_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

četvrtak, 02.05.2013.

Vrijeme je za radnu akciju! Na e-mail Promina bloga, dobio sam sljedeću poruku: *** Dana 04.05.2013. (subota) , od 08:00 sati ...raditi će se na uređenju groblja Gospe Čatrnjske u Lukaru (košnja trave i korova). Ovim putem molimo sve mještane koji imaju ukopna mjesta na spomenutom groblju, a posjeduju alat za košnju (motorna kosa - "trimer", ručna kosa....), a imaju slobodnog vremena, da nam se pridruže u čišćenju samog groblja, ali i okoliša groblja. Ukoliko nas bude veći broj, i efikasno odradimo čišćenje na groblju kod Gospe, plan je da se isti dan odradi i čišćenje groblja kod Sv. Mihovila u Oklaju. Gorivo i rezna nit za trimere ("španja") osigurani. Hvala lijepa i tebi, Sanimire i svima koji se na bilo koji način odazovu na ovu akciju. *** U ime ekipe koja organizira čišćenje, e-mail poslao Marko Perić Što reći, nego vidimo se u subotu….moja kosilica je spremna! Nadopuna posta 02.05.2013. 16:30 h Odlučio sam napraviti nekoliko fotografija groblja kod Gospe Čatrnjske da vidimo kako izgleda prije "akcije". Kod Gospe sam zatekao ekipu Suknovčana, Pandžića, koji su već danas krenuli u akciju i kosili travu ispred groblja. Ali, dosta je priče, prepustimo je fotografijama: A za sve one koji dugo nisu bili u Promini, evo važne obavijesti koja stoji na oglasnoj ploči kod ulaza u groblje: nastavlja se... Nadopuna posta 04.05.2013. 16:10 h Akcija čišćenja groblja je iza nas, pa je red, da kao u nekadašnjoj emisiji "Slikom na sliku", objavim koju fotografiju na ovu temu. Premda je najavljeno da se s čišćenjem groblje kreće u 08:00 h, sinoć je plan promijenjen, te su neki stigli već u 7:00 sati kod Gospe Čatrnjske. Ja sam stigao u 8:00 i trimeri su bučili na sve strane, a moj trimeri koji mi je osigurao susjed Ago, čekao je spreman. Dugo nisam radio sa trimerom, pa sam jedno vrijeme imao dojam da baratam s njim, kao Mujo u vicu s motornom pilom...kada je tek nakon 5 ispilanih metara drva čuo da se ista može i upaliti...pa pilanje ide puno lakše... Kako kažu, -"gdje postoji volja...postoji i način da se nešto nauči", tako da sam i ja nakon nekoliko sati radio "ko veliki". Uglavnom, trava se kosila na sve strane, a ekipa iz logistike se pobrinula da nam ne nedostaje goriva, španje, pive....i do 10 sati, sve oko groblja, i samo groblje je očišćeno. Tek tada sam zapravo uspio vidjeti da nas ima preko dvadeset s trimerima! Evo i fotografija: i naravno jedna "milenijska" svih nazočnih: Nakon groblja Gospe Čatrnjske, krećemo do sv Mihovila u Oklaju. Za pola sata sve je bilo riješeno, tako da sam uspio napraviti samo nekoliko fotografija trimera, trenutke odmora i marende i tek jedna fotografija pokošenog groblja... Kako nam je dobro krenulo, odlučili smo pokositi i groblje u Mratovu. Trava je na mjestima bila visoka preko jednog metra...ali i tamo smo sve pokosili: Mislio sam da je tu bio kraj našem poslu, ali onda sam čuo poziv "Idemo u Razvođe" Neko je spominjao neko čašćenje, nekog pečenog janjca, i ja naivčina pomislio da idemo na janjetinu u npr "Pilipove dvore"... pa ja viknem za svaki slučaj-Di točno? (malo šale ne škodi..) Idemo do crkve Svih Svetih! Kako sam se malo zadržao dok sam napravio fotografije pokošenog groblja u Mratovu, dok sam stigao do crkve Svih Svetih, ekipa je već krenula prema pravoslavnoj crkvi Svete Nediljice: Ovdje nije bilo toliko trave, pa je posao bio brzo gotov...i ja sam zbrisao kući. Uglavnom, do 13:30, sav posao je bio riješen! Post nije nešto, a nisu ni fotografije, jer sam danas prvenstveno uživao u zajedničkim radovima, trenucima nakon kojih se pitam koliko bi toga mogli korisnog napraviti kad bi ovako bili složni svaki dan? Oznake: Gospa Čatrnjska, Sveti Martin, Mratovo, Razvođe, Oklaj

subota, 22.12.2012.

Oklaj noću ...22.12.2012. 20:40 Evo samo nekoliko fotografija Oklaja noću... Oznake: Oklaj

nedjelja, 30.09.2012.

Sv Mihovil -Dan Općine Promina-29.09.2012 Jučer je bio dan Općine Promina, i lijepo je napisati koju riječ na tu temu. Pa krenimo redom…. Već duže vrijeme sa raznih strana dobijao sam informacije kako će za dan Općine biti velika fešta, da je čak pozvano preko 500 uzvanika! Navodno su pozivi upućeni svim dosadašnjim načelnicima, donačelnicima i vjećnicima, gradonačelnicima i načelnicima susjednih općina i gradova….i svima koje se inače u ovakvim prigodama poziva. Kako do same mise u crkvi sv Mihovila u 10:30 u Oklaju, nisam imao prilike vidjeti „Program održavanja svečanosti“, zamolio sam pročelnika Sumana za jednu kopiju istog… Na svu sreću, priskočio je predstavnik nacionalne manjine Rajko Đomlija, i dao mi svoj primjer Poziva (hvala Rajko)…i evo ga i cijelosti; Šteta je što isti nije objavljen na niti jednoj oglasnoj ploči po selima u Promini (ako griješim ispravite me…). Kako je proteklo obilježavanje Dana općine Promina, najbolje će vam ispričati fotografije Zvone Bare u sljedećoj galeriji: Zvone zbog obaveza nije uspio stići na polaganje vijenaca na svim lokacijama (Drniš, Gospa Čatrnjska…). (Zvone hvala na fotografijama!) Napravio sam i jedan video prilog. Kamera nije baš nešto kvalitetna...ali što je tu je.... I to je to... Oznake: općina promina, Oklaj

ponedjeljak, 10.09.2012.

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića- Oklaj 10.09.1996 godine Vjerojatno se malo tko zapitao da li je u Promini zapaljeno više kuća u Drugom svjetskom ratu, ili u Domovinskom ratu? Razgovarajući sa prof Antom, saznao sam da su u Oklaju, u Drugom svjetkom ratu, 1944. godine zapaljene tri kuće Kneževića, i jedna kuća Dizdara. Ukupno u cijelom ratu, četiri kuće, i zgrada Općine. Koliko je zapaljeno i uništeno kuća u Oklaju (Promini) u Domovinskom ratu, teško je navesti u brojkama -barem meni. Ipak, tu nam priču mogu ispričati fotografije, novnski članci, pa i video snimke iz tog doba. Deveti mjesec, mjesec je u kojem su 1991 godine započela stradanja u prominskom kraju. Ovo je mjesec u kojem ću objaviti video snimke i članke na temu stradanja Promine, iz 1995 godine….ali do tada, evo neoliko fotografija profesora Ante Vladimira Bikića, nastale na današnji dan 10.09.1996 godine; Oznake: Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića, Oklaj

petak, 17.02.2012.

Zima kao davne 1893 godine? Davne 1893. godine Grgur Urlić Ivanović, prominski učitelj napisao je tekst u Narodnom listu pod naslovom «Zimske slike na Krki». Grgur nam tako opisuje zimu u siječnju 1893. godine u Oklaju, Čitluku i na Krki. Evo samo nekoliko navoda iz teksta: ******************************************************************************************** «Dana 24. siječnja stigao glas od dogonica s Brljana i Bobodola. Krka silno zamrzla na širokim Marasovinama, oko Brljana i Rošnjaka. Jedva dočekao 26. siječnja, da razgledam slike smrznute Krke. Sa mnom je Pajan Parać, junak u vratolomiji, na sklizanju Krke, i još dva njegova druga. Dana 15 i 17. siječnja, pričao mi Parać, kako Mate i Pajan Čavlina dana 18. i 20. siječnja jurišali na pomrzlicu pod Bobodolom. Najprvo odvalili s brijega od 300. i više kila kamen, da opaze tvrdinu leda. Kad je kamen otpuzao preko promrzlice, na drugu stranu, ko lagana žaljnjača, tad on s družinom tamo i amo, na umetanje i sklizanje, na lov ptičadi i prosijecanje mraza i pobijanje kolaca na vodi….» .... «Tu na širokom Bobodulu nazad 27. godina Krka zamrzla, i jedna djevojka iz roda Čavlina , udarila na sred promrzlice sjekirom, probila i zatukla kolac. E pa tako i ja pokušah, priča Parać… Dana 17. siječnja, sve smrzlo na debelo, bila smo tri druga. Jedan na daskam, drugi na dva štapa s šiljkom gvozdenim u mraz, ja goloruk u opancima, udarili s kraja na Veliki vir. Ja sam mogao preskakati preko valovite promrzlice, dva tri puta se prevalio, ali dopao nasred Krke, probijajući mraz debeo više od metra. Zatakao kolac i tako pomladio spomen naše pokrčke amazonke. Eno ti kolac, na njemu barjak, da se priča kakova je zima vladala u siječnju 1893. godine. Nego, lijepe ti duše, pazi da se i moje ime čuje u svijetu». ******************************************************************************************** Ovo je jedini zapis koji sam pronašao, u kojem se spominje zamrzavanje Krke „oko Brljana i Rošnjaka“. Bilo bi zanimljivo vidjeti na fotografijama kako je Krka tada izgledala, a kako Krka danas, 17.02.2012 izgleda, pogledajte na sljedećim fotografijama: (Usput, ide i nekoliko fotografija uređenog vidikovca na Manojlovcu) * * * * * Obično je u ovo doba godine, Krka prilično bogata vodom, ali Ćorića Buk, Manojlovac i Rošnjak, slapove koje vidite čine vode biološkog minimuma na brani Brljan- što znači 1,5 metara kubičnih u sekundi. Da "cijela Krka" sada teče preko navedenih slapova, teklo bi ukupno negdje oko 6 metara kubičnih u sekundi, što je zanemarivo malo u odnosu na "prosječne godine" od nekih 20-ak metara kubičnih u sekundi. Ali, maknimo se malo dalje od zaleđene Krke...malo južnije u Pode. Današnja Slobodna Dalmacija nam donosi članak pod naslovom: "MUKE STOČARA S PROMINE Divovsku zmiju led utjerao u toplu štalu pa noću siše ovce" Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/164727/Default.aspx ...a u članku između ostalog piše: "Uza sve ove muke Validžić i njegovo stado suočili su se s još jednim neobičnim problemom. "- Valjda pod naletom snijega i hladnoće, u staji mi se nastanila jedna ogromna zmija koja se hrani ovčjim mlijekom. Riječ je o gorostasu dugom preko dva i pol metra, s golemom glavom. Danju se uvuče na tavan među bale sijena i „uživa“ u toplini koju dišući stvaraju ovce, a noću se spušta među ovce i doji. Vjerojatno je to i šok za ovce koje je znaju udariti nogom". ...cijeli članak pročitajte pod već navedenim linkom: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/164727/Default.aspx Da je zima to smo svi znali...ali da je tolika, da se i zmije moraju skloniti na toplo, malo tko bi povjerovao da nije ovog članka. Oznake: Krka, Marasovine, Bobodol, Čitluk, Oklaj, Pode

nedjelja, 12.02.2012.

Sniježne priče se nastavljaju Snijeg nam je opet jučer ujutro, i kasno sinoć zabjelio Prominu, i prominska sela. Dvadesetak centimetara koliko je vjerojatno palo po metru kvadratnom, i nije nešto strašno, kad ne bi bilo bure. Ali, kada se i bura pojavio kao glavni junak priče, onda su tu i sniježni nanosi koji blokiraju ceste. Tako je jučer cesta prema Drnišu, opet na dionici Gluvače- "Rampa" iza Razvođa, bila blokirana. Vjerojatno je i danas tako, ali nemam sigurnu informaciju, pa to ne mogu potvrditi. Uglavnom, ovaj najavljeni snijeg, puno je spremnije dočekan. Dionicu ceste Oklaj-HE Miljacka, čistili su djelatnici HE Miljacke bagerom koji je osigurao direktor Tomislav Miletić, tako da ovaj put radnici smjene nisu ostali blokirani u elektrani. Sniježni nanosi prema Kninu, nisu bili nešto posebno veliku, tako da je cesta Oklaj-Knin prohodna. Danas oko podne, veliki bager prominskog kamenoloma "Prvi bljesak", ili "Bila strana" (više ni sam nisam siguran u ime) opet je čistio lokalne prometnice. Njegov angažman organizirala je općina Promina. Kakvo je stanje u ostalim prominskim selima, teško je reći, jer na cestama u Oklaju gotovo da i nema prolaznika, automobila..."znakova života", nema se koga pitati. Nastave naravno do daljnjega nema. (javljaju nam iz Županije) Autobusi zbog sniježnih nanosa u Razvođu i dalje ne prometuju, jer kroz njih (sniježne nanose) ne mogu proći. Hladnoća je prekjučer malo popuštala, i Prominci su mogli utvrditi koje su im vodovodne cijevi popicale, jer je iz njih privremeno potekla voda, i najčešće napravila poplavu. Popucali su vodokotlići u nenastanjenim (ali i nastanjemim) kućama, otpale slavine....negdje su se od procurivanja vodovodnih instalacija stvorili "hladni podovi" nastali od 10-ak centimetara leda.... Potkrovlja su puna sniježnih nanosa. Ovih dana, jedna je baka preminula, i nakon nekoliko dana čekanja da se rodbina "probije" do Promine, sahranjena je a da se ni u crkvu od snijega nije moglo ući. Ni danas nije bilo mise. Fra Krešo je namjeravao održati misu u Domu za starije i nemoćne u njihovoj kapelici, ali je na kraju morao odustati zbog velikih sniježnih nanosa koji su mu se isprječili na putu. Ipak, na kraju ove priče, mislim da je najgore stočarima. Iza nas je sušna godina sa minimalnim zalihama bala sijena, djeteline...a sad blago iz svojih štala ne može na pašu. Slušam danas na radiju vlasnika mljekare koji od problema ne zna kud bi. Farmeri ne mogu muzilicama pomusti krave, jer su muzilice smrzle, pa i po dvadesetak krava muzu ručno! Vozači cisterni se ne mogu probiti do farmi po mljeko...a onda ako se i probije do koje farme, mlijeko se na putu u cisternama zamrzne! Napravio sam opet đir po Oklaju i evo nekoliko fotografija; * * * * * Naravno da bi bilo lijepo kad bi netko poslao koju fotografiju iz Lukara, Matasa, Ljubotića, Razvođa, Mratova.......da bi to bilo super, pa i ovim putem poziva sve one koji imaju zanimljivh fotografija, da ih pošalju na e-mail blog. Eto, toliko informacija za danas... Oznake: Gluvače, Oklaj, HE Miljacka, Prvi bljesak, Razvođe

nedjelja, 11.12.2011.

Prezimena u Oklaju 1948 godine i 2011 godine Prethodni post na temu prezimena u Oklaju nosi naslov: „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 14 dio Oklaj“ Link: http://promina.blog.hr/2011/12/1629671620/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-14-dio-oklaj.html ...i donosi nam između ostalog i popis prezimena u Oklaju 1948 godine. Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Oklaju imali sljedeća prezimena: Maletić 30/5 Bandalo 69/12 Bronić 81/12 Ćorić 17/2 Knežević 53/10 Marić 45/8 Ikica 44/9 Bikić 14/3 Žulj 9/2 Dizdar 55/10 Džepina 61/13 Bilandžija 36/7 Džapo 115/18 Čveljo 38/6 Kabić 7/1 Čavlina 2/1 Ljubičić 14/2 Duvnjak 3/1 Bakmaz 9/1 Jurenović 17/3 Mlinar 6/1 Markić 2/1 Gambiroža 8/1 Pokrajac 7/1 Klepo 2/1 Zrile 1/1 Ukupno: 745/132 Katolika: 738 u 131 domaćinstvu Pravoslavaca: 7 u 1 domaćinstvu Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Oklaju 1948 bila su: 1. Džapo 2. Marić 3. Bandalo 4. Dizdar 5. Bilandžija 6. Džepina 7. Ikica 8. Čveljo 9. Knežević 10. Jurenović 11. Maletić 12. Bronić 13. Duvnjak 14. Žulj 15. Bikić 16. Kulić 17. Čipin 18. Bagić 19. Dobrić 20. Gambiroža Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi još prezimena: Kulić, Čipin, Bagić, Dobrić. Istovremeno, izostavljena su prezimena (koja vidimo kod prof Mlinara) kao što su: Ćorić, Kabić, Čavlina, Ljubičić, Bakmaz, Mlinar, Markić, Pokrajac, Klepo, Zrile. Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Oklaju 1948 godine bila su: 1. Ivan 2. Ante 3. Marko 4. Josip 5. Mile 6. Drago 7. Milan 8. Slavko 9. Željko 10. Branko 11. Mirko 12. Vlade 13. Zdravko 14. Zvonko 15. Dinko 16. Jere 17. Joso 18. Krste 19. Mate 20. Paško Najčešća ženska imena 1948 u Oklaju bila su: 1. Marija 2. Ana 3. Anka 4. Milka 5. Marijana 6. Martina 7. Zdenka 8. Ivana 9. Branka 10. Nada 11. Jelena 12. Kata 13. Anica 14. Anita 15. Josipa 16. Dušanka 17. Jelka 18. Zorka 19. Ankica 20. Katija Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Oklaj sljedeće podatke o imenima i prezimenima: Muška imena u Oklaju 2011 1. Ivan 2. Ante 3. Josip 4. Marko 5. Mile 6. Ivica 7. Slavko 8. Branko 9. Damir 10. Mario 11. Mate 12. Tomislav 13. Željko 14. Antonio 15. Drago 16. Luka 17. Marinko 18. Joso 19. Jure 20. Milan Ženska imena u Oklaju 2011 1. Marija 2. Ana 3. Manda 4. Anica 5. Milka 6. Kata 7. Ivana 8. Danica 9. Jeka 10. Jelena 11. Kaja 12. Katarina 13. Marica 14. Marta 15. Anka 16. Jela 17. Zorka 18. Anita 19. Branka 20. Ika Prezimena u Oklaju 2011 su: 1. Džapo 2. Bronić 3. Dizdar 4. Duvančić 5. Knežević 6. Sarić 7. Bandalo 8. Džepina 9. Dujić 10. Perić 11. Zelić 12. Bilandžija 13. Cota 14. Validžić 15. Marić 16. Budanko 17. Čulina 18. Pandža 19. Duvnjak 20. Jukić Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine , prema web stranici „Imehrvatsko.net“ -„nestala“ su sljedeća prezimena u Oklaju: Ikica, Čveljo, Jurenović, Maletić, Žulj, Bikić, Kulić, Čipin, Bagić, Dobrić, Gambiroža, Ćorić, Kabić, Čavlina, Ljubičić, Bakmaz, Mlinar, Markić, Pokrajac, Klepo, Zrile. Ovaj put se ne bi složio sa navedenim podacima na navedenoj web stranici kada se izostavljaju prezimena: Ikica, Čveljo, Jurenović, Maletić, Žulj, Gambiroža, Ljubičić, Mlinar, Pokrajac i Klepo, jer ta prezimena i dalje postoje u Promini! Od novih prezimena u Oklaju 2011 godine imamo: Duvančić, Sarić, Dujić, Perić, Zelić, Cota, Validžić, Budanko, Čulina, Pandža i Jukić. (Sva navedena prezimena su prominska) Kada se obrađuje popis stanovništva za Oklaj, vrlo je važan sljedeći navod koji možete pročitati na web stranici www.dzs.hr: Fusnota naselja Oklaj: „U 1981. povećano pripajanjem naselja Kula koje je prestalo postojati. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1971“. Možda je upravo spajanje Kule i Oklaja, dovelo do problema u popisu prezimena? A sad malo više informacija o prezimenima u Oklaju koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine: Džapo Podrjetlo Džape su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz Vinkovaca. Razmjerno najviše Džapa u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Džapo. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Džapa u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Džapa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb. Raspostranjenost Džape su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (70%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (100), Oklaju kraj Knina (50), Zadru (25), Splitu (8) i u Nuštru kraj Vinkovaca (5). Marić Podrjetlo Marići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz istočne Hercegovine, a prema nekim izvorima iz Podravine ili Knina. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Mostar, BiH). Razmjerno najviše Marića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Marić. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Marića u više od četiri tisuće domaćinstava (4. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pet tisuća, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio. Etimologija Prezime izvedeno od osobnog imena prema majci Mári + -ić? Migracije Glavni migracijski pravci Marića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Doboja (BiH) i Banja Luke BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Marići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 368 općina i 832 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2300), Slavonskom Brodu (750), Splitu (350), Osijeku (350) i u Rijeci (300). Bandalo Podrjetlo Prezime Bandalo nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Oklaju kraj Knina i Udovičiću kraj Sinja, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Bandalo. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Bandala u više od sedamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Bandala u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Kotor Varoši (BiH) u Jakšić te iz Kotor Varoši (BiH) u Ivanić-Grad. Raspostranjenost Bandale su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 37 općina i 47 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Đakovu (30), Oklaju kraj Knina (25), Splitu (20) i u Sinju (15). Dizdar Podrjetlo Dizdari su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Ogulina) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Dizdara u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Dizdar. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Dizdara u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas utrostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Dizdara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke BiH) i Promine u Zagreb te iz Banja Luke BiH) u Rijeku. Raspostranjenost Dizdari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 67 općina i 84 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Rijeci (35), Osijeku (30), Oklaju kraj Knina (20) i u Antunovcu kraj Osijeka (20). Bilandžija Podrjetlo Bilandžije su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine. Razmjerno najviše Bilandžija u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Bilandžija. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Bilandžija u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao. Migracije Glavni migracijski pravci Bilandžija u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Zagreb, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novsku te iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad. Raspostranjenost Bilandžije su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 60 općina i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Ivanić-Gradu (60), Novskoj (40), Slavonskom Brodu (30) i u Vuci kraj Đakova (25). Džepina Podrjetlo Džepine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a u manjem broju su i Srbi (iz Knina). Razmjerno najviše Džepina u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina i Mravnici kraj Šibenika, mjestima u kojima se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Džepina. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Džepina u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Džepina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Livna (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Džepine su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), u Oklaju (25) i Golubiću (25) kraj Knina, u Šibeniku (20), te u Zadru (20). Ikica Podrjetlo Prezime Ikica nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz okolice Knina. Čveljo Podrjetlo Čvelje su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čvelja u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Čveljo. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Čvelja u oko dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Najveća migracija Čvelja u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Čvelje su prisutne u četiri hrvatske županije, u ukupno 8 općina i 9 naselja, znatno više u urbanim sredinama (88%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zadru (15), Oklaju kraj Knina (8) i u Šibeniku (5). Knežević Podrjetlo Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Etimologija Prezime izvedeno iz naziva zanimanja - tituli "Knez" + -ević. Glavar knežine (seoske administrativne jedinice, Srbija, Hercegovina) seoski starješina; osoba koja je obnašala neku dužnost upravnu dužnost, npr. seoskog starješine, ali i viših službi. Migracije Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250). Jurenović Podrjetlo Pretežito hrvatsko prezime Jurenović vuče podrijetlo iz okolice Knina. Maletić Podrjetlo Maletići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Đurđevca, a mogu biti i Srbi (iz okolice Vukovara). Razmjerno najviše Maletića u proteklih sto godina rođeno je u Brgulju na otoku Molatu kraj Zadra, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Maletić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Maletića u oko tristo domaćinstava (845. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamsto, pa se njihov broj do danas tek neznatno povećao. Migracije Glavni migracijski pravci Maletića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Pakraca, iz Bjelovara te iz Knina u Zagreb. Raspostranjenost Maletići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 125 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Ferdinandovcu kraj Đurđevca (60), Zadru (45), Boboti kraj Vukovara (40) i u Rijeci (30). Bronić Podrjetlo Bronići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bronića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bronić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bronića u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu. Migracije Najveća dva migracijska pravca Bronića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb. Raspostranjenost Bronići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Oklaju kraj Knina (35), Zadru (20), Zaprešiću (7) i u Splitu (6). Duvnjak Podrjetlo Prezime Duvnjak u pravilu nose Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz okolice Duvna te okolice Vrlike (Garjak). Vrlo rijetko su i Srbi (iz okolice Belišća). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Šipovo, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Duvnjak. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Duvnjaka u oko šestopedeset domaćinstava (229. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas učetverostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Duvnjaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb te iz Šipova (BiH) i Livna (BiH) u Kaštela. Raspostranjenost Duvnjaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 138 općina i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Đakovu (140), Splitu (100), Solinu (90) i u Osijeku (70). Žulj Podrjetlo Prezime Žulj nose Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Razmjerno najviše Žuljevih u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Žulj. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Žulja u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas učetverostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Žulja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gruda (BiH) i Kupresa (BiH) u Zagreb te iz Gruda (BiH) u Osijek. Raspostranjenost Žulji su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 74 općine i 98 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Osijeku (100), Vukovaru (25), Višnjevcu kraj Osijeka (20) i u Satnici Đakovačkoj kraj Đakova (15). Bikić Podrjetlo Bikići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Bikića u proteklih sto godina rođeno je u Prgometu kraj Trogira, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Bikić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Bikića u oko dvjestopedeset domaćinstava (774. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Bikića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Zagvozda i Ružića u Split te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Bikići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 66 općina i 89 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Splitu (170), Zagrebu (100), Sinju (70), Orebiću na poluotoku Pelješcu (40) i u Prgometu kraj Trogira (25). Kulić Podrjetlo Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu. Migracije Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce. Raspostranjenost Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35). Čipin Podrjetlo Pretežito hrvatsko prezime Čipin vuče podrijetlo iz Drniša Bagić Podrjetlo Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15). Dobrić Podrjetlo Dobrići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Labina, a prema nekim izvorima iz okolice Splita. Često su i Srbi (okolica Benkovca) te su vrlo rijetko i Talijani. Razmjerno najviše Dobrića u proteklih sto godina rođeno je u Brovinju kraj Labina, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Dobrić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dobrića u oko četrstopedeset domaćinstava (478. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu. Migracije Glavni migracijski pravci Dobrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lišana Ostrovičkih u Rijeku, iz Prijedora (BiH) u Grubišno Polje te iz Benkovca u Zadar. Raspostranjenost Dobrići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 116 općina i 177 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Koromačnom kraj Labina (80), Splitu (60), Puli (50) i u Rijeci (35). Gambiroža Podrjetlo Gambirože su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz Knina, a u manjem broju su i Srbi (također iz Knina). Razmjerno najviše Gambiroža u proteklih sto godina rođeno je u Kovačiću kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Gambiroža. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gambiroža u oko tridesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu. Raspostranjenost Gambirože su prisutne u osam hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (87%). Danas ih najviše živi u Kninu (70), Zagrebu (15), Zadru (7), Osijeku (7) i u Karlovcu (6). Kulić Podrjetlo Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu. Migracije Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce. Raspostranjenost Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35). Ćorić Podrjetlo Ćorići su gotovo u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Bosanska Posavina). Razmjerno najviše Ćorića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Mostar. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Ćorića u oko šesto domaćinstava (260. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Ćorića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH), iz Širokog Brijega (BiH) te iz Kaknja (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Ćorići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 151 općini i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Splitu (90), Đakovu (60), Vrlikoj (60) i u Donjem Prološcu kraj Imotskog (45). Kabić Podrjetlo Kabići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Kabića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Kabić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kabića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Kabići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 27 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Zadru (15), Šibeniku (10), Kninu (8) i u Mirkovcima kraj Vinkovaca (7). Čavlina Podrjetlo Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split. Raspostranjenost Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15). Ljubičić Podrjetlo Ljubičići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz Istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (iz okolice Gline). Razmjerno najviše Ljubičića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Bileća, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Ljubičić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Ljubičića u oko sedamstopedeset domaćinstava (138. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Ljubičića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bileće (BiH), iz Dervente (BiH) te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Ljubičići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 143 općine i 209 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Splitu (190), u Runoviću (180) i Aržanu (90) kraj Imotskog, te u Sesvetama kraj Zagreba (90). Bakmaz Podrjetlo Prezime Bakmaz najčešće nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo rijetko i Srbi. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bakmaz. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bakmaza u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Bakmaza u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Zadar. Raspostranjenost Bakmazi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 30 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (40), Bribiru kraj Skradina (20), Vodicama (15) i u Čistoj Velikoj kraj Vodica (15). Mlinar Podrjetlo Mlinari su često Hrvati, većim dijelom iz Bosanske Krajine, a u manjem broju su i Srbi (iz Obrovca). Razmjerno najviše Mlinara u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Mlinara u više od dvjestopedeset domaćinstava (860. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto. Migracije Glavni migracijski pravci Mlinara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Benkovca u Rijeku. Raspostranjenost Mlinari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 110 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Rijeci (80), Kutini (35), Splitu (35) i u Novskoj (30). Markić Podrjetlo Markići su Hrvati, većim dijelom iz Rame, BiH. Razmjerno najviše Markića u proteklih sto godina rođeno je u ramskoj općini Prozor. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Markića u više od četrsto domaćinstava (429. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao. Migracije Glavni migracijski pravci Markića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH) i Livna (BiH) u Zagreb te iz Prozora (BiH) u Ivankovo. Raspostranjenost Markići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 112 općina i 169 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Splitu (80), Sesvetama kraj Zagreba (70), Ivankovu kraj Vinkovaca (60) i u Vinkovcima (35). Pokrajac Podrjetlo Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio. Migracije Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split. Raspostranjenost Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15). Klepo Podrjetlo Klepe su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Vrlike, a vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Klepa u proteklih sto godina rođeno je u Kosorama kraj Vrlike, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Klepo. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Klepa u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Klepa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Vrlike u Split te iz Knina u Zagreb. Raspostranjenost Klepe su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 27 općina i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (83%). Danas ih najviše živi u Splitu (60), Zagrebu (60), Vrlikoj (45), Đakovu (25) i u Dubrovniku (15). Zrile Podrjetlo Prezime Zrile nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Lađevcima kraj Skradina i Suknovcima kraj Knina, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Zrile. U Hrvatskoj danas živi oko sto Zrilea u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio. Migracije Najveća migracija Zrilea u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Zrile su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (25), Bribiru kraj Skradina (10), Novskoj (10), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vrbovcu (8). Duvančić Podrjetlo Duvančići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Duvančića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Duvančić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Duvančića u oko stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Duvančića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Dervente (BiH) u Rijeku. Raspostranjenost Duvančići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Splitu (50), Oklaju kraj Knina (45), Razvođu kraj Drniša (25) i u Velikoj Gorici (25). Sarić Podrjetlo Sarići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz Zapadne Bosne, a vrlo su rijetko Bošnjaci (iz Dubrovnika) te Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Sarića u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Bosansko Grahovo, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sarić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Sarića u više od tristopedeset domaćinstava (543. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Glavni migracijski pravci Sarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bugojnog (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Grahova (BiH) i Prijedora (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Sarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 121 naselju, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Splitu (100), Dubrovniku (80), Klisu kraj Splita (60) i u Slavonskom Brodu (40). Dujić Podrjetlo Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45). Perić Podrjetlo Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250). Zelić Podrjetlo Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split. Raspostranjenost Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80). Cota Podrjetlo Cote su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz Dalmacije. Razmjerno najviše Cota u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cota. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Cota u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Cota u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Cote su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 42 općine i 53 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Velikoj Gorici (25), Ivanić-Gradu (20), Lipovljanima kraj Novske (20) i u Oklaju kraj Knina (20). Validžić Podrjetlo Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava. Migracije Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek. Raspostranjenost Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20). Budanko Podrjetlo Prezime Budanko nose Hrvati, dobrim dijelom iz Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko sto Budankovih u više od četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devedeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao. Raspostranjenost Budankovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 21 naselju, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Oklaju kraj Knina (15), Splitu (10), Labinu (5) i u Velikoj Gorici (4). Čulina Podrjetlo Čuline su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada. Razmjerno najviše Čulina u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čulina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Čulina u oko četrsto domaćinstava (373. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Glavni migracijski pravci Čulina u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar, iz Novigrada u Rijeku te iz Novigrada u Zagreb. Raspostranjenost Čuline su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 89 općina i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (250), Pridragi kraj Novigrada (180), Splitu (100) i u Rijeci (90). Pandža Podrjetlo Pandže su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Sjeverne Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi. Razmjerno najviše Pandža u proteklih sto godina rođeno je u sjevernohercegovačkoj općini Konjic. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Pandža u oko dvjestopedeset domaćinstava (987. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Pandža u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Konjica (BiH) i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Požegu. Raspostranjenost Pandže su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 105 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Požegi (35), Nijemcima kraj Vinkovaca (35), Splitu (30) i u Ivankovu kraj Vinkovaca (30). Jukić Podrjetlo Jukići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a prema nekim izvorima iz Bosne, Istre te Bitelića kod Sinja. Razmjerno najviše Jukića u proteklih sto godina rođeno je u Komesarcu kraj Slunja, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Jukić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Jukića u više od dvije tisuće domaćinstava (26. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Jukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split te iz Posušja (BiH) i Zavidovića (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Jukići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 265 općina i 493 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Splitu (800), Sinju (250), Osijeku (250) i u Otoku kraj Sinja (200). Nadam se da nisam koje prezime izostavio.... Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam: Link: http://imehrvatsko.net/ Prezimena u Oklaju već su bili tema u mojim sljedećim postovima: Dr Zdravko Dizdar-“Upoznajmo naš stari zavičaj“ 2.dio Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html A tamo piše.... U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo 188 stanovnika, raspodijeljenih u 13 rodova (onih s različitim prezimenima) te 26 obitelji ( koje su imale svoj dim-tj. Kuću). Bile su to obitelji: Žulj-6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana; Džepina-4 obitelji (Dijana, Lovre, Marka i Tomice) s 28 članova; Marić-2 obitelji (Krisana i Marka) s 19 članova; Plavšić zvan Dizdar-2 obitelji (Đardija/Andrije/ i Frane) s 18 članova; Jurinović-1 obitelj (Krisana) s 12 članova; Sredoe-1 obitelj (Frane Rančića zvanog Sredoe) s 10 članova; Bandalo-3 obitelji (Jure, Martina i Tome) s 10 članova; Blagoe-1 obitelj (Posana) s 9 članova; Ljubičić- 1 obitelj (Marka) s 8 članova obitelji; Rančić-1 obitelj(Đakoma) s 8 članova; Lasić-1 obitelj (Stipana) s 5 članova Kovačević- 1 obitelj (Vučena) s 4 člana. Prema tom istom popisu u Oklaju su imali svoje posjede obitelji; -Mate i Marka Antulova; -Mihe Bandala; -Petra i Frane Kneževića; -Grge Vulića svi iz Suknovaca, te Krisan i Ivan Sarić iz Lukara gdje su isti živjeli. Popis iz 1735. uz naprijed navedene navodi u Oklaju i dvije nove obitelji i to; -Ivana Žulja s 10 članova; -Mate Bikića s 7 članova; Dok kod Plavšića nestaje to prezime i ostaje im od tada pa sve do danas samo raniji nadimak Dizdar, kao novo prezime. Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju. To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime. A tada, 1816., u Oklaju žive i obitelji s novim prezimenima i to: -Bilandžić (Bilandžija), -Ćorić -Svetina. Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine VII dio“ Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626059765/prominski-vidici-i-sudbine-vii-dio.html Oklaj Oklaj je središnje selo u Promini, općinski centar od 1883. godine s ustanovama za cijelo prominsko područje. U Oklaju je obitavalo oko stotinu i pedeset obitelji. Središnji dio sela od davnina se naziva Kula, po čuvenoj srednjovjekovnoj kuli u čijim je temeljima kuća obitelji Ikica, zvana Perkić. U ovome dijelu sela su žitelji s prezimenima: Bandalo, Bilandžija, Bikić, Bronić, Ikica, Maletić, Jurenović, Ćorić, i starosjedilačko su stanovništvo. Tu su i žitelji s prezimenom: Čavlina, Mlinar, Pokrajac, Bakmaz, Kabić i Gambiroža, doseljeni iz drugih prominskih sela, osim posljednje koja je doselila iz Potkonja. Osim obitelji Pokrajac, svi su žitelji kod Kule katolici i pokapaju se u šamatoriju Crkve svetoga Mihovila. Pravoslavna obitelj Pokrajac molila je katoličke obitelji s Rudine: Bikić, Bandalo, Jurenović, Mlinar i Gambiroža, da ih prime u svoje ukopište, što su ovi i prihvatili, pa ova obitelj ima svoju grobnicu kod Svetoga Mihovila. Tada je to bila jedina pravoslavna obitelj koja se pokapala u katoličkom groblju u Promini. U drugom dijelu Oklaja obitavaju žitelji s prezimenima: Knežević, Dizdar, Ljubičić, Džepina, Žulj, Džapo, Čveljo i Marić. Svi žitelji ovoga dijela sela su katolici, ali se pokapaju na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. U nekim sačuvanim spisima iz polovice prošloga stoljeća obitelj Ćorić se bilježila kao Bandalo-Ćorić. Po nekim toponimima u Oklaju su do sredine prošloga stoljeća obitavale obitelji s prezimenima: Monti, Vukelja, Poznan i Škovrlj. U Oklaju su odavna živjele brojne doseljeničke obitelji učitelja, liječnika, finanaca, žandara i drugih službenika. Rodilo se ovdje mnogo djece, pa se neki od njih i danas osjećaju Promincima. Navodimo samo jednu takovu obitelj: Dvadesetih godina u Oklaj se doselio liječnik dr. Boris Ljahnicky, ruski emigrant (Boris je bio poljskog podrijetla čiji su se preci naselili u Odessu na Crnom moru op.a. knjige) i s Oklajskom, učiteljicom Nelom Škovrlj Lukinom, osnovao obitelj u kojoj su se rodila dva sina Nikola i Aleksandar ili Kolja i Saša. Kolja je bio poznati liječnik u Dubrovniku, a Saša je i danas istaknuti umjetnik arhitekt i dizajner u Zagrebu. Njihova majka Nela mlada je umrla i pokopana u obiteljskoj grobnici — mauzoleju obitelji Škovrlj kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. U mletačkom popisu iz 1709. i 1735. godine u Oklaju se navode obitelji koje donosimo usporedo u mletačkoj i suvremenoj grafiji: Posnam Blagoe--------------------------------------Poznam Blagoje Jure Bandallou -------------------------------------Jure Bandalo Martin Bandallou ----------------------------------Martin Bandalo Thoma Bandallou ----------------------------------Toma Bandalo Krisan Giurinouich --------------------------------Križan Jurenović Marco Gliubitsich ----------------------------------Marko Ljubičić Stipan Lasich ----------------------------------------Stjepan Lasić Nicolo Kneseuich -----------------------------------Nikola Knežević Marco Kneseuich -----------------------------------Marko Knežević Martin Kneseuich ----------------------------------Martin Knežević Pettar Marich ---------------------------------------Petar Marić Krisan Marich --------------------------------------Križan Marić Giadrich Plausich Do Disdar -------------------Jadrić Plavšić reč. Dizdar Frane Plausich Do Disdar ----------------------Frane Plavšić reč. Dizdar Giacon Ranicich ------------------------------------Jakov Raničić Frane Ranicich Do Sradoe ----------------------Frane Raničić reč. Sredoja Luca Xugl --------------------------------------------Luka Žulj Stipan Xugl -----------------------------------------Stjepan Žulj Frane Xugl------------------------------------------ -Frane Žulj Jure Xugl ---------------------------------------------Jure Žulj Giacon Xugl -----------------------------------------Jakov Žulj Marco Xepina ---------------------------------------Marko Džepina Josib Xepina--------------------------------------- Josip Džepina Loure Xepina ----------------------------------------Lovre Džepina Mate Bichich ----------------------------------------Mate Bikić Mali Ivane Zugl -----------------------------------Mali Ivan Žulj Veliki Ivane Zugl ----------------------------------Veliki Ivan Žulj Frane Gliubicich -----------------------------------Frane Ljubičić Marko Marich --------------------------------------Marko Marić Jure Beracouich -----------------------------------Jure Beraković Petar Beracouich ----------------------------------Petar Beraković Frane Janicich -------------------------------------Frane Janičić Giacon Janicich -----------------------------------Jakov Janičić Bane Xuglieuich ----------------------------------Bane Žuljević Giadre Disdarich ---------------------------------Jadre Dizdarić U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska prezimena. Ankica Čičaš Šimpraga: „Obiteljski nadimci u Promini“ Link: http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html „S druge strane, pisani nam izvori pokazuju da su neki prominski obiteljski nadimci, koji nisu postali plemenskim/rodovskim imenima, imali drukčiju sudbinu. Tako su u crkvenim maticama iz 1862. uz neka prezimena zapisivani tadašnji obiteljski nadimci koji su danas prezimena. Odatle je vidljivo da je proces formiranja nekih prominskih prezimena završen vrlo kasno, u 2. polovici 19. stoljeća. prezime i obiteljski nadimak 1862. /današnje prezime Bilandžija Maletić/ Maletić Bilušić Pižić /Pižić Bilušić Kasap /Kasap Matas Maglica /Maglica Maleš Jurić /Jurić Škarica Mudrinić/ Mudrinić“ Nastavlja se.... Oznake: Prominsko prezime, Oklaj

petak, 02.12.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 14 dio Oklaj Link na prethodi post na ovu temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe“ je: http://promina.blog.hr/2011/11/1629612793/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-13-dio-razvode.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Oklaj Podrijetlo toponima nastalo od Oklajak (okrajak, komadić ledine što ostane uz kraj, kakve obrađene zemlje. Isti toponim susrećemo na prostoru Bosne i Hercegovine. Oklaj je središte kulturnog i političkog života Promine od 1883. godine, tj. od formiranja općine. Imao je poljoprivrednu zadrugu, poštu, ambulantu, a još prije rata tamburašku sekciju i vatrogasnu četu. Prije pola stoljeća dovršavao se zadružni dom i radilo se na elektrifikaciji mjesta. Sve navedeno zapravo se odnosi na toponim Kula, naselje od Kabića kuće do Bikića. U prošlosti su postojale Kule Bandalova i Montijeva isto tako je nastao toponim Kuljača, lokva podno naselja. Svako selo je imalo po nekoliko lokava, prirodno ili umjetno nastale udubine gdje se skupljala voda koja je održavala na životu stoku i sve živo. Tako imamo u Mratovu Uvadinu u Bogotićima Šipovaču. (što znači zapuštene livade, livadina ispod Marica Smrdelj u Puljanima Rovanj -lokva , u Razvođu Bunarača u Ljubotiću Ševarača i dr. Prezime Maletić vjerojatno nastalo prema imenu Maleta, često ime u srednjem vijeku. Prezime je dosta rašireno i kod susjednih naroda. Prezime Bandalo je prema Zdravku Dizdaru nastalo od Bandalović kule koja je postojala u 16. stoljeću , a čuvali su je i motrili na okoliš 20-ak oružnika sa zadatkom "da lovi bandu", tj. hajduke i uskoke, što je povijesno točno. (22). Moje je mišljenje da je kula postojala u predtursko vrijeme, a kako se zna Turci su održavali utvrde i sustav obrane koji su zatekli i čak gradili nova utvrđenja. Pojam nije nastao preko talijanskog jezika gdje dobiva pejorativno značenje kroz glagolski oblik bandito loviti, već iz njemačkog. Bande su manje skupine oružnika s posebnim namjerama, postojale su u čitavoj Europi, pa kod nas postoje prezimena Banda, Bandić i sl. Zaselak gdje žive Bandale zove se još i Varate. Ovaj pojam opet možemo izvesti iz njemačkog jezika wahren, što znači - čuvati, motriti, paziti. Utvrda se mogla zvati Bandavar kao Vukovar, Bjelovar, a u Tursko vrijeme Bandalova kula. Da Bandale nisu bili turske sluge i iskreni podanici svjedoči podatak da su u siječnju 1684. napustili svoja ognjišta i vratili se poslije oslobođenja 1688. godine .(23) Prezime Ćoric dosta je rašireno. Osnovu izvodimo iz turskog jezika ćorav, slijep na jedno oko, ćoriti - spavati. To je samo prezime, ali Ćorici su i te kako dobro vidjeli, kada su pred kraj 19. stoljeća i do 40-tih godina 20. stoljeća stekli zavidno bogatstvo, pa su postali zaštitni znak Promine u širem prostoru Dalmacije. Bavili su se trgovinom, ugostiteljstvom, auto-prijevozom, obradom vinograda i voća, imali su mlinice i torove i kao takvi u životu Promine obnašali časne položaje načelnika: Šime 1885-1911, zatim Ante, a između ratova Krste, Ivica i Nine. Osobit doprinos utemeljenju i radu općine niz godina poslije 1883. dao je neobični univerzalni tajnik Niko Čavlina. Narod ga je posebno cijenio , bio je administrator, prosvjetar, liječnik i veterinar. Prezime Bilandžija je interesantan spoj croatizma i turcizma. Bilan (ikavski umiljato ime, vola ili konja i nastavak turcizam- džija. Marić je matrimonijalni oblik nastao od Mara, kao i Ikica sa hipokorističnim nastavkom -ica. Da je prezime neispričana priča možemo vidjeti na primjeru Bikić - bik - turski gospodar bika - u središnjoj Bosni majka bika - žensko ime, bik stablo sočno bez lišća, bikić neuškopljeno june. Spominje ga i Ivan Gundulić: "Kad ih uven bijes uhititi oni ovega ište ubiti". Obzirom da je prezime vrlo rašireno na trskom području gdje su živjele veće zajednice Kljake, Prgomet, Župa Gornja motski, Karakašica, Sinj, pretpostavljam da je nastala iz stočarskog zanimanja predaka. Dizdari su čuvari i zapovjednici kula i utvrda. Mr. Zdravko Dizdar istražujući podrijetlo roda našao je podatak da su nosili prezime Plavša , što ukazuje da su kao i većina zajednica Promine došli iz srednje Bosne gdje postoji planina toga naziva u prije zvanoj Turskoj Hrvatskoj. Prezime Ljubičić je matrimonijalni oblik nastao od Ljubica. Za prezime Čveljo nemamo izvornu osnovu u jeziku, pa pretpostavljamo da je nastalo od cvelo, cvilati se, cvila bradavica, isto cvila se krmača (čveljati se). Najbrojnija zajednica u selu je Džapo, koja osim osnove jezične koju smo već spomenuli treba reći da prezime srećemo kod sve tri konfesije na našim područjima. Između Oklaja i Razvođa nalazi se nenaseljeno područje zvano Gluvače. Osnova je u našem jeziku i dolazi od gluhače, mjesto gdje se ništa ne čuje. Poslije rata pretvoreno u poljoprivredno dobro. Oklaj Maletić 30/5 Bandalo 69/12 Bronić 81/12 Ćorić 17/2 Knežević 53/10 Marić 45/8 Ikica 44/9 Bikić 14/3 Žulj 9/2 Dizdar 55/10 Džepina 61/13 Bilandžija 36/7 Džapo 115/18 Čveljo 38/6 Kabić 7/1 Čavlina 2/1 Ljubičić 14/2 Duvnjak 3/1 Bakmaz 9/1 Jurenović 17/3 Mlinar 6/1 Markić 2/1 Gambiroža 8/1 Pokrajac 7/1 Klepo 2/1 Zrile 1/1 Ukupno: 745/132 Katolika: 738 u 131 domaćinstvu Pravoslavaca: 7 u 1 domaćinstvu Z a b i I j e š ke 22. Hrvatska promina br. 2 1995. 23. "Kačić" 1979. str. 183-192 Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Oklaj

ponedjeljak, 20.06.2011.

Obnova zvonika crkve sv Mihovila u Oklaju II dio Prije nešto više od mjesec dana, objavio sam post pod naslovom: „Obnova zvonika crkve sv Mihovila u Oklaju“ Link: http://promina.blog.hr/2011/05/1629221718/obnova-zvonika-crkve-sv-mihovila-u-oklaju.2.html A u njemu piše.... Na web stranici naše Župe možete pročitati sljedeće: ******************************************************************** OBNOVA ZVONIKA Zvonik župske crkve sv. Mihovila građen je polovicom 18. st. i zasigurno je najvrijedniji objekt u župi. Zub vremena učinio je svoje, a srbočetnički barbari su, dok su krali zvona, srušili južnu ogradu i tako narušili stabilitet zvonika. Zvonik se, po procjeni stručnjaka mora, gotovo u potpunosti srušiti i zatim ponovno sazidati mijenjajući kamene dijelove koji su oštećeni. Za obnovu će nam trebati oko 500 000 kuna. Nakon dugogodišnjih pokušaja da od ministarstva kulture dobijemo sredstva za obnovu još uvijek nismo dobili ništa. Ako i dobijemo nešto, to neće biti dostatno za potpunu obnovu. Zato moramo sami. Već u ovom mjesecu planiramo započeti obnovu. Valjda će se providnost pobrinuti da se zvonik opet sagradi... Dosada su svoj prilog dali: Ivan Krivić-Vucić 1000 kn Svoje priloge možete slati i na žiroračun Župa sv. Mihovila - Promina: 2330003-1100046038; svrha uplate: Za obnovu zvonika; Poziv na broj: 11112011 Ažurirano Nedjelja, 01 Svibanj 2011 07:07 ******************************************************************** Podatak o donatorima priloga se promjenio i sada glasi: Dosada su svoj prilog dali: Ivan Krivić-Vucić 1000 kn, Obitelj Bračić 200 kn Marinko Čavčić 1000 kn Paolo Cota 1000 kn Marin Dujić 1000 kn (Ažurirano Srijeda, 08 Lipanj 2011 08:42) Još jednom ponavljam rečenicu: Svoje priloge možete slati i na žiroračun Župa sv. Mihovila - Promina: 2330003-1100046038; svrha uplate: Za obnovu zvonika; Poziv na broj: 11112011 Znam da će sad neki reći- „već nas drugi put pozivaš da sudjelujemo u akciji, a ni sam se nisi odazvao“. Iskreno rečeno, kad je prvi put fra Krešo oko Božića pozvao da se priključimo akciji prikupljanja sredstava, odlučio sa od 01.2011 pa do 12.2011 godine svaki mjesec uplaćivati po 100.00 kn za obnovu zvonika, na račun naše Župe (uz dotadašnjih 50.00kn mjesečno za rasvjetu Gospe Čatrnjske). Odjednom uplatiti 1000.00kn (koliko bi otprilike trebala svaka obitelj), nije malo....ali uplaćivati po 100.00kn mjesečno je nekako ipak lakše-barem meni se tako čini. Ali koliko tko može donirati....to svatko zna sam za sebe najbolje. Bilo kako bilo.... Jučer sam primjetio da su oko zvonika postavljene skele...radovi su krenuli. Jutros (ponedjeljak 20.06.2011) sam napravio sljedeću fotografiju zvonika: Više informacija o obnovi zvonika crkve sv Mihovila, možete saznati pod linkom: http://zupapromina.com/index.php?option=com_content&view=frontpage Oznake: Obnova zvonika crkve sv Mihovila, religija, Oklaj

srijeda, 16.03.2011.

Merkur 5 otvorio supermarket u Oklaju Prije nešto više od goodinu dana, (točnije 21.11.2009) napisao sam post pod naslovom: „Ruši se stara pekara u Oklaju“- link: http://promina.blog.hr/2009/11/1627030724/rui-se-stara-pekara-u-oklaju.html A u postu piše: „Nekoliko sam puta na Blogu pisao o skoroj izgradnji trgovačkog centra firme „Merkur 5“ na poziciji stare pekare, kod Žagre u Centru Oklaja. Maloprije sam prolazio pored pekare, i tamo zatekao građevinsku mehanizaciju koja je taman započela njeno uklanjanje-rušenje. Lijepa je vijest da se u Promini nešto gradi, da postoje ljudi koji su spremni uložiti svoj kapital i otvoriti nova radna mjesta“. Evo jedne fotografije rušenja stare pekare: Nakon nešto više od godinu dana radova, na poziciji stare pekare imamo sljedeći objekt: Jučer su djeca po Oklaju dijelila sljedeće promotivne letke: Nisam jutros stigao na svečano otvaranje supermarketa, pa nemam fotografije sa njegova otvaranja, ali nakon što se južina s povremenom kišom malo smirila....napravio sam sljedeću fotografiju: Za sve one koji se nisu „ogrebali“ za prigodne darove prigodom otvaranja Merkura 5-ipak nije kasno, vjerojatno ste primjetili na promotivnom letku sljedeći navod: „Dođite na našu roštiljadu u subotu 19.03.2011 s početkom u 09:00 sati BESPLATNO PIVO I JELA SA ROŠTILJA ZA SVE!!!“ E da...na kraju bi trebalo reći koju riječ o samom supermarketu.... Njegovim otvaranjem, zaposleno je 6 djelatnika, bolje reći 5 djelatnica i jedan djelatnik i skoro svi su koliko mi se čini s područja Općine Promina. Površina marketa je po mojoj procjeni negdje oko 300 metara kvadratnih. Cijene su koliko sam brzinski pogledao slične cijenama u trgovinama u Kninu i Drnišu...Nešto je jeftinije, nešto skuplje. Sudeći prema promotivnom materjalu, ovo je četvrti Supermarket u lancu „Merkura 5“, odnosno ako se ne varam njihovo 23. prodajno mjesto. Svim djelatnicima želim puno uspjeha u radu! Oznake: Merkur 5, Oklaj

petak, 05.11.2010.

Uređuje se Dom kulture u Oklaju Dom kulture u Oklaju, objekt je čije se uređenje interijera već desetak godina nalaze u Općinskom proračunu u planu za realizaciju. Godine prolaze, ali Dom nikako da se završi, nikako da se u njemu urede sanitarni čvorovi, postave podne pločice u velikoj sali....da se Dom konačno privede svrsi... da u njemu opet zapjevaju kao nekad: Mišo Kovač, Oliver Dragojević, Josipa Lisac, Magazin....(dobro, ovo zadnje će ići ipak malo teže), da u Dom konačno može ući kultura! Prije mijesec dana, pročitao sam natječaj za „Sanaciju Doma kulture u Oklaju“. Ovih dana, očekivao sam pročitati i objavu o izboru najpovoljnijeg ponuđača za navedene radove, ali te objave za sada još nema. Ipak, jučer su radovi na uređenju Doma, nakon dugih godina čekanja započeli. Radove izvodi vinkovačka firma „Kulić-invest d.o.o“ , a iste nadzire Kamel Shihabi dipl.ing arhitekture iz Drniša. Vrijednost radova je 395.269,33kn, a rok završetka radova je 25 radnih dana (od jučer 04.11.2010). Čitajući troškovnik ugovorenih radova, može se pročitati kako će izvođač radova : -popraviti 15 metara kvadratnih krova Doma kulture -zamjeniti 20 metara krovne limarije -nazidati skoro 85 metara kvadratnih pregradnih zidova za buduće sanitarne čvorove -grubo i fino ožbukati 332 metra kvadratna zidova -postaviti približno 100 metara kvadratnih spuštenih plafona -izraditi 272 m2 hidroizolacije podova -izraditi estrihe na 344 m2 podova -pripremiti štemanjem 495 metara zidova za postavljanje el.instalacija -postaviti 10 PVC unutarnjih vrata raznih dimenzija -postaviti 3 PVC prozora -popločati podove pločicama na 62 m2 -popločati zidove keramičkim pločicama na 195 m2 -ugraditi na 92 metra kvadratna porculanske pločice -postaviti PVC podne obloge na 154 metra kvadratna i sad da ne nabrajam dalje u detalje...postaviti još vodu, odvode kanalizacije, struju, ventilaciju..... Sredstva za ove radove osigurana su u proračunu općine Promina za 2010 godinu u iznosu od 200.000.00 kuna, izvor financiranja „Opći prihodi i primitci“, razliku do 395.269,33 kn-skoro još dodatnih 200.000.00 kuna pokriva, prema neslužbenim informacijama jedno Ministarstvo (čije ime kao pravi novinar, nisam zapamtio). Oznake: općina promina, Oklaj

subota, 21.11.2009.

Ruši se stara pekara u Oklaju Zadnjih dana, nad Oklaj se spustila gusta magla….. Nije baš neko vrijeme u kojem pogledate kroz prozor i kažete „Ovo bi mogao biti uspješan dan“. Ipak, i u ovakvim danima, ima lijepih događaja. Nekoliko sam puta na Blogu pisao o skoroj izgradnji trgovačkog centra firme „Merkur 5“ na poziciji stare pekare, kod Žagre u Centru Oklaja. Maloprije sam prolazio pored pekare, i tamo zatekao građevinsku mehanizaciju koja je taman započela njeno uklanjanje-rušenje. Lijepa je vijest da se u Promini nešto gradi, da postoje ljudi koji su spremni uložiti svoj kapital i otvoriti nova radna mjesta. Inače, ovih dana primjetio sam da su se „zahuktali“ radovi i na otvaranju ljekarne u domu zdravlja, a kad bi se i samo otvaranje moglo dogoditi, nije mi poznato. Oko staračkog doma, ništa se ne dešava… nema nikakvih radova…a u ćakulama se (kao i obično) i dalje spominje skoro otvaranje istog u 12. mjesecu. Situacija oko Općinskog vijeća je i dalje za neke top tema u Promini, ali o tom sam već obećao napisati cijeli post. Sljedeće sjednica je najavljena za srijedu 25.11.2009, ali Vijećnici još nisu dobili poziv za istu- koji po poslovniku vjećnici moraju dobiti najkasnije 5 dana prije sjednice ( što znači jučer 20.11.2009). Čim dobijem novi poziv, saznat će te sve o neodržavanju zadnje sjednice Općinskog vijeća. Eto… to bi bilo to….ukratko. Oznake: Merkur 5, Oklaj

utorak, 07.04.2009.

Jedan običan dan…IV dio Premda je tema ovog nastavka foto-priče trebala biti samo serija fotografija iz Donjeg Čitluka-Čolaka, morat ću je malo proširiti… Pa krenimo redom… Već sam nekoliko puta spominjao kako bi bilo lijepo kad bi ispred škole u Oklaju bio posađen maslinik. Sjećate se da sam spominjao i planove kako bi se sve trebalo realizirati u suradnji za Zavičajnim klubom Prominjaca iz Zagreba… Moja je zamisao bila da sadnjom maslina povežemo iseljene Promince sa nama u Promini… Bilo kako bilo… ta je ideja propala… Nedavno sam napisao kako je Ivica Pajišin iskopao bagerom rupe, općina dala sadnice maslina…a voditelj osnovne škole Mile Petrović koordinirao sa cijelom akcijom. Sadnja maslina je odgađana zbog čestih kiša, pa su danas napokon sve masline „došle“ na svoje mjesto. Mile Petrović me nazvao pred sam kraj radova… tako do su momci i cure hvatali „manekenske poze“. Ali bolje da krenem priču redoslijedom kojim idu fotografije…. Masline su posađene, i ekipi je ostalo još samo poravnavanje terena…. Voditelj škole je napravio još jednu provjeru da li je sve to dobro zasađeno….povezano… Neki su kopali, a neki nadgledali, a neki zauzeli poze iz modnih kataloga… I onda smo za kraj napravili jednu milenijsku fotografiju svih zaslužnih za današnje sađenje maslina… Tada je na travnjak ispred škole izašla „teta“ iz vrtića sa svojim vrtićanima, pa sam i njih usput fotografirao… Namjeravao sam predškolce fotografirati posebno… ali pošto ih pola nije bilo, glupo mi je bilo uslikati jedno dijete… Dobro ste skužili… dogodine u prvi razred kreće točno dvoje djece! Usput, vrtić ima igračaka na pretek… knjiga… svega…jedino ima fali glazbenih instrumenata…činela…bubnjeva…malih klavijatura… i tu dobro dođe poruka „Sponzori Bog vas blagoslovio“…. Mile Petrović i domar Željko Čavlina već kuju nove planove za uređenje okoliša škole…. Nakon toga uputio sam se do Doma kulture u centru Oklaja, da vidim kako napreduje uređenje fasade…Dom je sve ljepši i ljepši! Nakon ovog djela fotografija, na red je konačno došao Čitluk-Čolaci. Kako su Čitlučani inače dosta organizirani i uvijek spremni za akciju, tako su u zadnjih godinu dana u blizini Čolaka napravili jednu lijepu kućicu za druženje, izlete. Radovi još nisu završeni, ali planiraju se uskoro privesti kraju…barem kad je krov u pitanju… Ovaj put možete pogledati tu kućicu u izgradnji i pod skelama… a uskoro slijedi serija fotografija u kojoj će Čitlučani i njihovi prijatelji istu „pokrivati“ i tim povodom napraviti malu feštu…. Danas ta kućica izgleda ovako…. A iznutra izgleda ovako….. Nakon toga sam krenuo do Čolaka… i evo prve kuće…. Jedna prekrasna kuća koja bi mogla poslužiti kao malo etno-selo, a za sada je to samo harem jednog neimenovanog pivca… Kuća koja je nekad blistala sa svojom za svoje vrijeme modernom vanjskom žbukom… Zatim slijede kuće u koje se život ipak nakon rata vratio…. Pa kuće koje se iznova grade od starog kamena…. I Denis nešto uređuje s burne strane kuće…. A nakon toga sam završio u jednoj lijepo uređenoj konobi… I to bi bio kraj ove foto-priče… a sljedeća ide iz….nisam još odlučio… Osim što sam napravio dosta fotografija, prikupio sam još desetak starih fotografija za moju kolekciju „Starih slika Promine“… koje odlično prikazuju život u Promini prije 40-50 godina. Kad ih skeniram… vidjet će te o čemu se radi… Zahvaljujem se mom „vodiču“ na ovom putovanju po Čitluku, bilo mi je jako zanimljivo, a nadam se i čitateljima promina.blog.hr-a! Skoro zaboravih: Fotografije su pod linkom: http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Jedan%20obican%20dan%20Oklaj%20Citluk%20Colaci/ Oznake: Oklaj, Čitluk

četvrtak, 26.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VII dio Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: …..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Nečven Nečven je seoce s dvadeset pet obitelji i u sastavu je sela Puljana. Tu obitavaju obitelji s prezimenima: Perica, Sičić, Bibić, Svetina i Vucić. Mletački popis u Nečvenu navodi žitelje s prezimenima: Benišić, Bilomavionić, Blažević, Bosić, Bračić, Burmanović, Burgnačia, Dogan, Guberina, Katić, Miačić, Mihailović, Perinić, Perišić, Poić, Saksić, Šundov i Žepina. Početkom devetnaestoga stoljeća u Nečvenu se spominju obitelji: Aralica,Perica, Sičić i Svetina. Oklaj Oklaj je središnje selo u Promini, općinski centar od 1883. godine s ustanovama za cijelo prominsko područje. U Oklaju je obitavalo oko stotinu i pedeset obitelji. Središnji dio sela od davnina se naziva Kula, po čuvenoj srednjovjekovnoj kuli u čijim je temeljima kuća obitelji Ikica, zvana Perkić. U ovome dijelu sela su žitelji s prezimenima: Bandalo, Bilandžija, Bikić, Bronić, Ikica, Maletić, Jurenović, Ćorić, i starosjedilačko su stanovništvo. Tu su i žitelji s prezimenom: Čavlina, Mlinar, Pokrajac, Bakmaz, Kabić i Gambiroža, doseljeni iz drugih prominskih sela, osim posljednje koja je doselila iz Potkonja. Osim obitelji Pokrajac, svi su žitelji kod Kule katolici i pokapaju se u šamatoriju Crkve svetoga Mihovila. Pravoslavna obitelj Pokrajac molila je katoličke obitelji s Rudine: Bikić, Bandalo, Jurenović, Mlinar i Gambiroža, da ih prime u svoje ukopište, što su ovi i prihvatili, pa ova obitelj ima svoju grobnicu kod Svetoga Mihovila. Tada je to bila jedina pravoslavna obitelj koja se pokapala u katoličkom groblju u Promini. U drugom dijelu Oklaja obitavaju žitelji s prezimenima: Knežević, Dizdar, Ljubičić, Džepina, Žulj, Džapo, Čveljo i Marić. Svi žitelji ovoga dijela sela su katolici, ali se pokapaju na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. U nekim sačuvanim spisima iz polovice prošloga stoljeća obitelj Ćorić se bilježila kao Bandalo-Ćorić. Po nekim toponimima u Oklaju su do sredine prošloga stoljeća obitavale obitelji s prezimenima: Monti, Vukelja, Poznan i Škovrlj. U Oklaju su odavna živjele brojne doseljeničke obitelji učitelja, liječnika, finanaca, žandara i drugih službenika. Rodilo se ovdje mnogo djece, pa se neki od njih i danas osjećaju Promincima. Navodimo samo jednu takovu obitelj: Dvadesetih godina u Oklaj se doselio liječnik dr. Boris Ljahnicky, ruski emigrant (Boris je bio poljskog podrijetla čiji su se preci naselili u Odessu na Crnom moru op.a. knjige) i s Oklajskom, učiteljicom Nelom Škovrlj Lukinom, osnovao obitelj u kojoj su se rodila dva sina Nikola i Aleksandar ili Kolja i Saša. Kolja je bio poznati liječnik u Dubrovniku, a Saša je i danas istaknuti umjetnik arhitekt i dizajner u Zagrebu. Njihova majka Nela mlada je umrla i pokopana u obiteljskoj grobnici — mauzoleju obitelji Škovrlj kod Gospe Čatrnjske u Lukaru. U mletačkom popisu iz 1709. i 1735. godine u Oklaju se navode obitelji koje donosimo usporedo u mletačkoj i suvremenoj grafiji: Posnam Blagoe--------------------------------------Poznam Blagoje Jure Bandallou -------------------------------------Jure Bandalo Martin Bandallou ----------------------------------Martin Bandalo Thoma Bandallou ----------------------------------Toma Bandalo Krisan Giurinouich --------------------------------Križan Jurenović Marco Gliubitsich ----------------------------------Marko Ljubičić Stipan Lasich ----------------------------------------Stjepan Lasić Nicolo Kneseuich -----------------------------------Nikola Knežević Marco Kneseuich -----------------------------------Marko Knežević Martin Kneseuich ----------------------------------Martin Knežević Pettar Marich ---------------------------------------Petar Marić Krisan Marich --------------------------------------Križan Marić Giadrich Plausich Do Disdar -------------------Jadrić Plavšić reč. Dizdar Frane Plausich Do Disdar ----------------------Frane Plavšić reč. Dizdar Giacon Ranicich ------------------------------------Jakov Raničić Frane Ranicich Do Sradoe ----------------------Frane Raničić reč. Sredoja Luca Xugl --------------------------------------------Luka Žulj Stipan Xugl -----------------------------------------Stjepan Žulj Frane Xugl------------------------------------------ -Frane Žulj Jure Xugl ---------------------------------------------Jure Žulj Giacon Xugl -----------------------------------------Jakov Žulj Marco Xepina ---------------------------------------Marko Džepina Josip Džepina--------------------------------------- Josib Xepina Loure Xepina ----------------------------------------Lovre Džepina Mate Bichich ----------------------------------------Mate Bikić Mali Ivane Zugl -----------------------------------Mali Ivan Žulj Veliki Ivane Zugl ----------------------------------Veliki Ivan Žulj Frane Gliubicich -----------------------------------Frane Ljubičić Marko Marich --------------------------------------Marko Marić Jure Beracouich -----------------------------------Jure Beraković Petar Beracouich ----------------------------------Petar Beraković Frane Janicich -------------------------------------Frane Janičić Giacon Janicich -----------------------------------Jakov Janičić Bane Xuglieuich ----------------------------------Bane Žuljević Giadre Disdarich ---------------------------------Jadre Dizdarić U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska prezimena. Nastavlja se….. Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Nečven, Oklaj

nedjelja, 22.03.2009.

Jedan običan dan…II dio Premda nam se čini kako se stvari oko nas sporo, malo, ili čak nimalo ne mijenjaju… Pogled na fotografije stare nekoliko godina, ipak nas podsjeti da ništa nije stalno osim promjene…. Odlučio sam danas napisati drugi nastavak priče na osnovu fotografija koje sam napravio danas (19.03.2009) u vožnji biciklom od Oklaja do Gluvača…i natrag Za svaku fotografiju napisat ću po jednu rečenicu, i vidjet ćemo za nekoliko godina što će se promijeniti…što će se dogoditi sa junacima moje priče…prirodom…vinogradima.. Krenimo redom…. Putovanje otvaram fotografijom trgovine Djelo doo. Ispred trgovine je uvijek živo, a stalno zaposlenje su u „Djelu“ prije nekoliko mjeseci pronašle četiri ljubazne Prominke-(ne šest kako sam jednom napisao). Slijedi fotografija Duvnjakovih kuća, a ispred njih više nema autobusa koje su godinama bile njihov „životni partner“… Džepine zadnjih dana koriste lijepo vrijeme za uređenje okoliša oko kuće… Tonijevu djecu zatekao sam na vrhu pješčanog brijega… Bikića kuće čekaju ljeto i svoje vlasnike da im donesu živost… Neke kuće nažalost nikako da dočekaju obnovu… Neke su stare kuće jako lijepo obnovljene… Ulazimo u kuće Džepina…. Jedina kuća u Promini koja ima lift (barem tako kažu)..inače kuća nagrađivanog vinara Čvelje.. Kad smo kod lifta, evo jedna priča na brzinu… Dođemo ja i prijatelj u sjedište naše firme u Splitu, i sad se dvoumimo hoćemo li na četvrti kat liftom ili pješke…“Ovo mi je bio san… jedva čekam ući u lift…kod nas u Kninu toga nema…reče moj prijatelj kroz šalu“… Na to će starija gospođa…pogledavši nas sa sažaljenjem… „Jadna dica…Ajte , ja ću vam pokazat kako se vozi liftom….uđite u lift samnom… ne bojte se..“ Kad smo izašli iz lifta, pola dana smo umirali od smijeha…Al' prije toga smo se ljudski mrtvi ozbiljni zahvalili gospođi na „prvoj vožnji liftom“…. Idemo dalje sa fotografijama… Čveljini vinigradi….sa sustavom navodnjavanja…. Balotalište čeka svoje balotaše u nedjelju… Matini momci su brzo odrasli i krenuli za poslom… hoće li zasnovati svoje obitelji i živjeti u Promini, ostaje nam da vidimo… Promina.blog često posjećuje jedna Prominka „na privremenom radu“ u Španjolskoj…evo i za nju jedna fotografija kao „Pozdrav iz Promine“…. Nekad poznati i posjećeni restoran „Promona“ još čeka svoju svjetliju budućnost… Put prema Čveljićima priprema se za nasipanje…. Pogled na Prominu iz porezanog Bebanova vinograda… Braća Džapo, nagrađivani prominski vinari, sade novih 4500 panja vinograda… Šteta što nisam „uhvatio“ studente sa kninskog veleučilišta u obrezivanju vinograda Marka Duvančića… Majstor sa svojom ekipom uređuje Gluvače koje su konačno dobile svog „gazdu“. I ovaj događaj se čekalo skoro 14 godina! Andrija-Majstorov sin, planira svoju budućnost ostankom u Promini…bavljenjem poljoprivredom…stočarstvom…hoće li tako razmišljati za nekoliko godina? Vrijeme je za povratak kući, a u povratku fotografija novosagrađenog podruma braće Džapo… Pogleda na novije i starije kuće u Džapićima, kao i one koje polako „umiru“ čekajući bolja vremena……. I to je kraj drugog djela jednog sasvim neobičnog posta…koji se prema mejlovima koje sam dobio čitateljima dopao, u njima probudio sjećanja….mirise… Kad smo kod mirisa, koje Vam nažalost ne mogu prenijeti…današnji dan neće mi ostati u sjećanju po rascvalim bajemima, nego po mirisu gulaša iz kuće pokojnog Mile (?) … Mile nažalost više nema, ali su kuću nastanili neki novi vlasnici… Fotografije ipak pričaju ljepšu priču, pa ih pogledajte pod linkom: http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Jedan%20obican%20dan%20Oklaj%20Gluvace/ Sljedeća foto-priča ide iz nekog drugog sela u Promini…možda Čitluk…tako sam već jednom obećao, a ja svoja obećanja malo kad ne ispunim…samo se treba strpiti…. Oznake: Oklaj

subota, 14.03.2009.

Jedan običan dan… Premda nam se čini kako se stvari oko nas sporo, malo, ili čak nimalo ne mijenjaju… Pogled na fotografije stare nekoliko godina, ipak nas podsjeti da ništa nije stalno osim promjene…. Odlučio sam danas napisati priču na osnovu fotografija koje sam napravio danas u šetnji kroz Oklaj, oklajsko polje… Za svaku fotografiju napisat ću po jednu rečenicu, i vidjet ćemo za nekoliko godina što će se promjeniti…što će se dogoditi sa junacima moje priče…prirodom…vinogradima.. Krenimo redom…. Dan je prekrasan, topao..pravi proljetni, i moj susjed Joža od gušta pere već treći auto… Gledam kuću pokojnog Ivele, ispred nje rascvjetali Narcisi…sjetim se Iveline kćeri u Australiji, njenog malenog sina Roka i okinem jednu fotografiju za njih kao „pozdrav iz Promine“… Ive Jokin-Pero, priprema materijal za gradnju visokog potkrovlja… Momci na igralištu postavljaju mrežu za tenis…a dom u pozadini još čeka svoje stanovnike… Ispred škole su iskopane rupe za maslinik…rupe iskopao Ivica Pajišin, masline dala Općina…akcijom koordinirao voditelj PŠ Mile Petrović… Ispred kuće Davora Kneževića bajemi procvjetali… Ive Bandalo odlučio je ispred kuće posaditi maslinu, jer se prethodno posađena koštela osušila.. Centar Oklaja nekad je krasio travnjak i ukrasna stabalca koje su održavali Zele i Ago, ali sad su izgleda digli od njih ruke… Naišao sam na kombi na kojem piše „Pršutana Lacić-Drniški pršut“… sjetim se onda da u Badnju postoji pogon koji s ponosom nosi naziv „Prominski pršut“… Općina sređuje teretanu u Domu kulture-(ispod nekadašnje pozornice) za udrugu „Šport za sve“, a iznad tog prostora, nove prostorije za KUU Promina Bronićeve cure s guštom rolaju na trgu ispred Općine „Škovrljevi dvori“ nasuprot Općine i dalje se obnavljaju…Pajka sa ekipom vrhunski odrađuje posao, vraća kamenu prvobitni sjaj… Od vrtla Mile Boltića, ostade samo oras… Procvjetali i Ćorićevi bajemi… Milkine ovce spremno čekaju povratak kući… Jedno janje rado se odazvalo pozivu na fotografiranje… Željko je konačno uspio između kišnih dana obrezati vinograd… Kod nekih je loza porezana, samo je treba izvesti iz vinograda… I to je kraj jednog sasvim neobičnog posta… Fotografije ipak pričaju ljepšu priču, pa ih pogledajte pod linkom: http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Ususret%20proljecu%20Oklaj%2014032009/ Sljedeća foto-priča ide iz nekog drugog sela u Promini…možda Čitluk… Oznake: Oklaj

srijeda, 03.12.2008.

Smijeh pod Prominom Nedavno sam saznao za TV emisiju/snimku „Smijeh pod Prominom“, koja je nedavno objavljena na HRT3. Zahvaljujući IB i BB, večeras sam dobio DVD sa snimkom spomenute emisije. Ukratko… Vrijeme radnje: Promina 1975 godine. Glavni junak priče, predsjednik mjesne zajednice iz Razvođa. Mjesto radnje:Malo u Razvođu, malo u Oklaju za vrijeme održavanja „Prvomajskih utrka“. Tema: Život i pogledi na život Prominjaca prije tridesetak godina… Odabrao sam 23 fotografije kako bi vam pokazao o čemu se zapravo radi. Fotografije možete pogledati pod linkom: http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202008/Smijeh%20pod%20Prominom/I%20dio/ Ostale fotografije stižu uskoro….nakon vaših komentara…. Oznake: Život u Prominia, Razvođe, Oklaj

subota, 22.11.2008.

Svega pomalo Malo mi je bilo neobično što zadnjih dana u novinama nije bilo baš nešto previše vijesti vezanih za Prominu. Stanka je bila (srećom) kratkog daha i već nam stižu nove vijesti objavljene u Slobodnoj Dalmaciji i Novom tjedniku. Zapravo, i ne radi se o novim vijestima, samo o «obradi» već dobro poznatih informacija. Slobodna Dalmacija donosi nam članak pod naslovom: “Žedni pored 'europskog' vodovoda” a možete ga pročitati pod linkom: http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Šibenik/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/30937/edni-pored-europskog-vodovoda.aspx Tema članka je vodovod za Matase, Marasovine I Zeliće, odnosno najava novih ulaganja u isti u sljedećoj godini od strane Hrvatskih voda u iznosu od 2,9 milijuna kuna. Kako novinar navodi: “Problem opskrbe vodom sela u Potprominju rješavat će se tijekom 2009”. Rješavao se I ove godine, samo se nadam da će se “RIJEŠITI” u sljedećoj godini…. Novi Tjednik nam donosi članak pod naslovom: “DAN PRIJE SMJENE Ispisao bjanko zadužnice na pola izvornog proračuna!?” a možete ga pročitati pod linkom: http://novi-tjednik.hr/index.asp?dID=1860 Tema članka je “poslovanje” bivše vlasti u Promini. Citirat ću samo dio teksta kako bi mogli zaključiti o čemu se radi: - «Rađeni su nogostupi dužine 600 metara kakve nema niti Zagreb, sve se platilo 1,3 milijuna kuna, a Općina je ostala dužna 800 tisuća, također je rađen sustav odvodnje oborinskih voda, najprije dogovoren za 1,25 milijuna kuna, a na koncu se cifra popela na 2,7 milijuna kuna, izvođaču je sve isplaćeno bez aneksa ugovora, a Općina je ostala s dugom od 1,5 milijuna kuna – veli Cota te dodaje kako nitko normalan ne može raditi projekte skuplje no što je proračun Općine bez zatvorene financijske konstrukcije». Kad bolje pogledate sve je to već poznata priča, samo ako je sve to tako kako se piše, zašto nitko nije završio na sudu gdje bi se dokazivala nečija krivnja, ili bi netko dokazivao svoju nevinost? Ipak, ima I vedrijih priča od ove dvije navedene. Velika samoposluga trgovinskog lanca “Djelo” koja bi se uskoro trebala otvoriti u “Jokinoj kući” uređuje se prilično brzo. Prema nekim informacijama, smoposluga bi trebala proraditi već u prosincu. Radovi na staračkom domu, također dobro napreduju. Trenutno se vrše pripreme za izgradnju bio-pročišćivača na novoj poziciji, ali istovremeno se odklanjaju I nedostatci na uređenju interijera staračkog doma, kao I bojanje vanjske stolarije. Nitko ne prognozira datum otvaranja doma, ali bitno je da su radovi krenuli, pa će I taj problem brzo biti riješen. Sada vjerojatno više nema dileme tko će upravljati domom, pa će sve ići mnogo lakše. Lijepa vijest je (premda možda za neke ne tako važna), u stvari lijep je pogled na Metal-sint noću. Dugo je trebalo firmi Metal-sint da obnovi svoje radne prostore koji su u ratu bili temeljito opljačkani, devastirani. Firma koja je prije rata brojila preko 120 radnika-što je za naš kraj jako puno, u ratu je “pala” na samo 15-ak radnika. Velikim trudom I mukom kako rukovodstava, tako I tih preostalih radnika, Metal-sint danas broji preko 60-ak radnika. Tvronica je iz godine u godinu sve uređenija, lijrpša, I na red je konačno došla vanjska rasvjeta. Baš mi je gušt navečer vidjeti kako “tvornica svjetli”, simbol je to povratka života u Prominu. Još je jedna vijest koju sam skoro zaboravio. Šibensko –kninska županija, raspisala je natječaj ( objavljen u NN 29.10.2008) pod nazivom: “IZRADA HIDROGEOLOŠKOG ELABORATA O MOGUĆNOSTI ZAHVAĆANJA PODZEMNE VODE ZA NAVODNJAVANJE VEDROVA POLJA U OPĆINI PROMINA I IZRADA ISTRAŽNE BUŠOTINE S PROBNIM CRPLJENJEM” Ovo je dobra vijest za sve koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom u Gluvačama, jer bi se realizacijom ovog projekta mogli navodnjavati vinogradi, bajemi, novi voćnjaci… Doduše, problematika navodnjavanja obrađena je u dokumentu: “PLAN NAVODNJAVANJA ZA PODRUCJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE”, koji se može pronaći pod linkom: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/projekti/Plan%20navodnjavanja/PLAN%20NAVODNJAVANJA.pdf To bi za sada bilo to.... Oznake: Vodovod za Marasovine, Matase i Zeliće, općina promina, Djelo, Oklaj, Navodnjavanje Vedrova polja, Metal-sinat

ponedjeljak, 20.10.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina VI dio Šest dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina: Osnivanje prominske općine Zbivanja prema pisanju zadarskog »Narodnog lista« Druga je ova točka. Razvodje je najveći odlomak naše obćine te je grjehota da nema učione, kad imade djeca od 6 do 12 godina preko 40, koja bi ju mogla pohadjati. A opet je u doticaju selo Lukar, te i ovi bi mogli dolaziti u učionu. Za stan učione i učitelje imade seoske braštine. Liepa nova kuća, koju nudjaju samo malim troškom za nutrnje prigrade, bila bi sposobna. Prosvjeta naroda najvažnije je dobro. Naprjed slavna obćino!« Odvažnost ostati na svome i ne popustiti pred bilo kakvim neugodnostima očituje se dopis, neobično naslovljen: »Iz Škripca kule u Promini 25. svibnja«. Evo tog zagonetnog dopisa. Čiji se pisac potpisao »Rebus«: Neka mistična-pseudo-ptica, malo koju noć da nedoliće u Oklaj, gdje iztrese punu kapu tričilaži viesti, te opet odprhne: kud i kamo nezna se. Ovako sliedi dolazit, odlazit i donosit, odkad je ova obćina hrvatskom narodu dobivena. A što je začudmo samo se znade za tu pticu po ostavljenom upljuvku nemira, nesloge, razdora i svakovrsnih osvada, skovanih u kovačiji Nepoznanovića — Nevidovića — Ortaka. Jaoh ga onom preko čije glave preleti potla sedam sati u večeri: onoga opali, ocrni, ozloglasi do zlaboga. Do sada je pet poštenih brkova operušala. Pa uzalud sudci izslraživaoci i nekoliko stražara noćobdija vrebaju nebili joj stali u trag. Kamo prolazi, il odakle dolazi, tajna je. Nego, moglo bi se dati, da ju šalje amo onaj laži-prorok engležki, koji je proricao nazad malo godinu svrhu svieta, pa kad nije mogao potresti strahom cieli sviet, kuša nebili uzdrmao pojedine krajeve ili barem lahkoumne osobe. Da vidimo dokle će kušat našu strpljivost laži-kuga! Ovdi samo ponavljamo geslo, „istina često biva potamnjena, no ona nikad neugasne«. Prominsku općinu posjetio je 7. svibnja 1884. carski namjesnik za Dalmaciju, koji je stolovao u Zadru general Jovanović. Isti dan iz Promine su javili: »Danas za prvi put carski namjesnik posjeti ovu novu obćinu. Pregleda obćinski ured, župnu crkvu, pučku učionu i žandarsku postaja. Velečastni naš župnik O. Miho Bronić prikazao je namjesniku veselje ovog naroda što se je odciepio od obćine Kninske, i velike koristi koje narod već sada crpi od samostalne obćine, premda ga sa strane Kninske često uznemiruju kriveć novu obćinu da je nametnula lugariju itd. Namjesnik odvrati da to neće smesti napredak Promine, koju nalazi puno bolju i liepšu nego mu je predstavljahu, i kojoj želi svaki napredak. Posjet carskog namjesnika dao je priliku širenju dvostruke neistine. Na to je 24. lipnja odgovrio u »Narodnom listu« prominski župnik fra Mijo Bronić (potpisao se samo inicijalima F. MB.): »U susjedstvu naše obćine ima nekih podlih stvorova, koji svašta izmišljaju na škodu ovog mirnog puka. Tako su uz ostalo bili kadri prikazati na visokom mjestu, da su naš velečasni župnik i tajnik bili nesporazum ni za priček carskom namjesniku, da župnik na više poruka obćine nepohiti prikazati se itd. Da je sve ovo crna laž ne treba ni kazati, ko što je puka izmišljotina što isti podli stvorovi kažu, da je namjestnik naložio upraviteljstvu obćine Kninske, nek primi na znanje nezadovoljstvo obćinara Prominskih dok bi ih naišla polovica, pa da će biti gotova prispoidba promine staroj matici itd. Što se babi htjelo to joj se i snjelo! Ali je nedostojno, da nerečemo sramotno uzimat ovako u rieć visoka lica, pa širiti spletke u narod u podle svrhe. Ovoliko za danas dosti, a do potrebe pjevat ćemo bistrije. Ludjaci, opametite se«. Prominska je općina u srpnju 1884. doživjela nov triumf. Ono što se kanilo učiniti u veljači, izvršeno je u srpnju (kad je i zgodnije). Blagoslovljena je hrvatska općinska zastava. Taj čin izvršio je neumrli don Miho Pavlinović 13. 7. 1884. »Narodni list« donio je opis proslava u tri broja. Pri kraju 1884. »Narodni list« objavio je dvije kraće informacije povezane uz općinu. U prvoj se iz Promine (4, 11.) javlja: »Amo nemamo što nova javiti već to da je naša ukupno obćina, hvala Bogu, ovom godinom sretna u obilnosti žitnicom i vinicom. Vinu je valaj ciena liepa medju fiorina 6-7. Dodadeli dobri Bog još jednu dvili godine ovako obilne, nadamo se, da će se ovaj narod izmaknut zauvijek iz kamatničkih šapa. Tako budi«. Druga potpisana od »Većine obćinara obavještava javnost o parnici u Beču: »Uročena je za 19 tekućega, na ukidnom sudu u Beču, razprava u parnici obćine Prominske sa Antom Montiem, radi paše marve na općinskim dobrim. Ta parnica vrlo zanima ovo pučanstvo, koje se nada nad pravice i u Beču i u Zadru.« Prominska općina ne da svoje. Listajući tri godišta »Narodnog lista« (1882-1884.) uspjeli smo podosta otkloniti povijesnu nepoznanicu o nastojanju da se osamostali općina Promina, kako je do toga došlo, kad je potpisan zakon, kako je formirana, kad je bilo utemeljenje, izbor prvog načelnika. I njegova skora odreka, kako je djelovala u godinu i po Života, tko je bio tajnik, prisjednici (Mate Validžić Dundo, Jakov Škarica, Pajan Bagić, Josip Sarić) i neki vijećnici — Bože Parać, Jakov Škarica, Fra. J. Runjić). Ako se zbrojimo, doznali smo dostva. U protivnom ne bismo znali gotovo ništa. Dopisi su tako rječiti i otvoreni, da nas uvode i u objektivnu povijesnu istinu i u ponosno doživljavanje svoje prošlosti Naši su stari znali ljubiti svoje i biti sami gospodari u svojoj kući. Došli smo tako do kraja povijesne priče o osnivanju općine Promina prije punih 125 godina, kada je kako nam donosi „Narodni list“, -„Promina proslavila sretni dan u srpnju godine 1883. otvarajuć svoju obćinu«. Tekst je prenesen iz „Prominskog glasnika“ koji je tiskan 1993. godine. Izvorni tekst objavljen je u knjizi „Prominjske obljetnice“ koju je napisao Mirko Validžić Ćelkanović u Zagreb 1987. Ovim putem zamoljavam čitatelje Bloga koji možda imaju navedenu knjigu, da mi se jave na e-mail promina.blog.hr-a. Zanimao bi me i ostali sadržaj knjige, a nadam se da bi zanimao i čitatelje Bloga, koji kao ni ja još nisu pročitali tu po svemu sudeći zanimljivu knjigu. Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

utorak, 14.10.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina V dio Peti dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina: Osnivanje prominske općine Zbivanja prema pisanju zadarskog »Narodnog lista« Valja znati da: suložnistvo, psost na javnosti, radnja u dane svetačne, paljenje, kradja, pijančenje po krčmah, bilo je preoteto mah svakom zakonu i dospilo do najskrajnje mjere. Ali hvala upraviteljstvu obćinskom koje kroz Četiri mjeseca svog rada, stalo je ustopu mal ne svakoj nezakonitosti. Evo stroge naredbe koju je izdalo upraviteljstvo dne 1 rujna broj 400: 1. Tkogod bude javljen da radi u dane svečane, bit će kažnen ravnicom ili globom. 2. Tkogod bude javljen da u javnosti psuje Boga i svece po šokacim i u komšiluku, bit će kažnjen tavnicom ili globom. 3. Tkogod umakne ženskicu bit će po zakonu kraljskom i crkovnom rastavljen, kažnjen pako sa tavnicom ili globom, i ovo žešće, ako ju ne može odmah vjenčati. Ovom naredbom obćina je postigla prepohvalni uspijeh. Evo dokaza: Iza ove zabrane nitko nije svecem zaradio, što je prvo bilo u velikoj zloporabi osobito u vrieme jematve (...). Krčme i dućani moraju preko službe Božje biti zatvoreni u dane svetčane, što se strogo vrši. Najgora rana bilo je suložništvo: a odsad? Od šesnaest koji su se napovjedili za vjenčanje cigli jedan umakao je preko zabrane, koga odmah obćina činila je ustaviti i bi kažnen tamnicom i globom. Psosti sada nije vise čuti u javnosti. Za ove shodne naredbe velika zasluga je našeg upraviteljstva, osobito prvoga prisjednika, Šime Ćorića, pa tajnika Čavline, koji se marljivo zauzimlju za svako dobro i koristno poduzeće na korist i napredak obćine. Nu, neka gospoda po Kninu navaljuju na našu obćinu. Ja bih jim rekao: neka ih za to neboli glava i neka zabodu svoj rep poda se: bit će im bolje! Ovdje mimogred spomenut mi je fuhrere Džepinu i Kneževića, koji su ustukli dobro lupežiće, tako da ti oni nesmiju obnoć više na dvor, odkada su ova dva žandara k nama došli — stoga mnogo su oba ljubljena od svijuh poštenih Prominjana koji mogu sada mirno spavati. Ako ovim redom i ovom slogom uznapredujemo, obćina Promina do malo će procvasti«. Tako, eto prođe 1883. u kojoj se ostvari prominska volja da ima svoju samostalnu općinu i svoje domaće rukovodstvo. Već početkom 1884. javljaju iz Promine 4. siječnja krupnu i neočekivanu vijest: Usljed nepovoljna stanja zdravlja, dao je ostavku načelnik naše obćine častni M. Škovrlj. Naskoro bit će mu imenovan nasljednik, koji želimo da sliedi stope osamdesetgodišnjeg predšasnika. Njegova pravodušnost i miroljubivost ostat će do vieka medju nam nezaboravna. Bog ga obdario zdravljem i poživio!« Odmah se pomišlja i na »krštenja barjaka nove obćine Prominske«. Bilo je planirano da se to izvrši već u veljači 1884., ali će taj svečani čin biti kasnije obavlje, 13. srpnja iste godine. Dopis iz Promine, od 29. veljače 1884. suprotstavlja se dopisu »iz Kninske krajine« koje je objavilo kaludjersko klapalo Zadarsko«. Taj dopisnik »dojmio se prominske obćine — koja mu stoji na srdcu kao djavolu očenaš (...)«. Dalje čitamo: Sažaljiva obćinu prominsku i onoga komu je bila na pameti ona prokleta osnova odciepit ju od Knina! Ala brajne grjehota, da već nupravljaju talenti Kninski cjelokupnom obćinom (...). Ali nek znade dopisnik kaludjerskog klapala, da je i bez njih Promina proslavila sretni dan u srpnju godine 1883. otvarajuć svoju obćinu«. I nastavlja: »Vlada uz želju narodnih zastupnika nije mogla što koristnieg učinit Promini, koliko odcjepit ju od nereda Kninske obćine! Danas u Promini poliepšani su puti, stavljen je uztuk patarluku, nije već palitba i ne čuje se kradnje. Neka dokaže Kninski sud jeli od lanjske godine bila u Promini komnisija za ubojstva! To je sve pripisat u zaslugu upravitelj stvu obćinskom, podpomoženom zaslužnim oružnim poštovodjom Džepinom i Kneževićem. Nu, mlada obćina da i neistra svaku na čistac mogla bi ju valjda prikorit koja stara uzorna posestrima!... Bože dragi, vidi li! Kroz malo vrieme, Prominska obćina izsmijavat će se mnogim drugim sa svojom dobrobiti, a navlastito onim koji joj klipove podmeću da ju prisvoje ili unište!« Iako je prvi načelnik dao ostavku prvih dana siječnja, drugi je izabran tek nakon 3 mjeseca. Izvjestitelj iz Promine javlja 4. travnja: »Priznata ostavka načelnika gospodina Škovrlja, bi odabran u sjednici na 31 p. m. za novog načelnika obćine Prominske gospodin Šime Ćorić, a za prisednika gospodin Mate Validžić. Da bude sretno!« Uvid u zbivanja, uspjehe i poteškoće razabire se iz »osobitog dopisa« iz Promine koji je pisan 10. svibnja: »Svaki dobromisleći Prommjanin radošću uvidja koliko je napredka postigao kroz ovu samu godinu od kada je zadobio svoju obćinu. Učiona se većma od djece pohadja, a postaje žandarske koliko u Oklaju, toliko u Razvadju nebilježe već nemilih čina. Evo imade cjela godina, da se amo nepojavi nikakva kradja, palitba, šteta ili koje drugo zločinstvo! Dojdućeg mjeseca počet će nam djelovati i poštarski ured prediljen odlukom 3 studenog p. g. Ovo je lipi jednogodišnji plod nastojanja nove obćine. »Kalugjersko klapalo« u svom 5. om broju, premda u njegovoj maloj glavi podrugljivo, al ipak istinu kaže kad nazivlje novu Prominsku — hrvatsku uzor-obćinu te nepravedno prekorava one, koji izradiše da se ustanovi. Nego kad je i na nas došao rod sunčanog traka, hajdmo da nas još bolje obasja, te spomenut ću i ove dvie glavne, moleći obćinsko upraviteljstvo da ih uzme u obzir. Za Prominu je od velike važnosti da u obćini bude ustanovljen nagodbeni ured, nek bude dozvoljeno činiti pogodbe i obveznice, a to jedno, jer smo daleko koliko od Knina toliko od Drniša 20 kilometara da idjemo bilježniku ili sudu: a drugo: ovim bi se zapela stupica svim privatnim činiocima takvih pisama kojim se globi sviet, i dolazi do svakakvih neprilika….. Nastavlja se… Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

utorak, 07.10.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina IV Četvrti dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina: Osnivanje prominske općine ZBIVANJA PREMA PISANJU ZADARSKOG »NARODNOG LISTA« Nakić izusti jezgrovit govor, zahvali Prominjanima i odvrati im nazdravice. Pri svršetku svakog govora završivalo se: »Živili Prominjani«! »Živila hrvatska obćina Prominska!« Poslije toga pjevale su se svakovrsne narodne pjesme. Milota je bilo slušati osobito Niku Vežića, Matu Kulušu, otca Ritorevića. Čast vama, dični Drnišani, čast vami, vriedni prijatelji, koji nam odvažnošću pokazaste da ste nam prijatelji mi se dičimo, kad iz vaših krjepkih grla puče ko grom iz vedra neba onaj divni uzklik: »Živila hrvatska nova obćina Prominska!« Ćutimo da vi svi razumite što nas od davno tištilo, te u ime bratske ljubavi i vami, Knjinjani, govorim. Sve nas je jedna hrvatska majka rodila, i jednim hrvatskim mliekom zadojila, sve nas je jedna hrvatska krv razplodila, i jednim hrvatskim opojila: svi smo plod jednog hrvatsko sjemena: u jednu rieč, svi smo braća Hrvati: zato mi naš hrvatski narod ljubimo, s njime se veselimo i bratimo. Napomenuti mi je da i ovi dan sliedile su zamjenite i vesele nazdravice. Sobet svrši s prelogom otca Jerka Runjića, predsjednika odbora, da se podigne spomenik dana 23. srpnja. Predlog bi dragovoljno primljen, pak okolo 7 sati u najvećem veselju razstadosmo se«. Točno 8 mjeseci je prošlo od dana, kad je car po-pisao zakon o ustanovljenju nove hrvatske općine u Prominini (22. 11. 1882.) do izbora prvog prominskog načelnika Marka Škovrlja iz Razvođa (23. 7. 1883.). Rođendan općine obilježio je novo razdoblje cjelo-kupnog prominskog naroda od oko 6000 žitelja u 9 kapitanija (petnaestak sela). Već u kolovozu naišao je u Prominu neimenovani došljak, koji se potpisao »Istinović« u spomenutom listu (od 1. 9.) i evo što piše: »(...) Zašao sam takodjer i u Prominu, kupovati vina. U istinu prevario sam se jer ga sada kod njih malo ima, a i to što jest, skupo je i nezdravo. Nego drago mi je. Što sam vidio Prominu i njihovu novu obćinu, koja do sada u redu napreduje Osvjedočio sam se i to da svečanost, koju su ima mjesec dana obavili bila je slavna i oduševljena, da nije moglo bolje. Pohvalno je što su svoga mješćanina učiniliza tajnika: N. Čavlinu«. Kako je djelovala nova prominska općina prvih mjeseci svoga života u 1883. imamo dva dopisa u »Narodnom listu«. Prvi se odnosi na zauzimanje općine da željeznička pruga od Splita do Knina, iz Drniša ide preko Promine. Nude se veliki ustupci. Dopis je upućen iz Promine 22. rujna 1883. »Po predlogu načelnika M. Škovrlja, u sjednici našeg obćinskog vieća od 4. tekućeg bijaše jednoglasno zaključeno blagodariti državi sva obćinska dobra, koja bi zauzela željezna pruga produženjem od Drniša do Knina, a takodjer podati vlastita zemljišta su polovinom njihove vrjednosti Ovih bi posve malo susrela željeznica, ako bi se držala onog pravca, kao što je nazad desetak godina bilo mjereno, i kako znakovi i danas obstoje. Na tom temelju odposlala je od obćinskog upraviteljstva N. V. molbenica, koja cienimo, imat će povoljan uspjeh za nas, uslied temeljitih razloga u istoj navedenih. Krenuvši produženje nove željezne pruge od Drniša do Knina preko Kosova, jedno: prošla bi neizključivo sve preko vlastitih zemljišta prve vrste, koja bi se morala platiti pod skupu cienu: drugo: oni predjeli su močvarni, te kao takovi nestalni težnji željeznih vlakova: a treće nebi imala nikakva važnog prometa u porednim pravcima. Dočim, krenuvši putem Promine, susrela bi odmah rudno ugjjevlje u Velušiću vlastitosti gospodina Ante Makale iz Šibenika: susrela bi pak ostalih rudnih predjela, kojim Promina obilatuje, ali još uvijek uzaludno spavaju. Umnožila bi se osim toga radja plemenite vrsti našeg raznobojnog mramora, a takodjer i ona obilatog bielog kamena, što u Dalmaciji na riedkim mjestima se nahodi: te privozbom gore napomenutih predmeta bila bi koristna prihoda državi, a istidobno bilo bi kao za priporodjenje našeg naroda, koji bi našao u svom mjestu radije, te ne bi bio biedan prinužden neprekidnoj izseobi po svietu. Dragovoljno čitamo o tom shodne brazde u našem »Narodnom listu« i zahvaljujemo skladu braće nam Drnišana koji vazda bijahu i jesu pri ruci svojim Prominjanim, istodišućim duhom hrvatskim. Sretno nam živili! U svakom poslu rad — Bog pomaže sklad.« Koncem studenog je objavljen, a 24. 11. poslan »osobiti dopis« iz Promine, u kome se podrobno razglaba uspješan rad i nastojanje mlade općine. Promotrimo ga uglavnom u cijelosti: »Pošto odavna ne vidi se željenih viesti i pošto su se izvrgli ovdješnji dopisnici, i pošto mnogi prijatelji znatiželjni su čuti rad nove Prominske obćine: stoga usrdno vas molim za malo prostora u cienjenom vašem listu. Nova obćina, mora se jamčiti da u svakom pogledu napreduje. Nek necieni nitko da je to lahk posao, novu obćinu ustrojit, ništa ne imajući pri ruci, nego mnoge protivštine raznih neprijatelja domaćih i izvanjskih, ni jednog novčića za po trošak, boreć se raznim nezgodom, koje su i starim obćinama gdjegod od velike neprilike, a kamoli ne novim. Principis obstat, govori latinska poslovica, pa to znajuć naši upravitelji nove obćine, odmah su se iz početka svu požrtvovnost i pomlju uložili, radeć sdušno i odvažno, za materijalno i moralno dobrobiće žitelja. Evo glavnije točke napredka. Puti glavni popravljeni su pod povjerenikom Kirchmeyerom, a sada se nastavljaju popravljati i popriečni. U poslidnoj obćinskoj sjednici od 16 listopada bi izabran odbor od petorice viećnika koji će se postarat, za pripravljanje potrebitog materijala za gradnju nove kuće: za koju jur počelo se je vaditi kamenje. Uz ostale nedoskočice; obćini se je brinuti i za zapuštenu moralnost. Valja znati da: suložnistvo, psost na javnosti, radnja u dane svetačne, paljenje, kradja, pijančenje po krčmah, bilo je preoteto mah..... Nastavlja se….. Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

subota, 04.10.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina III Treći dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina: Osnivanje prominske općine ZBIVANJA PREMA PISANJU ZADARSKOG »NARODNOG LISTA« Lijepim redom uputi se crkvena povorka obćinskih…članova, glavara i seoskih odličnjaka, i u liepom broju inostranih prijatelja, na glavi c. k. kotarski poglavar, sa narodnim zastupnikom. Na desnu je namjesnički tajnik Kirchmayer, a s Ijeva povjerenik Škarić praćeni trobojnicom: to sve dvoje a dvoje kroz ulicu koja vodi od kuće Ćorića do pridvorja crkvenog. Koliko na ulicah, toliko okolo crkvenog pridvorja, narod se sakupio da vidi povorku. Iz c. k. oružničke postaje, i kuća visile su trobojnice, i uresni sagovi u znak velikog veselja. Kad povorka prispi u crkvu pred oltaron na desno zauzima mjesto c k. poglavar sa narodnim zastupnikom Nakićem, a na lievo c k. tajnik Kirchmayer sa povjerenikom Škarićem, a po niže obćinski viećnici, odličnjaci i seoski glavari sa vise brojnim narodom. Okolo 9. ga sata, započe svečano, uz gruvanje mužara sveta misa. Naš velezaslužni župnik otac Danko Marin, kroz misu, držao je uzorito prigodno slovo, kratko, ali sabrano. Potlie, nego se dovrši služba Božja, odma se uredi povorka, kao i prvo, razvitom trobojnicom praćena do obćinskog ureda. Oko 11 sati sljedilo je odabiranje načelnika obćinskog upraviteljstva, gdje svetčano položiše obećanje, da će točno i sdužno izvršivat svoju dužnost Poslije toga c k tajnik Kircmheyer držao je govor s kojim se izrazi ozadovoljstvu svoga tromjesečnog boravljenja medju nami i o divoti prominskog položaja, te se osobito radova našoj krasnoj svečanosti, i pri svršetku trikrat poviknu: Živio naš priljubljeni i primilostivi cesar i kralj Frane Josip I!, čemu svi gromovito odgovoriše. Zatim ganutljivo izreče: želim da pod zaštitom mile nam hrvatske trobojnice pomognu svi mišćani, da se čim prije Promina opet osviesti! Te zaori; Živio! Živila nova obćina prominska! Živilo obćinsko upraviteljstvo! Tim je svršen prvi dio svečano-sti Okolo 1. ga sata posije podne uputiše se u priredjeno mjesto za sobet . Sa sjevera na ulasku bio je podignut slavoluk krasno izradjen, nadpisom liepim, na-rodnim mnogobrojnim zastavama, a na sriedi lepršala je carska zastava. Pridvorje šatora bilo je ukusno izkićeno svakovrstnim zelenim cviećem. Sprieda visila je priredjena pjesmica u znak veselja. Sve to bijaše pomnja i nastojanje uzoritog otca Jerka Runjića, pred-sjednika odbora za svečanost! U 1 1/2 sat u priredjenom šatoru započe sobet na kojem je bilo preko 20 osoba. Stolovi su bili krasno uredjeni, z glave zauzimaju mjesto odličnije osobe, pak sliedile su redom osobe, brez razlike staleža kao prava braća. Milota je bilo gledati svega, nazdravi caru i kralju Frani Josipu I sa trokratnim živio! Zatim se ispjeva carevka. Članovi obćinski u ime upraviteljstva kratkim govorom izraziše svoju zahvalnost caru, ministarstvu, namjesniku i zemaljskom odboru, te su se nizale svakovrstne nazdravice Strossmayeru, narodnim prvacima, Pavlinoviću, Klaiću, boriocu za narodna prava Biankini-a, svim narodnim zastupnicima, Franjevcim, pa svim odsutnim prijateljima. Sve ove zdravice bijahu nadahnute živom rodoljubljem u čisto hrvatskom smislu. U 6 1/2 sati bi završena svečanost riečim: Da Bog poživi sa prejasnom obitelji priljubljenog i premilostivog cesara i kralja Franu Josipa 1. Predsjenik odbora otac Jerko Runjić, svakom posjetni listić u znak današnje uspomene. Okolo 7. ga sata malo po malo počeše odlaziti gosti, od praćeni gromovitim pucanjem i slavljem: do 8 sati se je pjevalo. U jednu rieč svak se divio i začudio, te svaki ostav potpuno zadovoljan.« Ni to nije bilo dosta. Osmi dan ponovilo se veselje u posebnom domaćem raspoloženju. Isti dopisnik opisuje i drugo slavlje: »Kako sam vam jur javio u mome dopisu do 23. srpnja, bila je velika svečanost prigodom ustrojenja obćine Prominske. Opet osmi dan sastalo se je obćinsko upraviteljstvo i velik broj viećnika i seoskih glavara, te taj dan držalo se je uspomena osmodnevnog veselja. Taj dan držao se je svečani sobet pred obćinskim uredom, u dvorani gdje upravo veličanstveno bijaše priređena trpeza. Tko bi opisati mogao ono iskreno veselje, onu živu srdačnost, ono uredno, veličanstveno oduševljenje, koje je svakom grudi nadimalo? I taj dan nismo zaboravili, na onaj skup odličnih, veselih osoba, na živahne zamjeni te razgovore, na onaj jedini duh koji vladaše, u onom veličanstveno izradjenom šatoru, na onaj red, na onaj mir, na ono veselje. Tko bi igda pomislio da će to biti u ovom mjestu, koje je bilo sasvim zanemareno i na svaki način uvrijedjeno! Ali sloga sve može: ona sloga koja je bila svedjer i biti će medju namim koja jedini temelj svakog napredka, te smo se razgovarali o onim veselim osobam, inostranih prijatelja, pak nismo zaboravili obćeljubljenog bivšeg našeg župnika Fra Bone Labora, koji nas je znao posjetiti pri našem veselju. Kad su se počele nizati nazdravice, napomenut mi je Niku Vežića kako hitro i jezgrovito sabranim riečima učini podugi govor kojim čestita Prominjanim, da jim pravica bi učinjena, i kako je moćna careva rieč smela napokon i uništila neprijateljska zanovjetanja, te pri svršetku nazdravi Prominjanim, koji mu odvratiše: Žvio! Za tim c k. tajnik Kirchmeyer, držao je govor o svom boravljenju u Sarajevu, te se laskavo izrazi naliepe uspomene, koje su ostavili po cieloj Bosni Franjevci, te im nazdravi Njemu odvrati podugim O. Fra Andrija Copić. Zatim c k. poglavar držao je sabrani govor, te pri svršetku nazdravi Prominjanim, obećavajuć jim laskavo da će jim svedjer gdje bude potreba na ruci biti. Dignu se za tim c k. povjerenik Škarić. Divota je bilo gledati kako mu sabrane rieči izlaze iz poštenih usta, te pri svršetku i on nazdravi Prominjanim, obećavajuć jim laskavo da će jim svedjer gdje bude potreba na ruci biti, te pri svršetku i on nazdravi Prominjanim. Dični narodni zastupnik Nakić izusti jezgrovit….. Nastavlja se….. Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

utorak, 30.09.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina II Drugi dio priče- nastavak posta Sv Mihovil –Dan općine Promina: Osnivanje prominske općine Zbivanja prema pisanju zadarskog »Narodnog lista« Uzdam se da ga svak znade, a tko neznade, mogao ga je upoznati iz dopisa od okolice Kninske od dneva 9 tekućeg mjeseca. Kninska obćina izdala je predračun za ovu godinu. Čujem da od svih glavara povraćen je kao nepriznat a to, jer nije naznačen ni jedan dio što Promina plaća. Oštra zima, koja je ledila nemilo u Dalmatinskoj zagori 1883. i prouzročila krepu janjčića nije usporila priprave za početak rada nove općine. Vesela vijest pojavila se u "Narodnom listu" 2. svibnja: "Ustrojila se napokon, iza dugih osam godina molba i prepiranja Prominska obćina. Upraviteljem nove obćine bio je imenovan tajnik Kirchmayer. Uz to je namjesništvo razpustilo i obćinsko vieće Kninsko, a politički povjerenik Škarić bio je imenovan upraviteljem Kninske obćine«. Nakon obavijesti iz Knina, od 5. svibnja, da je općina razpuštena i da (...) gospodin Grisogono čini nam se da je dovršio sve što je bilo potrebito za Prominu, te će tamo do koji dan bit izbori (.,..)« stiže iz Promine važna informacija (pisana 5. 5.): Danas nam je stigao iz Zadra gospodin Kirchmayer, vladin povjerenik za ustanovljenje obćine Prominske. On bi željno i srdačno dočekan i primljen sa klicanjem premilostivom kralju Franji Josipu, koji je našu pravednu želju uslišao. Grmljavina mužara i pušaka i veselje oko zastave kod kuće Josipa Bandala-Ćorića bijaše neopisivo u naroda živila nova hrvatska obćina Prominska!" O istoj stvari izvještava i kninski dopisnik (7. 5.) »(...) Danas ću vam još nuzgredno spomenuti, da je na Spasovo u jutro prispio ovdje namještenički taj-nik Kirchmayer. Odmah u petak u jutro odputovao je u Prominu da uredi tamošnju obćinu, koja se, kažu mi, odmah od onog dana broji. Onaj isti dan poglavarstvo je na vrat na nos dogotovilo imenice za Prominu, i na 2 sata po pol noć odpremilo ih po žandarima Kirchmayeru u Prominu. Bože naspori«. Nakon mjesec i po dana održani su izbori 27. lipnja; "Večeras na 7 sati dovršiše se izbori naše nove obćine. Od svakog od trijuh odiela bilo je zakonito imenovano po 12 viećnika, koji će se u predieljeno vrieme imenovati obćinsko upraviteljstvo, Zanimivo je bilo vidieti kako skladno i radnostno vrviše birači na glasovanje veleć: jesmo, jesmo po sto-put zadovoljni! Slava i hvala onim, koji nam potpomogoše do žudjenog cilja. Mi smo svi kolici uvjereni da članovi, koji će sačinjavati upravu naše obćine biti će čistih hrvatskih načela, spravni na svaku žrtvu za milu domovinu. Živili kremen — Hrvati". Koncem srpnja (21.7.) pojavio se u »Narodnom listu« kratki izvještaj s potpisom »Rodjeni Prominac". Evo ga u cijelosti; »Milo mi je što mogu javiti u ovom štovanom glasilu liepi sklad naše braće Prominjana, koji rodoljubnom radu složno se savjetuju kako će svaka u narodnu korist izpasti. Takovi njihov rad pratio sam na 8 i 9 tekućeg mjeseca kad se dogovoriše o imenovanju tajnika. Reć bi da će odabrati kremen Hrvata Alfreda Dundovića sad obćinskog tajnika u Kninu (...). Nekoliko dana iza dogovaranja koga će izabrati za tajnika prominske općine došla je brzojavna vijest iz Knina (24. 7.) o izboru prvog prominskog načelnika iz redova seljaka posjednika na dan 23. srpnja 1883. Vijest je uputio odbor za svečanost: »Jučerašnji dan najsvečaniji izpade. Načelnikom nove Prominske obćine jednoglasno bi izabran Marko Škovrlj. Pri sjajnom sobetu pod veličanstveno okićenim šatorom mnogobrojnim trobojnicama, preko stotine najodličnijih Drnišana, Knjinjana i Prominjana prisustvovaše slavlju. Nazdravice nizale su se uzklikom caru, ministarstvu, zemaljskom odboru, koji uslišaše želju ovog naroda da ustanovi novu obćinu: — dičnom Strossmayeru, Pavlinoviću, hrvatskoj domovini, Klaiću, Biankinu, narodnim zastupnikom i ostalim prijateljima. Do-čekani i odpraćeni bijahu gosti gromoviti pucanjem i slavljem. Najmirnije svršila je svečanost u osam sati u večer. Sretno!« Opširan izvještaj o prominskom povijesnom danu — izboru prvog načelnika — i o nezapamćenom slavlju objavio je »Narodni list« 8. kolovoza. Cjelovit opis svega upućen je iz Čitluka 25. srpnja. Evo ga, od riječi do riječi: »Nedilja je 22. t. m. Sunce k zapadu oborilo, zvonik svetog Mihovila barjacima crkvenim okićen, slavljenje zvona, gruvanje mužara, ulice nakićene narodnim zastavama, navješćuju svečanost za ustrojenje nove obćine prominske. Odbor se je postarao da što veličanstvenije ispadne. Nitko nebi pomislio da će se u ovom mjestu, gdje je bio zapušten i na svaki način uvrijedjen narod, da će moć u najljepšem redu i oduševljenjem do sad nevidjenjim, slaviti preznamenito slavlje, kojeg će se naši praunuci ponosom sijećati. Dne 23. srpnja opet iz rana jutra započe slavljenje zvona, gruvanje mužara, koji naviešćuju svakom rodoljubu da se probudi veselim srcem, jer nakon jedanaeste godine posli velikih napora, odciepljuje se od Knina obćina Prominska. Već od 6 sati iz jutra sakupljaju se članovi obćinski, seoski glavari i odličnjaci pred obćinski ured. Okolo 7 sati ugleda se kočija u kojoj je c. k. kotarski poglavar gospodin De Grižogono sa povjerenikom Škarićem, zatim sukale su se kočije inostranih prijatelja, praćene milom našom trobojnicom: na Čelu je velecienjeni narodni zastupnik Marko Nakić, načelnik Drniša sa gospodinom Markom Šupukom. Bijaše svečano dočekani uz grmljavinu mužara. Kud okom segneš, po svuda sklapaju se ruke. Sabrani prijatelji pitaju se za junačko zdravlje. Divota je bila gledati. Netom se razlediše zelenom limunjačom, i posrkaše kavu, udari 8 sati: vrijeme urečeno za Božju službu. Lijepim redom uputi se put crkve povorka obćinskih….. Nastavlja se….. Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

ponedjeljak, 29.09.2008.

Sv Mihovil –Dan općine Promina Danas je u Promini svečano obilježen Dan Općine. Voditelj osnovne škole Oklaj zajedno sa djecom i nastavnicima, Načelnik Općine, Predsjdnik općinskog vijeća, Vjećnici, direktor HE „Miljacka“, direktor „Metal-Sint-a“, predstavnici Branitelja, roditelji poginulih branitelja i civila…članovi KUU „Promina“…okupili su se u crkvi sv. Mihovila i poslušali misu koju je predvodio naš župnik fra Šime Nimac. Ispred crkve pred mramorni spomenik civilnim žrtvama položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Nakon toga, svi nazočni su se uputili pred središnji križ ispred zgrade općine, te i tamo nakon prigodnih riječi sjećanja na sve Promince poginule u ratu, položili vijence i zapalili svijeće. Dan općine Promine obilježen je skromno. Biranim riječima i stihovima ovom prilikom Prominci su se prisjetili svih onih koji nisu više sa nama. Dan općine Promina, prilika je da se prisjetimo kako je zapravo naša općina prije 125. godina uopće nastala, tko je u tome pomagao, a tko odnemagao? Priča je objavljivana u zadarskom „Narodnom listu“ , ali ju je „Prominski glasnik“ 1993. „oživio“ u danima kad se općina Promina opet budila nakon sna dugog tridesetak godina. Evo prvog djela priče: Osnivanje prominske općine (I dio) Zbivanja prema pisanju zadarskog »Narodnog lista« Car i kralj Franjo Josip potpisao je zakon o konstituiranju nove općine Promine 2. 11. 1882. Proći će više od pola godine u intenzivnim pripremama da se općina uputi samostalnim putem, provedu izbori, izabere prvi načelnik, općinsko vijeće i tajnik. Već u provom broju »Narodnog lista« 1883. izlazi 3. siječnja dopis iz Promine koji nosi nadnevak 23. prosinca 1882. Opisuje se oduševljenje prominskog svijeta na vijest da je dobio općinu: »Bogu hvala iza desetgodišnjeg nastojanja izpunila se jedna od najprvih i najvrućih naših želja: Pormina je sada samostalna obćina. Hvala narodnim zastupnicima, a osobito našem dru. Klaiću, koji se je u to ime toliko starao: hvala vam, gospodine uredniče, koji ste kroz vaš cjenjeni list toliko zagovarali živo našu svetu stvar, hvala dalmatinskom saboru, koji je još godine 1875. glasovao zakon o ustanovljenju naše obćine, a najskoli hvala premilostivom našem vladaru, koji je zakon potvrdio. Bi li vam ja mogao iskazati sve naše veselje? Netom nam ovdje dojde vaša brzojavka, odmah odlučismo da pohotimo k crkvi i da Bogu zah-valimo. Misa je bila svečana. Prisustvovao je njoj odbor za odciepljenje obćine, glava sela, mjestno Školsko vieće, c. k. oružnici i mnogobrojno pučanstvo. Častni župnik rekao je prigodno kratko slovo, ali jezgrovito, iztičuć znamenitost događaja, koji smo svetkovali. Iza mise pjevalo se je svečano »Tebe Boga hvalimo«, a zatim carevku. Vas dan pak gruvanju mužara nije bilo kraja ni konca. Uz to dao Bog da Prominjani budu znali okoristi se svojom samostalnosti i odgovoriti onim nadam, koje uzbudjuje naša liepa pobjeda«. Koncem istog mjeseca siječnja već se poduzimlju konkretni koraci da se općina stvarno osnuje: »U prošlu sriedu bilo je u Zadru naročito odaslanstvo iz Promine, da pospieši ustanovljenje Prominske obćine, jer određeno je carskim zakonom. Mi smo uvjereni da će nadležne vlasti bez oklievanja učiniti sve ono što su dužne, a da pravedna želja vrlih Prominjana bude čim prije uslišana«. Da nije išlo glatko izvještava početkom veljače zamjenik odbora za konstituriranje općine dopisom iz Čitluka (3. 2.): »Zakon o ustanovljenju obćine Prorninske od 22. studenog, potvrdjen vlastoručnim podpisom našeg milostivog kralja, još uvjek je najveća naša utjeha, i vapijemo da se čim prije izpuni. Obćina Kninska i njezini (.,. .) potajne i javne sastanke drže da osujete naše pravedne nade, laskajući oko nekih ovdašnjih osoba i glavara, obećavajuć jim gospodstvo i blago, samo da pristanu na njihovu želju, i našu svetu stvar sunovrate. Ali mi stojimo na zakonu, a (...) nek klapaju: mi ne ćemo njihovih zlatnih obećanja, i volimo u našoj kući dvoriti neg u tudjoj gospodariti. Na oprez Prominjani! Proklet bio izdajica — svaki domovi ne!« Zapreke ne obeshrabruju prominske rodoljube, oni svoje rade. To svjedoči vijest iz Promine od 9. veljače: »Dan za danom neustrpljivo čekamo da se uzspostavi nova obćina odobrena od N. V. nek se uvede red i stane na rep svagdašnjim neredim, koji se zgadjaju u ovoj zapuštenoj Promini. U koliko nam je poznato, odabrano povjerenstvo od triju lica: Nike Čavline, Andre Svetine pokojnog Lovre i Mate Validžića, pribavlja marljivo potrebita za novu obćinu. Nego molimo stariju nadležnu vlast da što skorije pospješi odciepljenje«. Početkom ožujka opet se pojavio energičan dopis na račun protivnika prominske općine, poslan iz Čitluka 27. veljače: »Kako sam vam već javio (...) obćine Kninske, sve moguće načine ulažu, da sunovrate naše pravedne nade, a ne obaziruć se na zakon od 22. studenog prošle godine potvrdjen od našeg milostivog kralja. U ovoj okolici kolaju glasovi da Kninska obćina i njezini (...) sakupljaju novac, i kažu da su sakupili dosad preko dvi tisuće fioirina, a to za jednu svrhu, nebili kako osujetili ustrojenje nove naše obćine. Neustrpljivo s toga čekamo dan za danom da se pospješi odciepljenje, da već neosnovana brbljanja (...) prestanu. Čujem da kažu da smo neuki i da nećemo znati upravljati obćiom. Jadni (...)! Znadu u našim očima viditi dlaku, a ne vide u svom gredu! Neka mi kažu kako su učni ljudi Kninske obćine upraviteljstvo izabrali! Nastavlja se…… Oznake: Prošlost Promine, Razvođe, Oklaj, općina promina, MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive. Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth. Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine. Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše. Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena. Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi. Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza. Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina: "na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..." Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite. Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti. Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare. Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm. Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli. Nadopuna posta: Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici. Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima: Zelići - Prikaz veće karte Matase - Prikaz veće karte Marasovine - Prikaz veće karte Ljubotić - Prikaz veće karte Čitluk - Prikaz veće karte Puljane - Prikaz veće karte Nečven- Prikaz veće karte Mratovo- Prikaz veće karte Bogatići prominski- Prikaz veće karte Razvođe- Prikaz veće karte Oklaj- Prikaz veće karte Suknovci- Prikaz veće karte Lukar- Prikaz veće karte Bobodol- Prikaz veće karte Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata. Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

srijeda, 17.10.2007.

Arheološki lokaliteti u Promini IV dio-Oklaj Prije dvije godine prijatelj mi je pokazao u Dizdarima mjesto na kojem su zasadili novi vinograd. Nedugo nakon što su traktorom krenuli preoravati zemlju, naišli su na grobnicu. Prema njegovoj priči, mjesto na kojem već ima vinograd (susjedna parcela), nekad je bilo tursko groblje… Navodno su u grobnicama koje bi oranjem vinograda slučajno otvorili pronalazili razne sablje…noževe… Sve bi pronađeno vratili u zemlju i zakopali. Ova lokacija nije nikad arheološki ispitana, a nalazi se pedesetak metara južno od rimskih termi koje se spominju u niže navedenom tekstu. Evo nastavka teksta iz prethodnih postova: Oklaj Sudeći prema brojnosti nalaza i prostranosti koju zauzima najznačajniji je antički lokalitet prominske zaravni. Oklaj je i u novijoj povijesti uvijek bio središte cijelog kraja. 1882. godine, kada je dalmatinski sabor donio odluku o osnivanju prominske općine, Oklaj je bio njen administrativni centar. Antički ostaci skoncentrirani su u jugoistočnim dijelovima naselja. Lijevo od puta Drnis-Oklaj, kod kuće Džepina, nalazi se kompleks antičkih zgrada i ostaci rimske nekropole. Kada se govori o Promini, neizbježni entuzijasta G. Urlić-Ivanović je ovdje krajem prošlog stoljeća intenzivno obilazio teren i na osnovu njegovih bilježaka danas je sačuvano niz podataka o lokalitetu. U splitskom “Bulletinu”, on je 1890. Godine objavio članak u kome se govori o rimskim iskopinama u Oklaju. Odbacujući očite nevještosti i amaterizam kod autora, neosporne su činjenice koje se navode u članku, kojima je on sasvim sigurno bio svjedok. “Na 2.5 m dubine zidovi od sitna duguljasta škriljevca”,”sila različite vrste opeke”,”zid debeo 2 m”,”uski hodnik koji vodi do vodenjače” (za kupaonicu autor upotrebljava izraz vodenjača),”fino okrečena pod površinom 2 m”. Opisujući kupaonicu G. Urlić-Ivanović navodi da je bilo popločano “četvrtastim i okruglim opekama od bjelkastog finog materijala, širine 4 i 7 cm”.Nedaleko kupaonice pronađena je i opeka sa natpisom firme Pansiana. Sljedeće 1891. godine Urlić-Ivanović u “Bulletinu” ponovo piše o istom lokalitetu. Negdje u prostoru iste građevine opisuje sličnu okruglu prostoriju istih dimenzija kao kupaonicu iz 1890. godine, ali ovo s hipokaustom: "krug naslonjen na 10 stupova, svaki ima 10 cigala". Cigle suspenzorija su vjerojatno bile okrugle. Hipokaust je imao: "pod od četvrtastih ploča sa natpisom firme Q Clodi Ambrosi". Ostaci arhitekture i pripadajuće nekropole koja je kasnije pronađena, sudeći po Urlićevu opisu i današnje situacije na terenu, šire se daleko u oklajsko polje i prema susjednom selu Razvođu, o kome će rijeci biti naprijed. Članak iz 1890. godine spominje i natpis pronađen nedaleko od ovog lokaliteta, objavljen 1888. godine. Radi se o fragmentarnom odlomku većeg natpisa koji je možda istog sadržaja kao natpis pronađen kod izvora Bunarača u prominskom selu Razvođe. VOLVS L(ucio) Volusio NINO Saturnino leg(ato) PR C C propr(aetore) C(ai) C(aesaris) Spominjanje Lucija Volusija Saturnina, namjesnika provincije Dalmacije od 29. do 40. godine na dva natpisa u razmaku od 3 km (Oklaj i Razvođe), ne mora značiti da je tekst oba natpisa istovjetan, ali ulomak iz Oklaja je toliko okrnjen, da osim imena namjesnika ne daje drugih podataka. "Mnoštvo rimskih grobova" koje spominje G. Urlic-Ivanovic u gore navedenom članku iz 1890. godine, prostiru se na istočnu stranu lokaliteta. Bez arheoloških istraživanja teško je išta govoriti o položaju nekropole, ipak 1909. godine slučajno su pronađena tri rimska groba sa spaljenim pokojnicama u kamenim urnama. Grobove je pronašao mještanin S. Džapo i već su bili pretraženi. Grobni inventar sastojao se od nekoliko izuzetno važnih nalaza: staklene posude kojoj je nedostajao grlić s natpisom na dnu, trbušastog balsamaria sa širokim otvorom i male posudice u obliku boga Bess s otvorom u glavi. Inventar ovih grobnih nalaza nalazi se danas u Arheološkom muzeju u Splitu. Datiranje fragmenata natpisa s spomenom namjesnika iz Oklaja je prva polovina I stoljeća, dok datiranje ostataka rimske zgrade i susjedne nekropole, s obzirom na posude s firmom Q. Clodi Ambrosi i Pansiana i grobne nalaze s posudice u obliku boga Bess, moglo bi biti II ili III stoljeće. Bradata groteksna figura Besa sjedi na okrugloj profiliranoj bazi. Prednji dio figure je nag. Drška je zakačena za ušice na ramenima, a njeni izvijeni krajevi napravljeni su u obliku barskih ptica. Otvor posude je kalota tjemena. Visina posude je 7 cm. Nalaz ove brončane vaze svjedočanstvo je sinkretizma Besa i italskog boga Silvana izvršenog tokom II stoljeća nakon Krista. Tada su se u Italiji počele proizvoditi ovakve posude i evo jedna je dospjela na Prominu u Oklaj. Pored figure boga Bess zanimljiv je grobni prilog staklene posude s natpisom na dnu. Natpis je ugraviran uokrug dna: VICTOR AVGVOSTOR FEL Victor(iae) Augustor(um) fel(iciter) V P Do Victor sa lijeve strane ugravirana je palmina grančica, a s desne vijenac. Sa strane je ugravirano V P. Neki to tumače kao V(ictoria) P(artorum) i atribuiraju imperatorima Septimiju Severu i Karakali, a neki kao V(ota) P(ublica) bez preciznije datacije. Nalazi iz Oklaja garantiraju svakom arheološkom istraživaču bogatstvo nalaza i točno lociraju najvrednije položaje za iskopavanje, tako da bi se u budućnosti s malim sredstvima došlo do značajnih otkrića i odgovora na pitanje odnosa ovog kraja s Burnumom. Oznake: Arheološki lokaliteti u Promini, Oklaj, Razvođe

ponedjeljak, 06.08.2007.

Proglašena elementarna nepogoda za naselja Ljubotić, Čitluk i Oklaj Listajući "Službeni vjesnik" Šibensko-kninske županije pronašao sam sljedeći članak: Šibenik, 06. kolovoza 2007. Odluka o proglašenju elementarne nepogode za naselja Ljubotić, Čitluk i Oklaj u Općini Promina 1. Proglašava se elementarna nepogoda za naselja Ljubotić, Čitluk i Oklaj u Općini Promina, zbog velike štete nastale na vinogradima i drugim kulturama uslijed vremenske nepogode, prouzročene jakim nevremenom praćenim tučom, koja je zadesila navedena naselja dana 29.svibnja 2007. godine. 2. Na temelju proglašenja elementarne nepogode izvršit će se detaljna procjena štete. 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”. KLASA: 920-11/07-01/1 Urbroj: 2182/1-06-07-2 Šibenik, 20. lipnja 2007. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN Goran Pauk, dipl. oec., v. r. Cijeli Službeni vjesnik možete pročitati pod linkom. Oznake: Ljubotić, Čitluk, Oklaj, općina promina

četvrtak, 19.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 2.dio U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo 188 stanovnika, raspodijeljenih u 13 rodova (onih s različitim prezimenima) te 26 obitelji ( koje su imale svoj dim-tj. Kuću). Bile su to obitelji: Žulj-6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana; Džepina-4 obitelji (Dijana, Lovre, Marka i Tomice) s 28 članova; Marić-2 obitelji (Krisana i Marka) s 19 članova; Plavšić zvan Dizdar-2 obitelji (Đardija/Andrije/ i Frane) s 18 članova; Jurinović-1 obitelj (Krisana) s 12 članova; Sredoe-1 obitelj (Frane Rančića zvanog Sredoe) s 10 članova; Bandalo-3 obitelji (Jure, Martina i Tome) s 10 članova; Blagoe-1 obitelj (Posana) s 9 članova; Ljubičić- 1 obitelj (Marka) s 8 članova obitelji; Rančić-1 obitelj(Đakoma) s 8 članova; Lasić-1 obitelj (Stipana) s 5 članova Kovačević- 1 obitelj (Vučena) s 4 člana. Prema tom istom popisu u Oklaju su imali svoje posjede obitelji; -Mate i Marka Antulova; -Mihe Bandala; -Petra i Frane Kneževića; -Grge Vulića svi iz Suknovaca, te Krisan i Ivan Sarić iz Lukara gdje su isti živjeli. Popis iz 1735. uz naprijed navedene navodi u Oklaju i dvije nove obitelji i to; -Ivana Žulja s 10 članova; -Mate Bikića s 7 članova; Dok kod Plavšića nestaje to prezime i ostaje im od tada pa sve do danas samo raniji nadimak Dizdar, kao novo prezime. Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju. To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime. A tada, 1816., u Oklaju žive i obitelji s novim prezimenima i to: -Bilandžić (Bilandžija), -Ćorić -Svetina. U Babodolu (Bobodolu) koji je……… dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I». Nastavlja se….. Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Oklaj

srijeda, 17.01.2007.

Ravnodušni prema svemu Ovih dana završeni su radovi asfaltiranja cesta u Oklaju (Džapićima, Novom naselju), i put prema Lukaru-Gospi Čatrnjskoj te ulaz prema kapeli sv.Roka u Čitluku. Čini mi se da se planira još nešto asfaltirati u Razvođu, ali otom-potom. Nisam se uopće potrudio fotografirati radove, jer sam po vašim komentarima zaključio da Vas to ne zanima. Inače mi je zanimljivo kako su svi na Blogu postali ravnodušni na pozitivne događaje razvoja Promine. Izgleda da gledamo na situaciju u Promini na način da smo svi više "promatrači" nego "igrači". Loše je što je "promatračima" teško aplauzom popratiti "igrače" nakon dobro odigranih utakmica. Na kraju se čudimo kako više nitko ne "igra" za Prominu. Ipak ja bi pohvalio sve u Novom naselju u Oklaju koji su pomogli za vrijeme asfaltiranja izvođaču radova, jer su na taj način u samom startu uklonjeni mogući nedostatci na novoasfaltiranim putevima. Najviše su se istakli svojom aktivnošću Tošić (Brala), Tobija, Milan Sarić i Agić....., ali nije za podcjenjivanje niti doprinos svih ostalih koji su svatko na svoj način pomogli što radom, što novčanim sredstvima za organizaciju ručka za izvođača radova. Vjerujem da su izvođaču radova i u Džapićima pomogli mještani, pa se nadam da će netko u komentarima spomenuti i te ljude da im se možemo zahvaliti. Oznake: Oklaj, Razvođe, općina promina, Život u Promini

srijeda, 10.01.2007.

Novi metri asfalta u Oklaju Jučer su započeli pripremni radovi za postavljanje asfalta u «Novom naselju» u Oklaju. Ovih dana trebale bi se asfaltirati sljedeće ulice: -Ulica koja kreće od Slave Sarića, ide prema Agiću i Dujiću te završeva kod kuće koju gradi Ive Bronić -Ulica uz radionicu automehaničara D.Mlinara i vodi prema kući pok. Ivele Marića. -Ujedno bi se asfaltirao i spoj ovih dviju ulica kod kuće pok. Ivele. Ako Vas zanimaju više fotografije ovih radova, posjetite link. Oznake: Oklaj, općina promina

četvrtak, 10.08.2006.

Iznajmljivanje kuća u Oklaju? Možda se čini da nema zainteresiranih ljudi za noćenje u Oklaju. Ali situacija nije baš tako crna. Već nekoliko puta do sada, ljudi iz raznih firmi koje rade u Oklaju pitali su me za mogućnost smještaja svojih radnika u Oklaju, i organizirane prehrane za njih. Baš prije dva-tri dana, vlasnik jedne velike firme koja uskoro počima radove u Oklaju, tražio je smještaj za 20 ljudi, i organiziranje prehrane od dva obroka dnevno. Kako nije mogao pronaći smještaj za njih u Oklaju, odlučio ih je smjestiti u Drnišu. Vlasnik te firme bio je samo jedan od mnogih vlasnika firmi koje kao vanjski izvođači radova rade u HE Miljacka, kamenolomu Bila stina, Metal-Sintu, sada i Slatkom Domu, uskoro Nacionalnom parku Krka, koji nam ukazuju na to da jedna dobra investicija u smještajne kapacitete nebi bila uzaludna. Oznake: Oklaj

srijeda, 09.08.2006.

Drvene kuće iz Oklaja izvoze se u Europu Već sam prije nekoliko dana objavio da je firma "Slatki dom" započela sa proizvodnjom montažnih kuća u Oklaju. Ako ste kojim slučajem danas čitali "Jutarnji list", mogli ste pročitati sljedeće: Slatki dom-Hrvatska tvrtka koja proizvodi montažne kuće za europsko tržište, pretstavila je u Oklaju gradnju prve drvene obiteljske kuće za izvoz u austrijsku tvrtku Eurofertighaus. Slatki dom će tako godišnje za tu tvrtku proizvoditi 50 modula montažnih kuća, a cijena kvadratnog metra montažnih kuća trebala bi biti niža od tisuću eura. Pogon zapošljava 11 djelatnika, a njihov broj mogao bi se i povećavati, rekao je novinaru "JL" Zvonimir Štimac, vlasnik tvrtke. Baš mi je drago što je konačno i ovaj pogon započeo s radom. Drago mi je radi svih tih momaka koji su strpljivo čekali posao, i nisu napuštali Prominu. Danas (12.08.06.) sam i u Večernjem listu pronašao članak o otvaranju "Slatkog doma" u Oklaju. Članak pogledajte pod linkom. Oznake: Slatki dom, Oklaj

utorak, 01.08.2006.

Fešta u Promini 15.08.2006. Prema za sada neslužbenim informacijama, 15.08. u popodnevnim satima, u Oklaju bi se trebale održati «Narodne igre». Nekoliko posjetitelja bloga često je u svojim komentarima spominjalo i pitalo zašto se u Promini ne bi ponovno održale igre i takmičenja koja su se nekad održavala za prvi svibnja-praznik rada. Tako bi se tog dana trebale održati utrke konja, magaraca, bicikla, turnir u nogometu….. sve ostale igre i nadmetanja koja su se i prije održavala. Nakon takmičarskog dijela, navečer bi u samom centru Oklaja na trgu ispred zgrade općine trebala biti fešta koja se prošlih godina održavala na bunarima u Čitluku. Ako sve bude po planu prominski «Podrum bend» će u petak 04.08.2006. s početkom u 21:30 održati koncert u Drniškom kafiću Woodstock. Planovi su nam održati i koncert 12.08.2006. (subota) u samom centru Oklaja ispred pošte i Makelje. Dugo nismo svirali u Oklaju, a naš repertoar nije baš pogodan za fešte- više je za gitarijade pa se nekako ne uklapamo u feštu 15.08.2006. Ja se nadam da Vas ove informacije raduju, ali se nadam i vašim komentarima na ove najave. Oznake: Oklaj, Podrum band, Prominske igre

Opis bloga

• Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
  Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
  S. Sarić
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.
  
  
  
  Galerija promina.blog.hr
  
  
  Fotografije generacija iz škole:
  
  
  
  
  
  
  
  Video snimke:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  Projekti čiju realizaciju očekujemo:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  

Općina Promina

• 
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  

.....

• ......
  .......
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine
  
  
  
  
  2006. 1 godina Promina bloga
  
  2007. 2 godina
  
  2008. 3 godina
  
  2009. 4 godina
  
  2010. 5 godina
  
  2011. 6 godina
  
  2012. 7 godina
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
  promina.blog.hr@gmail.com
  
  
  Zadnji postovi

...