_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

srijeda, 05.12.2012.

Pismo profesora Paška

Stalni čitatelji Promina bloga, sigurno se sjećaju postova pod naslovom:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar“
Link: https://blog.dnevnik.hr/promina/oznaka/promina-prije-pola-stoljea-prof-pako-mlinar

Postovi temeljeni na neobjavljenoj knjizi-skripti profesora Paška, bavili su se temom prominskih prezimena, ali i općenito životom, događajima u Promini prije više od pedeset godina.

Pod već navedenim linkom, možete se još jednom posjetiti na sadržaj tih postova.

Na e-mail sam dobio i nekoliko upita zainteresiranih za kupnju Knjige prof Paška....pa i ovim putem moram još jednom ponoviti da ista nije još tiskana, ali nikad se nezna....možda jednog dana i izađe iz tiska!


Nedavno sam se čuo s prof. Paškom, i obećao mi je poslati jedan tekst-pismo, i nekoliko fotografija…te ukoliko mi materijali budu zanimljivi, da ih objavim na blogu…



Evo pisma i fotografija;



****************

Poštovani Sanimire,

Iako moja generacija nije baš vična modernoj komunikaciji, ipak pratimo tvoj rad na Promina blogu divimo se upornosti kojom pratiš sva zbivanja u našem kraju.
Ja i moje društvo – a to su uglavnom profesori Vlade Bikić i Ante Juric, kipar Vlade Radas i mladi Ivica Bilušić, a zna nam se pridružiti i Crna Kraljica –okupljamo se subotom i glavna tema naših razgovora najčešće je Promina.

O svom kraju imam više sjećanja nego materijalnih dokumenata, ali mali prilog tvojoj tematici iz prominske ne tako davne prošlosti mogu biti ove fotografije iz mojeg skromnog albuma, koji će vjerojatno zainteresirati sve koji prate promina.blog.

Na fotografijama je moje prvo radno mjesto, škola Bobodol, Marasovine.




Izgrađena je oko 1950. a ja sam ključeve preuzeo 1952. od Anke Bilušić .

Tu je još radilo nekoliko Prominaca, kao što su Paško Bikić, Mile Dujić, a prije nas Andrija Dujić.

Na drugoj fotografiji je kuća Čavlina, u neposrednoj blizini škole, koja je izgrađena uz tada vrlo prometni put nastao u vrijeme Napoleona i na koji je bila orijentirana većina prominskih sela.




Kuća je prvo bila gostionica, a podigla su je braća Čavlina.

- Prominci su u to vrijeme živjeli u zajednicama, zato se navode sva trojica kao graditelji (o čemu svjedoči kamen iznad vrata s njihovim imenima).
Ta braća Čavlina su u vrijeme Drugog svjetskog rata bila vezana uz NOB, a posebno srednji, Pajo.

Pričao mi je otac koji je prvi izašao iz brine u to nemilo vrijeme, da je u selu našao zaklane roditelje braće Čavlina i bačene na đubrenjak.
Nakon Drugog svjetskog rata tu je bio mjesni ured, i tada je s kamena iznad vrata isklesan natpis „uz pomoć Boga“.



Crno-bijela fotografija nastala je 1976. dan uoči Sv. Ane, nakon akcije čišćenja mratovske ceste koju sam organizirao i u šali nazvao Dan narodnog običaja.



Snimio sam je kod kuće Klicića, a na njoj su svi koji su sudjelovali u akciji – tu su i neki od Đomlija. S akcijama smo nastavili i poslije 1995., na primjer kad se obnavljala crkva (uz pomoć države).

Treća skupina fotografija je iz Razvođa, vrlo su zanimljive i mnogima iz samog sela nepoznate.
Snimio sam ih 2011. kad sam tražio kesten u dvorištu bivšegnačelnika Promine, Marka Škovrlja, ponukan napisom Ante Tomića kako je prije rata bio u Promini i „za kamenim stolom u hladovini pod kestenom pio prominsku žutinu“.



Uz kesten, koji je rijetkost u našem kraju, pronašao sam i natpis na ulaznim vratima, koji je očito nastao u vrijeme Domovinskog rata– Civilima zabranjen ulaz (pisano latinicom – jer oni na koje se to odnosi ne znaju drugo pismo).




Na vratima konobe, pak, piše ćirilicom – Prdekana! I radno vrijeme od 0-24.




Valjda je taj šaljivdžija time htio dati važnost uredu koji je tu postojao.
Tko je u tom zatvoru boravio, meni nije poznato, a možda je to bila samo prolazna postaja.

Lijepo te pozdravljam, i nadam se da se dogodine vidimo,

Paško Mlinar

****************


Zahvaljujem se profesoru Pašku na lijepim riječima podrške, ali i na ovom kratkom putovanju u prominsku prošlost, sjećanju na minula vremena.

Živili mi profesore Paško, i vidimo se za Svetu Anu u Mratovu!


Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Marasovine, Bobodol, Razvođe, Mratovo

- 10:02 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 17.02.2012.

Zima kao davne 1893 godine?

Davne 1893. godine Grgur Urlić Ivanović, prominski učitelj napisao je tekst u Narodnom listu pod
naslovom «Zimske slike na Krki».

Grgur nam tako opisuje zimu u siječnju 1893. godine u Oklaju, Čitluku i na Krki.

Evo samo nekoliko navoda iz teksta:


********************************************************************************************

«Dana 24. siječnja stigao glas od dogonica s Brljana i Bobodola. Krka silno zamrzla na širokim Marasovinama,
oko Brljana i Rošnjaka.

Jedva dočekao 26. siječnja, da razgledam slike smrznute Krke.

Sa mnom je Pajan Parać, junak u vratolomiji, na sklizanju Krke, i još dva njegova druga.

Dana 15 i 17. siječnja, pričao mi Parać, kako Mate i Pajan Čavlina dana 18. i 20. siječnja jurišali na pomrzlicu
pod Bobodolom.

Najprvo odvalili s brijega od 300. i više kila kamen, da opaze tvrdinu leda.

Kad je kamen otpuzao preko promrzlice, na drugu stranu, ko lagana žaljnjača, tad on s družinom tamo i amo,
na umetanje i sklizanje, na lov ptičadi i prosijecanje mraza i pobijanje kolaca na vodi….»

.... «Tu na širokom Bobodulu nazad 27. godina Krka zamrzla, i jedna djevojka iz roda Čavlina , udarila na sred
promrzlice sjekirom, probila i zatukla kolac.

E pa tako i ja pokušah, priča Parać…

Dana 17. siječnja, sve smrzlo na debelo, bila smo tri druga.

Jedan na daskam, drugi na dva štapa s šiljkom gvozdenim u mraz, ja goloruk u opancima, udarili s kraja na
Veliki vir.

Ja sam mogao preskakati preko valovite promrzlice, dva tri puta se prevalio, ali dopao nasred Krke, probijajući
mraz debeo više od metra.

Zatakao kolac i tako pomladio spomen naše pokrčke amazonke.

Eno ti kolac, na njemu barjak, da se priča kakova je zima vladala u siječnju 1893. godine.

Nego, lijepe ti duše, pazi da se i moje ime čuje u svijetu».

********************************************************************************************


Ovo je jedini zapis koji sam pronašao, u kojem se spominje zamrzavanje Krke „oko Brljana i Rošnjaka“.

Bilo bi zanimljivo vidjeti na fotografijama kako je Krka tada izgledala, a kako Krka danas, 17.02.2012 izgleda,
pogledajte na sljedećim fotografijama:

(Usput, ide i nekoliko fotografija uređenog vidikovca na Manojlovcu)


*

*

*

*

*



Obično je u ovo doba godine, Krka prilično bogata vodom, ali Ćorića Buk, Manojlovac i Rošnjak, slapove
koje vidite čine vode biološkog minimuma na brani Brljan- što znači 1,5 metara kubičnih u sekundi.
Da "cijela Krka" sada teče preko navedenih slapova, teklo bi ukupno negdje oko 6 metara kubičnih u sekundi,
što je zanemarivo malo u odnosu na "prosječne godine" od nekih 20-ak metara kubičnih u sekundi.



Ali, maknimo se malo dalje od zaleđene Krke...malo južnije u Pode.

Današnja Slobodna Dalmacija nam donosi članak pod naslovom:

"MUKE STOČARA S PROMINE Divovsku zmiju led utjerao u toplu štalu pa noću siše ovce"

Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/164727/Default.aspx

...a u članku između ostalog piše:

"Uza sve ove muke Validžić i njegovo stado suočili su se s još jednim neobičnim problemom.

"- Valjda pod naletom snijega i hladnoće, u staji mi se nastanila jedna ogromna zmija koja se hrani ovčjim
mlijekom. Riječ je o gorostasu dugom preko dva i pol metra, s golemom glavom. Danju se uvuče na tavan
među bale sijena i „uživa“ u toplini koju dišući stvaraju ovce, a noću se spušta među ovce i doji.
Vjerojatno je to i šok za ovce koje je znaju udariti nogom".

...cijeli članak pročitajte pod već navedenim linkom:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/164727/Default.aspx

Da je zima to smo svi znali...ali da je tolika, da se i zmije moraju skloniti na toplo, malo tko bi povjerovao da nije
ovog članka.



Oznake: Krka, Marasovine, Bobodol, Čitluk, Oklaj, Pode

- 21:03 - Komentiraj post (3) - Link posta

nedjelja, 09.10.2011.

Prezimena u Bobodolu 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“
Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Evo opet malo ponavljanja....

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Bobodolu.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Bobodolu 1948 godine bila su:

1. Rajko
2. Branko
3. Dragutin
4. Ilija
5. Jovan
6. Milan
7. Petar
8. Rade
9. Radovan
10. Ratko
11. Stevan
12. Stevo
13. Velimir
14. Veljko
15. Zdravko
16. Đurađ
17. Žarko
18. Željko

Najčešća ženska imena 1948 u Bobodolu bila su:

1. Sanja
2. Andrina
3. Sonja
4. Danijela
5. Janja
6. Vivijana
7. Lada
8. Ljubica
9. Snježana
10. Vesna
11. Alenka
12. Anica
13. Darinka
14. Jelena
15. Lea
16. Maria Anđela
17. Marica
18. Marija
19. Natalija
20. Nika

Prema istom izvoru, prezimena u Bobodolu 1948 godine bila su:

1. Janković
2. Vranješ
3. Jelinić
4. Pokrajac,

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Bobodol sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Bobodolu

1. Nikola
2. Budimir
3. Marko
4. Šime

Ženska imena u Bobodolu na web stanici imehrvatsko.net nisu uopće obrađeni (?).


Prezimena u Bobodolu 2011 godine su:

1. Čavlina
2. Barišić
3. Janković
4. Zelić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su prezimena Vranješ, Jelinić i Pokrajac, a od novih imamo Zelić, Barišić i Čavlina.

Barišići i Čavline žive u Marasovinama, tako da mi je malo čudno da su popisani 2011 godine i u Bobodolu i u Matasima (?).
Kao novo prezime, navodi se obitelj Zelić, za koju pretpostavljam da je tu doselila iz obližnjih Matasa (Zelića).



Da je i Bobodol u popisima stanovništva u nekoliko navrata „selio iz jednog mjesta u drugo“ potvrđuje i sljedeći popis stanovništva:


Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima Bobodol

Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima

1857.- 193
1869. -0
1880.-170
1890.-231
1900.-247
1910.-236
1921.-0
1931.-0
1948.-259
1953.-299
1961.-309
1971.-289
1981.-184
1991.-184
2001.-20
2011.-22

Fusnota naselja Bobodol
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Matase.


A sad malo više informacija o prezimenima u Bobodolu koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Janković

Podrjetlo

Jankovići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Slavonskog Broda, a prema nekim izvorima iz Biskog pokraj Trilja ili iz BiH. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Knina), te Romi Bjelovar). Razmjerno najviše Jankovića u proteklih sto godina rođeno je u Oriovčiću kraj Slavonskog Broda, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Janković. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Jankovića u oko tisućusedamsto domaćinstava (50. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jankovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bihaća (BiH) u Zagreb, iz Trilja u Split te iz Prnjavora (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Jankovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 277 općina i 518 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (650), Rijeci (200), Slavonskom Brodu (160), Osijeku (150) i u Velikoj Gorici (150).


Vranješ

Podrjetlo

Vranješi su često Hrvati, najvećim dijelom iz Vrgorca, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Vrlike). Razmjerno najviše Vranješa u proteklih sto godina rođeno je u Poljicima Kozičkim kraj Vrgorca, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vranješ. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Vranješa u oko četrsto domaćinstava (466. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Migracije

Glavni migracijski pravci Vranješa u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Vrgorca u Split, iz Gruda (BiH) u Kaštela te iz Gruda (BiH) u Osijek.

Raspostranjenost

Vranješi su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 100 općina i 146 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Splitu (140), Makarskoj (120), Osijeku (120), Zagrebu (110) i u Josipovcu kraj Osijeka (60).


Jelinić

Podrjetlo

Jelinići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz Gospića, a prema nekim izvorima iz Hercegovine ili Italije, a vrlo su rijetko i Romi (također iz Gospića). Razmjerno najviše Jelinića u proteklih sto godina rođeno je u Krnezi kraj Nina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Jelinić. U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Jelinića u više od tristo domaćinstava (680. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jelinića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanskog Broda (BiH) i Doboja (BiH) u Slavonski Brod te iz Ljubuškog (BiH) u Metković.

Raspostranjenost

Jelinići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 91 općini i 123 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Slavonskom Brodu (130), Zagrebu (100), Gospiću (50), Cerniku kraj Nove Gradiške (30) i u Metkoviću (30).


Pokrajac

Podrjetlo

Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.

Migracije

Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).


Barišić

Podrjetlo

Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.


Migracije

Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost


Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).


Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/



Već sam pisao o prezimenima u Bobodolu u sljedećim postovima:

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622511561/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-3dio.html

...a tamo možete pročitati....

U Babodolu (Bobodolu) koji je uz današnji Bobodol tada u popisu 1709. obuhvaćao Marasovine i dio Matasa, popisano je 7 rodova i 24 obitelji s ukupno 165 stanovnika.


To su bili:

Bartan- 1 obitelj s 4 člana;
Ćorić-1 obitelj s 7 članova;
Janković-5 obitelji s 53 člana;
Matas-6 obitelji s 46 članova;
Miljezović-2 obitelji s 7 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Vranješević-4 obitelji s 33 člana;

Istodobno su tu imali posjede još obitelji Jurić i Čavlina, ali nisu tu živjele.

U popisu iz 1735. uz sve ranije rodove i obitelji nalazimo i dvije nove i to:

Jelinić-1 obitelj s 2 člana;
Klepo-1 obitelj s 5 članova;

Iz sudskih spisa iz 1809-15. nalazimo u zaseoku Marasovinama nastanjene obitelji Čavlina, Čulina, Jurić i Ujaković, dok su u Bobodolu Vranješevići skratili prezime i od 1815. pišu se samo Vranješ, a obitelji s prezimenom Matas su nestale, ali je ostalo u nazivu mjesta.


Prominski vidici i sudbine III dio
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html

....a tamo možete pročitati.....

Bobodol je samostalno seoce u okviru nekadašnje mataske kapitanije s blizu četrdesetak domaćinstava.
Tu su najbrojniji Jankovići, pa Vranješi i Jelinići. Svi žitelji su pravoslavne vjeroispovijesti, što znači i doseljeničko pučanstvo. U novije se vrijeme pokapaju u improviziranom groblju u selu.
Spomenuti mletački popisi navode Bobodol u sastavu kasnijih Matasa i Marasovina.
Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić.


Svaki moj post na temu prezimena u prominskim selima, obično poprati i makar jedna fotografija.

Prije nekoliko dana, prošao sam kroz Bobodol....s namjerom da napravim barem jednu fotografiju.

Nažalost, nisam napravio niti jednu fotografiju.....pa sam pronašao jednu fotografiju „Tri rasta“ na internetu.

Photobucket

Od „Tri rasta“ ostala su dva....a koliko mi se čini, još se jedan hrast suši....pa će ostati samo jedan hrast.
Ali toponim će vjerojatno zauvjek ostati „Tri rasta“





Nastavlja se....

Oznake: Bobodol, Prominsko prezime

- 22:57 - Komentiraj post (1) - Link posta

nedjelja, 25.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio –Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol...

Photobucket

Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629522641/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-9-dio-citluk.html

PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)

Matasi


Matasi su složeno selo od četiri naselja, tri izborne jedinice i tri škole. Ljubotić, Bobodol, Marasovine i Matasi.
Naziv Matasi dolazi od Mate, Matija hipokoristik Matas i plural Matasi.
Ljubotić i Bobodol su stari toponimi iz predturskog vremena i oba su vezana za Krku. Ljubotić govorno se čulo
Libotić i upravo od toga izvodimo naziv. Liba je voda, gdje se voda liba, ljulja (slovo Ij nije postojalo do druge
polovice 19. st.). Prije pola stoljeća na slobodnom prostoru ispod nove škole slavio se Stipandan, drugi dan
Božića i svi žitelji i gosti bi se tu slegli i uz molitvu , pjesmu i kolo se zabavljali. Molitvu je predvodio Ivica Bilušić
(Amerikanac). Bobodol pravoslavno naselje i Marasovine katoličko imali su na pola puta školu i mjesto okupljanja.
Tih godina najbliža kuća školi je Bavrk nekoliko stotina metara daleko gdje sam zimi slao učenika po glavnicu
vatre!


Bobodol

- Postoji predio na Krki koji se zove Babin dol od toga i naziv naselja. Marasovine se može samo pretpostavljati.
Maras je rašireno prezime u Dalmaciji, međutim s nazivom ovog toponima nema vezu, jer su to prezimena kao
Ivas, Bujaš, Aras itd. Postoji u južnoj Turskoj mjesto Maras sjedište vilajeta. (14)
U Ljubotiću najbrojniji su Bilušići, koji su živjeli i u turska vremena. Neki su se iselili na početku Morejskog rata i
pretpostavljam da su to Biluši u Čisti Velikoj (bili, bil - uš, ušić). Petar Bilušić se spominje u pjesmarici A.Kašića
Miošića kao junak od Promine, a Bone Bilušić 1766. - 1815. kao vrstan teolog i pripovjedač.
Prezime Pižić izvodimo od talijanskog jezika piz - je težina, talijanskog je podrijetla kao i Škarpa - kosina odronak.
Karage iz turskog jezika, a znači Crni aga, dok Keviće izvodimo od keva -hebrejski žena, majka.
Prezime Lučić je nastalo od luč, luča praslavenskog podrijetla i vrlo je rašireno u raznim oblicima kao prezime i
ime mjesta u Bosni i Hercegovini. Prezime Gazić iz hrvatskog jezika gaz, plićak. Veća zajednica živi oko Zadra.
Prezime Vranješ izvodimo iz praslavenskog jezika od osnove vran-crn i upotrebljava se na širokom prostoru kod
slavenskih naroda u raznim oblicima. Prezime Jelenići dolazi od jelen.
Prezime Šangut složenica šan u turskom jeziku znači glas, slava, popularnost, ugled, a gut u njemačkom znači
dobar. Na našem prostoru ovo prezime je moglo nastati u početku 19. stoljeća.
Zajednica Barišića živi u Marasovinama, a nalazi se i u Matasima izvodimo ga od imena Bariša, koje se često
spominje u ranijim stoljećima. Tarabarići su turskog podrijetla, a znači tarabe, plot, prepreke.
Zelići kao pojam u hrvatskom jeziku zele - zelenje, trava, a postoji i drugi pojavni oblici.

Bilušić -119/15
Jurić -71/13
Markić -23+2/4+1
Karaga -35/4
Kević- 27/7
Škarpa- 38/6
Pižić -8/3
Lučić -8/1
Parać- 5/1
Gazić -3/1
Čavlina -61/8
Janković -140/25
Vranješ -25/5
Jelenić -19/3
Zelić -118/20
Barišić -92/16
Tarabarić -33/5
Maglica -12/3
Ujaković -6/1
Grgurević -24/6
Šangut- 6/2


Z a b i I j e š ke

14. Enciklopedia Italiana str.206,sv.XII. Roma, 1934.
a) Ne može se isključiti pretpostavka da je pojam iz talij.jezika marasca vrsta višnje tim više što se razmišljalo
da se Luke zasade tom kulturom, ali je prevagnula vrba za rad Korpare u Oklaju pedesetih godina.

Photobucket

Nastavlja se…

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Matase, Ljubitić, Bobodol, Zelići

- 13:02 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 05.01.2011.

S Krke Prominske (U KOLOVOZU 1892)

Photobucket

U postu pod naslovom:
„Sanacija makadamske ceste Marasovine do kanjona rijeke Krke“
Link:
http://promina.blog.hr/2010/12/1628617636/sanacija-makadamske-ceste-marasovine-do-kanjona-rijeke-krke.html
....napisao sam:

„Ako malo bolje pogledate fotografiju na kojoj sam crvenom bojom označio cestu koja se uređuje, možete primjetiti da je njen početak na samom arheološkom lokalitetu, gdje se nalazi starohrvatski križ, a
neki kažu i starohrvatsko groblje (ako se ne varam), i bila bi prava šteta ako bi kojim slučajem prilikom uređenja ceste došlo do oštećenja arheološkog lokaliteta.

Nedavno sam pronašao jedan časopis za arheologiju iz 1892 godine koji nam donosi informacije o rimskim cestama-prelazima na rijeci Krki, te se opisuje kako je sa tog lokaliteta kojeg spominjem odnešena jedna
mramorna ploča na groblje Gospe Čatrnjske......

Evo, za ovaj post, donosim cijeli članak u kojem se navode Marasovine, ali i još nekoliko arheoloških lokaliteta uz rijeku Krku.


(Članak je objavljen u:„Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol.14
No.1 Ožujak 1892.“)

***************************************************************

Na Marasovini za rimsko i hrvatsko doba pokazuje se kao važna starinarska točka s ove strane Krke. Znameniti su ostanci rimskoga puta, koji se opažuju s lieve strane vodopada Bobodola, Tankom kosom priko Marasovina vodeći : istoku. Na ždrielu Tanke kose obstoje znatne ruševine, sa nekoliko grobova iz rimske dobe. Tu obstojaše znamenita rimska grobna poklopnica od fina crvenkastobielog mramora sa urisim i nadpisom. Odnesena i prikresana, danas služi za nadgrobnu ploču Jandre Čavline u Lukarskom groblju! Ovdi obstojaše takodjer znameniti starinski krst iz starije hrvatske dobi. Nezna se ili kud odnesen ili razbijen slučajno; ostala mu sama prostrana kamena uđubnica iznad jednog od znatnijeh grobova. Ove ruševine nalaze se siverno Ćavlinove kuće, a u sjevero.istok starog hrvatskog „Baničina" gradca po kilometra dalečine. Koliko na staro rimskoj točki, toliko na Baničinu gradcu i na istočnoj gradcu starinskoj točki (podzemne vodenjače, znakovi kula i dvorišta itd.) redovitim iskapanjem, sva je prilika, da bi se odkrilo znamenitih starina. Tri su poglavito točke e ove strane Krke od kninskog Ljubača do Rožkog slapa, okolo kojih opala se obiljeraznih starina, naime oko puljanske Okrute na Nečvenskomu Daljanu, te oko starog Bogočina. Na prostranoj višavi Okrute razplela se čitava rariža zidina i utvrda po boku, koje se steru osridnje mogile u krug. Na toj premršenoj mriži suhozidina tri se velika kupa razvaline ističu. Okolo podnevnoga kupa razabira se neka pravilnost zidova.
Već je dalekim tavnilom obavilo kroz rušenje i prematanje divljih napadača. I ovde ako nisu preistorifiki puci kroz gluhe vikove čamili, valjda istočni divljaci na ovome tvrdom položaju tvrdili i prigonili.
Prema Okruti stojaše glasoviti Burnum sa obstojećim lukovim rimskoga hrama, koje narod zove Šupljaja ili šuplja crkva. Veliki krug rimski ili puljanski (vallum) na čelu Okrute zaklapa na površju u nutarnje izorite ravnice znatne razvaline zgrada i grobova. Ob ovomu velikomu krugu pisalo se i nagadjalo svakako, ali dok izkopine ne razbistre njegovu prošlost, nije lako razsuditi, koliko je tu staro-rimskoga, koliko li staro-ilirskoga obilježja. (Vidi napomenu 1).Više puta i u razna doba ovdi se kopalo i našlo različitih starina, ali sve to ili je nevidom propalo, ili odneseno, ili razbijeno ili na koji drugi način za znanost izgubljeno! Krug je zamašit visinom i debljinom, vas zatrpat silnim gromilam, koje su zarasle u grmlju, šikarju i debeloj ledini, bez da se i gdi na njemu pokušalo odkopavati. Ništa se nemôže izvjestna dokazati, kako je stajao ovaj vallum prema Burnu; jeli bio spojen mostom ili prevoznim obćilim preko Krke. Neizvjestno je pričanje > gvozdenim kvákam, koja da se nalaze u poli Supljaje i Okrute; a silni vodeni živalj, koji se ubrvao na ždrielu Okrute i Šupljaje, kao i slučajni kataklizmi na Krki oborili su svaki znamen starine, koji je slučajno mogao obstajati za prelaz sjedne na drugu stranu. Svakako je znamenito, i po čemu bi se tvrditi dalo, da ova liburničko-rimska utvrda nije bila osamljena, pošto sa ovog položaja, uzpoređno vodio je put i kolosek rimski k Promoni sivero-istočnim obronkom brda Promine. Putu je trag dobro sačuvan, koloseku na nikoliko mista znatan je trag, ali u prostornoj cjelini vidi mu se slika samo više Šundovljevih kuća na Puljanim. U zidu kuće Ivana Šundova nalazi se komad nadpisa starijim slovim. To je razbijeni komad „are" kako je tu prispio ili sa kruga Okrute, ili iz brine, sa položaja duge stine, ili Petra-longa, kojoj se danas od starinara pripisuje važnost sa uklačenoga obstojećega nadpisa na Mratovu, nezna se. Na podne okruti stere se garovita visoravnica Miljacke. Na toj višavi polukružnim i dugoljastim vlakam prosulo se do dvie stotine manjih i većih mogila razbacanih na prostoru od kilometra i po. Na podne istim dižu se po tri crte tavnih suhozidina u četiri reda, upirući na uzdignutu kosu Daljana i na sivero-istočnu točku donjih Puljana. To su kao čudoliki
Napomena
Na krugu se nije kopalo još nigda, ali na unutarnjim razvalinam gradišta potražilo se novaca. Potražnici novaca i radoznale neznalice, još prvom polovicom ovoga stoljeća, i u razne povrate tu su pokušali kopanje; što se našlo, to se sve razprodalo ili razbilo. Koliko se danas priča, našlo se oglavina, stupova, posuđja, orudja, dva znamenita sarkofaga te na finoj mramoritoj ploči bass-rilief sa slikom kralja i kraljice sa krunom na glavi i ornatom zlatnim ili kakova znamenita vojvode itd. šanci ili okopi mogilastih gradišta. Slike tih mnogobrojnih šiljastih kružnih mogila i pomenutih zidina izgledaju kao zagonetna dva tabora čadorova, samo što ti ta slika s daleke davnine probija, kao kroz niku fantazmagoričnu prestavu nepoznatih boraca iz nepoznatijih doba. Kosa velikog Daljana diže se kao najznačajnija brina nad Krkom, od Nečvenkula do male Miljacke. Glava velikog Daljana izorito se diže iznad okolnih brina i duboke live obale Miljacke. Glavom Daljana stere se udobna ravnica od po kilometra prostora. Ovdi se stere drugi znameniti krug gradište taborište, slutim najprvo libumičko pak rimsko, te u pučkoj predaji hrvatski gradac Daljan sa velikom staro-slovenskom iliti hrvatskom mogilom. Krug koso paše višavu sa istočnoga ruba velike uvale do nad ponor podnevnoj brini prostor area u trokutnoj duljinom slici iznosi hektometar i po širine 10—12, 6, 8 — 10 metara visine. Krilnim debelim zidovim zahvaća višavu s jedne i s druge strane do u sastavak zapadnom završku, koji se uzdigao kamenitim pročeljem pod kupom tih razvaljenih zidina. Na unutarnjoj prostoriji zidina opaža se različitih ruševina iz najstarije rimske i hrvatske dobi. Unutri kruga nalazi se nekoliko grobova, koji sliče staro-hrvatskim grobovim na Bogatićskom starinarskom grobištu više Bogočina, okrenuti su od istoka : zapadu dugoljastom polukružnom slikom; na čelu i podnožju grobova usadjeni su kameni stejci sa nikom vrstom urisanih crta. Na sridini ili na čelu kruga diže se stara ogromna slavenska ili hrvatska mogila. Na povoru mogile razasuti stejci, grobovi, okresati kameni razne slike i spodobe nalik tučke, koplja, kosira, runa itd. Premisa klačarđasta, koja se opaža poglavito na dva prelomljena prodora kruga, na glavi i obronku istoga, pokazuju troje doba toga pradavnoga gradišta najkasnije hrvatske utvrde ili gradca. Znamenite su narodne priče o Daljanu, koje slute na njegovu najstariju prošlost hrvatsku u ovim krajevima. Po vrhu toga predaja jasno priča, da je Daljan bio utvrdjenim hrvatskim gradcem, a najkasnije razoren od divljih pasoglavaca? Ovliko površno iznašam > gradištu Daljana, > komu do sad još nitko nije pisao. Tri su znamenita taborišta na obalah Krke, koje Rimljani, prisvojiv od Liburna i Dalmata, utvrdiše i razširiše, to jest Krug (vallum) puljanski na Okruti, Daljan nečvenski više Miljaeke i Čučevski s one strane Krke do Šubića Banikula. Kao > Daljanu, tako i o Čučevskom gradištu ništa se do sad nije pisalo. Uhvam, da c'u ih zgodno obširnije i točno opisati, iznašajuč znamenitija pojedina starinska označja, obzirom na prilike izkopina, na značajnim crtam gradišta, bez kojih i u napried ova zamašna znanja ostat će kao nieme švinge ljubopitnih gatalaca u neodkrivenu starinu, u daleku prošlost.
Grgur Urlić Ivanović.

***************************************************************




Osim ovo zapisa, na nekadašnjem forumu drnic.com-a pronašao sam jedan navod nepoznatog autora, koji donosim u nekoliko odabranih navoda:

Magistralni prijelaz preko rijeke Krke u antici u Marasovinama

Magistralni rimski put, Krku je prielazio preko niske sedrene barijere Bobodol (Čavlina buk op.a). Ovdjee, 7 km nizvodno od Knina počinje srednji tok rijeke i to je prva sedrena barijera Krčkog kanjona. Nalazi se u ataru sela Radučić s desne strane Krke i sela Marsovine na lijevoj strani rijeke. Seljani Marasovina slap zovu Čavlina buk, dok ga seljani Radučića nazivaju Bobodol. U novinskim člancima i povijesnim izvorima najcešće se javlja ime Bobodol. Treba razlikovati susjedno selo Bobodol, koje se nalazi malo izdvojeno od desne obale rijeke, odnosno od lokacije istoimenog slapa. Danas je mali slap Bobodol (Čavlina buk op.a) gotovo potpuno uništen prokopom kanala usred sedre slapišta, kroz koji sada protječe sav tok rijeke. Nekada se pod samim slapom širilo tzv. Marasovsko (po nekima Bobodlosko jezero op.a) jezero, dugacko 1100 m, široko 300 metara. Jezero je nestalo smanjenjem visine Bilušića buka, sljedećeg slapa u nizu krčkih slapova. Ovakva nemilosrdna devastacija slapova na ovom dijelu rijeke motivirana je pokušajima da se ubrza protok vode i spriječe ili bar smanje poplave okoline Knina. Međutim jedina korist ovakvih radnji, bilo je bogatstvo arheoloških nalaza koji su pronađeni na lokalitetu slapa Bobodol (Čavlina buk op.a).

Već u 18. Stoljeću putopisac Alberto Fortis obilazeci Krku bilježi interesantan nalaz u sedri slapa Bobodol:
"Prije nekoliko godina prilikom iskopavanja na tom mijestu po vladarevoj naredbi, pronađen sedam stopa duboko u sedri arhitrav i krovni vijenac od grčkog mramora divno ukrašen bareljefima koji predstavlja cvijetne vijencice, kornjače, krokodile i druge vodozemne životinje. Vjerojatno je stajao na vratima nekog nimfeja. Kninski su ga fratri dovukli do Bobodola i uzeli jedan njegov dio razbivsi ga na žalost po običaju vijerskog barbarstva za nekakav ukras u svojoj crkvi".

Stoljeće kasnije, 1847. godine, list "La Dalamazia" donosi izvjestaj o nalazima pronađenim prilikom hidrauličkih radova u sedri slapa Bobodol. Tako se u pomenutom novinskom clanku nabrajaju:
"piloni di pietra" - kameni piloni,
"un capitelo di pietra di ordine corinto"- korintski kapitel,
"un idoletto di metallo" - matalna figurica,
"un tubo di piombo con testa di leone ad un estremita" - olovna cijev s lavljom glavom na jednom kraju.

Iste nalaze spominje i britanski putopisac Sir. James Gardner-Wilkinson, s dodatkom jos jednog predmeta pronadjenog u slapu Bobodol, "spiral column" - spiralni stup.
Prilikom ovih radova 1847. godine pronadjen je i jedan epigrafski spomenik, neuobičajen rimski natpis koga je tesko protumaciti jer je pisan iskljucivo skracenicama.

M A S
Q B R
F N V S
V L S

Posveta M A S vjerovatno je namjenjena bogu rata Martu, obzirom na blizinu vojnog logora Burnum, ali i na nedaleki nalaz s istom posvetom,. Međutim natpis se moze citati i kao Mercuri Augusto Sacrum, odnosno mogao je biti podignut i bogu Merkuru. Poslednji red je sasvim sigurno Votum Libens Solvit.
U korpusu rimskih natpisa provincije Dalmacija CIL III pod brojem 2827 nalazi se dokumentiran jos jedan rimski epigrafski spomenik pronađen kod slapa Bobodol:
NEPTVNO
SAC
L
LIPO
V S L

Natpis je očito posvećen bogu voda Neptunu, što je i logično s obzirom na mjesto gde je pronađen. Spajajući činjenice pronalaska ovog natpisa, sa pronalaskom dijela arhitrava ((ili epistil- greda koja leži na kapitelima stupova op.a) s reljefima vodozemnih životinja, pa i odlomku spiralnog stupa, možda ne bi bilo previše tražiti na ovom mjestu postojanje i Neptunova hrama, ili ako pustimo mašti na volju, možda hrama nekog Liburnskog Neptuna, kao sto je to npr. Japodski Bindus Neptunus iz dolini Une. Krka je sigurno mnogo značila u životu domaćeg stanovništva, tako da se bar šire paralele sa obožavanjem Binda Neptuna, sa lokaliteta Privilica nedaleko Bihaca, logično nameću. Međutim ako i nije riječ o bilo kakvoj vezi sa domaćim kultovima, mogao je to biti rimski Neptun, koga su kao boga rijeke obožavali stanovnici Burnuma, i okolnih naselja, sa rimskim ili romaniziranim stanovnistvom.. Nije suviše napomenuti da je negdje na podrucju Burnuma, mozda čak u kanjonu Krke, pronadjen dio skulpture, "kolosalno poprsje Neptunovo", koje se do pred kraj 19.stoljeća, zajedno sa mnogim vrijednim spomenicima nalazilo izlozeno na trgu u Kistanjama, najvecem naselju na podrucju srednjeg toka rijeke Krka.
Ipak prisustvo Neptuna, opet ne mozemo drugacije objasniti nego poštovanjem rijeke Krke, koja je sasvim sigurno bila postovana i prije dolaska rimskih legija.

Pedesetih godina XX stoljeće vršeni su posljednji radovi na prokopavanju slapa Bobodol. Tada je u sredini slapišta sedrena barijera potpuno uništena i tom prilikom su iz sedre izvađeni veliki kvadratni blokovi pravilno obradjenog kamenja, sasvim sigurno djelovi rimskog mosta. Kameni blokovi su izvuceni u selo Marasovine, neki su iskorišteni kao građevinski kamen, a neki se mogu i danas vidjeti u centru sela.

Rekapituliramo li sve nalaze pronađene kod slapa, odnosno u samom slapu Bobodol, vidjeti cemo da se tu pored velikih kamenih blokova, nasao epistal s reljefima vodozemnih zivotinja, korintski kapitel, spiralni stup, natpis posvećen Neptunu, natpis posvecen vjerojatno bogu Martu, protočna slavina u obliku lavlje glave s razjapljenom čeljusti, kroz koju je proticala voda, i metalna figurica. Sve to jasno govori da se ovdje kod Bobodola nalazio rimski most na trasi važnog rimskog putnog pravca Salona - Burnum, ali kao što smo već rekli, postoji mogucnost da je kod samog mosta bio je podignut i hram bogu vode Neptunu.

Protočna olovna slavina s lavljom glavom čuva se danas u Arheološkom muzeju u Zadru. Do sada se smatralo da potice iz samog Zadra, ili iz neke anticke sjeverno dalmatinske gradske sredine, jer je u muzejskim inventarskim knjigama vodjena bez mjesta nalaza. Medjutim u pomenutom članku lista "La Dalmazia" jasno stoji da su metalni idol i olovna cijev s lavljom glavom preneseni u Zadar.

Pored navedenih nalaza iz samog slapa, u blizoj okolini imamo jos nekoliko arheoloskih nalazista. Tako i na vrhu, s lijeve strane kanjona, neposredno iznad slapa Bobodol, nalazimo ostatke iz vremena rimske dominacije. Lokalitet se nalazi bas na mijestu gdje put izlazi iz kanjona, i prilazi na ravan dio prominskog platoa. To je atar sela Marasovine, a odavde potice nalaz fragmentovano ocuvanog epigrafičkog spomenika, Natpis je gotovo potpuno unisten, sačuvana su samo fragmenti dva reda natpisnog polja:

I . AVG . F . D
VII

Prema K. Patschu čitanje natpisa bi bilo:

Ti. Caesari div ) i Aug (usti) f (ilio) D (ivi nepoti Auigusto.../
imperatori) VII....

Natpis je sa svih strana pa, i na poleđini oštećen, tako da nije jasno nije li u ovom slučaju riječ o fragmentovanom miljokazu.
Na istom mjestu nadjen je i poklopac sarkofaga, ako cemo tako protumaciti rijec "poklopnica", kako se nalaz nevijesto opisuje u jednom putopisnom clanku s kraja 19. stoljeća, ili je možda riječ o nadgrobnoj steli, jer jedini opis ovog danas izgubljenog spomenika pominje urise i natpis, što nam opet može govoriti da se na ovom mjestu nalazila i rimska nekropola.

Ostaci koji se danas vide na ovom polozaju ne pripadaju antickom periodu, vec kasnom srednjem vijeku. Tu se nalazi nekoliko razbijenih pločastih stećaka i jedan križ ukrašen poluloptastim ispupćenjima na završetcima krakova križa, i u sredini s ukrasom reljefa jelena izvijene glave, tako da su mu rogovi okrenuti prema dolje. Nalazi s ovog lokaliteta, koji je u bliskoj vezi sa slapom Bobodol još jedan su dokaz važnosti upravo ovog pravca puta za Burnum.

Na suprotnoj desnoj obali rijeke Krka nalazi se selo Raducic. Međutim pošto prema podjelama seoskih atara, slap Bobodol nekako više pripada selu Marasovine, na lijevoj obali, tako u Radučiću izgleda da nema nalaza koji poticu iz samog slapišta. Ipak i ovdje su zabilježeni vrlo zanimljivi nalazi iz perioda rimske dominacije. Ističu se dva natpisa,pronađena krajem prošlog stoljeća, uzidani u kucu Šime Radića iz Radučića Posebno natpis koji nosi titulaciju cara Klaudija, a koga podiže P. Antius, zabilježen kao namjesnik provincije Dalmacije 51/52. godine. Natpis je vjerojatno stajao na nekom većem javnom spomeniku.

Drugi natpis iz Raducica je uobicajen nadgrobni spomenik. Svi spomenuti nalazi, koji su pronađeni kod samog slapa Bobodol, potpuno su zanemareni u arheoloskoj, pa i putopisnoj literaturi, prve polovine 19. i cijelog 20. stoljeća, a lokalitet je ponovo aktualiziran tek sada, što ipak nije sasvim logično s obzirom da je rijec o pravcu magistralne rimske komunikacije, sagrađene još u I vijeku, za namjesnika Dolabele, tzv. "forma Dollabelliana", u pravcu Salona-Andetrium-Magnum-Promona-Burnum, koja je u Dolabelino vrijeme završavala u podnožju brda Ilica, odnosno "ad imum montem Ditionem Ulcirum". U arheoloskoj znanosti do dosada se smatralo da se rimski magistralni prelaz nalazio kod slapa Brljan, pod Burnumom, vojnim logorom XI legije, medjutim tu je prijelaz mnogo komplikovaniji, bolje receno u rimsko vrijeme bio je gotovo nemoguc, a mora se konstatirati i cinjenica da ovdje uz samu rijeku nema nikakvih arheoloskih tragova.

Arheologe koji su se bavili tim problemom zavaravao je suvremeni prijelaz kod Brljana, i protočna brana koja je skrenula tok rijeke Krke kroz podzemni tunel prema hidroelektrani Manojlovac. Suvremeni prijelaz je moguć zbog toga sto je u strme hridine na desnoj obali Brljana, jednostavno usječen suvremeni put.
(Kraj članka/komentara nepotpisanog autora objavljenog na forumu web stranice www.drnic.com 2002 godine- ja mu se ovim putem zahvaljujem na temeljitoj obradi ove teme)

Nadam se da sam ovim člankom naveo dovoljno razloga da izvođač radova na „Sanaciji makadamske ceste Marasovine do kanjona rijeke Krke“ obrati pažnju na moguće arheološke iskopine, te ukoliko na njih naiđe, neće poput mnogih prije njih uništiti bagerom (dokaze)- kako bi si olakšao i ubrzao posao (jer dolazak arheologa usporava radove!).


Oznake: Marasovine, Gospa Čatrnjska, Bobodol

- 20:58 - Komentiraj post (3) - Link posta

utorak, 03.03.2009.

Prominski vidici i sudbine III dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:







Bobodol

Bobodol je samostalno seoce u okviru nekadašnje mataske kapitanije s blizu četrdesetak domaćinstava.
Tu su najbrojniji Jankovići, pa Vranješi i Jelinići. Svi žitelji su pravoslavne vjeroispovijesti, što znači i doseljeničko pučanstvo. U novije se vrijeme pokapaju u improviziranom groblju u selu.
Spomenuti mletački popisi navode Bobodol u sastavu kasnijih Matasa i Marasovina.
Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić.

Bogatići

To je dosta rasprostranjeno selo s preko osamdesetak domaćinstava.
Tu obitavaju žitelji s prezimenima: Bagić, Dogan, Čipin, Glujić, Škarica, Mudrinić, te po jedno domaćinstvo Pijuk i Bilušić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Svetog Martina u Mratovu.
Žitelji s prezimenom Popović i Škrobonja su pravoslavni i pokapaju se kod Svetog Arhanđela preko Krke.
Škrobonje su novije doseljeni žitelji iz južne Bukovice.
Mletački popisi s početka osamnaestog stoljeće u Bogatićima navode obitelji s prezimenima: Bagić, Dogan, Gluić, Parania, Škarica, Žepina i Katić.

Nastavlja se…..

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Prominsko prezime, Bobodol, Bogatići

- 19:41 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva

Klikni za veću fotografiju

Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive.
Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth.
Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine.
Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše.

Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena.

Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi.
Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza.

Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina:

"na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..."

Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite.

Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti.

Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare.
Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm.

Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli.

Nadopuna posta:

Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom
http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka

Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici.

Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima:

Zelići -
Prikaz veće karte

Matase -
Prikaz veće karte

Marasovine -
Prikaz veće karte

Ljubotić -
Prikaz veće karte

Čitluk -
Prikaz veće karte

Puljane -
Prikaz veće karte

Nečven-
Prikaz veće karte

Mratovo-
Prikaz veće karte

Bogatići prominski-
Prikaz veće karte

Razvođe-
Prikaz veće karte

Oklaj-
Prikaz veće karte

Suknovci-
Prikaz veće karte

Lukar-
Prikaz veće karte

Bobodol-
Prikaz veće karte

Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata.

Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

- 11:39 - Komentiraj post (12) - Link posta

petak, 20.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio

U Babodolu (Bobodolu) koji je uz današnji Bobodol tada u popisu 1709. obuhvaćao Marasovine i dio Matasa, popisano je 7 rodova i 24 obitelji s ukupno 165 stanovnika.







To su bili:

Bartan- 1 obitelj s 4 člana;
Ćorić-1 obitelj s 7 članova;
Janković-5 obitelji s 53 člana;
Matas-6 obitelji s 46 članova;
Miljezović-2 obitelji s 7 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Vranješević-4 obitelji s 33 člana;

Istodobno su tu imali posjede još obitelji Jurić i Čavlina, ali nisu tu živjele.

U popisu iz 1735. uz sve ranije rodove i obitelji nalazimo i dvije nove i to:

Jelinić-1 obitelj s 2 člana;
Klepo-1 obitelj s 5 članova;

Iz sudskih spisa iz 1809-15. nalazimo u zaseoku Marasovinama nastanjene obitelji Čavlina, Čulina, Jurić i Ujaković, dok su u Bobodolu Vranješevići skratili prezime i od 1815. pišu se samo Vranješ, a obitelji s prezimenom Matas su nestale, ali je ostalo u nazivu mjesta.



U Bogetiću (Bogatiću) prominskom 1735. popisano je 7 rodova s 21 obitelji i ukupno 99 stanovnika.

To su bili:

Bagić-4 obitelji s 21 članom;
Dogan-4 obitelji s 12 članova;
Gluić- 3 obitelji s 7 članova;
Parania-2 obitelji s 9 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Škarica- 3 obitelji s 21 članom;
Žepina (Džepina)-4 obitelji s 18 članova;

Dvadeset godina ranije u mjestu se spominje i obitelj Divić (Diviz), ali je više nema.
Na katarstarskom posjedu obitelji Gluić tada se navodi i posjed Svačica-što upućuje na stari plemićki rod Svačića, vladara Bogočina i Promine, od kojih je i posljednji hrvastki kralj narodne krvi Petar Svačić (1903-1097.) po kojem je na klub dobio ime.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..



Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Bobodol, Marasovine, Matase

- 21:32 - Komentiraj post (4) - Link posta

četvrtak, 21.12.2006.

Zime u Promini

Jednom sam pročitao u nekoj knjizi da je u Promini bila toliko strašna zima da je čak i Krka zaledila, i nekoliko dana nije tekla!
Kad sam to pričao ljudima, nisu mi vjerovali.
Krka zaledila… ma možeš mislit… Kad je to bilo?
Sad šta je najgore, ja znam da sam to pročitao, ali ne znam gdje?
Ima godinu dana ja se mučim pronaći taj tekst, ali evo konačno sam ga pronašao.

Davne 1893. godine Grgur Urlić Ivanović, prominski učitelj napisao je tekst u Narodnom listu pod naslovom «Zimske slike na Krki».
Grgur nam tako opisuje zimu u siječnju 1893. godine u Oklaju, Čitluku i na Krki.

Prilično je to dug tekst, a ja ću citirati ono što mislim da je najupečatljivije u njemu.

«Dana 24. siječnja stigao glas od dogonica s Brljana i Bobodola. Krka silno zamrzla na širokim Marasovinama, oko Brljana i Rošnjaka.
Jedva dočekao 26. siječnja, da razgledam slike smrznute Krke.
Sa mnom je Pajan Parać, junak u vratolomiji, na sklizanju Krke, i još dva njegova druga.
Dana 15 i 17. siječnja, pričao mi Parać, kako Mate i Pajan Čavlina dana 18. i 20. siječnja jurišali na pomrzlicu pod Bobodolom.
Najprvo odvalili s brijega od 300. i više kila kamen, da opaze tvrdinu leda.
Kad je kamen otpuzao preko promrzlice, na drugu stranu, ko lagana žaljnjača, tad on s družinom tamo i amo,na umetanje i sklizanje, na lov ptičadi i prosijecanje mraza i pobijanje kolaca na vodi….»

Sad ono najzanimljivije:

«Tu na širokom Bobodulu nazad 27. godina Krka zamrzla, i jedna djevojka iz roda Čavlina , udarila na sred promrzlice sjekirom, probila i zatukla kolac.
E pa tako i ja pokušah, priča Parać…
Dana 17. siječnja, sve smrzlo na debelo, bila smo tri druga.
Jedan da daskam, drugi na dva štapa s šiljkom gvozdenim u mraz, ja goloruk u opancima, udarili s kraja na Veliki vir.
Ja sam mogao preskakati preko valovite promrzlice, dva tri puta se prevalio, ali dopao nasred Krke, probijajući mraz debeo više od metra.
Zatakao kolac i tako pomladio spomen naše pokrčke amazonke.
Eno ti kolac, na njemu barjak, da se priča kakova je zima vladala u siječnju 1893. godine.
Nego, lijepe ti duše, pazi da se i moje ime čuje u svijetu».

Ovo je samo dio priče koji nas podsjeća kako su nekad bila hladne zime u našim krajevima.
Ujedno je prilika da oživim sjećanje unuka i praunuka Čavlina i Paraća na njihove «slavne» djedove i naravno nečiju Baku koja je rodom iz Čavlina.

Priča ima svoj nastavak…. Koju ću objaviti samo ako Vas zanima….



Oznake: NP Krka, Život u Promini, Marasovine, Bobodol

- 12:41 - Komentiraj post (2) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić