_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

utorak, 05.03.2013.

Nova kuća za odmor u Bogatićima!

Prije nešto manje od sat vremena, dobio sam na mejl, jednu prekrasnu poruku.

U Promini, u Bogatićima, uređena je još jedna kuća, koja je sada u turističkoj ponudi Promine!

Ovo je treća po redu kuća za odmor, za turizam u Promini.

Dvije su u Bogatićima, a jedna u Nečvenu, i sve tri su prekrasno uređene.

Evo što na web stranici Novasol.hr, možete pročitati o najnovijoj kući za odmor:

Kuća za odmor - Drnis-Bogatici Prominski - CDV700

Iako moderno namještena i jako dobro opremljena, ova kuća odiše tradicijom kraja u kojem se nalazi.
Izgrađena je 1936. godine, a obnovljena 2012. godine.
Podijeljena je na prizemlje i potkrovlje (30cm) do kojeg se dolazi strmim stubama.

Osim vanjskog bazena od 32m2, na raspolaganju su unutarnji whirlpool, finska sauna, stolni tenis, PS3, pikado, roštilj, sprave za vježbanje, besplatni Wi-fi, bicikli, a za djecu ljuljačka i tobogan.

Parkirna mjesta se nalaze na ograđenom dijelu susjednog posjeda.
Ispred posjeda prolazi biciklistička staza koja će Vas zasigurno animirati na akciju.

Na udaljenosti od 7km nalazi se planina Promina od 1.143 metara nadmorske visine s lijepom planinarskom stazom.

Nacionalni park Krka je na udaljenosti 1.5 km od posjeda, s Bogoćin gradom do kojeg vodi pješačka staza.

Preporučujemo posjet gradovima Drnišu, Kninu, Šibeniku i Zadru, te NP Krka i Plitvička jezera, muzeju NP Krka- Burnum, koji se nalazi 5km dalje od posjeda.

Dio puta do posjeda je neasfaltiran.

Link na web stranicu Novasola:
http://www.novasol.hr/p/cdv700?SD=09-03-2013&DUR=7&RTYPE=houselist&HQ=cdv700&ED=16-03-2013#overview-tab

Što reći nego bravo za vlasnike kuće!

Za nekoga tko nije iz Promine, ovo su možda mali koraci u turizmu, ali za sve nas koji živimo u Promini, i znamo kako budućnost u ove krajeve sporo dolazi, ovo je jako, jako velika stvar!

Oznake: turizam u promini, Bogatići

- 15:43 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 18.02.2012.

Nekolio fotografija iz sniježnih Bogatića

Snijeg polako kopni, ali ga i dalje ima na nekim mjestima poprilično.

Danas sam na e-meil bloga dobio nekoliko fotografija iz najzapadnijeg sela u Promini, iz Bogatića.

Fotografije je poslao gosp. Joso Mudrinić, a snimljene su 17.02.2012 god, i evo ih redom:

*

*

*

*

*

Gosp. Joso, hvala na fotografijama!

Oznake: Bogatići

- 15:08 - Komentiraj post (3) - Link posta

srijeda, 31.08.2011.

Prezimena u Bogatićima (prominskim) 1948 godine i 2011 godine

Prezimena su mi jedna od najdražih, neiscrpnih tema.

Prošli post koji sam napisao-„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 6 dio Bogatići“,
a možete ga pročitati pod linkom:
http://promina.blog.hr/2011/08/1629491947/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-6-dio-bogatici.2.html
...donosi nam između ostalog i popis prezimena u Bogatićima prominskim 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Bogatićima imali sljedeća prezimena:

Bagić 132/21
Dogan 64/10
Čipin 19/4
Glujić 51+1 (9)
Džepina 25(5)
Pijuk 16/1
Škarica 73/3
Mudrinić 72/8
Popović 72/16
Bilušić 6 (1)
Škrobonja 8(1)

Podatak koji je najzanimljiviji je da su Bogatići tada imali čak 538 stanovnika!

Zanimljivo je zapitati se koja su prezimena danas, nakon više od 60 godina i dalje „živa“ u Bogatićima.

