_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

četvrtak, 02.05.2013.

Vrijeme je za radnu akciju!

Na e-mail Promina bloga, dobio sam sljedeću poruku:

***
Dana 04.05.2013. (subota) , od 08:00 sati

...raditi će se na uređenju groblja Gospe Čatrnjske u Lukaru (košnja trave i korova).

Ovim putem molimo sve mještane koji imaju ukopna mjesta na spomenutom groblju, a posjeduju alat za košnju (motorna kosa - "trimer", ručna kosa....), a imaju slobodnog vremena, da nam se pridruže u čišćenju samog groblja, ali i okoliša groblja.

Ukoliko nas bude veći broj, i efikasno odradimo čišćenje na groblju kod Gospe, plan je da se isti dan odradi i čišćenje groblja kod Sv. Mihovila u Oklaju.

Gorivo i rezna nit za trimere ("španja") osigurani.

Hvala lijepa i tebi, Sanimire i svima koji se na bilo koji način odazovu na ovu akciju.

***


U ime ekipe koja organizira čišćenje, e-mail poslao Marko Perić



Što reći, nego vidimo se u subotu….moja kosilica je spremna!




Nadopuna posta 02.05.2013. 16:30 h


Odlučio sam napraviti nekoliko fotografija groblja kod Gospe Čatrnjske da vidimo kako izgleda prije "akcije".

Kod Gospe sam zatekao ekipu Suknovčana, Pandžića, koji su već danas krenuli u akciju i kosili travu ispred groblja.

Ali, dosta je priče, prepustimo je fotografijama:




A za sve one koji dugo nisu bili u Promini, evo važne obavijesti koja stoji na oglasnoj ploči kod ulaza u groblje:



nastavlja se...




Nadopuna posta 04.05.2013. 16:10 h


Akcija čišćenja groblja je iza nas, pa je red, da kao u nekadašnjoj emisiji "Slikom na sliku", objavim koju fotografiju na ovu temu.

Premda je najavljeno da se s čišćenjem groblje kreće u 08:00 h, sinoć je plan promijenjen, te su neki stigli već u 7:00 sati kod Gospe Čatrnjske.

Ja sam stigao u 8:00 i trimeri su bučili na sve strane, a moj trimeri koji mi je osigurao susjed Ago, čekao je spreman.

Dugo nisam radio sa trimerom, pa sam jedno vrijeme imao dojam da baratam s njim, kao Mujo u vicu s motornom pilom...kada je tek nakon 5 ispilanih metara drva čuo da se ista može i upaliti...pa pilanje ide puno lakše...

Kako kažu, -"gdje postoji volja...postoji i način da se nešto nauči", tako da sam i ja nakon nekoliko sati radio "ko veliki".

Uglavnom, trava se kosila na sve strane, a ekipa iz logistike se pobrinula da nam ne nedostaje goriva, španje, pive....i do 10 sati, sve oko groblja, i samo groblje je očišćeno.

Tek tada sam zapravo uspio vidjeti da nas ima preko dvadeset s trimerima!

Evo i fotografija:




i naravno jedna "milenijska" svih nazočnih:




Nakon groblja Gospe Čatrnjske, krećemo do sv Mihovila u Oklaju.
Za pola sata sve je bilo riješeno, tako da sam uspio napraviti samo nekoliko fotografija trimera, trenutke odmora i marende i tek jedna fotografija pokošenog groblja...




Kako nam je dobro krenulo, odlučili smo pokositi i groblje u Mratovu.
Trava je na mjestima bila visoka preko jednog metra...ali i tamo smo sve pokosili:





Mislio sam da je tu bio kraj našem poslu, ali onda sam čuo poziv "Idemo u Razvođe"

Neko je spominjao neko čašćenje, nekog pečenog janjca, i ja naivčina pomislio da idemo na janjetinu u npr "Pilipove dvore"... pa ja viknem za svaki slučaj-Di točno? (malo šale ne škodi..)

Idemo do crkve Svih Svetih!

Kako sam se malo zadržao dok sam napravio fotografije pokošenog groblja u Mratovu, dok sam stigao do crkve Svih Svetih, ekipa je već krenula prema pravoslavnoj crkvi Svete Nediljice:



Ovdje nije bilo toliko trave, pa je posao bio brzo gotov...i ja sam zbrisao kući.

Uglavnom, do 13:30, sav posao je bio riješen!


Post nije nešto, a nisu ni fotografije, jer sam danas prvenstveno uživao u zajedničkim radovima, trenucima nakon kojih se pitam koliko bi toga mogli korisnog napraviti kad bi ovako bili složni svaki dan?

Oznake: Gospa Čatrnjska, Sveti Martin, Mratovo, Razvođe, Oklaj

- 12:26 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 01.11.2012.

Gospa Čatrnjska Svi sveti 2012

Evo jedne prigodne fotografije, nastale prije nešto više od sat vremena.



Oznake: Gospa Čatrnjska

- 20:38 - Komentiraj post (3) - Link posta

četvrtak, 17.11.2011.

Gospa Čatrnjska opet utonula u mrak

Photobucket


Prvo kratko podsjećanje na postove koje sam već napisao na ovu temu:

*******************************************************************************
petak, 13.10.2006.
Gospa Čatrnjska dobila vanjsku rasvjetu

Link: http://promina.blog.hr/2006/10/1621645701/gospa-catrnjska-dobila-vanjsku-rasvjetu.html

Zahvaljujući angažmanu gospodina Ivana Bare crkva Gospe Čatrnjske sada dominira cjelim prominskim krajem.
Šta reći?

Svaka čast gospodinu Bari na njegovoj donaciji.

Čovik je obećao napraviti rasvjetu bez obzira koliko ga to truda i novca koštalo, i obećanje je ispunio.
Na opisivanje kako crkva izgleda noću ne treba trošiti riječi jer ih jednostavno nema.
Najbolje je pogledati fotografiju.

*******************************************************************************

utorak, 09.02.2010.
Gospa Čatrnjska utonula u mrak
Link: http://promina.blog.hr/2010/02/1627247024/gospa-catrnjska-utonula-u-mrak.html

Koliko sam samo puta s posebnim guštom i radošću promatrao Gospu Čatrnjsku, vraćajući se s puta iz Zagreba.

Ali ovaj put….svjetla više nije bilo.

Crkva Gospe Čatrnjske utonula je u mrak.
.......
Prominci, hoćemo li, možemo li upaliti ponovno svjetlo?

*******************************************************************************



nedjelja, 14.02.2010.

Gospa Čatrnjska utonula u mrak II dio

Link: http://promina.blog.hr/2010/02/1627256071/gospa-catrnjska-utonula-u-mrak-ii-dio.html

Razgovara sam danas sa Zvonom Barom, i saznao da je popričao sa fra Krešimirom na temu vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.

Ukratko fra Krešimir ima sljedeći stav:

Vanjska rasvjeta Gospe Čatrnjske je preskupa i Župa nema novca za plaćanje iste.

Tko želi da vanjska rasvjeta radi, neka to i plati.
(to bi bilo to-ukratko)

Moj prijedlog je sljedeći:

Ako je iznos od 450,00 kuna prevelik, smanjimo vrijeme rada vanjske rasvjete na 6 sati dnevno, te ćemo na taj način smanjiti trošak upola.

Iznos od oko 200,00 kuna, možemo pokriti na način da se skupi nas 10 koji će mo se obavezati svaki mjesec uplaćivati 20,00 (ili 45 ako će rasvjeta raditi kao do sada) kuna na žiro račun Župe sv, Mihovila-Oklaj, u svrhu pokrivanja troškova vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.

*******************************************************************************



subota, 20.02.2010.
Gospa Čatrnjska opet svijetli…

Link: http://promina.blog.hr/2010/02/1627271906/gospa-catrnjske-opet-svijetli.html
Rasvjeta je prije nekoliko sati uključena.

Zvone Bare se sa fra Krešimirom dogovorio da novac uplaćujemo na račun naše Župe…ali o tom ću detaljnije i više napisati sutra, jer se danas zbog obaveza nisam uspio naći sa Zvonom.

Evo fotografije Gospe Čatrnjske, napravljene doduše po kiši i bez stativa…tako da je možda malo lošija…

Ali ono što je najbitnije: Naša Gospa opet svijetli!

*******************************************************************************


Na kraju....došli smo do naslova ovog posta „Gospa Čatrnjske opet utonula u mrak“.

Prije nekoliko mjeseci saznao sam od fra Kreše da smo samo nas dvojica još uplaćivali obećani iznos za vanjsku rasvjetu Gospe Čatrnjske...a taj iznos nije dovoljan.
Već desetak dana Gospa noću „ne svjetli“, i sve sam se nadao da je to privremeno....ali kako stvari stoje...ipak nije riječ o privremenosti.

Doduše, netko se sjeto načina kako smanjiti troškove rasvjete, pa je jedan reflektor razbio (o čemu svjedoči sljedeća fotografija),



ali ni to nije pomoglo....:


Uglavnom...za kroniku nešeg malo mista ostaje podatak da je rasvjeta Gospe Čatrnjske iskuljučena u studenom 2011 godine, pet godina nakon postavljanja iste......


Nadopuna posta 09.12.2011 godine

Rasvjeta Gospe Čatrnjske opet svjetli, a razbijeni reflektor je zamjenjn novim.
Oko riješavanja ovog problema najviše se angažiirao Ivan Bare, koji je i postavio rasvjetu, prije pet godina.




Oznake: Gospa Čatrnjska

- 22:18 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 05.01.2011.

S Krke Prominske (U KOLOVOZU 1892)

Photobucket

U postu pod naslovom:
„Sanacija makadamske ceste Marasovine do kanjona rijeke Krke“
Link:
http://promina.blog.hr/2010/12/1628617636/sanacija-makadamske-ceste-marasovine-do-kanjona-rijeke-krke.html
....napisao sam:

„Ako malo bolje pogledate fotografiju na kojoj sam crvenom bojom označio cestu koja se uređuje, možete primjetiti da je njen početak na samom arheološkom lokalitetu, gdje se nalazi starohrvatski križ, a
neki kažu i starohrvatsko groblje (ako se ne varam), i bila bi prava šteta ako bi kojim slučajem prilikom uređenja ceste došlo do oštećenja arheološkog lokaliteta.

Nedavno sam pronašao jedan časopis za arheologiju iz 1892 godine koji nam donosi informacije o rimskim cestama-prelazima na rijeci Krki, te se opisuje kako je sa tog lokaliteta kojeg spominjem odnešena jedna
mramorna ploča na groblje Gospe Čatrnjske......

Evo, za ovaj post, donosim cijeli članak u kojem se navode Marasovine, ali i još nekoliko arheoloških lokaliteta uz rijeku Krku.


(Članak je objavljen u:„Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol.14
No.1 Ožujak 1892.“)

***************************************************************

Na Marasovini za rimsko i hrvatsko doba pokazuje se kao važna starinarska točka s ove strane Krke. Znameniti su ostanci rimskoga puta, koji se opažuju s lieve strane vodopada Bobodola, Tankom kosom priko Marasovina vodeći : istoku. Na ždrielu Tanke kose obstoje znatne ruševine, sa nekoliko grobova iz rimske dobe. Tu obstojaše znamenita rimska grobna poklopnica od fina crvenkastobielog mramora sa urisim i nadpisom. Odnesena i prikresana, danas služi za nadgrobnu ploču Jandre Čavline u Lukarskom groblju! Ovdi obstojaše takodjer znameniti starinski krst iz starije hrvatske dobi. Nezna se ili kud odnesen ili razbijen slučajno; ostala mu sama prostrana kamena uđubnica iznad jednog od znatnijeh grobova. Ove ruševine nalaze se siverno Ćavlinove kuće, a u sjevero.istok starog hrvatskog „Baničina" gradca po kilometra dalečine. Koliko na staro rimskoj točki, toliko na Baničinu gradcu i na istočnoj gradcu starinskoj točki (podzemne vodenjače, znakovi kula i dvorišta itd.) redovitim iskapanjem, sva je prilika, da bi se odkrilo znamenitih starina. Tri su poglavito točke e ove strane Krke od kninskog Ljubača do Rožkog slapa, okolo kojih opala se obiljeraznih starina, naime oko puljanske Okrute na Nečvenskomu Daljanu, te oko starog Bogočina. Na prostranoj višavi Okrute razplela se čitava rariža zidina i utvrda po boku, koje se steru osridnje mogile u krug. Na toj premršenoj mriži suhozidina tri se velika kupa razvaline ističu. Okolo podnevnoga kupa razabira se neka pravilnost zidova.
Već je dalekim tavnilom obavilo kroz rušenje i prematanje divljih napadača. I ovde ako nisu preistorifiki puci kroz gluhe vikove čamili, valjda istočni divljaci na ovome tvrdom položaju tvrdili i prigonili.
Prema Okruti stojaše glasoviti Burnum sa obstojećim lukovim rimskoga hrama, koje narod zove Šupljaja ili šuplja crkva. Veliki krug rimski ili puljanski (vallum) na čelu Okrute zaklapa na površju u nutarnje izorite ravnice znatne razvaline zgrada i grobova. Ob ovomu velikomu krugu pisalo se i nagadjalo svakako, ali dok izkopine ne razbistre njegovu prošlost, nije lako razsuditi, koliko je tu staro-rimskoga, koliko li staro-ilirskoga obilježja. (Vidi napomenu 1).Više puta i u razna doba ovdi se kopalo i našlo različitih starina, ali sve to ili je nevidom propalo, ili odneseno, ili razbijeno ili na koji drugi način za znanost izgubljeno! Krug je zamašit visinom i debljinom, vas zatrpat silnim gromilam, koje su zarasle u grmlju, šikarju i debeloj ledini, bez da se i gdi na njemu pokušalo odkopavati. Ništa se nemôže izvjestna dokazati, kako je stajao ovaj vallum prema Burnu; jeli bio spojen mostom ili prevoznim obćilim preko Krke. Neizvjestno je pričanje > gvozdenim kvákam, koja da se nalaze u poli Supljaje i Okrute; a silni vodeni živalj, koji se ubrvao na ždrielu Okrute i Šupljaje, kao i slučajni kataklizmi na Krki oborili su svaki znamen starine, koji je slučajno mogao obstajati za prelaz sjedne na drugu stranu. Svakako je znamenito, i po čemu bi se tvrditi dalo, da ova liburničko-rimska utvrda nije bila osamljena, pošto sa ovog položaja, uzpoređno vodio je put i kolosek rimski k Promoni sivero-istočnim obronkom brda Promine. Putu je trag dobro sačuvan, koloseku na nikoliko mista znatan je trag, ali u prostornoj cjelini vidi mu se slika samo više Šundovljevih kuća na Puljanim. U zidu kuće Ivana Šundova nalazi se komad nadpisa starijim slovim. To je razbijeni komad „are" kako je tu prispio ili sa kruga Okrute, ili iz brine, sa položaja duge stine, ili Petra-longa, kojoj se danas od starinara pripisuje važnost sa uklačenoga obstojećega nadpisa na Mratovu, nezna se. Na podne okruti stere se garovita visoravnica Miljacke. Na toj višavi polukružnim i dugoljastim vlakam prosulo se do dvie stotine manjih i većih mogila razbacanih na prostoru od kilometra i po. Na podne istim dižu se po tri crte tavnih suhozidina u četiri reda, upirući na uzdignutu kosu Daljana i na sivero-istočnu točku donjih Puljana. To su kao čudoliki
Napomena
Na krugu se nije kopalo još nigda, ali na unutarnjim razvalinam gradišta potražilo se novaca. Potražnici novaca i radoznale neznalice, još prvom polovicom ovoga stoljeća, i u razne povrate tu su pokušali kopanje; što se našlo, to se sve razprodalo ili razbilo. Koliko se danas priča, našlo se oglavina, stupova, posuđja, orudja, dva znamenita sarkofaga te na finoj mramoritoj ploči bass-rilief sa slikom kralja i kraljice sa krunom na glavi i ornatom zlatnim ili kakova znamenita vojvode itd. šanci ili okopi mogilastih gradišta. Slike tih mnogobrojnih šiljastih kružnih mogila i pomenutih zidina izgledaju kao zagonetna dva tabora čadorova, samo što ti ta slika s daleke davnine probija, kao kroz niku fantazmagoričnu prestavu nepoznatih boraca iz nepoznatijih doba. Kosa velikog Daljana diže se kao najznačajnija brina nad Krkom, od Nečvenkula do male Miljacke. Glava velikog Daljana izorito se diže iznad okolnih brina i duboke live obale Miljacke. Glavom Daljana stere se udobna ravnica od po kilometra prostora. Ovdi se stere drugi znameniti krug gradište taborište, slutim najprvo libumičko pak rimsko, te u pučkoj predaji hrvatski gradac Daljan sa velikom staro-slovenskom iliti hrvatskom mogilom. Krug koso paše višavu sa istočnoga ruba velike uvale do nad ponor podnevnoj brini prostor area u trokutnoj duljinom slici iznosi hektometar i po širine 10—12, 6, 8 — 10 metara visine. Krilnim debelim zidovim zahvaća višavu s jedne i s druge strane do u sastavak zapadnom završku, koji se uzdigao kamenitim pročeljem pod kupom tih razvaljenih zidina. Na unutarnjoj prostoriji zidina opaža se različitih ruševina iz najstarije rimske i hrvatske dobi. Unutri kruga nalazi se nekoliko grobova, koji sliče staro-hrvatskim grobovim na Bogatićskom starinarskom grobištu više Bogočina, okrenuti su od istoka : zapadu dugoljastom polukružnom slikom; na čelu i podnožju grobova usadjeni su kameni stejci sa nikom vrstom urisanih crta. Na sridini ili na čelu kruga diže se stara ogromna slavenska ili hrvatska mogila. Na povoru mogile razasuti stejci, grobovi, okresati kameni razne slike i spodobe nalik tučke, koplja, kosira, runa itd. Premisa klačarđasta, koja se opaža poglavito na dva prelomljena prodora kruga, na glavi i obronku istoga, pokazuju troje doba toga pradavnoga gradišta najkasnije hrvatske utvrde ili gradca. Znamenite su narodne priče o Daljanu, koje slute na njegovu najstariju prošlost hrvatsku u ovim krajevima. Po vrhu toga predaja jasno priča, da je Daljan bio utvrdjenim hrvatskim gradcem, a najkasnije razoren od divljih pasoglavaca? Ovliko površno iznašam > gradištu Daljana, > komu do sad još nitko nije pisao. Tri su znamenita taborišta na obalah Krke, koje Rimljani, prisvojiv od Liburna i Dalmata, utvrdiše i razširiše, to jest Krug (vallum) puljanski na Okruti, Daljan nečvenski više Miljaeke i Čučevski s one strane Krke do Šubića Banikula. Kao > Daljanu, tako i o Čučevskom gradištu ništa se do sad nije pisalo. Uhvam, da c'u ih zgodno obširnije i točno opisati, iznašajuč znamenitija pojedina starinska označja, obzirom na prilike izkopina, na značajnim crtam gradišta, bez kojih i u napried ova zamašna znanja ostat će kao nieme švinge ljubopitnih gatalaca u neodkrivenu starinu, u daleku prošlost.
Grgur Urlić Ivanović.

***************************************************************




Osim ovo zapisa, na nekadašnjem forumu drnic.com-a pronašao sam jedan navod nepoznatog autora, koji donosim u nekoliko odabranih navoda:

Magistralni prijelaz preko rijeke Krke u antici u Marasovinama

Magistralni rimski put, Krku je prielazio preko niske sedrene barijere Bobodol (Čavlina buk op.a). Ovdjee, 7 km nizvodno od Knina počinje srednji tok rijeke i to je prva sedrena barijera Krčkog kanjona. Nalazi se u ataru sela Radučić s desne strane Krke i sela Marsovine na lijevoj strani rijeke. Seljani Marasovina slap zovu Čavlina buk, dok ga seljani Radučića nazivaju Bobodol. U novinskim člancima i povijesnim izvorima najcešće se javlja ime Bobodol. Treba razlikovati susjedno selo Bobodol, koje se nalazi malo izdvojeno od desne obale rijeke, odnosno od lokacije istoimenog slapa. Danas je mali slap Bobodol (Čavlina buk op.a) gotovo potpuno uništen prokopom kanala usred sedre slapišta, kroz koji sada protječe sav tok rijeke. Nekada se pod samim slapom širilo tzv. Marasovsko (po nekima Bobodlosko jezero op.a) jezero, dugacko 1100 m, široko 300 metara. Jezero je nestalo smanjenjem visine Bilušića buka, sljedećeg slapa u nizu krčkih slapova. Ovakva nemilosrdna devastacija slapova na ovom dijelu rijeke motivirana je pokušajima da se ubrza protok vode i spriječe ili bar smanje poplave okoline Knina. Međutim jedina korist ovakvih radnji, bilo je bogatstvo arheoloških nalaza koji su pronađeni na lokalitetu slapa Bobodol (Čavlina buk op.a).

Već u 18. Stoljeću putopisac Alberto Fortis obilazeci Krku bilježi interesantan nalaz u sedri slapa Bobodol:
"Prije nekoliko godina prilikom iskopavanja na tom mijestu po vladarevoj naredbi, pronađen sedam stopa duboko u sedri arhitrav i krovni vijenac od grčkog mramora divno ukrašen bareljefima koji predstavlja cvijetne vijencice, kornjače, krokodile i druge vodozemne životinje. Vjerojatno je stajao na vratima nekog nimfeja. Kninski su ga fratri dovukli do Bobodola i uzeli jedan njegov dio razbivsi ga na žalost po običaju vijerskog barbarstva za nekakav ukras u svojoj crkvi".

Stoljeće kasnije, 1847. godine, list "La Dalamazia" donosi izvjestaj o nalazima pronađenim prilikom hidrauličkih radova u sedri slapa Bobodol. Tako se u pomenutom novinskom clanku nabrajaju:
"piloni di pietra" - kameni piloni,
"un capitelo di pietra di ordine corinto"- korintski kapitel,
"un idoletto di metallo" - matalna figurica,
"un tubo di piombo con testa di leone ad un estremita" - olovna cijev s lavljom glavom na jednom kraju.

Iste nalaze spominje i britanski putopisac Sir. James Gardner-Wilkinson, s dodatkom jos jednog predmeta pronadjenog u slapu Bobodol, "spiral column" - spiralni stup.
Prilikom ovih radova 1847. godine pronadjen je i jedan epigrafski spomenik, neuobičajen rimski natpis koga je tesko protumaciti jer je pisan iskljucivo skracenicama.

M A S
Q B R
F N V S
V L S

Posveta M A S vjerovatno je namjenjena bogu rata Martu, obzirom na blizinu vojnog logora Burnum, ali i na nedaleki nalaz s istom posvetom,. Međutim natpis se moze citati i kao Mercuri Augusto Sacrum, odnosno mogao je biti podignut i bogu Merkuru. Poslednji red je sasvim sigurno Votum Libens Solvit.
U korpusu rimskih natpisa provincije Dalmacija CIL III pod brojem 2827 nalazi se dokumentiran jos jedan rimski epigrafski spomenik pronađen kod slapa Bobodol:
NEPTVNO
SAC
L
LIPO
V S L

Natpis je očito posvećen bogu voda Neptunu, što je i logično s obzirom na mjesto gde je pronađen. Spajajući činjenice pronalaska ovog natpisa, sa pronalaskom dijela arhitrava ((ili epistil- greda koja leži na kapitelima stupova op.a) s reljefima vodozemnih životinja, pa i odlomku spiralnog stupa, možda ne bi bilo previše tražiti na ovom mjestu postojanje i Neptunova hrama, ili ako pustimo mašti na volju, možda hrama nekog Liburnskog Neptuna, kao sto je to npr. Japodski Bindus Neptunus iz dolini Une. Krka je sigurno mnogo značila u životu domaćeg stanovništva, tako da se bar šire paralele sa obožavanjem Binda Neptuna, sa lokaliteta Privilica nedaleko Bihaca, logično nameću. Međutim ako i nije riječ o bilo kakvoj vezi sa domaćim kultovima, mogao je to biti rimski Neptun, koga su kao boga rijeke obožavali stanovnici Burnuma, i okolnih naselja, sa rimskim ili romaniziranim stanovnistvom.. Nije suviše napomenuti da je negdje na podrucju Burnuma, mozda čak u kanjonu Krke, pronadjen dio skulpture, "kolosalno poprsje Neptunovo", koje se do pred kraj 19.stoljeća, zajedno sa mnogim vrijednim spomenicima nalazilo izlozeno na trgu u Kistanjama, najvecem naselju na podrucju srednjeg toka rijeke Krka.
Ipak prisustvo Neptuna, opet ne mozemo drugacije objasniti nego poštovanjem rijeke Krke, koja je sasvim sigurno bila postovana i prije dolaska rimskih legija.

Pedesetih godina XX stoljeće vršeni su posljednji radovi na prokopavanju slapa Bobodol. Tada je u sredini slapišta sedrena barijera potpuno uništena i tom prilikom su iz sedre izvađeni veliki kvadratni blokovi pravilno obradjenog kamenja, sasvim sigurno djelovi rimskog mosta. Kameni blokovi su izvuceni u selo Marasovine, neki su iskorišteni kao građevinski kamen, a neki se mogu i danas vidjeti u centru sela.

Rekapituliramo li sve nalaze pronađene kod slapa, odnosno u samom slapu Bobodol, vidjeti cemo da se tu pored velikih kamenih blokova, nasao epistal s reljefima vodozemnih zivotinja, korintski kapitel, spiralni stup, natpis posvećen Neptunu, natpis posvecen vjerojatno bogu Martu, protočna slavina u obliku lavlje glave s razjapljenom čeljusti, kroz koju je proticala voda, i metalna figurica. Sve to jasno govori da se ovdje kod Bobodola nalazio rimski most na trasi važnog rimskog putnog pravca Salona - Burnum, ali kao što smo već rekli, postoji mogucnost da je kod samog mosta bio je podignut i hram bogu vode Neptunu.

Protočna olovna slavina s lavljom glavom čuva se danas u Arheološkom muzeju u Zadru. Do sada se smatralo da potice iz samog Zadra, ili iz neke anticke sjeverno dalmatinske gradske sredine, jer je u muzejskim inventarskim knjigama vodjena bez mjesta nalaza. Medjutim u pomenutom članku lista "La Dalmazia" jasno stoji da su metalni idol i olovna cijev s lavljom glavom preneseni u Zadar.

Pored navedenih nalaza iz samog slapa, u blizoj okolini imamo jos nekoliko arheoloskih nalazista. Tako i na vrhu, s lijeve strane kanjona, neposredno iznad slapa Bobodol, nalazimo ostatke iz vremena rimske dominacije. Lokalitet se nalazi bas na mijestu gdje put izlazi iz kanjona, i prilazi na ravan dio prominskog platoa. To je atar sela Marasovine, a odavde potice nalaz fragmentovano ocuvanog epigrafičkog spomenika, Natpis je gotovo potpuno unisten, sačuvana su samo fragmenti dva reda natpisnog polja:

I . AVG . F . D
VII

Prema K. Patschu čitanje natpisa bi bilo:

Ti. Caesari div ) i Aug (usti) f (ilio) D (ivi nepoti Auigusto.../
imperatori) VII....

Natpis je sa svih strana pa, i na poleđini oštećen, tako da nije jasno nije li u ovom slučaju riječ o fragmentovanom miljokazu.
Na istom mjestu nadjen je i poklopac sarkofaga, ako cemo tako protumaciti rijec "poklopnica", kako se nalaz nevijesto opisuje u jednom putopisnom clanku s kraja 19. stoljeća, ili je možda riječ o nadgrobnoj steli, jer jedini opis ovog danas izgubljenog spomenika pominje urise i natpis, što nam opet može govoriti da se na ovom mjestu nalazila i rimska nekropola.

Ostaci koji se danas vide na ovom polozaju ne pripadaju antickom periodu, vec kasnom srednjem vijeku. Tu se nalazi nekoliko razbijenih pločastih stećaka i jedan križ ukrašen poluloptastim ispupćenjima na završetcima krakova križa, i u sredini s ukrasom reljefa jelena izvijene glave, tako da su mu rogovi okrenuti prema dolje. Nalazi s ovog lokaliteta, koji je u bliskoj vezi sa slapom Bobodol još jedan su dokaz važnosti upravo ovog pravca puta za Burnum.

Na suprotnoj desnoj obali rijeke Krka nalazi se selo Raducic. Međutim pošto prema podjelama seoskih atara, slap Bobodol nekako više pripada selu Marasovine, na lijevoj obali, tako u Radučiću izgleda da nema nalaza koji poticu iz samog slapišta. Ipak i ovdje su zabilježeni vrlo zanimljivi nalazi iz perioda rimske dominacije. Ističu se dva natpisa,pronađena krajem prošlog stoljeća, uzidani u kucu Šime Radića iz Radučića Posebno natpis koji nosi titulaciju cara Klaudija, a koga podiže P. Antius, zabilježen kao namjesnik provincije Dalmacije 51/52. godine. Natpis je vjerojatno stajao na nekom većem javnom spomeniku.

Drugi natpis iz Raducica je uobicajen nadgrobni spomenik. Svi spomenuti nalazi, koji su pronađeni kod samog slapa Bobodol, potpuno su zanemareni u arheoloskoj, pa i putopisnoj literaturi, prve polovine 19. i cijelog 20. stoljeća, a lokalitet je ponovo aktualiziran tek sada, što ipak nije sasvim logično s obzirom da je rijec o pravcu magistralne rimske komunikacije, sagrađene još u I vijeku, za namjesnika Dolabele, tzv. "forma Dollabelliana", u pravcu Salona-Andetrium-Magnum-Promona-Burnum, koja je u Dolabelino vrijeme završavala u podnožju brda Ilica, odnosno "ad imum montem Ditionem Ulcirum". U arheoloskoj znanosti do dosada se smatralo da se rimski magistralni prelaz nalazio kod slapa Brljan, pod Burnumom, vojnim logorom XI legije, medjutim tu je prijelaz mnogo komplikovaniji, bolje receno u rimsko vrijeme bio je gotovo nemoguc, a mora se konstatirati i cinjenica da ovdje uz samu rijeku nema nikakvih arheoloskih tragova.

Arheologe koji su se bavili tim problemom zavaravao je suvremeni prijelaz kod Brljana, i protočna brana koja je skrenula tok rijeke Krke kroz podzemni tunel prema hidroelektrani Manojlovac. Suvremeni prijelaz je moguć zbog toga sto je u strme hridine na desnoj obali Brljana, jednostavno usječen suvremeni put.
(Kraj članka/komentara nepotpisanog autora objavljenog na forumu web stranice www.drnic.com 2002 godine- ja mu se ovim putem zahvaljujem na temeljitoj obradi ove teme)

Nadam se da sam ovim člankom naveo dovoljno razloga da izvođač radova na „Sanaciji makadamske ceste Marasovine do kanjona rijeke Krke“ obrati pažnju na moguće arheološke iskopine, te ukoliko na njih naiđe, neće poput mnogih prije njih uništiti bagerom (dokaze)- kako bi si olakšao i ubrzao posao (jer dolazak arheologa usporava radove!).


Oznake: Marasovine, Gospa Čatrnjska, Bobodol

- 20:58 - Komentiraj post (3) - Link posta

subota, 20.02.2010.

Gospa Čatrnjske opet svijetli…

Jučer sam u jednom komentaru napisao:

* * * * * *
„Maloprije me na telefon nazvao i jedan prijatelj koji se uključuje u ovu akciju, te se obavezuje do kraja godine svaki mjesec uplaćivati po 200.00 kuna za troškove vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.

U subotu ću se naći sa Zvonom Barom, te ćemo tada najvjerojatnije i uključiti rasvjetu.
Račun za struju plaćat će se direktnim uplatama na računa HEP-a, a svi oni koji su se odazvali ovoj akciji, detalje će dobiti na svoj e-mail uskoro.

Zahvaljujem se svima koji su se uključili u ovu akciju, te prihvatili obavezu plaćanja rasvjete do kraja 2010 godine.“
* * * * * *


Rasvjeta je prije nekoliko sati uključena.
Zvone Bare se sa fra Krešimirom dogovorio da novac uplaćujemo na račun naše Župe…ali o tom ću detaljnije i više napisati sutra, jer se danas zbog obaveza nisam uspio naći sa Zvonom.

Evo fotografije Gospe Čatrnjske, napravljene doduše po kiši i bez stativa…tako da je možda malo lošija…

Ali ono što je najbitnije: Naša Gospa opet svijetli!

Photobucket


Nadopuna posta 21.02.2010.

Evo kako bi trebala izgledati uplatnica za rasvjetu Gospe Čatrnjske.
Navedeni iznos je za sada 50,00 kn mjesečno, ali pošto je sada rasvjeta podešena na uključivanje od 19:00 do 24:00 sati, trošak će u sljedećim mjesecima vjerojatno biti manji, ali o tom će oni koji su odlučili sudjelovati u ovoj akciji biti na vrijeme obaviješteni.

Photobucket



Oznake: Gospa Čatrnjska

- 22:09 - Komentiraj post (5) - Link posta

nedjelja, 14.02.2010.

Gospa Čatrnjska utonula u mrak II dio

Prije četiri dana napisao sam u jednom od komentara:

* * * * *
Kad smo kod rasvjete Gospe Čatrnjske;
Saznao sam… račun za struju je oko 450,00 kuna mjesečno…a rasvjeta radi skoro 12 sati dnevno.
Ako je račun previsok, onda se može rasvjeta programirati da se uključuje u 18:00 i radi do 24:00 sata, te na taj način smanjiti račun skoro upola…




Kontaktirao sam Zvonu Baru, i on će o ovoj temi popričati u subotu sa fra Krešom, pa ćemo vidjet što će biti dalje…

* * * * *

Razgovara sam danas sa Zvonom Barom, i saznao da je popričao sa fra Krešimirom na temu vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.

Ukratko fra Krešimir ima sljedeći stav:

Vanjska rasvjeta Gospe Čatrnjske je preskupa i Župa nema novca za plaćanje iste.
Tko želi da vanjska rasvjeta radi, neka to i plati.
(to bi bilo to-ukratko)

Moj prijedlog je sljedeći:

Ako je iznos od 450,00 kuna prevelik, smanjimo vrijeme rada vanjske rasvjete na 6 sati dnevno, te ćemo na taj način smanjiti trošak upola.
Iznos od oko 200,00 kuna, možemo pokriti na način da se skupi nas 10 koji će mo se obavezati svaki mjesec uplaćivati 20,00 (ili 45 ako će rasvjeta raditi kao do sada) kuna na žiro račun Župe sv, Mihovila-Oklaj, u svrhu pokrivanja troškova vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.


Eto, za sada smo Zvone, Marko Perić i Ja spremni na ovakav način pokušati uključiti ponovno vanjsku rasvjetu…a svi ostali zainteresirani mogu se javiti na e-mail promina.blog.hr@gmail.com, ili direktno fra Krešimiru.


Ovim putem pozivam sve koji imaju neku bolju ideju za rješavanje ovog problema da je iznesu…
Možda nas trojica i nismo u pravu…

Možda rasvjeta i ne treba više obasjavati noću Gospu Čatrnjsku????



Nadopuna posta:

Na mobitel mi je stigla sljedeća poruka:
„Bok susjed!
Računaj na mene za rasvjetu!
Pozdrav, Škare“

Eto, za sada nas ima četvero….hoće li se još netko javit pa da idemo po uplatnice za struju u fra Krešimira?



Oznake: Gospa Čatrnjska

- 11:59 - Komentiraj post (5) - Link posta

utorak, 09.02.2010.

Gospa Čatrnjska utonula u mrak

Prije nešto više od tri godine, uz pomoć gospodina Bare iz Suknovaca, crkva Gospe Čatrnjske dobila je vanjsku rasvjetu.

Pisao sam o toj temi u postu pod naslovom:
Gospa Čatrnjska dobila vanjsku rasvjetu
Pod linkom:
http://promina.blog.hr/2006/10/1621645701/gospa-catrnjska-dobila-vanjsku-rasvjetu.html


Koliko sam samo puta s posebnim guštom i radošću promatrao Gospu Čatrnjsku, vraćajući se s puta iz Zagreba.
Ali ovaj put….svjetla više nije bilo.
Crkva Gospe Čatrnjske utonula je u mrak.
Kad malo bolje razmislim, u cijeloj ovoj priči, ima jako puno simbolike

Zapitam se, da li smo mi u Promini utonuli u duhovni mrak?
Zapitam se, da li smo mi svjesni u koliki smo utonuli mrak?

Navodno je račun za vanjsku rasvjetu bio prevelik za našu Župu, I rasvjeta je isključena.
Ipak, mislim da je fra Krešo ovim potezom pokušao probuditi sve nas…potaknuti na razmišljanje o trenutku u kojem živimo, o značaju vjere u našem životu.
“Opaliti šamar svima”- da se konačno probudimo.

Bit ću iskren, I ja sam tužan i razočaran kad vidim sve ovo oko sebe.

Žalostan sam kad ljude raduje djeljenje otkaza….
Žalostan sam kad se ljudi raduju rušenju tuđih mukotrpnim radom izgrađenih kuća…
Žalostan sam kad ljude čini sretnim gašenje promina.blog.hr-a….i kažnjavanje Urednika sa novčanima iznosima od nekoliko desetaka tisuća kuna….

Pa šta je s vama ljudi?
Za kakvu se vi to Prominu borite?
Čije interese štitite?

Zar se tako naseljava Promina?
Zar se tako pomaže mladima ljudima da u Promini ostanu?
Postoji li netko u Promini tko nešto vrijedi I ima svoje mišljenje, a da trenuta vlast s njim nije u sukobu?


Fra Krešo, znam da Vam nije lako s nama…ali ako I “Bog od nas digne ruke”…….

Prominci, hoćemo li, možemo li upaliti ponovno svjetlo?


Oznake: Gospa Čatrnjska

- 18:00 - Komentiraj post (16) - Link posta

srijeda, 09.09.2009.

Mala Gospa u Promini

Kako je jučer bilo kod Gospe Čatrnjske, neću vam opisivati riječima…ali zato možete pogledati djelić fotografija pod linkom:

http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Mala%20Gospa%20Lukar%202009/

Oznake: Gospa Čatrnjska

- 22:59 - Komentiraj post (5) - Link posta

nedjelja, 30.08.2009.

Mala Gospa 2009


Ili link:http://www.zkpromina.hr/wp-content/uploads/2009/08/plakat-indd.jpg


Oznake: Gospa Čatrnjska

- 20:50 - Komentiraj post (1) - Link posta

nedjelja, 12.07.2009.

Završeno uređenje Gospe Čatrnjske

Subota ujutro, bila je u mom dnevnom rasporedu rezervirana za spavanje makar od 7:30 do 10:30 sati, jer sam se taman vratio iz noćne smjene.
Pokušavao sam zaspati, ali mi se cijelo vrijeme po glavi motao post „Vratija se John Medic iz Amerike“.
Glavnina priče bližila se kraju, a ja polako tonuo u san…kad odjednom „usred zone sna i jave“ zvoni mobitel…


Javim se…kad sa druge strane čuje se glas „'Alo Sany Bare je…slušaj…danas stiže oltar i namještaj za crkvu Gospe Čatrnjske…Bi li mogao doć' i napravit koju fotografiju….
Kad trebam doć? –upitam Bare….
Ajde….čujemo se čim stigne kamion….
Od spavanja nije bilo ništa, pa sam odlučio vrijeme dok čekam Barin sljedeći poziv posvetiti pisanju već spomenutog posta….

Sad malo preskačem događaje….i evo me već pred crkvom Gospe Čatrnjske….

Uobičajena ekipa kad su neki radovi u pitanju je već spremna, i radove (u svom stilu) otvara Ive.
„Njegov križ“ nije lak, i fra Šime mu priskače u pomoć pokušava Ga uputiti na pravi put….
Nakon Ive…krenulo je prenošenje i ostalih prilično teških elemenata od kojih su kamenoklesari trebali sastaviti oltar, ambon i svetohranište.
Kako bi teški elementi izgubili na težini…Ive je svako malo uskakao sa svojim „dozama“ humora….
Nekako u isto vrijeme kad i kamenoklesari….stigao je i stolar sa svojom ekipom koja je donijela namještaj za sakristiju.
Kamen po kamen…ploča po ploča….i svi su elementi bili spremni za montažu….majstori su se uhvatili posla…a ekipa pomoćnika je bacila na šije…i otišla na partiju balota….
Dogovor je bio da se opet sastanemo svi zajedno kad bude podizanje najteže ploče…i tako je i bilo….
Doduše, ja podizanje te ploče nisam fotografirao…ali sam zato napravio jednu „milenijsku“ fotografiju svih koji su pomogli majstorima, olakšali im svatko na svoj način opisani posao.

Nakon obavljenih radova, slijedila je zakuska za sve „sa slike“ u Zlate u organizaciji fra Šime.

Danas (nedjelja) sam napravio još nekoliko fotografija u crkvi Gospe Čatrnjske, i sada možete vidjeti na fotografijama cijelu priču koju spominjem u ovom postu zabilježenu okom kamere pod linkom:

http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Postavljanje%20oltara%20u%20Gospe%20Catrnjske/

Tko je izradio projekt….tko obavio kamenoklesarske i stolarske radove….tko sve to financirao…tko organizirao…moći će te pročitati u jednom od mojih postova vjerojatno uskoro…

Fra Šime me zamolio da se nađemo potkraj mjeseca kako bi se dogovorili oko sljedećeg broj Župnog lista „Promina“ i još nekih stvari vezanih za „Prominsko lito“ koje će se održati u sklopu fešte za Malu Gospu….Tako da bi mogao neke informacije o svim planiranim događajima dobiti "iz prve ruke".






Oznake: Gospa Čatrnjska, religija

- 23:34 - Komentiraj post (1) - Link posta

nedjelja, 14.06.2009.

Prva pričest u Promini 2009

Prije tri dana, točnije 11.06.2009 (četvrtak) na Tijelovo, generacija djece rođene 1999. i 2000. godine, imala je svoju Prvu pričest.
Fra Šime je djecu danima pripremao za ovaj veliki, svečani događaj, i to se u svakoj minuti, svakom trenutku osjećalo.
Tako je naših 12. prvopričesnika svako malo izlazilo za Oltar, i samouvjereno recitiralo, čitalo dijelove Biblije.


Crkva Gospe Čatrnjske, tako je u čevrtak bila mjesto koje je zračilo nekom posebno dječjom radošću, mirom, a i fra Šimina propovijed je bila u skladu sa svim spomenutim.

Ipak, riječi su riječi, i teško bi bilo sve opisati, ali zato sam za vas odabrao od svojih 500-tinjak fotografija, 60-ak koje bi mogle ovu moju priču puno ljepše ispričati.

Fotografije možete pogledati pod linkom:
http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Prva%20pricest%20u%20Promini%202009/

Oznake: religija, Gospa Čatrnjska

- 12:03 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 15.10.2007.

Arheološki lokaliteti u Promini III dio-Lukar

Područje uokolo crkve Gospe Čatrnjske, najčešće nas podsjeti na bogatu arheološku baštinu Promine.

Ukoliko i danas na putu iz Lukara, dvadesetak metara nizbrdo cestom, nakon zvonika Gospe Čatrnjske pogledate pozornije gomilu odbačenog građevinskog materijala i raznog otpada sa lijeve strane puta… uočit će te u obrušenoj padini, ploče grobnice iz vremena turaka… (kako neki kažu).

Nasuprot tog groba-preko asfaltnog puta…nedavno je netko iskopao novu grobnicu, i njenim se kopanjem također «ušlo» u jedan jako star grob.
Sjećam se da su još prije rata, neki prilikom kopanja grobnica na južnom dijelu groblja, na potezu od mrtvačnice prema čatrnji naišli na dubini od jedan metar… na zidove neke građevine duge desetak i široke skoro jedan metar- Da li je netko to kasnije istraživao nije mi poznato. Uglavnom, ta je pozicija danas cijela «prekrivena» novosagrađenim grobovima.

Jednom mi je otac pričao kako je netko u Lukaru prilikom obrade polja slučajno naišao na grobnu ploču. Kad su je podigli… u grobnici su pronašli pokojnika u sjedećem položaju, a ispred njega obješene komaštre i bronzin.
Sve što je pronađeno u grobnici, navodno je završilo u nekom muzeju, ali mi nije poznato kojem.

Fra Ivan Maletić nam u svom tekstu objavljenom na internetu pod nazivom «Promina» za Lukar navodi slijedeće:

U 9. ili početkom 10. stoljeća postojala je u Lukaru, starohrvatska crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji, kasnije nazvanoj Gospa Čatrnjska - po čatrnji (bunaru) uz crkvu u kojoj je izvor voda.
Padom Knina (28. V. 1522.), Turci zauzimaju i Prominu.
Iz njihovih dokumenata saznajemo da je tada u Promini bilo pet rimokatoličkih crkava (Lukar, Mratovo, Necven, Oklaj i Babodol). Iz izvješća skradinskog biskupa fra Tome Ivkovica iz 1630. o visovačkim župama Skradinsko-kninske biskupije nalazimo i župu Otiblic (Hotiblic; Supelic), mjesto danas nazvano Šuselj, koja je obuhvaćala teritorij sadašnje župe Promina. U njoj je po tom izvješću tada bilo 140 katoličkih obitelji te 5 srušenih crkava. Istu župu nalazimo i u mletačkim spisima iz godine 1626.


Evo i nastavka već spomenutog teksta iz prethodnih postova na temu arheologije Promine:

U selu Lukar kod crkve sv. Gospe Čatrnjske u mjesnom groblju, nalazi se također slabo istražen arheološki lokalitet s dugim kontinuitetom od antike do srednjeg vijeka.
Na istočnom rubu groblja čak su i pokušana manja arheološka istraživanja koja zbog nedostatka novca nisu nikad završena. Prilikom radova naišlo se na sklop zidova nekakve antičke građevine, ali bez nalaza kojima bi mogli datirati lokalitet. Jedino što bi se moglo izdvojiti jeste ulomak rimske posude s natpisom Q Clodi Ambrosi.

Prilikom popravka crkve 1989. godine u temeljnom zidu s zapadne strane pronađen je ulomak ornamenta obrađen s obje strane, rađen od nekvalitetna bijelog kamena.
Na fragmentu s jedne strane sačuvana je jednostavna struktura s dva reda utora unutar koje je stilizirana palmina grančica, a s druge strane tri kraka šestokrake zvijezde.
Pored toga, ovdje je 1896. Zabilježen nalaz ulomka pluteja sa predstavama golubice i jelena.
Ove nalaze možemo smjestiti u starokršćanski period kao dijelove starokršćanskog sakralnog objekta koji se nalazio na istom mjestu suvremene crkve.

Gradina Šušelj koja se nalazi neposredno iznad lokaliteta morala je imati veliki značaj u predrimskom vremenu. Njen prostrani pitomi plato koji danas sluzi kao oranica omogućavao je život većem broju stanovnika. Gradina je dominirala širokim prostorom unaokolo i najpogodniji je strateški položaj na cijeloj prominskoj visoravni. Ipak, na gradini se ne nalazi antičkih ostataka, sto bi moglo značiti da nije nastavila živjeti za vrijeme rimske dominacije.

Susjedna gradina u zaselku Čuline koja naizgled daje mnogo manje mogucnosti, bogata je nalazima krhotina rimskih posuda i sasvim sigurno nije prekidala kontinuitet života nakon rimskih osvajanja.

Strateški značaj gradine Šušelj počeo se ponovo koristiti tek u srednjem vijeku, kada je ovdje egzistirao castrum Hotiblich, poznat iz povijesnih izvora.

Oznake: Arheološki lokaliteti u Promini, Lukar, Gospa Čatrnjska

- 20:30 - Komentiraj post (3) - Link posta

subota, 13.10.2007.

Milijun kuna za Prominu

Kapela sv Roka u Čitluku-Promini

Prije dva dana na web stranici «Radio Drniša», pronašao sam članak vezan za Prominu pod naslovom:

«S milijun kuna prikupljenih međusobno četrdesetak Prominjana koji žive u Zagrebu uredili su Gospu Čatrnjsku u Lukaru i prostor oko crkve Sv. Roka u Čitluku»

Prije nekoliko dana, točnije 07.10.2007. u Čitluku je svečano «otvoren» novouređeni trg ispred kapele sv Roka.
Bila je to prigoda da fra Šime uruči zahvalnice svima onima koji su mu pomogli urediti trg, ali i prilika za još jednu zahvalu svima onima koji su pomogli urediti crkvu Gospe Čatrnjske.

Evo nekoliko citata iz teksta Matilde Jelčić, novinarke Radio Drniša:

«U radove je utrošeno oko 500 tisuća kuna a zajedno smo se dogovorili na koji način urediti prostor oko crkve. Riječ je o novcu kojega su prikupili Prominjani koji žive u Zagrebu a htjeli su nešto učiniti za svoj rodni kraj, kazao nam je Prominski župnik fra Šime Nimac».

«Koliko su raseljeni žitelji Promine vezani uz rodnu grudu govori i činjenica da je uređenje trga uz crkvu Sv. Roka u Čitluku već druga ovakva akcija.
Naime, za blagdan Male Gospe 08. rujna u novom ruhu predstavljena je i Gospa Čatrnjska u Lukaru.
- Postavljen je novi mramorni pod od 250 kvadrata, izmijenjen je inventar crkve, uređeno je kameno predvorje kao i samo groblje uz crkvu.
I ove radove su u visini od 500 tisuća kuna financirali Prominci iz Zagreba. Njih 40-tak doniralo je čak milijun kuna, a sveukupno radovi su potrajali godinu dana, naglasio je fra Šime».

Čini mi se da je fra Šime zaboravio spomenuti novinarki da je za Malu Gospu uručio zahvalnice ljudima iz HEP-a… Končara…. Brodarskog Instituta….HE Miljacke,…. Ljudi čije porijeklo nema nikakve veze sa Prominom, a pomogli su uređenje crkve sa skoro dvjesto tisuća kuna!
Iza cijele priče oko Gospe Čatrnjske stoji Prominka koja ne živi u Zagrebu, ali je uspjela nagovoriti rukovodstvo HE Miljacke - HEP na pomoć u uređenju crkve…. ali to je ipak jedna malo duža priča…..

Zadivljen sam rečenicom: »Njih 40-tak doniralo je čak milijun kuna»…

Kad se samo sjetim da u Zagrebu živi preko deset tisuća Prominjaca i njihovih potomaka…. a Split, Zadar, Rijeku…Šibenik da i ne spominjem….

Ma mi bi sa samo malo napora mogli skupit i milijune kuna i pokrenuti Prominu… i gdje bi nam bio kraj…

Članak Matilde Jelčić možete pogledati pod linkom.



Kad su započeli radovi uređenja kapele sv Roka, napisao sam post na tu temu.
U tom postu možete pogledati kako je okoliš kapele izgledao tada, i kako je prema nacrtu trebao izgledati novi trg.
Post se nalazi pod linkom.


Oznake: religija, Gospa Čatrnjska, Život u Promini

- 21:05 - Komentiraj post (9) - Link posta

četvrtak, 14.12.2006.

Osvjetljena crkva Svih Sveti u Razvođu

Pogledaj veću fotografiju




Nakon što je napravljena vanjska rasvjeta crkve Gospe Čatrnjske (o čemu sam već pisao), ovih dana vanjsku rasvjetu je dobila i crkva Svih Svetih u Razvođu.
Imam osjećaj da su se Prominci počeli takmičiti u dobrim djelima, i to me baš raduje.
Ja se nadam da će se sada naći i netko iz Mratova tko će osvijetliti crkvu svetog Martina.
Inače, crkva svetog Martina uskoro bi trebala dobiti i kip svetog Martina, jer je jedan Prominac fra Šimi obećao snositi sve troškove izrade kipa.


Ali da se opet vratimo u Razvođe….

Tko je i kako sudjelovao u izradi vanjske rasvjete Svih Svetih, najbolje je opisao Mario Juric u svom komentaru:


«»»Evo sa velikom radošću mogu reci:
" U Razvođu crkvica se bijeli koda su je anđeli donijeli"

Od večeras (11.12.2006.) crkva Svih Svetih u Razvođu je osvjetljenja.
Nadam se da će puno ljudi biti oduševljeno kao i ja jer prekrasno izgleda u ovoj tamnoj noći.
Prenijet ću vam komentar fra Šime:
"izgled lipše nego velike crkve… ista je kao crkve uz more …bravo"
Opet ću iskoristiti priliku i zahvaliti fra Šimi na podršci,
Načelniku Općine koji je intervenirao za kabel od Elektre Drniš
Ekipi Elektro centra Tudić koji su spojili struju,
Djelatnicima «Metalsint» Oklaja jer su napravili držače
Petar Juric, Dragan i Ante Juric, te Ante Lacic pomogli su mi u realizaciji betoniranja postolja za reflektore
Hvala im svima. ……»»»





Fotografije Svih Svetih noću možete pogledati pod linkom.

Oznake: Mratovo, Gospa Čatrnjska, Razvođe

- 19:14 - Komentiraj post (3) - Link posta

ponedjeljak, 16.10.2006.

Gospa Čatrnjska dobila vanjsku rasvjetu II dio

Čim sam u komentarima pročitao da je postavljena rasvjeta, istu sam večer uzeo fotoaparat krenuo do Gospe i napravio fotografiju za blog.
Prošlo je skoro tri dana od objave posta "Gospa Čatrnjska dobila vanjsku rasvjetu" i nije bilo nikakvih komentara.

Danas je konačno stigao prvi komentar gospodina AP i glasi:

"Promina,dali bi se možda mogao sjetiti i onog tko je isto tako kao i Bare napravio trafostanicu i doveo struju u crkvu na Malu gospu 1999.g.Pohvale i za ovo ali ono je ipak bio bar 500× veći posao od ovog.Zar nebi bilo pohvalno i lijepo,hvala ! (A.P. 13.10.2006. 14:10) (A.P. 16.10.2006. 13:12).

Doduše AP je isti komentar i pod postom "Školovanje na selu-nedostatak nastavnika", ali ja ga nisam komentirao.

Zašto?

Gospodine AP ja 1999. godine nisam živio u Promini.
Tko je i kako izveo taj 500x veći posao nije mi poznato.
Vama je to sigurno poznato, pa Vas molim da nam Vi kao komentar napišete koju riječ o tom događaju.

Danas sam saznao još neke informacije vezano uz naslov posta, a glase:

Fra Šime je dolaskom za župnika u Prominu odlučio financirati vanjsku rasvjetu Gospe Čatrnjske. Prvi plan je bio da fra Šime osigura sredstva za izvođenje radova, a Ivan Bare izvede radove.
Na kraju je Ivan Bare obećao da će on sve napraviti o svom trošku do vjenčanja Drage Agića na kojem će on (Bare) biti kum (subota 14.10.2006.), i na kraju je to i napravio.
Pomagalo mu je još nekoliko Prominaca za čija imena još nisam siguran, pa ih nebi ni objavljivao.


Sad me zanima nekoliko stvari...

Zar Bare ovim činom nije zaslužio barem jednu riječ pohvale od skoro 300 posjetitelja bloga u zadnja tri dana?
Zar smo mi Prominci postali toliko ravnodušni za svaku iskru dobrote što se oko nas događa?
Zašto bi nam itko išta u Promini u budućnosti trebao pomoći kad smo toliko nezahvalni?
Koliko nama još treba ne wata nego gigawata svjetlosti da bi na naša lica došao osmjeh podrške onima koji bar malo žele pokrenuti stvari na bolje?

Zar nitko od posjetitelj nezna tko je "doveo struju u crkvu na Malu gospu 1999.g"?

Zar je toliko teško napisati:"Hvala Bare"... "Svaka čast"...."Odlično...."

Ili smo jednostavno ostali bez riječi?

Oznake: Gospa Čatrnjska

- 09:31 - Komentiraj post (8) - Link posta

petak, 13.10.2006.

Gospa Čatrnjska dobila vanjsku rasvjetu

Klikni za veću fotografiju

Zahvaljujući angažmanu gospodina Bare (za ime nisam siguran pa ga ne objavljujem) crkva Gospe Čatrnjske sada dominira cjelim prominskim krajem.

Šta reći?
Svaka čast gospodinu Bari na njegovoj donaciji.
Čovik je obećao napraviti rasvjetu bez obzira koliko ga to truda i novca koštalo, i obećanje je ispunio.
Na opisivanje kako crkva izgleda noću ne treba trošiti riječi jer ih jednostavno nema.

Najbolje je pogledati fotografiju.

Svaka čast gospodinu Bari i svima koji su mu pomogli u realizaciji instalacije vanjske rasvjete crkve Gospe Čatrnjske.

Oznake: Gospa Čatrnjska

- 19:42 - Komentiraj post (3) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić