđa
5. Danica
6. Kata
7. Manda
8. Mara
9. Marija
10. Milica
11. Simeuna

Prezimena u Lukaru 2011 su:

1. Perić
2. Čulina
3. Sarić
4. Prgeša
5. Ujaković
6. Čavlina
7. Šešo
8. Budimir
9. Medić
10. Stojanović


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena: Kovačević, Mandarić, Novak i Panić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Lukaru koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Perić
Podrjetlo

Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250).


Čulina

Podrjetlo

Čuline su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada. Razmjerno najviše Čulina u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čulina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Čulina u oko četrsto domaćinstava (373. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čulina u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar, iz Novigrada u Rijeku te iz Novigrada u Zagreb.

Raspostranjenost

Čuline su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 89 općina i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (250), Pridragi kraj Novigrada (180), Splitu (100) i u Rijeci (90).


Sarić

Podrjetlo

Sarići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz Zapadne Bosne, a vrlo su rijetko Bošnjaci (iz Dubrovnika) te Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Sarića u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Bosansko Grahovo, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sarić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Sarića u više od tristopedeset domaćinstava (543. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Sarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bugojnog (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Grahova (BiH) i Prijedora (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Sarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 121 naselju, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Splitu (100), Dubrovniku (80), Klisu kraj Splita (60) i u Slavonskom Brodu (40).


Šešo

Podrjetlo

Šeše su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Šeša u proteklih sto godina rođeno je u Lukru kraj Knina, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Šešo. U Hrvatskoj danas živi oko sto Šeša u oko trideset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Šeša u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Šeše su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (89%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (8), Oklaju kraj Knina (6), Drnišu (6) i u Kninu (5).


Prgeša
Podrjetlo
Prezime Prgeša nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.


Ujaković

Podrjetlo

Ujakovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Ujakovića u proteklih sto godina rođeno je u Lukaru kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ujaković. U Hrvatskoj danas živi oko sto Ujakovića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Ujakovića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Ujakovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 17 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Tovarniku kraj Iloka (15), Splitu (10), Vinkovcima (9) i u Šibeniku (8).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).


Stojanović

Podrjetlo

Stojanovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje, a često su i Srbijanci (iz Srbije) te su vrlo rijetko i Romi (iz Osijeka). Razmjerno najviše Stojanovića u proteklih sto godina rođeno je u Karaliću kraj Drniša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Stojanović. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Stojanovića u oko tisućudvjesto domaćinstava (95. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Stojanovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prozora (BiH) i Konjica (BiH) u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Slavonski Brod. Raspostranjenost

Stojanovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 202 općine i 315 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Babinoj Gredi kraj Županje (200), Rijeci (150), Osijeku (130) i u Puli (110).


Medić

Podrjetlo

Medići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Mogu biti i Srbi (iz okolice Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Medića u proteklih sto godina rođeno je u Kožinu kraj Zadra, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Medić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Medića u više od sedamstopedeset domaćinstava (162. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Medića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH), iz Čitluka (BiH) te iz Širokog Brijega (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Medići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 172 općine i 258 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (110), Zadru (100), Brelima kraj Makarske (100) i u Rijeci (80).


Mandarić

Podrjetlo

Mandarići su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Omiša, a u manjem broju su i Srbi (iz Gospića). Razmjerno najviše Mandarića u proteklih sto godina rođeno je u Cisti Velikoj kraj Omiša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Mandarić. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Mandarića u oko dvjestopedeset domaćinstava (912. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mandarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ciste Provo i Knina u Split te iz Gospića u Zagreb.

Raspostranjenost

Mandarići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 93 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (120), Splitu (100), Cisti Velikoj kraj Omiša (100), Đakovu (60) i u Vrlikoj (25).


Novak

Podrjetlo

Prezime Novak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Čakovca, a prema nekim izvorima s otoka Hvara, ali i Hercegovine (Prolog) te Tolovca u općini Prozor, BiH. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Čakovcu, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Novak. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Novaka u oko četiri tisuće domaćinstava (6. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno deset tisuća, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Etimologija

Prezime izvedeno iz riječi novak - novi doseljenik, novonaseljen. Novak, Novotný najčestotnija su prezimena u Češkoj i česta u Slovačkoj.

Migracije

Glavni migracijski pravci Novaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brežica (Slovenija) u Brdovec te iz Čakovca i Doboja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Novaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 311 općina i 722 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (1700), Čakovcu (850), u Nedelišću (350) i Lopatincu (350) kraj Čakovca, te u Varaždinu (300).


Kovačević

Podrjetlo

Kovačevići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima iz srednje Bosne ili Mačkovca u okolici Nove Gradiške, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kovačevića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Bosanska Gradiška, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Kovačević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamnaest tisuća Kovačevića u oko šest tisuća domaćinstava (2. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno trinaest tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Etimologija
Prezime izvedeno od naziva zanimanja - Kovač.

Migracije
Glavni migracijski pravci Kovačevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) i Tuzle (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku.


Panić

Podrjetlo

Panići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a često su i Srbi (iz okolice Vinkovaca). Razmjerno najviše Panića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor, gdje se svaki dvjestoti stanovnik prezivao Panić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Žabnik kraj Varaždina, Radovec Polje kraj Ivanca i Turčin kraj Varaždina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Panića u više od petsto domaćinstava (382. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Panića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) u Zagreb, iz Prijedora (BiH) u Sisak te iz Prijedora (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Panići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 149 općina i 232 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Rijeci (80), Čakovcu (30), Osijeku (30) i u Varaždinu (25).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Prezimena u Lukaru već su bili tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622538009/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-5dio.html

A tamo piše....

U Lukaru je 1709. popisano 14 rodova i 32 obitelji, s ukupno 150 stanovnika.

Bili su to:

Klarišić- 1 obitelj- 7 članova;
Dizdar- 1 obitelj- 2 člana;
Draganić- 1 obitelj- 3 člana;
Fališijić (Validžić)- 3 obitelji- 8 članova iako imovinu nisu još podjelili;
Medić- 5 obitelji- 29 članova;
Milašević- 1 obitelj- 7 članova;
Novaković- 1 obitelj- 9 članova;
Panić- 2 obitelji- 7 članova;
Prgeša- 1 obitelj- 6 članova;
Perić- 2 obitelji- 20 članova;
Petropoljac Novak 1 obitelj- 3 člana;
Sarić- 3 obitelji- 37 članova-harambaša;
Scrbaz- 1 obitelj-2 člana;
Čulina- 7 obitelji-10 članova-imovinu nisu podjelili;


U Lukaru su još obitelji Duić, Vulić, Džepina (dvije) i Bielanović imale imovinu, ali nisu tu živjeli.

Nakon 100 godina, prema dokumentima, u Lukaru su živjele i slijedeće obitelji:

Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Novak, Parać, Stojanović i Vučić.




Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine V dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

Lukar

Lukar je selo prislonjeno uz sjeverozapadnu padinu planine Promine i u njemu je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima: Sarić, Šešo, Čulina, Perić, Prgeša, Čavlina, Ujaković, Mandarić, Medić, Stojanović, Panić, Novak i Kovaćević.
Žitelji posljednjih pet prezimena su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Katolici se pokapaju u šamatoriju Gospe Čatrnjske, a pravoslavni, u novije doba, u improviziranome seoskom groblju pri planini.
Mletački popisi ovdje navode obitelji: Klarišić, Dizdar, Draganić, Medić, Milašević, Novaković, Panić, Pargesa, Perić, Sarić, Scrbaz, Čulina, Duić, Vulić, Žepina i Bielanović.
Početkom devetnaestoga stoljeća u selu se navode i obitelji: Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Parać, Novak, Stojanović i Vučić.



Na kraju...

Često se prezimena Sarić i Šarić zamjene...pa tako se i moj sin na „pokazu“ preziva Šarić...a ne Sarić....
Uglavnom ukoliko prošetate ovih dana grobljem Gospe Čatrnjske, možete primjetiti spomenik sa prezimenom Šarić, premda u Lukaru nije rođen niti jedan Šarić.
Sredinom prošlog stoljeća, jedna obitelj Sarića, odlučila je „nabaciti šešir“ na početno slovo svog prezimena.....i tako nam svojim primjerom pokazala kako nastaju nova prezimena.....

Veliki broj prominskih prezimena možete pronaći i u okolici Grahova, pa tako i prezime Sarić. Odgovor zašto je to tako je jednostavan. Naši su se preci bavili stočarstvom. Zime su provodili na padinama Promine....a ljeta na poljima oko Grahova.
Više o ovoj temi možete pročitati u knjizi „Hrvati Dinare“ ako je uspijete pronaći.

Ako vas zanima još više o ovoj knjizi....već sam o tom pisao pod linkom:

http://promina.blog.hr/2006/08/1620896472/znate-li-sto-o-prezimenu-mandaric-iz-lukara.html

a u komentaru pod navedenim linkom piše:

"Po kazivanju dr.Ankice Čilaš-Šimpraga MANDARIĆI I UJAKOVIĆI NASTAJU OD ČULINA IZ SELA LUKARA.
@ V.ČULINA (29.04.2007. 13:54)"



Ako Vas zanima o Sarićima u Grahovu posjetite link:
http://www.obitelj-saric.com/


Malo sam ovaj post proširio podacima o svom prezimenu, ali zapravo da nije bilo moje želje da saznam malo više o svom prezimenu....možda ne bi bilo niti promina.blog.hr-a, a niti ovih postova s kojim vam pokušavam približiti vaše prominske korjene (naravno, ukoliko ste iz Promine).



Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Lukar

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar

Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/10/1629552446/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-11-dio-suknovci.html

PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)


Lukar

Ime potječe iz staroslavenskog jezika luka - livada, pašnjak - prostor između voda i planina. Zbog optimalnih uvjeta tu se rano ustalio život.
U XIV. stoljeću na Lukaru postoji grad i utvrde Hotiblić ili Šušelj, čiji su gospodari bili Martinušići, a zatim Kučići i Hotiblići.
Za vrijeme Turaka posebno sredinom XVII. stoljeća grad je obnovljen i predstavlja jednu od tri utvde u Promini. (17)
U selu su najbrojniji Sarići, a oko Grahova kao Šarići, a znano je da pripadaju istom rodu. Podrijetlo imena možda se može izvesti iz sarišće - sud za mlijeko. A. Kačić Miošić spominje Cvijana Sarića iz okolice Šibenika. (18)
Sarić biblijsko ime Sarah (Sara) na hebrejskom gospodarica (P. Šimunović str.193)
Prezime Čulina je tipično za kraj gdje se njegovalo stočarstvo kao temeljna grana preživljavanja, a znači kratkouhi.
Prezime Prgeša je vezano za tlo na kojem je nastalo. Naime, od
poljoprivrednih kultura u Promini su zasijavani sitnozrni usjevi kao: bob, proso
i sirak (sijerak) i sl. Tako se jelo od popržena sijerka zvalo prga.
"Mirišu ti usta kao da si prgu jela" (19)
Prezime Šešo najvjerojatnije isto što i Seša, Šešarica, Šiška.
Prezime Novak je vrlo rašireno na širokom prostoru, a korijeni su mu u
turskom jeziku novaka - nofaka - hrana, hranarina, a u našem novi čovjek,
nove osobine.

Lukar

Sarić 132/19
Perić 94/13
Čavlina 21/4
Prgeša 38/5
Šešo 56/10
Kovačević 2/1
Ujaković 33/7
Medić 21/7
Čulina 32/9
Mandarić 5/1
Novak 13/3
Stojanović 31/5
Panić 7/1

Ukupno 485/ 85

Katolika 411/68
Pravoslavaca 74/17



Z a b i I j e š ke

17. Mr. Zdravko Dizdar Naša Hrvatska Promina 1995.
18. Veliki rječnik HS sv. XIV. str. 648,1955. Zagreb
19. Veliki rječnik HS sv. XI. 1935. str. 826





Nastavlja se.......

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Lukar

Mladi maslinik postao kosturnica?

Prije nekoliko dana u tiskanom izdanju "24 sata", osvanuo je naslov "Maslinik strave".
Nažalost, samo sam pročitao naslov na internet izdanju portala "24 sata", ali ne i pripadajući tekst.

Današnje web izdanje Slobodne Dalmacije donosi nam naslov:

"UŽAS U LUKARU Mladi maslinik postao kosturnica"
Link na članak:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/138622/Default.aspx

U članku možete pročitati:

********************************************************************
Mladi maslinik Slave Sarića iz Oklaja pretvorio se u pravu kosturnicu. Prema njegovim tvrdnjama, uokolo njegova maslinika odbačeni su ostaci lijesova, odjeće mrtvaca, pa čak i ljudske kosti i zubne proteze sa 3-4 kilometra udaljenog groblja u Lukaru.
- Sreća vaša što ste došli kada je pala kiša. Da ste vidjeli prije nekoliko dana dok je bilo vruće, masliniku se nije moglo prići od smrada. Praktički, mjesec dana nisam mogao obrađivati tek posađenih 60-ak maslina - kaže nam Sarić.

Premda policija tvrdi kako se radi o nepoznatim počiniteljima, Sarić nas uvjerava kako se znaju točna imena i prezimena počinitelja.

- Ovo je malo mjesto, svatko zna tko to radi. Ima više počinitelja. Ja sam jednog od njih osobno upozorio i on je negdje drugdje odnio lijesove koje je bio odbacio blizu mog maslinika. Zna i policija počinitelje. Ali, očito se ne želi baš puno miješati - tvrdi Sarić.

********************************************************************



O svemu se u istom članku u SD očitovala i policija:


********************************************************************
Policija: Nisu uočene ljudske kosti

U Policijskoj upravi šibensko-kninskoj, potvrđuju da je u Policijskoj postaji Drniš zaprimljena telefonska dojava 48-godišnjaka iz Oklaja kojom je obavijestio policiju da u mjestu Lukar, pored njegova maslinika, njemu nepoznate osobe odbacuju stare, korištene lijesove.

- Izlaskom policijskih službenika na mjesto događaja, iz prikupljenih podataka je utvrđeno da su u posljednjih mjesec dana nepoznati počinitelji u mjestu Lukar, na predjelu “Drage” u jamu zvanu “Rudakuša” , odbacili ostatke triju korištenih lijesova - dva drvena i jednoga metalnog. O utvrđenom je izvješćeno Općinsko državno odvjetništvo u Kninu i Općina Promina, a dana 9. svibnja policijski službenici su ponovno obišli mjesto događaja. Utvrđeno je da su odbačeni ljesovi uklonjeni, a tom prilikom, kao i ranije, na mjestu događaja nisu uočene ljudske kosti-izvjestila je Marica Kosor, glasnogovornica PU Šibensko-kninske. M.J.

********************************************************************

O svemu više pročitajte pod već navedenim linkom:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/138622/Default.aspx

Oznake: Lukar

Prominski vidici i sudbine V dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:



Lukar

Lukar je selo prislonjeno uz sjeverozapadnu padinu planine Promine i u njemu je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima: Sarić, Šešo, Čulina, Perić, Prgeša, Čavlina, Ujaković, Mandarić, Medić, Stojanović, Panić, Novak i Kovaćević.
Žitelji posljednjih pet prezimena su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Katolici se pokapaju u šamatoriju Gospe Čatrnjske, a pravoslavni, u novije doba, u improviziranome seoskom groblju pri planini.
Mletački popisi ovdje navode obitelji: Klarišić, Dizdar, Draganić, Medić, Milašević, Novaković, Panić, Pargesa, Perić, Sarić, Scrbaz, Čulina, Duić, Vulić, Žepina i Bielanović.
Početkom devetnaestoga stoljeća u selu se navode i obitelji: Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Parać, Novak, Stojanović i Vučić.

Ljubotić

U Ljubotiću je obitavalo pedeset šest obitelji s prezimenima: Bilušić, Jurić, Markić, Škarpa, Kević, Parać, Kasap, Lučić, Pižić, Gazić i Bračić. Samo je obitelj Bračić doseljenička — iz Biskupije, a ostali su starosjedilački žitelji. Obitelj Pižić i Gazić se gase. Posljednji član obitelji — muškarac poginuo u partizanima u proljeće 1945. godine. Zanimljivo je da na južnim padinama Velebita iznad Starigrada ima selo Ljubotić i u njemu obitelji s prezimenom Gazić. U Ljubotiću su obitavali i žitelji s prezimenom Dračar i odseliti nekamo u Srijem.
Svi žitelji Ljubotića su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
Mletački popisi u Ljubotiću navode obitelji: Bilušić, Kla-rić, Jurić, Knežević, Lučić, Vukiša, Čavlina i Brajković. Na početku devetnaestoga stoljeća spominje se i prezime Škrgić.

Marasovine

Marasovine su seoce u nekadašnjoj mataskoj kapitaniji s desetak domaćinstava s prezimenima: Čavlina, Barišić i Jurić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske
u Lukaru.
(Prema nekim informacijama, Barišići su u Marasovine doselili iz Matasa-opaska autora bloga)

Nastavlja se……

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Lukar, Ljubotić, Marasovine, Prominsko prezime

Ptičja perspektiva

Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive.
Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth.
Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine.
Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše.

Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena.

Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi.
Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza.

Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina:

"na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..."

Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite.

Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti.

Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare.
Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm.

Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli.

Nadopuna posta:

Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom
http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka

Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici.

Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima:

Zelići -
Prikaz veće karte

Matase -
Prikaz veće karte

Marasovine -
Prikaz veće karte

Ljubotić -
Prikaz veće karte

Čitluk -
Prikaz veće karte

Puljane -
Prikaz veće karte

Nečven-
Prikaz veće karte

Mratovo-
Prikaz veće karte

Bogatići prominski-
Prikaz veće karte

Razvođe-
Prikaz veće karte

Oklaj-
Prikaz veće karte

Suknovci-
Prikaz veće karte

Lukar-
Prikaz veće karte

Bobodol-
Prikaz veće karte

Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata.

Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

Arheološki lokaliteti u Promini III dio-Lukar

Područje uokolo crkve Gospe Čatrnjske, najčešće nas podsjeti na bogatu arheološku baštinu Promine.

Ukoliko i danas na putu iz Lukara, dvadesetak metara nizbrdo cestom, nakon zvonika Gospe Čatrnjske pogledate pozornije gomilu odbačenog građevinskog materijala i raznog otpada sa lijeve strane puta… uočit će te u obrušenoj padini, ploče grobnice iz vremena turaka… (kako neki kažu).

Nasuprot tog groba-preko asfaltnog puta…nedavno je netko iskopao novu grobnicu, i njenim se kopanjem također «ušlo» u jedan jako star grob.
Sjećam se da su još prije rata, neki prilikom kopanja grobnica na južnom dijelu groblja, na potezu od mrtvačnice prema čatrnji naišli na dubini od jedan metar… na zidove neke građevine duge desetak i široke skoro jedan metar- Da li je netko to kasnije istraživao nije mi poznato. Uglavnom, ta je pozicija danas cijela «prekrivena» novosagrađenim grobovima.

Jednom mi je otac pričao kako je netko u Lukaru prilikom obrade polja slučajno naišao na grobnu ploču. Kad su je podigli… u grobnici su pronašli pokojnika u sjedećem položaju, a ispred njega obješene komaštre i bronzin.
Sve što je pronađeno u grobnici, navodno je završilo u nekom muzeju, ali mi nije poznato kojem.

Fra Ivan Maletić nam u svom tekstu objavljenom na internetu pod nazivom «Promina» za Lukar navodi slijedeće:

U 9. ili početkom 10. stoljeća postojala je u Lukaru, starohrvatska crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji, kasnije nazvanoj Gospa Čatrnjska - po čatrnji (bunaru) uz crkvu u kojoj je izvor voda.
Padom Knina (28. V. 1522.), Turci zauzimaju i Prominu.
Iz njihovih dokumenata saznajemo da je tada u Promini bilo pet rimokatoličkih crkava (Lukar, Mratovo, Necven, Oklaj i Babodol). Iz izvješća skradinskog biskupa fra Tome Ivkovica iz 1630. o visovačkim župama Skradinsko-kninske biskupije nalazimo i župu Otiblic (Hotiblic; Supelic), mjesto danas nazvano Šuselj, koja je obuhvaćala teritorij sadašnje župe Promina. U njoj je po tom izvješću tada bilo 140 katoličkih obitelji te 5 srušenih crkava. Istu župu nalazimo i u mletačkim spisima iz godine 1626.


Evo i nastavka već spomenutog teksta iz prethodnih postova na temu arheologije Promine:

U selu Lukar kod crkve sv. Gospe Čatrnjske u mjesnom groblju, nalazi se također slabo istražen arheološki lokalitet s dugim kontinuitetom od antike do srednjeg vijeka.
Na istočnom rubu groblja čak su i pokušana manja arheološka istraživanja koja zbog nedostatka novca nisu nikad završena. Prilikom radova naišlo se na sklop zidova nekakve antičke građevine, ali bez nalaza kojima bi mogli datirati lokalitet. Jedino što bi se moglo izdvojiti jeste ulomak rimske posude s natpisom Q Clodi Ambrosi.

Prilikom popravka crkve 1989. godine u temeljnom zidu s zapadne strane pronađen je ulomak ornamenta obrađen s obje strane, rađen od nekvalitetna bijelog kamena.
Na fragmentu s jedne strane sačuvana je jednostavna struktura s dva reda utora unutar koje je stilizirana palmina grančica, a s druge strane tri kraka šestokrake zvijezde.
Pored toga, ovdje je 1896. Zabilježen nalaz ulomka pluteja sa predstavama golubice i jelena.
Ove nalaze možemo smjestiti u starokršćanski period kao dijelove starokršćanskog sakralnog objekta koji se nalazio na istom mjestu suvremene crkve.

Gradina Šušelj koja se nalazi neposredno iznad lokaliteta morala je imati veliki značaj u predrimskom vremenu. Njen prostrani pitomi plato koji danas sluzi kao oranica omogućavao je život većem broju stanovnika. Gradina je dominirala širokim prostorom unaokolo i najpogodniji je strateški položaj na cijeloj prominskoj visoravni. Ipak, na gradini se ne nalazi antičkih ostataka, sto bi moglo značiti da nije nastavila živjeti za vrijeme rimske dominacije.

Susjedna gradina u zaselku Čuline koja naizgled daje mnogo manje mogucnosti, bogata je nalazima krhotina rimskih posuda i sasvim sigurno nije prekidala kontinuitet života nakon rimskih osvajanja.

Strateški značaj gradine Šušelj počeo se ponovo koristiti tek u srednjem vijeku, kada je ovdje egzistirao castrum Hotiblich, poznat iz povijesnih izvora.

Oznake: Arheološki lokaliteti u Promini, Lukar, Gospa Čatrnjska

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

U Lukaru je 1709. popisano 14 rodova i 32 obitelji, s ukupno 150 stanovnika.









Bili su to:

Klarišić- 1 obitelj- 7 članova;
Dizdar- 1 obitelj- 2 člana;
Draganić- 1 obitelj- 3 člana;
Fališijić (Validžić)- 3 obitelji- 8 članova iako imovinu nisu još podjelili;
Medić- 5 obitelji- 29 članova;
Milašević- 1 obitelj- 7 članova;
Novaković- 1 obitelj- 9 članova;
Panić- 2 obitelji- 7 članova;
Prgeša- 1 obitelj- 6 članova;
Perić- 2 obitelji- 20 članova;
Petropoljac Novak 1 obitelj- 3 člana;
Sarić- 3 obitelji- 37 članova-harambaša;
Scrbaz- 1 obitelj-2 člana;
Čulina- 7 obitelji-10 članova-imovinu nisu podjelili;


U Lukaru su još obitelji Duić, Vulić, Džepina (dvije) i Bielanović imale imovinu, ali nisu tu živjeli.

Nakon 100 godina, prema dokumentima, u Lukaru su živjele i slijedeće obitelji:

Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Novak, Parać, Stojanović i Vučić.



U Ljubotiću je 1735. popisano 7 rodova s 27 obitelji te ukupno 160 stanovnika.

To su bili:

Bilušić- 6 obitelji- 48 članova;
Klarić- 2 obitelji- 3 člana:
Jurić- 3 obitelji- 22 člana;
Knežević- 4 obitelji- 20 članova;
Lučić- 2 obitelji- 8 članova;
Vukiša- 2 obitelji- 11 članova;
Čavlina- 9 obitelji- 49 članova;


Posjede je tu imala i obitelj Brajković, ali nije tu živjela.
Prema sudskim spisima iz 1815. tu je živjela i obitelj Škrgić.



dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Lukar

Znate li što o prezimenu Mandarić iz lukara?

Još prije četiri mjeseca na mom blogu je postavljeno pitanje:
«Znate li što o prezimenu Mandarić iz lukara?»

Odgovor nažalost nije stizao. Ja sam se cijelo ovo vrijeme raspitivao za to prezime, i konačno sam jučer dobio odgovor.

A odgovor glasi:

U Lukaru je bila samo jedna kuća Mandarića.
Prema nekim informacijama ta kuća je bila jedna od najstarijih kuća u Lukaru.
Iz te kuće su u Knin, Oklaj-Drniš i Zagreb krenula trojica sinova prije pretpostavljam više od četrdesetak godina.
Navodno je jedan od sinova bio vojno lice, jedan je bio zastupnik u Saboru RH, a za trećeg neznam s čim se bavio.
Jedan od braće napravio je kuću u Oklaju (gdje je kasnije stanovao pekar Kolđeraj s obitelji), a zatim se preselio u Drniš gdje je napravio kuću.
Nije imao djece i odavno je već umro.
Šta se dešavalo s ostalom braćom, i gdje su danas nemam informacija.

Njihovim odlaskom iz Promine, nestalo je i njihovo prezime Mandarić.






(Objavljeno 10.04.2006.)

Zanimljivo je kako svatko bar jednom u životu postavi sebi pitanje o porijeklu svog prezimena.
Kad se gleda malo u prošlost Promine, može se primjetiti kako na neka prezimena podsjećaju samo natpisi na nadgrobnim spomenicima, fratarske knjige, razni povijesni dokumenti…
Tako su s vremenom nestala mnoga prezimena, a svjedoci smo da i dan danas nestaju.
Danas mi je jedan posjetitelj postavio pitanje «Znate li što o prezimenu Mandarić iz lukara?»
Iskreno rečeno ne znam. Ali ovim putem molim sve posjetitelje bloga ako znaju nekoga s tim prezimenom, ili bilo što zanimljivo uvezi prezimena ,da to napišu kao komentar.

Čitajući knjigu «Hrvati Dinare» pronašao sam nešto zanimljivo u vezi prezimena u Promini i to ću vam citirati:

Napisao Marko Sarić (Dio teksta:»Povijest života u selima oko Grahovskog polja i sudbonosna 1941»).

Hrvati iz Dalmatinske zagore, zapravo okolice planine Promine, stoljećima su se bavili uzgojem stoke, većim dijelom ovčarstvom.
Kako na području prominskih sela ljeti vladaju suša i nestašica vode, bili su prisiljeni u ljetnim mjesecima za svoju stoku potražiti hranu i vodu, koje je u izobilju bilo na području istočne strane Dinare.
Uobičajeno je bilo da su stoku vodili na ispašu početkom mjeseca lipnja, a vraćali je u mjesecu rujnu. Tako su to činili stoljećima, dok nisu počeli kupovati zemlju od bosanskih begova. Većinski vlasnici zemlje u Bosanskom Grahovu bili su begovi Sijerčići sa sjedištem u istočnoj Bosni-Goraždu.

Tako u Bosansko Grahovo, nakon kupnje zemljišta, dolaze sljedeće obitelji:

-Perići-Crni Lug;
-Bilandžija i Vulići-Korita
-Samardžija, Krpan i Žulj-Ugarci
-Sarići, Čulina, Karaga, Mandić, Kardum i Aralica –Mali Obljaj
-Duić, Sarić, Čulina i Flajs-Veliki Obljaj

Doseljeni Hrvati, uz ovce, počeli su također uzgajati i goveda i konje.
Bavili su se i poljodjeljstvom, odnosno sijanjem ječma i sadnjom krumpira kao i drugih kultura koje su u tim krajevima uspijevale…..

Ovo je samo dio članka… Inače iz knjige «Hrvati Dinare» može se još dosta toga zanimljivog citirati.

Za danas toliko….

Oznake: Prominsko prezime, Lukar