Odgovor na to pitanje daje nam portal imehrvatsko.net, koji je obradio popsi stanovništva 2011 godine, i donosi nam sljedeći popis prezimena (poredan po učestalosti prezimena):

1. Bagić
2. Mudrinić
3. Galić
4. Glujić
5. Bilušić
6. Dogan
7. Gluić
8. Hapač
9. Pijuk
10. Škarica

Ono što mi „upada u oko“, to su prezimena Galić-koja pripadaju Bogatićima miljevačkim-drniškim, i prezime Hapač za koje prvi put čujem (ali ne znači ako je meni nepoznato, da ne postoji u Promini-u Bogatićima).

Stanovništvo se u Bogatićima u periodu od 1948 godine do 2011 godine smanjilo za više od 26 puta! i sada u tom prominskom selu prema popisu stanovništva za 2011 godinu živi samo 20 stanovnika (nekad 538 već sam spomenuo)!

Između dva navedena popisa nestala su prezimena: Čipin, Džepina, Popović i Škrobonja.

Zanimljivo je prema popisu stanovništva sastaviti i najučestalija imena u Bogatićima, a to su 2011 godine:

Muška imena

1. Ante
2. Ivan
3. Krste
4. Marko
5. Mate
6. Mile
7. Filip
8. Josip
9. Zvonko
10. Željko

Ženska imena

1. Kata
2. Ana
3. Ika
4. Jeka
5. Marica
6. Marija
7. Marina
8. Milka

A što mislite koja su imena bila najčešća 1948 godine?

Evo i tih podataka:

Muška imena u Bogatićim:

1. Ivan
2. Branko
3. Stanko
4. Drago
5. Dražan
6. Marko
7. Milan
8. Paško
9. Slavko
10. Zvonko
11. Ante
12. Anđelko
13. Damir
14. Draško
15. Ivica
16. Mate
17. Mile
18. Miljenko
19. Miroslav
20. Nikola

Ženska imena u Bogatićim:

1. Marina
2. Marijana
3. Ivana
4. Ana
5. Ljubica
6. Anita
7. Anka
8. Ika
9. Iva
10. Kata
11. Leonida
12. Marija
13. Milka
14. Zdenka
15. Đurđa
16. Štefica
17. Aida
18. Borana
19. Davorka
20. Diana

Skoro je nekad bilo više imena, nego danas stanovnika!

Vratimo se malo prezimenima, i pogledajmo što nam imehrvatsko.net kaže o njima:

Bagić

Podrjetlo

Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću (Bogatićima op.a) kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić.
U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb.
Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15).

Mudrinić

Podrjetlo

Mudrinići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (iz Cazinske krajine, BiH). Razmjerno najviše Mudrinića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću (Bogatićim op.a) kraj Skradina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Mudrinić.
U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Mudrinića u više od stodvadeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mudrinića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split te iz Promine i Gline u Zagreb.

Mudrinići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 57 općina i 70 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Splitu (45), Rijeci (25), te u Satnici Đakovačkoj (20) i Levanjskoj Varoši (15) kraj Đakova.

Dogan

Podrjetlo

Dogani su Hrvati, većim dijelom iz okolice Imotskog, prema nekim izvorima iz Prominskih Bogatića. Razmjerno najviše Dogana u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću (Bogatićim op.a) kraj Skradina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Dogan. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Dogana u više od sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dogana u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Ivankovo.

Dogani su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 37 općina i 45 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Ivankovu kraj Vinkovaca (35), Donjem Prološcu kraj Imotskog (25), Vinkovcima (25) i u Stubičkim Toplicama kraj Oroslavja (10).

Glujić

Podrjetlo
Prezime Glujić nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.

Gluić

Podrjetlo

Gluići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira. Razmjerno najviše Gluića u proteklih sto godina rođeno je u Poljanskoj kraj Orahovice, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Gluić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Gluića u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Gluića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Drniša u Zagreb.

Gluići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Splitu (45), Zagrebu (30), Sinju (10) i u Obrovcu Sinjskom (9).

Bilušić

Podrjetlo

Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.

Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).

Škarica

Podrjetlo

Škarice su Hrvati, većim dijelom iz okolice Omiša. Razmjerno najviše Škarica u proteklih sto godina rođeno je u Dućama kraj Omiša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Škarica. Posebna grana Škarica potječe iz Rame u BiH, a danas ih samo manji broj ima na području Zagreba i Vukovarsko-srijemske županije.

U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Škarica u oko tristo domaćinstava (717. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Škarica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Banja Luke BiH) i Drniša u Zagreb.

Škarice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 70 općina i 95 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (120), Ivankovu kraj Vinkovaca (80), Omišu (50), Šibeniku (50) i u Splitu (45).

Popović

Podrjetlo

Popovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima s otoka Hvara. Često su i Srbi (okolica Obrovca) te su vrlo rijetko i Crnogorci (Cetinj, Crna Gora). Razmjerno najviše Popovića u proteklih sto godina rođeno je u Sopotama kraj Ozlja, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Popović. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Popovića u oko tri tisuće domaćinstava (28. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osam tisuća, pa se njihov broj do danas čak nešto i smanjio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Popovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Prijedora (BiH) u Čepin.

Popovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 324 općine i 688 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (350), Rijeci (300), Osijeku (200) i u Puli (140).

Džepina

Podrjetlo

Džepine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a u manjem broju su i Srbi (iz Knina). Razmjerno najviše Džepina u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina i Mravnici kraj Šibenika, mjestima u kojima se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Džepina. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Džepina u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Džepina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Livna (BiH) u Zagreb.

Džepine su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), u Oklaju (25) i Golubiću (25) kraj Knina, u Šibeniku (20), te u Zadru (20).

Skrobonja-Škrobonja

Podrjetlo

Pretežito srpsko prezime Skrobonja vuče podrijetlo iz Skradina.

Čipin

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Čipin vuče podrijetlo iz Drniša.

Pijuk

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Pijuk vuče podrijetlo iz okolice Drniša.

Još 1948 imamo na imehrvatsko.net prezime Tarle za kojeg se navodi:

Podrjetlo

Tarle su Hrvati, najvećim dijelom iz Drniša. Razmjerno najviše Tarlea u proteklih sto godina rođeno je u Velušiću kraj Drniša, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Tarle. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Tarlea u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osamdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tarlea u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Zagreb, iz Drniša u Vodice te iz Drniša u Šibenik.

Tarle su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 28 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Drnišu (45), Vodicama (15), Bapskoj kraj Iloka (15) i u Šibeniku (10).

Popis 2011 navodi nam i prezime Hapač, a o njemu na imehrvatsko.net saznajemo samo:

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Hapač vuče podrijetlo iz Velike Gorice.

Prezimena su nebrojeno puta bila tema mojih postova.

Izdvojit ću za ovaj put neke postove u kojima se spominju prezimenima u Bogatićim:

-„Prominski vidici i sudbine“- autor Prominac Paška Bikića
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html

-Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622511561/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-3dio.html

Skoro zaboravih da su nekad u Bogatićima živjeli i stanovnici prezimenom Bogetići.

Evo jednog povijesnog navoda na tu temu:

17. prosinca 1647. nakon tajnog sastanka mletačkog providura Leonarda Foscola i visovačkog gvardijana fra Mije Bogetića, sklopljen je u Šibeniku pismeni ugovor između predstavnika drniške krajine i mletačkih vlasti. Glavnina sadržaja odnosila se na buduće vojne akcije, tj. da kad mletačka vojska krene prema Drnišu, stanovnici drniškog kraja trebaju srušiti i zapaliti svoja ognjišta i prijeći pod mletačku zastavu.

18. veljače 1648. vojska mletačkog providura Leonarda Foscola od preko 10 000 boraca (7000 mletačkih vojnika, 600 konjanika i 200 draguna s pridruženim krajišnicima) krenula je pod vodstvom kneza Zorzija, kneza Scottia, Sorića i Mandušića prema Drnišu. Na tom putu Turci su uspjeli srušiti most na Čikoli (ispod Knezova) i utaboriti se preko puta. Ubrzo je mletačka vojska uspjela prijeći na miljevačku stranu i razbiti frontu turske pješadije. Nakon probijanja fronte i općeg napada, Turci su se razbježali, a mletačka vojska nastavila prema Drnišu. Prva je u Drniš ušla pješadija pukovnika Crutte. Nakon njih u Drniš ulazi ostatak kršćanske vojske koja pljačka, ruši i pali Drniš. U tom divljaštvu s porušene sahat-kule odnesen je u Šibenik (danas na crkvi sv. Ivana) veliki gradski sat.

Preko 10 000 stanovnika iz drniške krajine po ugovoru sklopljenom
17.12.1647.g. s Mletcima, nakon što su spalili i napustili svoje domove, naselili su se na području između Grebaštice i Tisnog. Novopridošli stanovnici su ubrzo shvatili da su izigrani od strane Venecije. Ostali su gladni i žedni pod vedrim nebom. Uz šibenski kraj mnogo se obitelji iz drniškog kraja tada naselilo u Solin, Vranjic i Istru.

Vijesti o teškom porazu u Drnišu nagnale su Turke na napuštanje Knina. Tako su Mlečani sa svojom vojskom nakon dojave jednog pastira ušli u napušteni Knin. Nakon sugestija svojih generala, mletački providur Foscolo dao je srušiti utvrde u Kninu i Drnišu, a vojsku povući u Skradin. Takva odluka je posebno ražalostila lokalno stanovništvo i franjevce.
Visovački franjevci pred turskom osvetom napustili su otočić Visovac.

Izvor navoda dernis.hr
Link: http://dernis.info/drnis/povijest/drniski-kraj-pod-turskom-vlascu.html

U tekstu se spominje: „Uz šibenski kraj mnogo se obitelji iz drniškog kraja tada naselilo u Solin, Vranjic i Istru“.

Ukoliko želite još više povijesnih navoda, posjetite link:
http://www.stkpula.hr/ofm/st/sam/visovac/hist.html

Evo što nam imehrvatsko.net donosi o prezimenu Bogetić:

Podrjetlo

Bogetići su Hrvati, većim dijelom s otoka Šolte. Razmjerno najviše Bogetića u proteklih sto godina rođeno je u Srednjem Selu na otoku Šolti, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Bogetić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Bogetića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Bogetići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 23 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Donjim Andrijevcima kraj Đakova (25), Zagrebu (8), Slavonskom Brodu (8) i u Grohotama na otoku Šolti (4).

Eto, toliko „ukratko“ o prezimenima u Bogatićim.

Ukoliko želite komentirati post, komentar pošaljite na e-mail promina.blog.hr@gmail.com.

Razlog ovakvog načina komentiranja mi se više ne da niti objašnjavati...tko redovito prati promina.blog.hr- sve mu je jasno.

Oznake: Prominsko prezime, Bogatići

- 10:27 - Komentiraj post (1) - Link posta

nedjelja, 28.08.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 6 dio Bogatići

Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/08/1629488549/promina-prije-pola-stoljeaprof-pako-mlinar-5-dio-prezimena-i-toponimi.html

PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)

Bogatići

- Govorno je u upotrebi bilo Bogaće, Bogaćani, Bogajski gaj. Selo je dobilo ime po posljednjim vlastelinima koji su posjedovali utvrdu Bogečin ili kako je narod zvao Vilin grad. Posebno je poznat Bogetić Jandrešić fra Mijo 1590-1662. Naročito se istaknuo kao gvardijan Visovca "gdje bi obrani 1647." Preseljenjem u Šibenik istaknuo se u pomaganju kulturnih radnika i gradnji samostana sv. Lovre.
Ostale Bogetiće kao i ostali izbjeglice iz Promine smjestio je na sigurno i brinuo se o njima (6).
Sinovac fra Petar aktivno se uključio u borbu s Turcima, a poginuo je 1648. u Lici. Pisao je i pjesme. Iz rukoveti otrgnuti stih govori mnogo: "Jadno njomen srce puca".
Najistaknutiji dio sela i Promine čini zaselak Popovići što je često prezime kod pravoslavnih, a ima i katolika toga prezimena. Po kolima i sajmovima se prije 50 godina isticao Marko Popović. Godine 1961. izdao je knjižicu "Gorka ljubav" u desetercu. Opisuje tragični događaj u Oklaju kada je tih poratnih godina matičar prilikom vjenčanja ubio djevojku iz sela koja mu nije uzvratila ljubav. Marko je poginuo 1973. godine u Americi. Ubio ga četnik iz Tepljuha. Uspio je samo reći "vratite me u Bogatiće". Zakopan je kod sv.Aranđela.
U zaseoku su obitavale još dvije obitelji Glujića i jedna obitelj Škrobonja, upisana kao Skrabonja, što u talijanskom jeziku znači piskaralo, pisar. To su zapravo dva brata koja su se s materom doselili između dva rata iz Bratiškovaca.
U Donjim Bogatićima još su zaseoci Mudrinići, Škarica, Džepine, zvani (Bajići) i Glujići.
Džepina je iz turskog jezika džep - prorez.
Mudrinić u hrvatskom jeziku znači mudar, okretan, snalažljiv, prezime je dosta rašireno u Hrvatskoj.
Škarica je nadimak čovjeku koji ima oštar jezik kao škare.
Glujići su ljudi koji slabo čuju - gluvići.
U Gornjim Bogatićima najbrojniji su Bagići. Prezime je nastalo iz turske osnove bag - vrt, vinograd. Između Bagića i već spomenutih Dogana postojalo je najveće kolarište u Promini.
Čipin vjerojatno iz turskog, čovjek je bez zemlje, čifčija pa je uzima u zakup. Još je tu obitavala velika obitelj Pijuk u turskom jeziku znači trnokop. Dugo su obrađivali zemlju s četiri vola, čak i u vrijeme kada su drugi orali s dva konja ili kombinacijom dva vola i jedan konj.

Bogatić:

Bagić 132/21
Dogan 64/10
Čipin 19/4
Glujić 51+1 (9)
Džepina 25(5)
Pijuk 16/1
Škarica 73/3
Mudrinić 72/8
Popović 72/16 Bilušić 6 (1)
Škrobonja 8(1)

Ukupno 538(85)

kat 458/68
prav. 80(17)

Z a b i I j e š ke
6.Bogetić fra Mijo, HE, 1941. sv.ll.

Nastavlja se…..

(Ukoliko želite komentirati post, komentar pošaljite na e-mail promina.blog.hr@gmail.com)

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Bogatići

- 11:23 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 13.06.2011.

Bila jednom jedna Miljeva iz Ključa i Knez Bogdan iz Bogočina ili Vilin grada

Dok smo bili mali...skoro svaka ljepša priča započela bi s riječima „Bila jednom....“
Svaka nova priča, bila je karta za novo putovanje u prošlost. Upoznavanje s nekim novim likovima, dobrim i lošim ljudima. Dobrim i lošim djelima....Ostvarenim i neostvarenim snovima...

Crna Kraljica nam donosi još jednu priču sa svojih putovanja po prominskim padinama....utvrdama...I kao obično oduševljava me svojom sposobnošću „pričanja priča.....“

Za sve one koji još nemaju naviku svakodnevno navratiti na promona6.blog.hr....evo jednog ulomka iz priče:

„Legenda o princezi Miljevi iz Ključa i Knezu Bogdanu iz Bogočina ili Vilin grada“

„Dok je Princeza Miljeva bila djevojčica, njezin otac, Ban Domagoj u naletu tuđinskih vojski, obeća svoju jedinicu za sina susjednog imanja Vlastelina Martinušića.
Dogovor je učvrstio dvije obitelji u nakani da se zajedničkim snagama odupru tuđinskoj vojsci, da ujedine svoja bogatstva , svoje utvrde, a vojske spoje u snagu koja će stoljećima vladati tim sunčanim kršem......Nisu ni slutili da će njihov savez kratko trajati i uzrokovati sve nevolje, koje su pratile te dvije obitelji.
Ban Domagoj pogine u borbi , u nasrtaju neprijateljskih hordi.....Mladi Vlastelin Martinušić, odrastao u raskoši i ljepoti.....još kao dječarac zaljubljen u otmjenu Princezu Miljevu.......Jahao je uz rijeku Krku i sanjao dan kada će zajedno sa svojom Princezom gledati odraze svojih tijela u bistrini ledene rijeke.... U tom sanjarenju njegov se konj Plamenac posklizne i zajedno sa Princem nestanu u jezeru Brljan....Tuga se obavila oko obitelji Martinušić.....Savez dviju obitelji nestade kao oblačak na vedrom nebu, a Princeza svoje srce obeća Knezu Bogdanu....

Mistično jezero Brljan promijeni svoj oblik, od mirnoće se pretvori u pjenu iz koje se noću čuju rzaji Plamenca i bolni siktaji Zmaja u kojeg se pretvorio mladi Vlastelin Martinušić.....“
Nastavak priče pročitajte pod linkom:

http://promona6.blog.hr/2011/06/1629291989/legenda-o-princezi-miljevi-iz-kljuca-i-knezu-bogdanu-iz-bogocina-ili-vilin-grada.2.html

Kako bi bilo lijepo povesti djecu iz škole na stare utvrde uz rijeku Krku....i pročitati im ovu priču.

Možda bi tek tada bili svjesni kako žive u kraju koji ima jako...jako bogatu i zanimljivu povjest, zanimljivu prošlost.

Evo i jednog filmića,da vidimo što nam djeca imaju za reći...o čemu razmišljaju:

Oznake: prošlost, Bogočin, Bogatići

- 22:05 - Komentiraj post (4) - Link posta

četvrtak, 26.05.2011.

Bogočin grad

Nekad gradovi, a danas samo ostatci kamenih zidova.
Nekad moć, živost, smjeh i plač, a danas tišina i mir.

Nakon posta o Nečven gradu, odlučio sam malo pretražiti internet da vidim što nam google ima reći o još jednom gradu koji je živio punim plućima na padinama Promine- o Bogočinu ili Vilinom gradu kako ga još nazivaju.

Evo prvo jedne moje fotografije ostataka Bogočina:

Na web stranici http://dernis.info
Autor Zoran Brakus piše sljedeće:

***************************************************************
Bogočin – grad ubraja se u najstarije starohrvatske gradove na području između Krke, Čikole i Promine.
Bogočin – grad ubraja se u najstarije starohrvatske gradove na području između Krke, Čikole i Promine.
Ime je najvjerojatnije dobio po tome što su se na tom mjestu u prošlosti prinosile poganske žrtve bogovima (bogo – čini).
Grad je smješten 2 km nizvodno od manastira Krka, na lijevoj prominskoj strani Krke u selu Bogatići.
U povijesnim izvorima prvi se put spominje 1486. godine kao Bogochin (Bogočin).
Prema nekim izvorima i tvrdnjama osnutak Bogočin – grada seže u starohrvatsko razdoblje (9. st.).
Prvi poznati gospodari Bogočina bili su Martinušići (starohrvatska plemićka obitelj).
Nakon njih grad je bio u vlasti velikaške obitelji Bogetića, koji su ga držali do turskog osvajanja 1522. godine.
Nakon turskog osvajanja gospodari i narod Bogočin – grada razbježali su se na sve strane.
Većina naroda dospjela je u Primorje, a napušteni krajevi zajedno s Bogočinom ostli su pusti i raspušteni.
U svom razaranju i pustošenju, Turci su razorili i Bogočin – grad (nije im bio strateški zanimljiv).
Tim razaranjima počinje njegovo propadanje, koje nažalost traje do današnjih dana.

***************************************************************

Na web stranici grada Dniša imamo sljedeći tekst:

***************************************************************
BOGOČIN-VILIN GRAD

http://www.drnis.hr/o_drnisu/utvrde.asp

Srednjovjekovna utvrda Bogočin nalazi se na lijevoj strani rijeke Krke, blizu prominskog sela Bogetića na izdvojenoj stijeni iznad provalije.
Njena strateška važnost je kontrola Carigradske drage, a zauzimala je prostor od 1000 m˛.
Ime mu vjerojatno potječe iz poganskog vremena kada su se na njemu palile vatre u čast bogovima.
Po legendi, u 9. st. bio je sijelo hrvatskih župana. Isprva su mu gospodari velmože Martinušići, a kasnije gospoda Bogetići.
U izvornoj građi spominje se 1486. g. kao Bogochin, a 1484. g. kao Bogachijan, dok je na karti Pagani iz prve polovine 16. st. označen kao Buguncic.
O utvrdi imamo malo povijesnih podataka, a najzanimljivija je legenda o knezu Bogoju, koji je bio gospodar obližnjeg sela Bogetića. (1)
Turci ga zauzeše 1522. g. i poruše.

(1) On je sagradio lijepe dvore za svoga jedinca Bogdana i njegovu nesuđenu nevjestu Miljevu iz Ključa, obližnjeg sela na ušću Čikole.
Njezina majka Čika ponosna udovica Domagojeva, lijepo je opremila svoju kćerku za udaju, a puno njenih prijateljica je također pripremilo darove.
Na svadbu je došlo mnogo svatova, sedam banova i dvanaest župana.
Kada su svatovi došli do Bogočina, ispod klisura kanjona rijeke Krke iznenada je doletio krilati zmaj i ugrabio mladu nevjestu te je odnio u jezero kod Brljana.
Bijesan Bogdan baci se za svojom ljubavi u Brljan da je spasi, ali se utopi.
Tužan mladoženjin otac razdjeli svoje bogatstvo hrvatskim banovima i sirotinji da ga spominju u narodu. Ostatkom novca sagradi samostan Aranđelovac, na pogled Bogočinu da redovnici mole za njega i mlade nesretnike koji stradahu u Brljanu, a obzida Čučevo i Nečven ( dva nasuprotna grada na Krki).
U njihove visoke kule uzida dvije sestre da danju i noću nariču za njegovim Bogdanom.
Također je napravio mostove na Roškom slapu i Brljanu uz obavezu putnika da plaćaju po dvije suze carine za prijelaz, za njegova Bogdana.
Svoj Bogočin je razrušio do temelja, a sam se netragom uputio u svijet.

***************************************************************

Turistička zajednica grada Drniša, isto ima tekst o Bogočinu, sličan prethodnima pod linkom:
http://www.tz-drnis.hr/hr/vidi-i-doivi/kulturno-povijesna-bastina/srednjovjekovne-utvrde.html

Nakon svega navedenog, jedan navod mi budi nove asocijacije-razmišljanja:

„U povijesnim izvorima prvi se put spominje 1486. godine kao Bogochin (Bogočin). Prema nekim izvorima i tvrdnjama osnutak Bogočin – grada seže u starohrvatsko razdoblje (9. st.). Prvi poznati gospodari Bogočina bili su Martinušići (starohrvatska plemićka obitelj). Nakon njih grad je bio u vlasti velikaške obitelji Bogetića, koji su ga držali do turskog osvajanja 1522. Godine“.

Zašto baš ovaj navod?

Godina 1486. je vrijeme u kojem je sagrađena mala crkvica sv Martina u Mratovu.

Negdje sam pročitao da se po toj crkvici mjesto-selo nazvalo Martovo....a onda je s vremenom preimenovano u Mratovo.
Od crkve sv. Martina do kuća Martinovića navodno je bio put sagrađen od kamanih ploča, te se i danas na nekim mjestima mogu pronaći ostatci tog puta-ceste.

Potomci Martinovića još su donedavno živjeli na ovim prostorima. Koliko je meni poznato u Mratovu više nema Martinovića (Ispravite me ako griješim).
Nedavno je u Drnišu preminula nastavnica Martinović, porjeklom iz Mratova.
U svakom slučaju... tema je ovo o kojoj bi se dalo još puno toga napisati....

Oznake: Bogočin, Bogatići

- 13:18 - Komentiraj post (3) - Link posta

utorak, 03.03.2009.

Prominski vidici i sudbine III dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:

Bobodol

Bobodol je samostalno seoce u okviru nekadašnje mataske kapitanije s blizu četrdesetak domaćinstava.
Tu su najbrojniji Jankovići, pa Vranješi i Jelinići. Svi žitelji su pravoslavne vjeroispovijesti, što znači i doseljeničko pučanstvo. U novije se vrijeme pokapaju u improviziranom groblju u selu.
Spomenuti mletački popisi navode Bobodol u sastavu kasnijih Matasa i Marasovina.
Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić.

Bogatići

To je dosta rasprostranjeno selo s preko osamdesetak domaćinstava.
Tu obitavaju žitelji s prezimenima: Bagić, Dogan, Čipin, Glujić, Škarica, Mudrinić, te po jedno domaćinstvo Pijuk i Bilušić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Svetog Martina u Mratovu.
Žitelji s prezimenom Popović i Škrobonja su pravoslavni i pokapaju se kod Svetog Arhanđela preko Krke.
Škrobonje su novije doseljeni žitelji iz južne Bukovice.
Mletački popisi s početka osamnaestog stoljeće u Bogatićima navode obitelji s prezimenima: Bagić, Dogan, Gluić, Parania, Škarica, Žepina i Katić.

Nastavlja se…..

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Prominsko prezime, Bobodol, Bogatići

- 19:41 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva

Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive.
Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth.
Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine.
Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše.

Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena.

Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi.
Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza.

Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina:

"na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..."

Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite.

Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti.

Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare.
Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm.

Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli.

Nadopuna posta:

Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom
http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka

Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici.

Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima:

Zelići -
Prikaz veće karte

Matase -
Prikaz veće karte

Marasovine -
Prikaz veće karte

Ljubotić -
Prikaz veće karte

Čitluk -
Prikaz veće karte

Puljane -
Prikaz veće karte

Nečven-
Prikaz veće karte

Mratovo-
Prikaz veće karte

Bogatići prominski-
Prikaz veće karte

Razvođe-
Prikaz veće karte

Oklaj-
Prikaz veće karte

Suknovci-
Prikaz veće karte

Lukar-
Prikaz veće karte

Bobodol-
Prikaz veće karte

Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata.