Prezimena u Bobodolu 1948 godine i 2011 godine
Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“
Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html
Evo opet malo ponavljanja....
Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana.
Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.
Ovaj post, posvećujem Bobodolu.
Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Bobodolu 1948 godine bila su:
1. Rajko
2. Branko
3. Dragutin
4. Ilija
5. Jovan
6. Milan
7. Petar
8. Rade
9. Radovan
10. Ratko
11. Stevan
12. Stevo
13. Velimir
14. Veljko
15. Zdravko
16. Đurađ
17. Žarko
18. Željko
Najčešća ženska imena 1948 u Bobodolu bila su:
1. Sanja
2. Andrina
3. Sonja
4. Danijela
5. Janja
6. Vivijana
7. Lada
8. Ljubica
9. Snježana
10. Vesna
11. Alenka
12. Anica
13. Darinka
14. Jelena
15. Lea
16. Maria Anđela
17. Marica
18. Marija
19. Natalija
20. Nika
Prema istom izvoru, prezimena u Bobodolu 1948 godine bila su:
1. Janković
2. Vranješ
3. Jelinić
4. Pokrajac,
Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Bobodol sljedeće podatke o imenima i prezimenima:
Muška imena u Bobodolu
1. Nikola
2. Budimir
3. Marko
4. Šime
Ženska imena u Bobodolu na web stanici imehrvatsko.net nisu uopće obrađeni (?).
Prezimena u Bobodolu 2011 godine su:
1. Čavlina
2. Barišić
3. Janković
4. Zelić
Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su prezimena Vranješ, Jelinić i Pokrajac, a od novih imamo Zelić, Barišić i Čavlina.
Barišići i Čavline žive u Marasovinama, tako da mi je malo čudno da su popisani 2011 godine i u Bobodolu i u Matasima (?).
Kao novo prezime, navodi se obitelj Zelić, za koju pretpostavljam da je tu doselila iz obližnjih Matasa (Zelića).
Da je i Bobodol u popisima stanovništva u nekoliko navrata „selio iz jednog mjesta u drugo“ potvrđuje i sljedeći popis stanovništva:
Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima Bobodol
Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima
1857.- 193
1869. -0
1880.-170
1890.-231
1900.-247
1910.-236
1921.-0
1931.-0
1948.-259
1953.-299
1961.-309
1971.-289
1981.-184
1991.-184
2001.-20
2011.-22
Fusnota naselja Bobodol
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Matase.
A sad malo više informacija o prezimenima u Bobodolu koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:
Janković
Podrjetlo
Jankovići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Slavonskog Broda, a prema nekim izvorima iz Biskog pokraj Trilja ili iz BiH. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Knina), te Romi Bjelovar). Razmjerno najviše Jankovića u proteklih sto godina rođeno je u Oriovčiću kraj Slavonskog Broda, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Janković. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Jankovića u oko tisućusedamsto domaćinstava (50. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Jankovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bihaća (BiH) u Zagreb, iz Trilja u Split te iz Prnjavora (BiH) u Rijeku.
Raspostranjenost
Jankovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 277 općina i 518 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (650), Rijeci (200), Slavonskom Brodu (160), Osijeku (150) i u Velikoj Gorici (150).
Vranješ
Podrjetlo
Vranješi su često Hrvati, najvećim dijelom iz Vrgorca, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Vrlike). Razmjerno najviše Vranješa u proteklih sto godina rođeno je u Poljicima Kozičkim kraj Vrgorca, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vranješ. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Vranješa u oko četrsto domaćinstava (466. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Migracije
Glavni migracijski pravci Vranješa u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Vrgorca u Split, iz Gruda (BiH) u Kaštela te iz Gruda (BiH) u Osijek.
Raspostranjenost
Vranješi su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 100 općina i 146 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Splitu (140), Makarskoj (120), Osijeku (120), Zagrebu (110) i u Josipovcu kraj Osijeka (60).
Jelinić
Podrjetlo
Jelinići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz Gospića, a prema nekim izvorima iz Hercegovine ili Italije, a vrlo su rijetko i Romi (također iz Gospića). Razmjerno najviše Jelinića u proteklih sto godina rođeno je u Krnezi kraj Nina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Jelinić. U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Jelinića u više od tristo domaćinstava (680. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Jelinića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanskog Broda (BiH) i Doboja (BiH) u Slavonski Brod te iz Ljubuškog (BiH) u Metković.
Raspostranjenost
Jelinići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 91 općini i 123 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Slavonskom Brodu (130), Zagrebu (100), Gospiću (50), Cerniku kraj Nove Gradiške (30) i u Metkoviću (30).
Pokrajac
Podrjetlo
Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.
Migracije
Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.
Raspostranjenost
Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).
Čavlina
Podrjetlo
Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.
Raspostranjenost
Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).
Barišić
Podrjetlo
Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.
Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.
Migracije
Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.
Raspostranjenost
Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).
Zelić
Podrjetlo
Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.
Raspostranjenost
Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).
Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:
Link: http://imehrvatsko.net/
Već sam pisao o prezimenima u Bobodolu u sljedećim postovima:
Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622511561/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-3dio.html
...a tamo možete pročitati....
U Babodolu (Bobodolu) koji je uz današnji Bobodol tada u popisu 1709. obuhvaćao Marasovine i dio Matasa, popisano je 7 rodova i 24 obitelji s ukupno 165 stanovnika.
To su bili:
Bartan- 1 obitelj s 4 člana;
Ćorić-1 obitelj s 7 članova;
Janković-5 obitelji s 53 člana;
Matas-6 obitelji s 46 članova;
Miljezović-2 obitelji s 7 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Vranješević-4 obitelji s 33 člana;
Istodobno su tu imali posjede još obitelji Jurić i Čavlina, ali nisu tu živjele.
U popisu iz 1735. uz sve ranije rodove i obitelji nalazimo i dvije nove i to:
Jelinić-1 obitelj s 2 člana;
Klepo-1 obitelj s 5 članova;
Iz sudskih spisa iz 1809-15. nalazimo u zaseoku Marasovinama nastanjene obitelji Čavlina, Čulina, Jurić i Ujaković, dok su u Bobodolu Vranješevići skratili prezime i od 1815. pišu se samo Vranješ, a obitelji s prezimenom Matas su nestale, ali je ostalo u nazivu mjesta.
Prominski vidici i sudbine III dio
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html
....a tamo možete pročitati.....
Bobodol je samostalno seoce u okviru nekadašnje mataske kapitanije s blizu četrdesetak domaćinstava.
Tu su najbrojniji Jankovići, pa Vranješi i Jelinići. Svi žitelji su pravoslavne vjeroispovijesti, što znači i doseljeničko pučanstvo. U novije se vrijeme pokapaju u improviziranom groblju u selu.
Spomenuti mletački popisi navode Bobodol u sastavu kasnijih Matasa i Marasovina.
Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić.
Svaki moj post na temu prezimena u prominskim selima, obično poprati i makar jedna fotografija.
Prije nekoliko dana, prošao sam kroz Bobodol....s namjerom da napravim barem jednu fotografiju.
Nažalost, nisam napravio niti jednu fotografiju.....pa sam pronašao jednu fotografiju „Tri rasta“ na internetu.
Od „Tri rasta“ ostala su dva....a koliko mi se čini, još se jedan hrast suši....pa će ostati samo jedan hrast.
Ali toponim će vjerojatno zauvjek ostati „Tri rasta“
Nastavlja se....
Oznake: Bobodol, Prominsko prezime
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
