_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 31.10.2011.

Prezimena u Lukaru 1948 godine i 2011 godine

Photobucket


Prethodni post na temu prezimena u Lukaru nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar“

Link: http://promina.blog.hr/2011/10/1629574319/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-12-dio-lukar.html

...donosi nam između ostalog i popis prezimena u Lukaru 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Lukaru imali sljedeća prezimena:

Sarić 132/19
Perić 94/13
Čavlina 21/4
Prgeša 38/5
Šešo 56/10
Kovačević 2/1
Ujaković 33/7
Medić 21/7
Čulina 32/9
Mandarić 5/1
Novak 13/3
Stojanović 31/5
Panić 7/1



Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Lukaru 1948 bila su:

1. Sarić
2. Čulina
3. Perić
4. Šešo
5. Prgeša
6. Ujaković
7. Čavlina
8. Stojanović
9. Medić
10. Mandarić
11. Novak


Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi prezime Kovačević, dok kod prof Mlinara nemamo prezime Panić.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Lukaru 1948 godine bila su:

1. Ante
2. Josip
3. Ivan
4. Branko
5. Marko
6. Dušan
7. Zvonko
8. Drago
9. Ive
10. Marinko
11. Slavko
12. Zdravko
13. Ivica
14. Mile
15. Miroslav
16. Petar
17. Toni
18. Zvonimir
19. Anđelko
20. Boris

Najčešća ženska imena 1948 u Lukaru bila su:

1. Marija
2. Ana
3. Marina
4. Zorka
5. Ivana
6. Manda
7. Branka
8. Ankica
9. Anka
10. Marijana
11. Mara
12. Diana
13. Martina
14. Dragica
15. Jadranka
16. Kadira
17. Marica
18. Milena
19. Milka
20. Mirjana

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Lukar sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Lukaru 2011

1. Josip
2. Paško
3. Jure
4. Marko
5. Ante
6. Dragan
7. Dušan
8. Ivan
9. Ive
10. Krste
11. Ljubomir
12. Marinko
13. Nikola
14. Petar
15. Slavko
16. Vinko
17. Vladimir
18. Zdravko
19. Zvonko

Ženska imena u Lukaru 2011

1. Ana
2. Adelka-Zorka
3. Anica
4. Anđa
5. Danica
6. Kata
7. Manda
8. Mara
9. Marija
10. Milica
11. Simeuna

Prezimena u Lukaru 2011 su:

1. Perić
2. Čulina
3. Sarić
4. Prgeša
5. Ujaković
6. Čavlina
7. Šešo
8. Budimir
9. Medić
10. Stojanović


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena: Kovačević, Mandarić, Novak i Panić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Lukaru koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Perić
Podrjetlo

Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250).


Čulina

Podrjetlo

Čuline su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada. Razmjerno najviše Čulina u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čulina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Čulina u oko četrsto domaćinstava (373. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čulina u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar, iz Novigrada u Rijeku te iz Novigrada u Zagreb.

Raspostranjenost

Čuline su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 89 općina i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (250), Pridragi kraj Novigrada (180), Splitu (100) i u Rijeci (90).


Sarić

Podrjetlo

Sarići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz Zapadne Bosne, a vrlo su rijetko Bošnjaci (iz Dubrovnika) te Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Sarića u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Bosansko Grahovo, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sarić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Sarića u više od tristopedeset domaćinstava (543. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Sarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bugojnog (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Grahova (BiH) i Prijedora (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Sarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 121 naselju, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Splitu (100), Dubrovniku (80), Klisu kraj Splita (60) i u Slavonskom Brodu (40).


Šešo

Podrjetlo

Šeše su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Šeša u proteklih sto godina rođeno je u Lukru kraj Knina, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Šešo. U Hrvatskoj danas živi oko sto Šeša u oko trideset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Šeša u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Šeše su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (89%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (8), Oklaju kraj Knina (6), Drnišu (6) i u Kninu (5).


Prgeša
Podrjetlo
Prezime Prgeša nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.


Ujaković

Podrjetlo

Ujakovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Ujakovića u proteklih sto godina rođeno je u Lukaru kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ujaković. U Hrvatskoj danas živi oko sto Ujakovića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Ujakovića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Ujakovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 17 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Tovarniku kraj Iloka (15), Splitu (10), Vinkovcima (9) i u Šibeniku (8).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).


Stojanović

Podrjetlo

Stojanovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje, a često su i Srbijanci (iz Srbije) te su vrlo rijetko i Romi (iz Osijeka). Razmjerno najviše Stojanovića u proteklih sto godina rođeno je u Karaliću kraj Drniša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Stojanović. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Stojanovića u oko tisućudvjesto domaćinstava (95. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Stojanovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prozora (BiH) i Konjica (BiH) u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Slavonski Brod. Raspostranjenost

Stojanovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 202 općine i 315 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Babinoj Gredi kraj Županje (200), Rijeci (150), Osijeku (130) i u Puli (110).


Medić

Podrjetlo

Medići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Mogu biti i Srbi (iz okolice Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Medića u proteklih sto godina rođeno je u Kožinu kraj Zadra, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Medić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Medića u više od sedamstopedeset domaćinstava (162. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Medića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH), iz Čitluka (BiH) te iz Širokog Brijega (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Medići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 172 općine i 258 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (110), Zadru (100), Brelima kraj Makarske (100) i u Rijeci (80).


Mandarić

Podrjetlo

Mandarići su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Omiša, a u manjem broju su i Srbi (iz Gospića). Razmjerno najviše Mandarića u proteklih sto godina rođeno je u Cisti Velikoj kraj Omiša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Mandarić. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Mandarića u oko dvjestopedeset domaćinstava (912. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mandarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ciste Provo i Knina u Split te iz Gospića u Zagreb.

Raspostranjenost

Mandarići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 93 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (120), Splitu (100), Cisti Velikoj kraj Omiša (100), Đakovu (60) i u Vrlikoj (25).


Novak

Podrjetlo

Prezime Novak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Čakovca, a prema nekim izvorima s otoka Hvara, ali i Hercegovine (Prolog) te Tolovca u općini Prozor, BiH. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Čakovcu, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Novak. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Novaka u oko četiri tisuće domaćinstava (6. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno deset tisuća, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Etimologija

Prezime izvedeno iz riječi novak - novi doseljenik, novonaseljen. Novak, Novotný najčestotnija su prezimena u Češkoj i česta u Slovačkoj.

Migracije

Glavni migracijski pravci Novaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brežica (Slovenija) u Brdovec te iz Čakovca i Doboja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Novaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 311 općina i 722 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (1700), Čakovcu (850), u Nedelišću (350) i Lopatincu (350) kraj Čakovca, te u Varaždinu (300).


Kovačević

Podrjetlo

Kovačevići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima iz srednje Bosne ili Mačkovca u okolici Nove Gradiške, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kovačevića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Bosanska Gradiška, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Kovačević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamnaest tisuća Kovačevića u oko šest tisuća domaćinstava (2. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno trinaest tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Etimologija
Prezime izvedeno od naziva zanimanja - Kovač.

Migracije
Glavni migracijski pravci Kovačevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) i Tuzle (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku.


Panić

Podrjetlo

Panići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a često su i Srbi (iz okolice Vinkovaca). Razmjerno najviše Panića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor, gdje se svaki dvjestoti stanovnik prezivao Panić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Žabnik kraj Varaždina, Radovec Polje kraj Ivanca i Turčin kraj Varaždina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Panića u više od petsto domaćinstava (382. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Panića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) u Zagreb, iz Prijedora (BiH) u Sisak te iz Prijedora (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Panići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 149 općina i 232 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Rijeci (80), Čakovcu (30), Osijeku (30) i u Varaždinu (25).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Prezimena u Lukaru već su bili tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622538009/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-5dio.html

A tamo piše....

U Lukaru je 1709. popisano 14 rodova i 32 obitelji, s ukupno 150 stanovnika.

Bili su to:

Klarišić- 1 obitelj- 7 članova;
Dizdar- 1 obitelj- 2 člana;
Draganić- 1 obitelj- 3 člana;
Fališijić (Validžić)- 3 obitelji- 8 članova iako imovinu nisu još podjelili;
Medić- 5 obitelji- 29 članova;
Milašević- 1 obitelj- 7 članova;
Novaković- 1 obitelj- 9 članova;
Panić- 2 obitelji- 7 članova;
Prgeša- 1 obitelj- 6 članova;
Perić- 2 obitelji- 20 članova;
Petropoljac Novak 1 obitelj- 3 člana;
Sarić- 3 obitelji- 37 članova-harambaša;
Scrbaz- 1 obitelj-2 člana;
Čulina- 7 obitelji-10 članova-imovinu nisu podjelili;


U Lukaru su još obitelji Duić, Vulić, Džepina (dvije) i Bielanović imale imovinu, ali nisu tu živjeli.

Nakon 100 godina, prema dokumentima, u Lukaru su živjele i slijedeće obitelji:

Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Novak, Parać, Stojanović i Vučić.




Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine V dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

Lukar

Lukar je selo prislonjeno uz sjeverozapadnu padinu planine Promine i u njemu je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima: Sarić, Šešo, Čulina, Perić, Prgeša, Čavlina, Ujaković, Mandarić, Medić, Stojanović, Panić, Novak i Kovaćević.
Žitelji posljednjih pet prezimena su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Katolici se pokapaju u šamatoriju Gospe Čatrnjske, a pravoslavni, u novije doba, u improviziranome seoskom groblju pri planini.
Mletački popisi ovdje navode obitelji: Klarišić, Dizdar, Draganić, Medić, Milašević, Novaković, Panić, Pargesa, Perić, Sarić, Scrbaz, Čulina, Duić, Vulić, Žepina i Bielanović.
Početkom devetnaestoga stoljeća u selu se navode i obitelji: Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Parać, Novak, Stojanović i Vučić.



Na kraju...

Često se prezimena Sarić i Šarić zamjene...pa tako se i moj sin na „pokazu“ preziva Šarić...a ne Sarić....
Uglavnom ukoliko prošetate ovih dana grobljem Gospe Čatrnjske, možete primjetiti spomenik sa prezimenom Šarić, premda u Lukaru nije rođen niti jedan Šarić.
Sredinom prošlog stoljeća, jedna obitelj Sarića, odlučila je „nabaciti šešir“ na početno slovo svog prezimena.....i tako nam svojim primjerom pokazala kako nastaju nova prezimena.....

Veliki broj prominskih prezimena možete pronaći i u okolici Grahova, pa tako i prezime Sarić. Odgovor zašto je to tako je jednostavan. Naši su se preci bavili stočarstvom. Zime su provodili na padinama Promine....a ljeta na poljima oko Grahova.
Više o ovoj temi možete pročitati u knjizi „Hrvati Dinare“ ako je uspijete pronaći.

Ako vas zanima još više o ovoj knjizi....već sam o tom pisao pod linkom:

http://promina.blog.hr/2006/08/1620896472/znate-li-sto-o-prezimenu-mandaric-iz-lukara.html

a u komentaru pod navedenim linkom piše:

"Po kazivanju dr.Ankice Čilaš-Šimpraga MANDARIĆI I UJAKOVIĆI NASTAJU OD ČULINA IZ SELA LUKARA.
@ V.ČULINA (29.04.2007. 13:54)"



Ako Vas zanima o Sarićima u Grahovu posjetite link:
http://www.obitelj-saric.com/


Malo sam ovaj post proširio podacima o svom prezimenu, ali zapravo da nije bilo moje želje da saznam malo više o svom prezimenu....možda ne bi bilo niti promina.blog.hr-a, a niti ovih postova s kojim vam pokušavam približiti vaše prominske korjene (naravno, ukoliko ste iz Promine).



Nastavlja se....


Oznake: Prominsko prezime, Lukar

- 11:35 - Komentiraj post (1) - Link posta

četvrtak, 27.10.2011.

Čuli ste za MIRČETA?

Svatko na svoj način traži svoje mjesto pod suncem.

„Junak“ iz naslova odlučio je doći do naslovnice blog.hr-a po svaku cijenu, i evo
konačno mu je (preko ovog naslova) i uspjelo.

O čemu se zapravo radi?

Više od godinu dana, „meta“ sam osobe iz naslova, koja uporno na moj blog ostavlja komentare uvredljivog sadržaja.

U samom početku pokušao sam na kulturan način, komunikacijom riješiti problem, ali nažalost
bezuspješno.

„Junak“ bi komentare pisao, ja bi ih brisao...

On bi mjenjao imena svojih blogova, otvarao nove blogove....ja bi ih blokirao za daljnje komentiranje.....i život ide dalje.

Ali tu nije kraj priče.

Sinoć sam na svoj e-mail dobio sljedeću poruku:

„Kliknite na link ili ga kopirajte u svoj web preglednik kako bi ste nastaviti proces kreiranja svog bloga:

http://www.blog.hr/edit/?page=edituser&user_id=7471538&activate=793a7a215b3e3d4038d45f16891ec75f

Hvala vam što ste odabrali Blog.hr!“



Dovoljan mi je i ovaj jedan Blog, i nije mi bilo jasno o čemu se radi.

Obratio sam se Blog.hr-u i dobio sljedeći odgovor:

„...ovo je totalno čudno: ako je Mirče registrirao blogove opeton i smilujmise (oba su sada blokirana)
on je na mail promina.blog.hr@gmail.com morao dobiti aktivacijske linkove
što bi značilo da je Google, tj. Gmail 'pogriješio' i dopustio mu registraciju maila koji Vi već koristite

A ako mi sada blokiramo taj mail, onda je i Vaš blog 'otišao k vragu'... baš čudna situacija.

Ako zaista imate problema s njim (a činjenica je da s njim imaju problema svi na koje se okomio) najlakše bi bilo da Vi promijenite mail (u svojim korisničkim podacima), a mi na, recimo, mjesec dana, blokiramo adresu promina.blog.hr@gmail.com.
Tek toliko da 'shvati' da mu ni taj mail više ne radi.

Eto, nije elegantno, ali to je jedino rješenje“.



Nije prošlo dugo vremena, i od uredništva Blog.hr-a dobio sam sljedeći e-mail:

„Poštovani

morali smo blokirati Vaš mail jer se dijete otelo kontroli.
Preporučamo Vam da se javite Googleu i objasnite im da Vam je troll hakirao mail. Pa nam se javite kad Vam odgovore i riješe problem.

Hvala na razumijevanju“



Znam da nisam jedini koji ima problema sa Mirčetom, i zato molim sve Vas koji ste u sličnoj situaciji kao i ja, da napišete svoja iskustva na ovu temu.

Mirče je danas koristio moj e-mail za otvaranje novog bloga, a sutra ste možda već vi na redu?????

Ako sam ja jedini na blog.hr-u s ovim problemom...onda OK....ovim postom saznat ću na čemu sam...


- 12:20 - Komentiraj post (29) - Link posta

utorak, 25.10.2011.

Obećaj mi barem nešto....

Život bez obećanja, život je bez budućnosti. Čemu se nadati, ako nam nitko ništa nije obećao „bezuvjetno dati“. Ali uvjeti uvjek postoje, i malo toga se „bezuvjetno daje“. Nažalost neke životne priče ne sadrže na dnu „ugovora“ niti sitno ispisanim slovima „posebne uvjete“ da se ako smo malo oprezniji barem malo bolje zaštitimo-pripremimo . I tako nam život ide...i nadanja teku...

Ali tko može platiti onu sreću koju nam donosi maštanje o obećanim snovima?
Zavalimo se u naslonjaču, zabacimo ruke iza glave....i misli krenu...kad napravim ovo...onda ću...pa ću...a onada...pa ću....i živimo neki novi život, a da se ne pomaknemo iz naslonjača... da se zapravo ništa konkretno nije promjenilo, ali osjećaj je dobar. Vjerojatno bi se i psiholozi složili- „Bravo, pozitivno razmišljanje je važno-na dobrom ste putu“.

Ovih dana sve pršti od obećanja na TV-u, radiu...u novinama.
Bliže se izbori i svi obećavaju nešto novo. Od nove godine, kao da dolazi novo vrijeme, novi život...A ovo danas, ono jučer....prije mjesec dana...prije godinu...dvije...kao da se nije ni dogodilo...kao da nam i prije četiri godine netko nešto nije obećao... kao da se i tada nešto i nečemu nismo nadali....
I gdje smo stigli?

Već nekoliko godina poznajem jednog mladića- vodoinstalatera.
Vjerojatno većina vas sada u galavi polako sastavlja sliku neurednog momka u kombinezonu, sa sendvićem mortadele u ruci, sa pivom na bloku pored njega....a oko njega razbacane razne cijevi...a u pozadini lagano „cepa cajka“.
Dobro, nešto od svega navedenog „kao na slici“, možda bi i moglo proći-puno toga ne, ali dodajmo tome i da momak govori tečno engleski, gorljivo raspravlja o duhovnim temama...lažnom moralu....od svoje 18 godine radi za jednog obrtnika i pošteno zarađuje svoj kruh.

Njegovi snovi nisu veliki. On prije četiri godine nije tražio nikakva posebna „obećanja“, nikakve spektakularne promjene. Njegov san bio je jednostavan....Svakoga dana dignuti se u 5 sati...Sjesti u svoj auto i krenuti prema 60-ak kilometara udaljenom Splitu...a često i do još daljeg Omiša, Makarske...Dubrovnika....raditi više 12 sati dnevno...zaraditi svoju kunu... kupiti malo bolji auto...imati za piće...pronaći curu..oženiti se...

Vjerojatno je većina vas koji ovo čitate čula makar jednom rečenicu tipa „U hrvatskoj je samo ovaj mjesec zatvoreno više od 500 obrta“. Informacija kao i svaka...Pretvorili smo se u društvo koje jako brzo filtrira vijesti od kojih “ima koristi“, i vijesti od koji „nema koristi“.
Nekad se sjetimo da bi trebali biti solidarni...da nas se 90% deklarira katolicima...pa poslušamo kako radnici „Đakovštine“ nemaju djeci za kruh...prokomentiramo tu vijest da bi sami sebi ispali osjetljivi, solidarni...
Zgrozimo se nad sudbinom čovjeka kojem je dnevni obrok jedna kifla....Koji na pitanje novinara da li je to žalosno odgovara „Dašta nego je žalosno...i iskreno mu se popune oči suzama...a ljudska skromnost i poštenje natjera da to sakrije od svih nas koji ga u tom trenutku gledamo...i život ide dalje.

Moram se još malo udaljiti od teme....Nekidan pričam sa prijateljicom baš na temu radnika u „Đakovštini“...Prijateljica se zgraža nad teškom situacijom u kojoj su se našli ti ljudi...kako im nitko ne želi pomoći....
Upitao sam je iskreno....Koja je korist od našeg zgražanja? Jesmo li im mi spremni novčano pomoći?

Ali vratimo se mom prijatelju...za neke jednom običnom malom čovjeku, ali za mene čovjeku kojem se divim na isti način kao i mojim prijateljima koji su u životu postali bankari...menageri....prodekani...profesori...inžinjeri...

Moj je prijatelj nažalost prije godinu dana ostao bez posla. „Gazda“ –obrtnik za kojeg je radio, nakon 35 godina rada morao je staviti ključ u bravu...“Prijatelju, kao da je odjednom sve stalo. Prije bi ljudi nekako skuckali lovu za priuredit kupatilo...ugraditi novu tuš kabinu...Sada nitko više nema novaca. Nitko ništa ne radi....Moj „Gazda“ se od tuge razbolio...sada nema ni za doktora.....“

I šta sad planiraš, bilo mi je prvo što sam Ga tada upitao?

„A šta planiram....Obećali su mi neki posa u Njemačkoj- 01.09 bi treba počet radit....
Sreli smo se opet nekidan....Pa di si ti Rukfaš (kako ga mi prijatelji od milja zovemo) još nisi otišao u Njemačku?

Razočarano me pogledao...Koje sam ja j....sriće...Litos sam imao četiri ponude za posao...Izabrao sam ovu za Njemačku ...Krećemo 01.09...pa krećemo 01.10....pa na kraju ništa....“

Šta su ti obećanja......ispune ti i ono što ti nitko, nikada, nije nigdje obećao....

Razmišljam kako jedno „obično“ radno mjesto mijenja sve...Razmišljam kako jednog dana kad moja firma krene stopama „Đakovštine“ pakujem kofere i napuštam Prominu....

Razmišljam kako je u Hrvatskoj sada moguće da neki privatnici budu „Pametne gazde“ i svojim trgovinskim lancima pokrivaju cijelu Hrvatsku i ne propadaju...A da je državno kao što su nekada bili Prima, Nama, Dalma, Trgopromet...Mesopromet....morali propasti?

Da nismo uspjeli zadržati niti INA-u, niti HT....a već sutra ćemo prodati i HŽ, Hrvatske Šume, Hrvatske Vode.. i HEP....i tada će i oni poslovati odlično.....

Razmišljam kako će nam biti kad budemo jeli svoju dnevnu kiflu...a neki nas drugi ljudi tada budu preko TV-a nezainteresirano gledali....

......Život bez obećanja, život je bez budućnosti..............??????????????????

- 22:14 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 24.10.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar

Photobucket

Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/10/1629552446/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-11-dio-suknovci.html

PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)


Lukar


Ime potječe iz staroslavenskog jezika luka - livada, pašnjak - prostor između voda i planina. Zbog optimalnih uvjeta tu se rano ustalio život.
U XIV. stoljeću na Lukaru postoji grad i utvrde Hotiblić ili Šušelj, čiji su gospodari bili Martinušići, a zatim Kučići i Hotiblići.
Za vrijeme Turaka posebno sredinom XVII. stoljeća grad je obnovljen i predstavlja jednu od tri utvde u Promini. (17)
U selu su najbrojniji Sarići, a oko Grahova kao Šarići, a znano je da pripadaju istom rodu. Podrijetlo imena možda se može izvesti iz sarišće - sud za mlijeko. A. Kačić Miošić spominje Cvijana Sarića iz okolice Šibenika. (18)
Sarić biblijsko ime Sarah (Sara) na hebrejskom gospodarica (P. Šimunović str.193)
Prezime Čulina je tipično za kraj gdje se njegovalo stočarstvo kao temeljna grana preživljavanja, a znači kratkouhi.
Prezime Prgeša je vezano za tlo na kojem je nastalo. Naime, od
poljoprivrednih kultura u Promini su zasijavani sitnozrni usjevi kao: bob, proso
i sirak (sijerak) i sl. Tako se jelo od popržena sijerka zvalo prga.
"Mirišu ti usta kao da si prgu jela" (19)
Prezime Šešo najvjerojatnije isto što i Seša, Šešarica, Šiška.
Prezime Novak je vrlo rašireno na širokom prostoru, a korijeni su mu u
turskom jeziku novaka - nofaka - hrana, hranarina, a u našem novi čovjek,
nove osobine.

Lukar

Sarić 132/19
Perić 94/13
Čavlina 21/4
Prgeša 38/5
Šešo 56/10
Kovačević 2/1
Ujaković 33/7
Medić 21/7
Čulina 32/9
Mandarić 5/1
Novak 13/3
Stojanović 31/5
Panić 7/1

Ukupno 485/ 85

Katolika 411/68
Pravoslavaca 74/17



Z a b i I j e š ke

17. Mr. Zdravko Dizdar Naša Hrvatska Promina 1995.
18. Veliki rječnik HS sv. XIV. str. 648,1955. Zagreb
19. Veliki rječnik HS sv. XI. 1935. str. 826


Photobucket


Nastavlja se.......


Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Lukar

- 20:25 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 21.10.2011.

Prezimena u Suknovcima 1948 godine i 2011 godine

Photobucket

Prethodni post na temu prezimena u Suknovcima nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 11 dio Suknovci“

Link: http://promina.blog.hr/2011/10/1629552446/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-11-dio-suknovci.html

...i donosi nam između ostalog popis prezimena u Suknovcima 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva iz 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar, u Suknovcima imali sljedeća prezimena:

Dujić 75/14
Cota 56/9
Čavka 26/4
Pandža 75/13
Agić 21/3
Konjević 15/4
Zrile 31/6
Kovačević 31/5
Vulić 13/3
Bare 38/5
Sredoje 16/2
Dizdar 8/2
Šojić 29/6
Novak 9/1

Ukupno 443 stanovnika -/ 77 obitelji

403 Katolika / 71 obitelji
40 Pravoslavaca / 6 obitelji


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Suknovcima 1948 bila su:

1. Cota
2. Pandža
3. Dujić
4. Bare
5. Čavka
6. Agić
7. Zrile
8. Šojić
9. Dizdar
10. Konjević
11. Kovačević
12. Sredoja
13. Novak
14. Vulić
15. Bilanđija
16. Bilušić-Dujić
17. Dujić-Bilušić
18. Šoić

Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi i prezime Bilušić-Dujić, i Dujić-Bilušić, i prezime Bilanđija....

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Suknovcima 1948 godine bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Drago
4. Branko
5. Slavko
6. Mirko
7. Zdravko
8. Josip
9. Krešimir
10. Marko
11. Mate
12. Petar
13. Tomislav
14. Zvonko
15. Šime
16. Željko
17. Andrija
18. Damir
19. Dubravko
20. Ivica

Najčešća ženska imena 1948 u Suknovcima bila su:

1. Marija
2. Ivana
3. Ana
4. Nada
5. Kaja
6. Anita
7. Milka
8. Sandra
9. Jelka
10. Marica
11. Marijana
12. Andrijana
13. Ika
14. Julijana
15. Kata
16. Lucija
17. Nela
18. Jelena
19. Martina
20. Iva



Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Suknovce sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Suknovcima 2011

1. Ivan
2. Drago
3. Marinko
4. Ive
5. Marko
6. Mile
7. Radomir
8. Stanko
9. Stipe
10. Tomislav
11. Toni


Ženska imena u Suknovcima 2011

1. Marija
2. Darinka
3. Ika
4. Kaja
5. Ljubica
6. Neda
7. Tomica
8. Zrinka


Prezimena u Suknovcima 2011

1. Pandža
2. Dujić
3. Cota
4. Bare
5. Čavka
6. Šojić
7. Bilušić-Dujić
8. Konjević
9. Sredoja
10. Tolič
11. Zrile


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena:

1.Agić
2.Dizdar
3.Kovačević
4.Novak
5.Vulić
6.Bilanđija
7.Bilušić-Dujić
8.Dujić-Bilušić
9.Šoić


Malo mi je čudno što na popisu nema Dizdara, jer njih i danas ima u Suknovcima.


A sad malo više informacija o prezimenima u Suknovcima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Cota

Podrjetlo

Cote su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz Dalmacije. Razmjerno najviše Cota u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cota. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Cota u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.


Migracije

Glavni migracijski pravci Cota u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Cote su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 42 općine i 53 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Velikoj Gorici (25), Ivanić-Gradu (20), Lipovljanima kraj Novske (20) i u Oklaju kraj Knina (20).



Pandža

Podrjetlo

Pandže su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Sjeverne Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi. Razmjerno najviše Pandža u proteklih sto godina rođeno je u sjevernohercegovačkoj općini Konjic. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Pandža u oko dvjestopedeset domaćinstava (987. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.


Migracije
Glavni migracijski pravci Pandža u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Konjica (BiH) i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Požegu.

Raspostranjenost

Pandže su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 105 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Požegi (35), Nijemcima kraj Vinkovaca (35), Splitu (30) i u Ivankovu kraj Vinkovaca (30).


Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).



Bare

Podrjetlo

Prezime Bare nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Suknovcima kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Bare. U Hrvatskoj danas živi oko sto Bara u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bara u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Bari su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 13 naselja, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Splitu (15), Vinkovcima (8), Oklaju kraj Knina (7) i u Karlovcu (6).



Čavka

Podrjetlo

Čavke su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Čavka u proteklih sto godina rođeno je u Divojevićima kraj Trogira, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Čavka. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Čavka u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.


Migracije

Glavni migracijski pravci Čavka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split, iz Drniša u Kaštela te iz Jajca (BiH) u Vrbovec.

Raspostranjenost

Čavke su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 38 općina i 47 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Kaštel Starom kraj Kaštela (90), Splitu (60), Zagrebu (60), Kaštel Sućurcu (30) i u Solinu (25).


Agić

Podrjetlo

Agići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Trogira, a mogu biti i Bošnjaci (srednja Bosna) te Srbi (okolica Pleternice). Razmjerno najviše Agića u proteklih sto godina rođeno je u Mitlu kraj Trogira, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Agić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Agića u više od stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.


Migracije

Glavni migracijski pravci Agića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Brčkog (BiH) u Zagreb te iz Čaglina u Osijek.

Raspostranjenost

Agići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 54 općine i 70 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Račinovcima kraj Županje (40), Bebrini kraj Pleternice (20), Splitu (15) i u Trogiru (15).



Zrile

Podrjetlo

Prezime Zrile nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Lađevcima kraj Skradina i Suknovcima kraj Knina, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Zrile. U Hrvatskoj danas živi oko sto Zrilea u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Najveća migracija Zrilea u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Zrile su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (25), Bribiru kraj Skradina (10), Novskoj (10), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vrbovcu (8).



Šojić

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Šojić vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Dizdar

Podrjetlo

Dizdari su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Ogulina) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Dizdara u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Dizdar. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Dizdara u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dizdara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke BiH) i Promine u Zagreb te iz Banja Luke BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Dizdari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 67 općina i 84 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Rijeci (35), Osijeku (30), Oklaju kraj Knina (20) i u Antunovcu kraj Osijeka (20).


Konjević

Podrjetlo

Konjevići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Nove Gradiške, a mogu biti i Srbi (okolica Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (Cazinska Krajina, BiH). Razmjerno najviše Konjevića u proteklih sto godina rođeno je u Putičanju kraj Vodica, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Konjević. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Konjevića u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Konjevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bihaća (BiH) u Zagreb, iz Lovinca u Rijeku te iz Teslića (BiH) u Vrbovsko.

Raspostranjenost

Konjevići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 75 općina i 98 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Bjelovaru (25), Velikoj Gorici (20), Zapolju kraj Nove Gradiške (15) i u Vukovaru (15).


Kovačević

Podrjetlo

Kovačevići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima iz srednje Bosne ili Mačkovca u okolici Nove Gradiške, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kovačevića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Bosanska Gradiška, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Kovačević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamnaest tisuća Kovačevića u oko šest tisuća domaćinstava (2. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno trinaest tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Etimologija

Prezime izvedeno od naziva zanimanja - Kovač.

Migracije
Glavni migracijski pravci Kovačevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) i Tuzle (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku.

Raspostranjenost

Kovačevići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 399 općina i 1133 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2200), Osijeku (650), Slavonskom Brodu (600), Rijeci (550) i u Splitu (550).



Sredoja

Podrjetlo

Uglavnom hrvatsko prezime Sredoja vuče podrijetlo iz Zagreba

(S ovim se navodom nikako ne slažem. Mislim da je prezime Sredoja podrijetlom isključivo iz Promine- iz Suknovaca. Najbolji dokaz za to je karta RH sa mjestima u kojima žive Sredoje 1948 godine. U Zagrebu ih je tada živjelo samo dvoje, dok ih je u Suknovcima živjelo 16- op autora bloga)

Link na spomenutu kartus prezimenima: http://imehrvatsko.net/cmspage/55111/sredoja


Novak

Podrjetlo

Prezime Novak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Čakovca, a prema nekim izvorima s otoka Hvara, ali i Hercegovine (Prolog) te Tolovca u općini Prozor, BiH. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Čakovcu, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Novak. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Novaka u oko četiri tisuće domaćinstava (6. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno deset tisuća, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Etimologija

Prezime izvedeno iz riječi novak - novi doseljenik, novonaseljen. Novak, Novotný najčestotnija su prezimena u Češkoj i česta u Slovačkoj.

Migracije

Glavni migracijski pravci Novaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brežica (Slovenija) u Brdovec te iz Čakovca i Doboja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Novaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 311 općina i 722 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (1700), Čakovcu (850), u Nedelišću (350) i Lopatincu (350) kraj Čakovca, te u Varaždinu (300).



Vulić

Podrjetlo

Vulići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Poljica kraj Omiša. Rijetko su i Srbi iz okolice Sinja. Razmjerno najviše Vulića u proteklih sto godina rođeno je u Zakučcu kraj Omiša, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Vulić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Vulića u oko šesto domaćinstava (254. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devetsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Vulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jasenica u Zadar, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Zagreb te iz Jasenica u Rijeku.

Raspostranjenost

Vulići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 125 općina i 184 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Splitu (250), Zagrebu (180), Zadru (120), Našicama (90) i u Rijeci (80).


Bilanđija

Podrjetlo
Prezime Bilanđija nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Srednje Bosne.



Šoić

Podrjetlo

Šoići su Hrvati, najvećim dijelom iz Samobora. Razmjerno najviše Šoića u proteklih sto godina rođeno je u Konšćici kraj Samobora, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Šoić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Šoića u više od stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Šoića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Brežica (Slovenija) u Samobor te iz Samobora u Zagreb.

Raspostranjenost

Šoići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Samoboru (120), Zagrebu (35), Svetom Martinu pod Okićem kraj Samobora (25), Daruvaru (15) i u Konšćici kraj Samobora (15).

(Za prezimena Bilušić-Dujić i Dujić-Bilušić na „imehrvatsko.net“ nema nikakvih podataka.)



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/




Prezimena u Suknovcima su već bila tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/05/1622562817/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-7dio.2.html

A tamo piše....

U Suknovcima je 1709. popisano 11 rodova s 18 obitelji te ukupno 178 stanovnika.

To su bili:

Bandalo- 3 obitelji- 32 člana;
Bilandžija- 2 obitelji- 15 članova;
Deves- 1 obitelj- 10 članova;
Duić- 3 obitelji- 27 članova;
Gečić- 1 obitelji- 13 članova;
Knežević- 1 obitelj- 4 člana;
Kovač (ević)- 1 obitelj- 10 članova;
Milković- 1 obitelj- 8 članova;
Vulić- 1 obitelj- 17 članova;
Čavčić- 2 obitelji- 20 članova;
Tolić (ranije zvan Antulov)- 2 obitelji 22 člana;


Tada su još tu živjeli Žepina (Džepina), Knežević i Jurinović, koji su preselili u Oklaj, i jedan Knežević koji je preselio u Nečven.
Takvo stanje je nepromijenjeno i u popisu iz 1735. godine.
No u sudskim spisima nastalim 1809-28, u Suknovcima nalazimo i slijedeće obitelji: Adžić, Agić, Barić, Dizdar ( od kojih je Luka Dizdar 1809. imao nadimak Pandža, i od tada se njegovi potomci tako prezivaju), zatim Konjević, Rančić, Pliskov, Sredoja, Zrilić i Žulj.




Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine X dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/04/1626167694/prominski-vidici-i-sudbine-x-dio.html
Suknovci

U sastavu Suknovaca su Vučipojje i Skenderovci.

U Suknovcima su obitavale četrdeset i tri obitelji s prezimenima:
Čavka, Dujić, Bilušić-Dujić, Šojic, Vulić, Tolić, Cota, Novak i Kovačević.

U Vučipolju je obitavalo dvadeset osam obitelji s prezimenima: Pandža, Konjević, Bare i Zrile. Obitelji Rančić je izumrla u prvoj polovici ovoga stoljeća.

U Skenderovcima je obitavalo svega osam obitelji s prezimenima. Agić, lkica, Sredoja i Dizdar.
Suknovački žitelji s prezimenom Bilušic-Dujić u novije vrijeme napuštaju svoje prvotno pravo prezime i prelaze na prezime Dujić.

U Suknovcima je u prošlom stoljeću imala svoja imanja obitelj Fontana, koja se povukla u Knin, a imanje prodala obitelji Bilušić-Dujić.
lz ove je obitelji osamdesetih godina prošloga stoljeća u Promini bio župnikom fra Grgo Fontana. U bivšem Fontaninom kućistu danas živi obitelj lve Bilušić-Dujića - Garića. Fontanino prezime suknovački žitelji i danas pogrešno izgovaraju kao Vultana.

Žitelji s prezimenom Kovaćević i Novak pravoslavne su vjeroispovijesti i pokapaju se kod Svetoga Arhanđela preko Krke.

Svi ostali žitelji u Suknovcima su katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru, izuzevši obitelji Čavka koje se pokapaju kod Svetog Mihovila u Oklaju.

Mletački popis u Suknovcima navodi obitelji:
Bandalo, Bilandžić, Antolovic (Antolov - kasnije Tolić) Deves, Duić, Gečić, Knežević, Kovač, Milković, Vulić, Čavčić, Milković, Zečić i Pekić.

U spisima s početka devetnaestoga stoljeća u Suknovcima nalazimo i obitelji:
Adžic, Agić, Barić, Konjević, Rančić, Pliskov (sada samo toponim: Pliskovo), Sredoja, Zrilić i Žulj.
Spominje se i izvjesni Luka Dizdar rečeni Pandža.



Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Suknovci

- 22:20 - Komentiraj post (1) - Link posta

subota, 15.10.2011.

Je'l mogu s Vama do Drniša?

Prominska djeca koja putuju u Drniš u srednju školu, ovih dana cupkaju na cesti s podignutim
prstom u zraku. Ukoliko im se posreći da im netko stane, pitanje iz naslova je neminovno „Je'l mogu s Vama do Drniša?“

O čemu se zapravo radi?

Evo članka objavljenog na web stranici Radio Drniša pod linkom:
http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=1428&catid=1


**************************************
Djeca iz Promine ostala bez prijevoza do škole
Petak, 14 Listopad 2011 13:18 | Autor Anita Vukušić


Dvadesetak srednjoškolaca s prominskog područja danas je ostalo bez prijevoza do škole u Drnišu. Autoprijevoznik Dražen Čupić koji vrši školski prijevoz i na tom području, nije jutros u 7 sati i 30 minuta došao po djecu u Oklaj.
Prekid prijevoza srednjoškolaca s tog područja najavio je prije desetak dana upravi Općine Promina i roditeljima, razlog su nepodmireni računi za prijevoz učenika za prošlu školsku godinu i nepotpisivanje novog Ugovora za prijevoz u ovoj školskoj godini.

Kako nam je kazao vlasnik poduzeća Dražen Čupić u dosadašnjim razgovorima sa načelnikom Općine Promina Paulom Cotom nije uspio dogovoriti potpisivanje novog ugovora o prijevozu učenika koji putuju u drnišku srednju školu a koji bi jednim djelom subvencionirala i Općina Promina. Kao razlog naveden je nedostatak sredstava u općinskoj blagajni, te postojanje redovne autobusne linije na relaciji Oklaj-Drniš šibenskog autoprijevoznika koja iz Oklaja polazi u 6 sati i 30 minuta, naglasio je Čupić i dodaje kako će ostati pri svojoj odluci sve dok se ne potpiše novi ugovor.

Dvadesetšest srednjoškolaca putuje od Oklaja do srednje škole u Drnišu, ako koriste redovnu autobusnu liniju ATP-a Šibenik do početka nastave djeca čekaju više od sat vremena. Situacija pri povratku je i gora, autobus iz Drniša kreće u 16.15, a u Oklaj stiže u 16.30, što znači da djeca desetak sati dnevno potroše na odlazak u školu.

Problem prijevoza srednjoškolaca već godinama se povlači.
Županija i Općina prijevoz sufinanciraju ukupnim udjelom od 40 posto, a problem nastaje uslijed nerentabilnih linija koje se u pravilu stavljaju na teret lokalnih samouprava.
Ni Županija kao osnivač srednjih škola ne može namiriti sve troškove prijevoznika jer je riječ o popriličnoj svoti novca . Početkom školske godine bilo je najava kako će, ukoliko zakon dozvoli, Županija pokušati iznaći rješenje da se problematični dio prijevoza grupira, odnosno da se formira koje su linije isplative, a koje nisu.

Mjesec dana od početka nove školske godine ovim prekidom prijevoza učenika iz Promine problem je još jednom vraćen na početak.

**************************************

Sada malo matematike…
.
26 učenika x 300,00 kn (prosječna cijena mjesečnog pokaza) = 7,800.00 kn mjesečno (uz sufinanciranje Općine i Županije u iznosu od 40% cijene mjesečnog pokaza)

Općina i Županija sufinanciraju prijevoz sa 200.00 kn mjesečno po učeniku- ukupno 5,200.00kn mjesečno.

Što znači godišnje cca 52,000.00 kuna autobusnu liniju sufinanciraju .Općina i Županija.

Ako se prijevoz sufinancira u jednakim iznosima, onda Općina i Županija pojedinačno sufinanciraju prijevoz sa 26,000.00 kuna godišnje, ili 2,600.00 kuna mjesečno (dok traje škola)!?

…. I Općina tih 2,600.00 kuna nema……

Prije godinu dana, susreo sam moju prijateljicu koja radi kao profesorica u Drnišu.
Prvo što me upitala bilo je „A gdje tvoj sin ide u srednju školu?“
-U Knin.
-A zašto ne u Drniš, pa vi ste Prominci uvijek svi išli u Drniš u Školu?
-Zbog prijevoza- rekao sam kao iz topa.

Kad se moj sin upisivao i srednju školu (2010 godine) skoro je cijeli njegov razred razmišljao da se upiše u kninsku srednju školu- samo zbog problema sa prijevozom.

A tada se mogao pročitati naslov:

„Gradsko vijeće - svim učenicima putnicima na području Grada Drniša besplatan prijevoz do škole“
Link: http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=399%3Agradsko-vijee-svim-uenicima-putnicima-na-podruju-grada-drnia-besplatan-prijevoz-do-kole&catid=1%3Anovosti&Itemid=7

Evo jedan navod:

„Drniški gradski vijećnici na izvanrednoj sjednici u utorak 15. lipnja, donijeli su naime Zaključak po kojemu će u sufinanciranju prijevoza srednjoškolaca iz svih pravaca Grad Drniš sudjelovati u iznosu od 80 posto mjesečne karte dok će preostalih 20 posto troškova pokriti županija Šibensko kninska“.

….Prominci su tada zaključili da će i naša djeca imati besplatan prijevoz…..kao da zaboravljaju da mi nismo Općina Drniš, nego Promina.
….i većina se djeca upisala u Drniš u srednju školu.
...a sa prijevozom opet i te godine problemi...

Uglavnom…svake godine ista priča.


Evo jedan prigodan video…..da nam bude lakše kad vidimo da i drugi roditelji imaju problema:





I još jedan…jer smijeh nam ostaje jedini lijek...



Oznake: Prijevoz učenika, Školstvo u Promini

- 12:10 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 13.10.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 11 dio Suknovci

Photobucket

Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html



PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)

Suknovci


"Suknovac selo u Kninskom kotaru".
Ova informacija iz 19.stoljeća pokazuje da je pluralni oblik sela Matasi, Puljani, Suknovci nastao kasnije.
Spomenuta su sela složena od više toponima.
Suknovac je selo nastalo lijevo od puta Oklaj- Knin (Cote.Kovačevići, Dujići, Čavke, Šojići), a kasnije se
administartivno proširilo na desna naselja Vučipolje i Skenderovce .
Sam naziv je nastao od sukno koje se proizvodilo i u ostalim selima i činilo važan proizvod u domaćoj uporabi.
U Promini ima više polja Mratovsko Sopolje, Puljane Podpolje, Oklaj, Bilo polje i Suknovci slikovito Vučje polje
(Vučipolje).
Dva toponima Skenderovci i Osmanovci su iz turskog jezika.
Prvo je iz grčkog ušlo u turski, a znači na našem jeziku Aleksandrovac (Aleksandar)- branitelj čovjeka.
Osman je osnivač turske države i takav toponim je bio vrlo raširen na području turskog carstva.
S prezimenom Dujići može se utonuti u daleku povijest, iznijeti pretpostavke i vratiti se s rezultatom na početak.
Prezime je vrlo rašireno, pa i u Promini postoji veća zajednica u Razvodu. Kult sv. Duje posebno u našem
Primorju štuje se od 3. stoljeća, a kasnije za vrijeme narodnih vladara ovlasti biskupa su joj proširene do Drave i
Dunava. U 14. stoljeću Dujam je hipokoristik za duhovnik.
Šojić najvjerojatije potječe od Šoja, šojka ptica graktalica. Spominje se u literaturi kod dubrovačkih pisaca.(15)
Agić potječe iz turskog jezika, a znači gazda, gospodar, gospodin.
Prezime Bare najvjerojatnije potječe prema nazivu sela odakle su došli.
Postoji više mjesta koji se tako zovu blizu Jajca, Resnice, Sarajeva, Risna itd., a korijensku osnovu možemo
naći u grčkom i turskom jeziku. Može se uzeti i pretpostavka da je nastalo od Bartolomea, Bartolomeus,
hipokoristik Bar. Stolna crkva sv. Bartolomea u Kninu postojala je za vrijeme narodnih vladara u Kninu.
Panza turski znači šapa, a slično je i kod drugih azijskih jezika. Bili su u izbjeglištvu 1684. godine i zabilježeni su
kao Panza talijanskom skribijom.
Zrile možda potječe od obitelji Jarić sa Zrmanje (16).
Sredoja potječe od staroslavenskog, nečega stoje u sredini (srednje. središte).

Suknovci

Dujić 75/14
Cota 56/9
Čavka 26/4
Pandža 75/13
Agić 21/3
Konjević 15/4
Zrile 31/6
Kovačević 31/5
Vulić 13/3
Bare 38/5
Sredoje 16/2
Dizdar 8/2
Šojić 29/6
Novak 9/1

Ukupno 443 stanovnika -/ 77 obitelji

403 Katolika / 71 obitelji
40 Pravoslavaca / 6 obitelji

Z a b i I j e š ke

15. Veliki rječnik HS sv. XVII. 1959.
16. Veliki rječnik HS sv. XXIII. 1976. str. 113



Nastavlja se…..

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Suknovci

- 21:25 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 11.10.2011.

Tko to tamo....ojka?...KUU Promina

Jučer se do Slobodne Dlamacije u Promini nije moglo lako doći....svi primjerci su brzo rasprodani.
Hvala Bogu, nije bilo ništa loše za pročitat, nego konačno jedna lijepa vijest.

"‘Ja san malu i brija i šiša kod ognjišta di se pura miša’"- najtraženiji je naslov, a pod njim...

Photobucket

Naravno.... nastavak priče, pročitajte pod linkom:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/151609/Default.aspx#

Oznake: Folklor u Promini, KUU Promina

- 12:16 - Komentiraj post (2) - Link posta

nedjelja, 09.10.2011.

Prezimena u Bobodolu 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“
Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Evo opet malo ponavljanja....

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Bobodolu.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Bobodolu 1948 godine bila su:

1. Rajko
2. Branko
3. Dragutin
4. Ilija
5. Jovan
6. Milan
7. Petar
8. Rade
9. Radovan
10. Ratko
11. Stevan
12. Stevo
13. Velimir
14. Veljko
15. Zdravko
16. Đurađ
17. Žarko
18. Željko

Najčešća ženska imena 1948 u Bobodolu bila su:

1. Sanja
2. Andrina
3. Sonja
4. Danijela
5. Janja
6. Vivijana
7. Lada
8. Ljubica
9. Snježana
10. Vesna
11. Alenka
12. Anica
13. Darinka
14. Jelena
15. Lea
16. Maria Anđela
17. Marica
18. Marija
19. Natalija
20. Nika

Prema istom izvoru, prezimena u Bobodolu 1948 godine bila su:

1. Janković
2. Vranješ
3. Jelinić
4. Pokrajac,

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Bobodol sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Bobodolu

1. Nikola
2. Budimir
3. Marko
4. Šime

Ženska imena u Bobodolu na web stanici imehrvatsko.net nisu uopće obrađeni (?).


Prezimena u Bobodolu 2011 godine su:

1. Čavlina
2. Barišić
3. Janković
4. Zelić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su prezimena Vranješ, Jelinić i Pokrajac, a od novih imamo Zelić, Barišić i Čavlina.

Barišići i Čavline žive u Marasovinama, tako da mi je malo čudno da su popisani 2011 godine i u Bobodolu i u Matasima (?).
Kao novo prezime, navodi se obitelj Zelić, za koju pretpostavljam da je tu doselila iz obližnjih Matasa (Zelića).



Da je i Bobodol u popisima stanovništva u nekoliko navrata „selio iz jednog mjesta u drugo“ potvrđuje i sljedeći popis stanovništva:


Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima Bobodol

Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima

1857.- 193
1869. -0
1880.-170
1890.-231
1900.-247
1910.-236
1921.-0
1931.-0
1948.-259
1953.-299
1961.-309
1971.-289
1981.-184
1991.-184
2001.-20
2011.-22

Fusnota naselja Bobodol
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Matase.


A sad malo više informacija o prezimenima u Bobodolu koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Janković

Podrjetlo

Jankovići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Slavonskog Broda, a prema nekim izvorima iz Biskog pokraj Trilja ili iz BiH. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Knina), te Romi Bjelovar). Razmjerno najviše Jankovića u proteklih sto godina rođeno je u Oriovčiću kraj Slavonskog Broda, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Janković. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Jankovića u oko tisućusedamsto domaćinstava (50. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jankovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bihaća (BiH) u Zagreb, iz Trilja u Split te iz Prnjavora (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Jankovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 277 općina i 518 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (650), Rijeci (200), Slavonskom Brodu (160), Osijeku (150) i u Velikoj Gorici (150).


Vranješ

Podrjetlo

Vranješi su često Hrvati, najvećim dijelom iz Vrgorca, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Vrlike). Razmjerno najviše Vranješa u proteklih sto godina rođeno je u Poljicima Kozičkim kraj Vrgorca, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vranješ. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Vranješa u oko četrsto domaćinstava (466. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Migracije

Glavni migracijski pravci Vranješa u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Vrgorca u Split, iz Gruda (BiH) u Kaštela te iz Gruda (BiH) u Osijek.

Raspostranjenost

Vranješi su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 100 općina i 146 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Splitu (140), Makarskoj (120), Osijeku (120), Zagrebu (110) i u Josipovcu kraj Osijeka (60).


Jelinić

Podrjetlo

Jelinići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz Gospića, a prema nekim izvorima iz Hercegovine ili Italije, a vrlo su rijetko i Romi (također iz Gospića). Razmjerno najviše Jelinića u proteklih sto godina rođeno je u Krnezi kraj Nina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Jelinić. U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Jelinića u više od tristo domaćinstava (680. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jelinića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanskog Broda (BiH) i Doboja (BiH) u Slavonski Brod te iz Ljubuškog (BiH) u Metković.

Raspostranjenost

Jelinići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 91 općini i 123 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Slavonskom Brodu (130), Zagrebu (100), Gospiću (50), Cerniku kraj Nove Gradiške (30) i u Metkoviću (30).


Pokrajac

Podrjetlo

Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.

Migracije

Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).


Barišić

Podrjetlo

Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.


Migracije

Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost


Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).


Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/



Već sam pisao o prezimenima u Bobodolu u sljedećim postovima:

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622511561/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-3dio.html

...a tamo možete pročitati....

U Babodolu (Bobodolu) koji je uz današnji Bobodol tada u popisu 1709. obuhvaćao Marasovine i dio Matasa, popisano je 7 rodova i 24 obitelji s ukupno 165 stanovnika.


To su bili:

Bartan- 1 obitelj s 4 člana;
Ćorić-1 obitelj s 7 članova;
Janković-5 obitelji s 53 člana;
Matas-6 obitelji s 46 članova;
Miljezović-2 obitelji s 7 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Vranješević-4 obitelji s 33 člana;

Istodobno su tu imali posjede još obitelji Jurić i Čavlina, ali nisu tu živjele.

U popisu iz 1735. uz sve ranije rodove i obitelji nalazimo i dvije nove i to:

Jelinić-1 obitelj s 2 člana;
Klepo-1 obitelj s 5 članova;

Iz sudskih spisa iz 1809-15. nalazimo u zaseoku Marasovinama nastanjene obitelji Čavlina, Čulina, Jurić i Ujaković, dok su u Bobodolu Vranješevići skratili prezime i od 1815. pišu se samo Vranješ, a obitelji s prezimenom Matas su nestale, ali je ostalo u nazivu mjesta.


Prominski vidici i sudbine III dio
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html

....a tamo možete pročitati.....

Bobodol je samostalno seoce u okviru nekadašnje mataske kapitanije s blizu četrdesetak domaćinstava.
Tu su najbrojniji Jankovići, pa Vranješi i Jelinići. Svi žitelji su pravoslavne vjeroispovijesti, što znači i doseljeničko pučanstvo. U novije se vrijeme pokapaju u improviziranom groblju u selu.
Spomenuti mletački popisi navode Bobodol u sastavu kasnijih Matasa i Marasovina.
Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić.


Svaki moj post na temu prezimena u prominskim selima, obično poprati i makar jedna fotografija.

Prije nekoliko dana, prošao sam kroz Bobodol....s namjerom da napravim barem jednu fotografiju.

Nažalost, nisam napravio niti jednu fotografiju.....pa sam pronašao jednu fotografiju „Tri rasta“ na internetu.

Photobucket

Od „Tri rasta“ ostala su dva....a koliko mi se čini, još se jedan hrast suši....pa će ostati samo jedan hrast.
Ali toponim će vjerojatno zauvjek ostati „Tri rasta“





Nastavlja se....

Oznake: Bobodol, Prominsko prezime

- 22:57 - Komentiraj post (1) - Link posta

petak, 07.10.2011.

Slobodno radno mjesto DOKTOR/DOKTORICA OPĆE-OBITELJSKE MEDICINE u Promini

Photobucket

Već duže vrijeme razmišljam kako bi trebao napisati jedan post na temu odlaska doktorice Mande Gojčete u penziju. Bilo bi zanimljivo s doktoricom Mandom popričati o zdravstvu u Promini.
I tako dok ja razmišljam i skupljam hrabrosti…čekam priliku….., evo jednog oglasa u kojem se po drugi put raspisuje natječaj za doktora- doktoricu u Promini:


********************************
Radno mjesto

DOKTOR/DOKTORICA OPĆE-OBITELJSKE MEDICINE
Mjesto rada: OKLAJ, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
Broj traženih radnika: 1
Poslodavac: DOM ZDRAVLJA DRNIŠ
Rok za prijavu: 18.10.2011

Vrsta zaposlenja: Na neodređeno; upražnjeni poslovi
Radno vrijeme: Puno radno vrijeme

Način rada:
Smjena - poslijepodne
Smjena - prijepodne
Naknada za prijevoz: U cijelosti

Natječaj vrijedi od: 3.10.2011
Natječaj vrijedi do: 18.10.2011

Posloprimac
Potrebna zvanja: opća medicina
Razina obrazovanja: Fakultet, akademija, magisterij,
doktorat
Stručni ispiti: Potreban položen stručni ispit; stručni
ispit za doktora medicine
Radno iskustvo: 1 godinu

Ostale informacije:
UVJETI:VSS medicinski fakultet,specijalist obiteljske
medicine,državni ispit,odobrenje za samostalni rad,jedna
godina radnog staža,informatička znanja,poznavanje
engleskog jezika u govoru i pismu.
Sukladno čl.13.Zakona o ravnopravnosti spolova,na
natječaj se mogu javiti osobe obe spola.
Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u
roku od 15 dana od dana objave natječaja na adresu:Dom
zdravlja Drniš,Josipa Kosora 16,s naznakom "za natječaj"
Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati.

Poslodavac
Poslodavac: DOM ZDRAVLJA DRNIŠ, ugovorna zdravstvena
ustanova
Kontakt: pismena zamolba: Dom zdravlja Drniš,Josipa Kosora,16,2232 0Drniš

Oglas objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje Drniš


********************************


Link: http://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx?search=oklaj



- 12:24 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 05.10.2011.

Prezimena u Ljubotiću 1948 godine i 2011 godine

Photobucket



Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“

Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Ljubotiću.



Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Ljubotiću 1948 godine bila su:

1. Ante
2. Ivan
3. Slavko
4. Marko
5. Tomislav
6. Vladimir
7. Josip
8. Mirko
9. Zvonko
10. Božidar
11. Branko
12. Damir
13. Darko
14. Drago
15. Jakov
16. Josip-Ante
17. Joso
18. Jure
19. Milan
20. Mile

Najčešća ženska imena 1948 u Ljubotiću bila su:

1. Ana
2. Marija
3. Iva
4. Ivana
5. Katarina
6. Kristina
7. Anka
8. Dragica
9. Josipa
10. Anđa
11. Manda
12. Marina
13. Stanka
14. Agata
15. Anela
16. Ankica
17. Antonia
18. Blaženka
19. Branka
20. Davorka

Prema istom izvoru, prezimena u Ljubotiću 1948 godine bila su:

1. Bilušić
2. Jurić
3. Škarpa
4. Karaga
5. Kević
6. Markić
7. Lučić
8. Bračić
9. Kasap


Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Ljubotić sljedeće podatke o imenima i prezimenima:

Muška imena u Ljubotiću

1. Ante
2. Ivan
3. Branko
4. Dinko
5. Drago
6. Ivica
7. Jere
8. Mirko
9. Miro
10. Svetko
11. Tomislav
12. Čedo
13. Šime

Ženska imena u Ljubotiću

1. Marija
2. Ana
3. Anica
4. Jeka
5. Manda


Prezimena u Ljubotiću 2011 godine su:

1. Kević
2. Bilušić
3. Markić
4. Bračić
5. Jurić
6. Karaga
7. Kasap
8. Čavka
9. Škarpa

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestalo“ je prezime Lučić. (Jedan Lučić živi u Ljubotiću, ali vjerojatno nije „bio kod kuće“ prilikom popisa stanovništva)


Kao novo prezime u Ljubotiću imamo Čavka? Premda se vjerojatno radi o činjenici da su Čavke ovaj put popisane u Ljubotiću, a ne u Suknovcima gdje su se do sada poposivali, i gdje katastarski propadaju.



Da je Ljubotić u nekoliko navrata „selio iz jednog mjesta u drugo selo“ potvrđuje i sljedeći popis stanovništva:


Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima Ljubotić

1857. -252
1869.-0
1880.-223
1890.-282
1900.-342
1910.-281
1921.-0
1931.-0
1948.-337
1953.-332
1961.-289
1971.-230
1981.-139
1991.-113
2001.-53
2011-26

Fusnota: Naselja Ljubotić
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Matase.


A sad malo više informacija o prezimenima u Ljubotiću koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Kević

Podrjetlo

Kevići su Hrvati, najvećim dijelom iz Drniša. Razmjerno najviše Kevića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Kević. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Kevića u oko sedamdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Kevića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Unešića i Drniša u Split.

Raspostranjenost

Kevići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 41 naselju, znatno više u urbanim sredinama (74%). Danas ih najviše živi u Drnišu (70), Splitu (30), Zagrebu (15), Oklaju kraj Knina (10) i u Zadru (7).


Bilušić

Podrjetlo

Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost

Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).


Markić

Podrjetlo

Markići su Hrvati, većim dijelom iz Rame, BiH. Razmjerno najviše Markića u proteklih sto godina rođeno je u ramskoj općini Prozor. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Markića u više od četrsto domaćinstava (429. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Markića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH) i Livna (BiH) u Zagreb te iz Prozora (BiH) u Ivankovo.

Raspostranjenost

Markići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 112 općina i 169 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Splitu (80), Sesvetama kraj Zagreba (70), Ivankovu kraj Vinkovaca (60) i u Vinkovcima (35).


Bračić

Podrjetlo

Bračići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bračića u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bračić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bračića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bračića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Bračići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 49 naselja, znatno više u urbanim sredinama (85%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Zadru (100), Šibeniku (30), Splitu (15) i u Kninu (15).


Jurić

Podrjetlo

Jurići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Dalmacije (okolica Šibenika i Knina), ili iz Hercegovine (Grude). Razmjerno najviše Jurića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Kakanj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Jurić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Bogdanovići kraj Trogira, Višnjica kraj Novske i Prugovo kraj Solina. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Jurića u oko četiri tisuće domaćinstava (5. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija
Prezime izvedeno od osobnog imena Júra + -ić.

Migracije
Glavni migracijski pravci Jurića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH), iz Banja Luke BiH) te iz Brčkog (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Jurići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 353 općine i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Splitu (800), Vinkovcima (300), Osijeku (250) i u Rijeci (200).


Karaga

Podrjetlo

Karage su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Karaga u proteklih sto godina rođeno je u Ljubotiću kraj Knina, Hrastovici kraj Petrinje i Brežanama Lekeničkim kraj Velike Gorice, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Karaga. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Karaga u više od pedesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Karaga u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Karage su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Lekeniku kraj Petrinje (30), Petrinji (25), Hrastovici kraj Petrinje (10) i u Lastovu (9).



Kasap

Podrjetlo

Kasapi su često Hrvati, većim dijelom iz okolice Zadra, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Kasapa u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Kasap. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Kasapa u oko šezdeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Raspostranjenost

Kasapi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 29 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zadru (40), Zagrebu (30), Zemuniku Donjem kraj Zadra (20), Dvoru kraj Hrvatske Kostajnice (10) i u Sesvetama kraj Zagreba (9).

Kad smo već kod prezimena Kasap....

Pod linkom: http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html

...možete pročitati da su se Kasapi nekada zapravo prezivali Bilušić, a Kasap im je bio nadimak. Inače Kasap je prema turskom jeziku mesar.



Čavka

Podrjetlo

Čavke su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Čavka u proteklih sto godina rođeno je u Divojevićima kraj Trogira, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Čavka. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Čavka u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čavka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split, iz Drniša u Kaštela te iz Jajca (BiH) u Vrbovec.

Raspostranjenost

Čavke su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 38 općina i 47 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Kaštel Starom kraj Kaštela (90), Splitu (60), Zagrebu (60), Kaštel Sućurcu (30) i u Solinu (25).


Škarpa

Podrjetlo

Škarpe su Hrvati, dobrim dijelom s otoka Hvara. Razmjerno najviše Škarpa u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Škarpa. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Škarpa u više od pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.


Raspostranjenost

Škarpe su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 25 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Starom Gradu na otoku Hvaru (25), Zagrebu (20), Rijeci (15) i u Zadru (15).


Lučić

Podrjetlo

Lučići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne (Bugojno, Gračanica), a prema nekim izvorima iz Neretvanske krajine. Vrlo rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Lučića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Bugojno i Jajce, u kojima se svaki osamdeseti stanovnik prezivao Lučić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Murvica kraj Zadra, Kuče kraj Velike Gorice i Poljica na otoku Hvaru. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Lučića u više od tisućutristo domaćinstava (60. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Lučića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Brčkog (BiH) u Drenovce.

Raspostranjenost

Lučići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 212 općina i 380 naselja, pretežito u urbanim sredinama (55%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (550), Splitu (170), Dubrovniku (160), Zadru (150) i u Rijeci (140).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Opet sam zaboravio napomenuti da sam već pisao o prezimenima u Ljubotiću i to sljedeće:

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622538009/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-5dio.html

a tamo piše.....

U Ljubotiću je 1735. popisano 7 rodova s 27 obitelji te ukupno 160 stanovnika.

To su bili:

Bilušić- 6 obitelji- 48 članova;
Klarić- 2 obitelji- 3 člana:
Jurić- 3 obitelji- 22 člana;
Knežević- 4 obitelji- 20 članova;
Lučić- 2 obitelji- 8 članova;
Vukiša- 2 obitelji- 11 članova;
Čavlina- 9 obitelji- 49 članova;


Posjede je tu imala i obitelj Brajković, ali nije tu živjela.
Prema sudskim spisima iz 1815. tu je živjela i obitelj Škrgić.


Isto tako u postu pod naslovom: Prominski vidici i sudbine V dio
Linkom: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

.....piše....

U Ljubotiću je obitavalo pedeset šest obitelji s prezimenima: Bilušić, Jurić, Markić, Škarpa, Kević, Parać, Kasap, Lučić, Pižić, Gazić i Bračić.
Samo je obitelj Bračić doseljenička — iz Biskupije, a ostali su starosjedilački žitelji.
Obitelj Pižić i Gazić se gase. Posljednji član obitelji — muškarac poginuo u partizanima u proljeće 1945. godine. Zanimljivo je da na južnim padinama Velebita iznad Starigrada ima selo Ljubotić i u njemu obitelji s prezimenom Gazić.
U Ljubotiću su obitavali i žitelji s prezimenom Dračar i odseliti nekamo u Srijem.
Svi žitelji Ljubotića su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
Mletački popisi u Ljubotiću navode obitelji: Bilušić, Klarić, Jurić, Knežević, Lučić, Vukiša, Čavlina i Brajković.
Na početku devetnaestoga stoljeća spominje se i prezime Škrgić.




Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Ljubotić

- 23:35 - Komentiraj post (1) - Link posta

subota, 01.10.2011.

Prezimena u Matasima 1948 godine i 2011 godine

Marasovine

Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je pod naslovom:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“

Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu živjele obitelji sa sljedećim prezimenima:

Bilušić -119/15
Jurić -71/13
Markić -23+2/4+1
Karaga -35/4
Kević- 27/7
Škarpa- 38/6
Pižić -8/3
Lučić -8/1
Parać- 5/1
Gazić -3/1
Čavlina -61/8
Janković -140/25
Vranješ -25/5
Jelenić -19/3
Zelić -118/20
Barišić -92/16
Tarabarić -33/5
Maglica -12/3
Ujaković -6/1
Grgurević -24/6
Šangut- 6/2

Kad se zbroje navedeni podaci, zaključujemo da je u navedenim selima bilo ukupno 875 stanovnika.

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana, odnosno nisu katastarski bila isto organizirana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Matasima.



Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Matasima 1948 godine bila su:

1.Ante
2. Petar
3. Ivan
4. Nikola
5. Marko
6. Josip
7. Krste
8. Mirko
9. Paško
10. Stanko
11. Boris
12. Gojko
13. Ivica
14. Jakov
15. Mate
16. Nenad
17. Niko
18. Ratko
19. Stipan
20. Stjepan

Najčešća ženska imena 1948 u Matasima bila su:

1. Ana
2. Ivana
3. Josipa
4. Anđelka
5. Nada
6. Ika
7. Marija
8. Kata
9. Vesna
10. Katarina
11. Manda
12. Jelka
13. Danijela
14. Maja
15. Milka
16. Anica
17. Danica
18. Draženka
19. Jelena
20. Kristina


Prema istom izvoru, prezimena su 1948 godine u Matasima bila su:

1. Zelić
2. Barišić
3. Tarabarić
4. Čavlina
5. Grgurević
6. Jurić
7. Bilušić
8. Zore
9. Maglica
10. Ujaković
11. Šangut
12. Dujić
13. Škarpa

Malo mi je čudno da su u Matasima bila prezimena Bilušić, Dujić i Škarpa koji pripadaju Ljubotiću, ali što je-tu je.
Po prezimenu Čavlina, možemo zaključiti da su 1948 godine Marasovine bile u sastavu Matasa.


Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Matase sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Matasama

1. Ante
2. Petar
3. Ivan
4. Nikola
5. Paško
6. Slavko
7. Dalibor
8. Ivo
9. Jurica
10. Luka
11. Marko
12. Mile-Zdravko
13. Milorad
14. Mirko
15. Miroslav
16. Nenad
17. Niko-Slavko
18. Pajo
19. Predrag
20. Radislav

Ženska imena u Matasama

1. Marija
2. Danica
3. Darinka
4. Jelka
5. Manda
6. Milica
7. Milka

Prezimena u Matasama

1. Zelić
2. Barišić
3. Tarabarić
4. Šangut
5. Grgurević
6. Čavlina
7. Jurić
8. Maglica
9. Turić


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena:

1. Ujaković
2. Zore

Dok prezimena Dujić, Škarpa, Bilušić prema popisu stanovništva 2011 godine, pripadaju selu Ljubotić


...premda i Zore i Ujaković i danas žive u Matasima....ali nisu popisani....


Kao novo prezime u Matasima imamo Turić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Matasima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).




Barišić

Podrjetlo

Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.


Migracije

Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost

Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).


Tarabarić

Podrjetlo

Tarabarići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Tarabarića u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Tarabarić. U Hrvatskoj danas živi oko devedeset Tarabarića u oko trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tarabarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Kaštela te iz Knina i Promine u Split.

Raspostranjenost

Tarabarići su prisutni u pet hrvatskih županija, u ukupno 9 općina i 13 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Splitu (35), u Kaštel Starom (10) i Kaštel Lukšiću (10) kraj Kaštela, u Matasama kraj Knina (10), te u Zagrebu (6).


Šangut

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Šangut vuče podrijetlo iz Županje


Grgurević

Podrjetlo

Grgurevići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Slavonskog Broda. Razmjerno najviše Grgurevića u proteklih sto godina rođeno je u Grgurevićima kraj Pleternice, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Grgurević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Grgurevića u više od dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Grgurevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sibinja i Banja Luke BiH) u Zagreb te iz Nijemaca u Vukovar.

Raspostranjenost

Grgurevići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 51 općini i 72 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Sibinju kraj Slavonskog Broda (90), Slavonskom Brodu (80), Splitu (80), Zagrebu (70) i u Dubrovniku (50).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Etimologija
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).



Jurić

Podrjetlo

Jurići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Dalmacije (okolica Šibenika i Knina), ili iz Hercegovine (Grude). Razmjerno najviše Jurića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Kakanj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Jurić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Bogdanovići kraj Trogira, Višnjica kraj Novske i Prugovo kraj Solina. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Jurića u oko četiri tisuće domaćinstava (5. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija
Prezime izvedeno od osobnog imena Júra + -ić.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jurića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH), iz Banja Luke BiH) te iz Brčkog (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost


Jurići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 353 općine i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Splitu (800), Vinkovcima (300), Osijeku (250) i u Rijeci (200).


Maglica

Podrjetlo

Maglice su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima s područja Rame u sjevernoj Hercegovini, a vrlo su rijetko Slovenci te Talijani. Razmjerno najviše Maglica u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Modriča. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Maglica u oko stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Maglica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Kaštela, iz Modriče (BiH) u Osijek te iz Modriče (BiH) u Veliku.

Raspostranjenost

Maglice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 56 općina i 80 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Zagrebu (30), Opatiji (20), Osijeku (20) i u Rijeci (15).


Turić

Podrjetlo

Turići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca (Crveni Grm). Razmjerno najviše Turića u proteklih sto godina rođeno je u Stiljima kraj Vrgorca i Župi kraj Makarske, mjestima u kojima se svaki deveti stanovnik prezivao Turić. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Turića u oko stodevedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Turića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Vrgorca u Makarsku te iz Vrgorca i Podbablja u Split. Raspostranjenost

Turići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 64 općine i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Splitu (90), Zagrebu (80), Makarskoj (60), Donjem Prološcu kraj Imotskog (40) i u Vrgorcu (35).


Zore

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Zore vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Ujaković

Podrjetlo

Ujakovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Ujakovića u proteklih sto godina rođeno je u Lukaru kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ujaković. U Hrvatskoj danas živi oko sto Ujakovića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Ujakovića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Ujakovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 17 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Tovarniku kraj Iloka (15), Splitu (10), Vinkovcima (9) i u Šibeniku (8).


Prezimena koja nisam spomenuo (Bilušić, Dujić i Škarpa) u ovom postu, spomenut ću ih u popisu sela Ljubotić kojem pripadaju.






Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/



Već sam se bavio prezimenima u Matasima i Marasovinama u postovima pod linkom:


Prominski vidici i sudbine V i IV dio

Link za prezimena u Marasovinama: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

a tamo piše...

Marasovine

Marasovine su seoce u nekadašnjoj mataskoj kapitaniji s desetak domaćinstava s prezimenima: Čavlina, Barišić i Jurić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske
u Lukaru.
(Prema nekim informacijama, Barišići su u Marasovine doselili iz Matasa-opaska autora bloga)


Link za prezimena u Matasima: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html

a tamo piše....

Matase

To je selo na krajnjem sjeveru prominskog kraja sa šezdesetak domaćinstava.
Tu obitavaju obitelji s prezimenima: Zelić, Barišić, Šangut, Zore, Tarabarić, Grgurović, Maglica, Jurić i Ujaković.
Svi su žitelji Matasa katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

Osim obitelji iz mletačkog popisa iz 1709. godine datih u popisu za Bobodol
(Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić-opaska urednika bloga), popis iz 1735. godine navodi i žitelje Matasa s prezimenima: Adamović, Ciganović, Dumiak, Fališijić, Godina, Knežević, Svetina, Šundić i Vučić, a od početka devetnaestoga stoljeća javljaju se obitelji: Barišić, Zelić i Šangut.



Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

Link za prezimena u Matasima: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html

a tamo piše...

U Matasima je 1735. popisano 9 rodova s 19 obitelji te ukupno 110 stanovnika.

Bili su to:


Adamović- 1 stanovnika- 1 dim;
Ciganović-1 obitelj- 12 članova;
Dumiak-1 obitelj- 6 članova;
Fališijić (Validžić)- 4 obitelji- 18 članova;
Godina-1 obitelj- 2 člana;
Knežević- 1 obitelj-7 članova;
Svetina- 2 obitelji-13 članova;
Šundić- 1 obitelj- 12 članova;
Vučić- 7 obitelji- 39 članova;

Dio mjesta s obitelji Matas bio je iskazan u popisu stanovnika Bobodola, ali je u kasnijim popisima u sastavu mjesta Matasi.
Tako se u sudskim spisima iz 1816. spominju još u Matasima obitelji Barišić, Matas, Sangut i Zelić.

To je i posljednji spomen prezimena Matas, koje potom nestaje, ali očito je da se ono sačuvalo i danas u imenu mjesta.




Nadopuna posta 03.10.2011

Malo sam razmišljao o ovom postu...o Marasovinama.....i sjetio se, da sam obećao prof Pašku Mlinaru
fotografirati školu u Marasovinama (ili Bobodolu?), i natpis koji se nalazi na nekadašnjoj oštariji (gostionici) uz
samu školu.

Evo fotografija:

Photobucket

Photobucket

Eto profesore...danas je bio lijep sunčan dan...i konačno sam uspio ispuniti svoje obećanje!



Nastavlja se.....

Oznake: Prominsko prezime, Matase, Zelići

- 21:28 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić