_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

petak, 21.10.2011.

Prezimena u Suknovcima 1948 godine i 2011 godine

Photobucket

Prethodni post na temu prezimena u Suknovcima nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 11 dio Suknovci“

Link: http://promina.blog.hr/2011/10/1629552446/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-11-dio-suknovci.html

...i donosi nam između ostalog popis prezimena u Suknovcima 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva iz 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar, u Suknovcima imali sljedeća prezimena:

Dujić 75/14
Cota 56/9
Čavka 26/4
Pandža 75/13
Agić 21/3
Konjević 15/4
Zrile 31/6
Kovačević 31/5
Vulić 13/3
Bare 38/5
Sredoje 16/2
Dizdar 8/2
Šojić 29/6
Novak 9/1

Ukupno 443 stanovnika -/ 77 obitelji

403 Katolika / 71 obitelji
40 Pravoslavaca / 6 obitelji


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Suknovcima 1948 bila su:

1. Cota
2. Pandža
3. Dujić
4. Bare
5. Čavka
6. Agić
7. Zrile
8. Šojić
9. Dizdar
10. Konjević
11. Kovačević
12. Sredoja
13. Novak
14. Vulić
15. Bilanđija
16. Bilušić-Dujić
17. Dujić-Bilušić
18. Šoić

Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi i prezime Bilušić-Dujić, i Dujić-Bilušić, i prezime Bilanđija....

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Suknovcima 1948 godine bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Drago
4. Branko
5. Slavko
6. Mirko
7. Zdravko
8. Josip
9. Krešimir
10. Marko
11. Mate
12. Petar
13. Tomislav
14. Zvonko
15. Šime
16. Željko
17. Andrija
18. Damir
19. Dubravko
20. Ivica

Najčešća ženska imena 1948 u Suknovcima bila su:

1. Marija
2. Ivana
3. Ana
4. Nada
5. Kaja
6. Anita
7. Milka
8. Sandra
9. Jelka
10. Marica
11. Marijana
12. Andrijana
13. Ika
14. Julijana
15. Kata
16. Lucija
17. Nela
18. Jelena
19. Martina
20. Iva



Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Suknovce sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Suknovcima 2011

1. Ivan
2. Drago
3. Marinko
4. Ive
5. Marko
6. Mile
7. Radomir
8. Stanko
9. Stipe
10. Tomislav
11. Toni


Ženska imena u Suknovcima 2011

1. Marija
2. Darinka
3. Ika
4. Kaja
5. Ljubica
6. Neda
7. Tomica
8. Zrinka


Prezimena u Suknovcima 2011

1. Pandža
2. Dujić
3. Cota
4. Bare
5. Čavka
6. Šojić
7. Bilušić-Dujić
8. Konjević
9. Sredoja
10. Tolič
11. Zrile


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena:

1.Agić
2.Dizdar
3.Kovačević
4.Novak
5.Vulić
6.Bilanđija
7.Bilušić-Dujić
8.Dujić-Bilušić
9.Šoić


Malo mi je čudno što na popisu nema Dizdara, jer njih i danas ima u Suknovcima.


A sad malo više informacija o prezimenima u Suknovcima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Cota

Podrjetlo

Cote su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz Dalmacije. Razmjerno najviše Cota u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cota. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Cota u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.


Migracije

Glavni migracijski pravci Cota u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Cote su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 42 općine i 53 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Velikoj Gorici (25), Ivanić-Gradu (20), Lipovljanima kraj Novske (20) i u Oklaju kraj Knina (20).



Pandža

Podrjetlo

Pandže su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Sjeverne Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi. Razmjerno najviše Pandža u proteklih sto godina rođeno je u sjevernohercegovačkoj općini Konjic. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Pandža u oko dvjestopedeset domaćinstava (987. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.


Migracije
Glavni migracijski pravci Pandža u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Konjica (BiH) i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Požegu.

Raspostranjenost

Pandže su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 105 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Požegi (35), Nijemcima kraj Vinkovaca (35), Splitu (30) i u Ivankovu kraj Vinkovaca (30).


Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).



Bare

Podrjetlo

Prezime Bare nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Suknovcima kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Bare. U Hrvatskoj danas živi oko sto Bara u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bara u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Bari su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 13 naselja, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Splitu (15), Vinkovcima (8), Oklaju kraj Knina (7) i u Karlovcu (6).



Čavka

Podrjetlo

Čavke su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Čavka u proteklih sto godina rođeno je u Divojevićima kraj Trogira, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Čavka. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Čavka u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.


Migracije

Glavni migracijski pravci Čavka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split, iz Drniša u Kaštela te iz Jajca (BiH) u Vrbovec.

Raspostranjenost

Čavke su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 38 općina i 47 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Kaštel Starom kraj Kaštela (90), Splitu (60), Zagrebu (60), Kaštel Sućurcu (30) i u Solinu (25).


Agić

Podrjetlo

Agići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Trogira, a mogu biti i Bošnjaci (srednja Bosna) te Srbi (okolica Pleternice). Razmjerno najviše Agića u proteklih sto godina rođeno je u Mitlu kraj Trogira, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Agić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Agića u više od stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.


Migracije

Glavni migracijski pravci Agića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Brčkog (BiH) u Zagreb te iz Čaglina u Osijek.

Raspostranjenost

Agići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 54 općine i 70 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Račinovcima kraj Županje (40), Bebrini kraj Pleternice (20), Splitu (15) i u Trogiru (15).



Zrile

Podrjetlo

Prezime Zrile nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Lađevcima kraj Skradina i Suknovcima kraj Knina, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Zrile. U Hrvatskoj danas živi oko sto Zrilea u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Najveća migracija Zrilea u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Zrile su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (25), Bribiru kraj Skradina (10), Novskoj (10), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vrbovcu (8).



Šojić

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Šojić vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Dizdar

Podrjetlo

Dizdari su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Ogulina) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Dizdara u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Dizdar. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Dizdara u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dizdara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke BiH) i Promine u Zagreb te iz Banja Luke BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Dizdari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 67 općina i 84 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Rijeci (35), Osijeku (30), Oklaju kraj Knina (20) i u Antunovcu kraj Osijeka (20).


Konjević

Podrjetlo

Konjevići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Nove Gradiške, a mogu biti i Srbi (okolica Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (Cazinska Krajina, BiH). Razmjerno najviše Konjevića u proteklih sto godina rođeno je u Putičanju kraj Vodica, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Konjević. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Konjevića u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Konjevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bihaća (BiH) u Zagreb, iz Lovinca u Rijeku te iz Teslića (BiH) u Vrbovsko.

Raspostranjenost

Konjevići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 75 općina i 98 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Bjelovaru (25), Velikoj Gorici (20), Zapolju kraj Nove Gradiške (15) i u Vukovaru (15).


Kovačević

Podrjetlo

Kovačevići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima iz srednje Bosne ili Mačkovca u okolici Nove Gradiške, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kovačevića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Bosanska Gradiška, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Kovačević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamnaest tisuća Kovačevića u oko šest tisuća domaćinstava (2. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno trinaest tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Etimologija

Prezime izvedeno od naziva zanimanja - Kovač.

Migracije
Glavni migracijski pravci Kovačevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) i Tuzle (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku.

Raspostranjenost

Kovačevići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 399 općina i 1133 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2200), Osijeku (650), Slavonskom Brodu (600), Rijeci (550) i u Splitu (550).



Sredoja

Podrjetlo

Uglavnom hrvatsko prezime Sredoja vuče podrijetlo iz Zagreba

(S ovim se navodom nikako ne slažem. Mislim da je prezime Sredoja podrijetlom isključivo iz Promine- iz Suknovaca. Najbolji dokaz za to je karta RH sa mjestima u kojima žive Sredoje 1948 godine. U Zagrebu ih je tada živjelo samo dvoje, dok ih je u Suknovcima živjelo 16- op autora bloga)

Link na spomenutu kartus prezimenima: http://imehrvatsko.net/cmspage/55111/sredoja


Novak

Podrjetlo

Prezime Novak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Čakovca, a prema nekim izvorima s otoka Hvara, ali i Hercegovine (Prolog) te Tolovca u općini Prozor, BiH. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Čakovcu, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Novak. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Novaka u oko četiri tisuće domaćinstava (6. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno deset tisuća, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Etimologija

Prezime izvedeno iz riječi novak - novi doseljenik, novonaseljen. Novak, Novotný najčestotnija su prezimena u Češkoj i česta u Slovačkoj.

Migracije

Glavni migracijski pravci Novaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brežica (Slovenija) u Brdovec te iz Čakovca i Doboja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Novaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 311 općina i 722 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (1700), Čakovcu (850), u Nedelišću (350) i Lopatincu (350) kraj Čakovca, te u Varaždinu (300).



Vulić

Podrjetlo

Vulići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Poljica kraj Omiša. Rijetko su i Srbi iz okolice Sinja. Razmjerno najviše Vulića u proteklih sto godina rođeno je u Zakučcu kraj Omiša, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Vulić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Vulića u oko šesto domaćinstava (254. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devetsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Vulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jasenica u Zadar, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Zagreb te iz Jasenica u Rijeku.

Raspostranjenost

Vulići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 125 općina i 184 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Splitu (250), Zagrebu (180), Zadru (120), Našicama (90) i u Rijeci (80).


Bilanđija

Podrjetlo
Prezime Bilanđija nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Srednje Bosne.



Šoić

Podrjetlo

Šoići su Hrvati, najvećim dijelom iz Samobora. Razmjerno najviše Šoića u proteklih sto godina rođeno je u Konšćici kraj Samobora, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Šoić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Šoića u više od stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Šoića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Brežica (Slovenija) u Samobor te iz Samobora u Zagreb.

Raspostranjenost

Šoići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Samoboru (120), Zagrebu (35), Svetom Martinu pod Okićem kraj Samobora (25), Daruvaru (15) i u Konšćici kraj Samobora (15).

(Za prezimena Bilušić-Dujić i Dujić-Bilušić na „imehrvatsko.net“ nema nikakvih podataka.)



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/




Prezimena u Suknovcima su već bila tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/05/1622562817/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-7dio.2.html

A tamo piše....

U Suknovcima je 1709. popisano 11 rodova s 18 obitelji te ukupno 178 stanovnika.

To su bili:

Bandalo- 3 obitelji- 32 člana;
Bilandžija- 2 obitelji- 15 članova;
Deves- 1 obitelj- 10 članova;
Duić- 3 obitelji- 27 članova;
Gečić- 1 obitelji- 13 članova;
Knežević- 1 obitelj- 4 člana;
Kovač (ević)- 1 obitelj- 10 članova;
Milković- 1 obitelj- 8 članova;
Vulić- 1 obitelj- 17 članova;
Čavčić- 2 obitelji- 20 članova;
Tolić (ranije zvan Antulov)- 2 obitelji 22 člana;


Tada su još tu živjeli Žepina (Džepina), Knežević i Jurinović, koji su preselili u Oklaj, i jedan Knežević koji je preselio u Nečven.
Takvo stanje je nepromijenjeno i u popisu iz 1735. godine.
No u sudskim spisima nastalim 1809-28, u Suknovcima nalazimo i slijedeće obitelji: Adžić, Agić, Barić, Dizdar ( od kojih je Luka Dizdar 1809. imao nadimak Pandža, i od tada se njegovi potomci tako prezivaju), zatim Konjević, Rančić, Pliskov, Sredoja, Zrilić i Žulj.




Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine X dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/04/1626167694/prominski-vidici-i-sudbine-x-dio.html
Suknovci

U sastavu Suknovaca su Vučipojje i Skenderovci.

U Suknovcima su obitavale četrdeset i tri obitelji s prezimenima:
Čavka, Dujić, Bilušić-Dujić, Šojic, Vulić, Tolić, Cota, Novak i Kovačević.

U Vučipolju je obitavalo dvadeset osam obitelji s prezimenima: Pandža, Konjević, Bare i Zrile. Obitelji Rančić je izumrla u prvoj polovici ovoga stoljeća.

U Skenderovcima je obitavalo svega osam obitelji s prezimenima. Agić, lkica, Sredoja i Dizdar.
Suknovački žitelji s prezimenom Bilušic-Dujić u novije vrijeme napuštaju svoje prvotno pravo prezime i prelaze na prezime Dujić.

U Suknovcima je u prošlom stoljeću imala svoja imanja obitelj Fontana, koja se povukla u Knin, a imanje prodala obitelji Bilušić-Dujić.
lz ove je obitelji osamdesetih godina prošloga stoljeća u Promini bio župnikom fra Grgo Fontana. U bivšem Fontaninom kućistu danas živi obitelj lve Bilušić-Dujića - Garića. Fontanino prezime suknovački žitelji i danas pogrešno izgovaraju kao Vultana.

Žitelji s prezimenom Kovaćević i Novak pravoslavne su vjeroispovijesti i pokapaju se kod Svetoga Arhanđela preko Krke.

Svi ostali žitelji u Suknovcima su katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru, izuzevši obitelji Čavka koje se pokapaju kod Svetog Mihovila u Oklaju.

Mletački popis u Suknovcima navodi obitelji:
Bandalo, Bilandžić, Antolovic (Antolov - kasnije Tolić) Deves, Duić, Gečić, Knežević, Kovač, Milković, Vulić, Čavčić, Milković, Zečić i Pekić.

U spisima s početka devetnaestoga stoljeća u Suknovcima nalazimo i obitelji:
Adžic, Agić, Barić, Konjević, Rančić, Pliskov (sada samo toponim: Pliskovo), Sredoja, Zrilić i Žulj.
Spominje se i izvjesni Luka Dizdar rečeni Pandža.



Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Suknovci

- 22:20 - Komentiraj post (1) - Link posta

četvrtak, 13.10.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 11 dio Suknovci

Photobucket

Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html



PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)

Suknovci


"Suknovac selo u Kninskom kotaru".
Ova informacija iz 19.stoljeća pokazuje da je pluralni oblik sela Matasi, Puljani, Suknovci nastao kasnije.
Spomenuta su sela složena od više toponima.
Suknovac je selo nastalo lijevo od puta Oklaj- Knin (Cote.Kovačevići, Dujići, Čavke, Šojići), a kasnije se
administartivno proširilo na desna naselja Vučipolje i Skenderovce .
Sam naziv je nastao od sukno koje se proizvodilo i u ostalim selima i činilo važan proizvod u domaćoj uporabi.
U Promini ima više polja Mratovsko Sopolje, Puljane Podpolje, Oklaj, Bilo polje i Suknovci slikovito Vučje polje
(Vučipolje).
Dva toponima Skenderovci i Osmanovci su iz turskog jezika.
Prvo je iz grčkog ušlo u turski, a znači na našem jeziku Aleksandrovac (Aleksandar)- branitelj čovjeka.
Osman je osnivač turske države i takav toponim je bio vrlo raširen na području turskog carstva.
S prezimenom Dujići može se utonuti u daleku povijest, iznijeti pretpostavke i vratiti se s rezultatom na početak.
Prezime je vrlo rašireno, pa i u Promini postoji veća zajednica u Razvodu. Kult sv. Duje posebno u našem
Primorju štuje se od 3. stoljeća, a kasnije za vrijeme narodnih vladara ovlasti biskupa su joj proširene do Drave i
Dunava. U 14. stoljeću Dujam je hipokoristik za duhovnik.
Šojić najvjerojatije potječe od Šoja, šojka ptica graktalica. Spominje se u literaturi kod dubrovačkih pisaca.(15)
Agić potječe iz turskog jezika, a znači gazda, gospodar, gospodin.
Prezime Bare najvjerojatnije potječe prema nazivu sela odakle su došli.
Postoji više mjesta koji se tako zovu blizu Jajca, Resnice, Sarajeva, Risna itd., a korijensku osnovu možemo
naći u grčkom i turskom jeziku. Može se uzeti i pretpostavka da je nastalo od Bartolomea, Bartolomeus,
hipokoristik Bar. Stolna crkva sv. Bartolomea u Kninu postojala je za vrijeme narodnih vladara u Kninu.
Panza turski znači šapa, a slično je i kod drugih azijskih jezika. Bili su u izbjeglištvu 1684. godine i zabilježeni su
kao Panza talijanskom skribijom.
Zrile možda potječe od obitelji Jarić sa Zrmanje (16).
Sredoja potječe od staroslavenskog, nečega stoje u sredini (srednje. središte).

Suknovci

Dujić 75/14
Cota 56/9
Čavka 26/4
Pandža 75/13
Agić 21/3
Konjević 15/4
Zrile 31/6
Kovačević 31/5
Vulić 13/3
Bare 38/5
Sredoje 16/2
Dizdar 8/2
Šojić 29/6
Novak 9/1

Ukupno 443 stanovnika -/ 77 obitelji

403 Katolika / 71 obitelji
40 Pravoslavaca / 6 obitelji

Z a b i I j e š ke

15. Veliki rječnik HS sv. XVII. 1959.
16. Veliki rječnik HS sv. XXIII. 1976. str. 113



Nastavlja se…..

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Suknovci

- 21:25 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva

Klikni za veću fotografiju

Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive.
Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth.
Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine.
Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše.

Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena.

Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi.
Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza.

Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina:

"na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..."

Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite.

Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti.

Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare.
Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm.

Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli.

Nadopuna posta:

Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom
http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka

Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici.

Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima:

Zelići -
Prikaz veće karte

Matase -
Prikaz veće karte

Marasovine -
Prikaz veće karte

Ljubotić -
Prikaz veće karte

Čitluk -
Prikaz veće karte

Puljane -
Prikaz veće karte

Nečven-
Prikaz veće karte

Mratovo-
Prikaz veće karte

Bogatići prominski-
Prikaz veće karte

Razvođe-
Prikaz veće karte

Oklaj-
Prikaz veće karte

Suknovci-
Prikaz veće karte

Lukar-
Prikaz veće karte

Bobodol-
Prikaz veće karte

Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata.

Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

- 11:39 - Komentiraj post (12) - Link posta

utorak, 01.05.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio

U Razvođu su 1735. popisana 22 roda s 48 obitelji te ukupno 322 stanovnika.










To su bili:

Bibić- 1 dim-1 član;
Boljanić- 1 obitelj –8 članova;
Cvitić- 1 obitelj –16 članova;
Čučić- 1 obitelj- 5 članova;
Dodić- 2 obitelji- 34 člana;
Duić (Dujić)- 5 obitelji- 25 članova;
Jakovljević- 2 dima- 2 člana;
Klepić- 3 obitelji – 24 člana;
Kulić- 2 obitelji- 18 članova;
Lacić-2 dima-2 člana;
Maleš- jedan uz dodatak Dodić- 3 obitelji- 16 članova;
Mirković- 5 obitelji – 34 člana;
Pantelić- 1 obitelj-6 članova;
Pokrajac- 6 obitelji- 44 člana;
Rajčević- 1 dim ( 1 rod u Velušiću);
Sekulić- 2 obitelji- 7 članova;
Stanić zvani Josić- 4 obitelji- 47 članova;
Skomalj- (kasnije Škovrlj)- 1 obitelj- 10 članova;
Suman- 1 dim- 1 član;
Vuković- 1 obitelj- 8 članova;
Vojčić- 1 obitelj- 5 članova;
Vaslaga- 1 obitelj- 8 članova;


Prema sudskim spisima u Razvođu se navode još obitelji Beršić i Tošić (1808-13.), te Tralić, Duvančić (s istoimenim zaseokom na imanjima Mirkovića i Stanića) i Manojlo (1828).


U Suknovcima je 1709. popisano 11 rodova s 18 obitelji te ukupno 178 stanovnika.

To su bili:

Bandalo- 3 obitelji- 32 člana;
Bilandžija- 2 obitelji- 15 članova;
Deves- 1 obitelj- 10 članova;
Duić- 3 obitelji- 27 članova;
Gečić- 1 obitelji- 13 članova;
Knežević- 1 obitelj- 4 člana;
Kovač (ević)- 1 obitelj- 10 članova;
Milković- 1 obitelj- 8 članova;
Vulić- 1 obitelj- 17 članova;
Čavčić- 2 obitelji- 20 članova;
Tolić (ranije zvan Antulov)- 2 obitelji 22 člana;


Tada su još tu živjeli Žepina (Džepina), Knežević i Jurinović, koji su preselili u Oklaj, i jedan Knežević koji je preselio u Nečven.
Takvo stanje je nepromijenjeno i u popisu iz 1735. godine.
No u sudskim spisima nastalim 1809-28, u Suknovcima nalazimo i slijedeće obitelji: Adžić, Agić, Barić, Dizdar ( od kojih je Luka Dizdar 1809. imao nadimak Pandža, i od tada se njegovi potomci tako prezivaju), zatim Konjević, Rančić, Pliskov, Sredoja, Zrilić i Žulj.



Ovi podaci ukazuju na svu složenost i zanimljivost istraživanja podrijetla prominskih obitelji. No oni ispravljaju neka dosadašnja pogrešna tumačenja i zaključke o njima.
Tek će nova istraživanja u arhivima Carigrada, Beča, Venecije, Rima i Budimpešte, od kojih su neka u tijeku, dati poneki novi podatak o našoj Promini i njezinim žiteljima u proteklih tisuću godina i odgovor na neka još otvorena pitanja.

Hvala!

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».


Eto dragi moji Prominci i posjetitelji promina.blog.hr –a , konačno sam završio sa prepisivanjem govora dr Zdravka Dizdara.
Nadam se da je ova tema bila zanimljiva za praćenje, te da ću jednog dana doći do još novih stranica posvećenih povijesti Promine, pisanih «perom» našeg Prominca povjesničara dr Zdravka Dizdara.

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Razvođe, Suknovci

- 20:52 - Komentiraj post (13) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


.....

  • ......
    .......



    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2023. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić