_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

srijeda, 31.08.2011.

Prezimena u Bogatićima (prominskim) 1948 godine i 2011 godine

Promina


Prezimena su mi jedna od najdražih, neiscrpnih tema.

Prošli post koji sam napisao-„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 6 dio Bogatići“,
a možete ga pročitati pod linkom:
http://promina.blog.hr/2011/08/1629491947/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-6-dio-bogatici.2.html
...donosi nam između ostalog i popis prezimena u Bogatićima prominskim 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Bogatićima imali sljedeća prezimena:

Bagić 132/21
Dogan 64/10
Čipin 19/4
Glujić 51+1 (9)
Džepina 25(5)
Pijuk 16/1
Škarica 73/3
Mudrinić 72/8
Popović 72/16
Bilušić 6 (1)
Škrobonja 8(1)

Podatak koji je najzanimljiviji je da su Bogatići tada imali čak 538 stanovnika!

Zanimljivo je zapitati se koja su prezimena danas, nakon više od 60 godina i dalje „živa“ u Bogatićima.

Odgovor na to pitanje daje nam portal imehrvatsko.net, koji je obradio popsi stanovništva 2011 godine, i donosi nam sljedeći popis prezimena (poredan po učestalosti prezimena):

1. Bagić
2. Mudrinić
3. Galić
4. Glujić
5. Bilušić
6. Dogan
7. Gluić
8. Hapač
9. Pijuk
10. Škarica

Ono što mi „upada u oko“, to su prezimena Galić-koja pripadaju Bogatićima miljevačkim-drniškim, i prezime Hapač za koje prvi put čujem (ali ne znači ako je meni nepoznato, da ne postoji u Promini-u Bogatićima).

Stanovništvo se u Bogatićima u periodu od 1948 godine do 2011 godine smanjilo za više od 26 puta! i sada u tom prominskom selu prema popisu stanovništva za 2011 godinu živi samo 20 stanovnika (nekad 538 već sam spomenuo)!

Između dva navedena popisa nestala su prezimena: Čipin, Džepina, Popović i Škrobonja.

Zanimljivo je prema popisu stanovništva sastaviti i najučestalija imena u Bogatićima, a to su 2011 godine:

Muška imena

1. Ante
2. Ivan
3. Krste
4. Marko
5. Mate
6. Mile
7. Filip
8. Josip
9. Zvonko
10. Željko

Ženska imena

1. Kata
2. Ana
3. Ika
4. Jeka
5. Marica
6. Marija
7. Marina
8. Milka

A što mislite koja su imena bila najčešća 1948 godine?

Evo i tih podataka:

Muška imena u Bogatićim:

1. Ivan
2. Branko
3. Stanko
4. Drago
5. Dražan
6. Marko
7. Milan
8. Paško
9. Slavko
10. Zvonko
11. Ante
12. Anđelko
13. Damir
14. Draško
15. Ivica
16. Mate
17. Mile
18. Miljenko
19. Miroslav
20. Nikola

Ženska imena u Bogatićim:

1. Marina
2. Marijana
3. Ivana
4. Ana
5. Ljubica
6. Anita
7. Anka
8. Ika
9. Iva
10. Kata
11. Leonida
12. Marija
13. Milka
14. Zdenka
15. Đurđa
16. Štefica
17. Aida
18. Borana
19. Davorka
20. Diana

Skoro je nekad bilo više imena, nego danas stanovnika!

Vratimo se malo prezimenima, i pogledajmo što nam imehrvatsko.net kaže o njima:

Bagić

Podrjetlo

Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću (Bogatićima op.a) kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić.
U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb.
Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15).


Mudrinić

Podrjetlo

Mudrinići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (iz Cazinske krajine, BiH). Razmjerno najviše Mudrinića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću (Bogatićim op.a) kraj Skradina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Mudrinić.
U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Mudrinića u više od stodvadeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mudrinića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split te iz Promine i Gline u Zagreb.

Mudrinići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 57 općina i 70 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Splitu (45), Rijeci (25), te u Satnici Đakovačkoj (20) i Levanjskoj Varoši (15) kraj Đakova.



Dogan

Podrjetlo

Dogani su Hrvati, većim dijelom iz okolice Imotskog, prema nekim izvorima iz Prominskih Bogatića. Razmjerno najviše Dogana u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću (Bogatićim op.a) kraj Skradina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Dogan. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Dogana u više od sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dogana u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Ivankovo.

Dogani su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 37 općina i 45 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Ivankovu kraj Vinkovaca (35), Donjem Prološcu kraj Imotskog (25), Vinkovcima (25) i u Stubičkim Toplicama kraj Oroslavja (10).



Glujić

Podrjetlo
Prezime Glujić nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.


Gluić

Podrjetlo

Gluići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira. Razmjerno najviše Gluića u proteklih sto godina rođeno je u Poljanskoj kraj Orahovice, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Gluić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Gluića u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Gluića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Drniša u Zagreb.

Gluići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Splitu (45), Zagrebu (30), Sinju (10) i u Obrovcu Sinjskom (9).


Bilušić

Podrjetlo

Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.

Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).



Škarica

Podrjetlo

Škarice su Hrvati, većim dijelom iz okolice Omiša. Razmjerno najviše Škarica u proteklih sto godina rođeno je u Dućama kraj Omiša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Škarica. Posebna grana Škarica potječe iz Rame u BiH, a danas ih samo manji broj ima na području Zagreba i Vukovarsko-srijemske županije.

U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Škarica u oko tristo domaćinstava (717. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Škarica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Banja Luke BiH) i Drniša u Zagreb.

Škarice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 70 općina i 95 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (120), Ivankovu kraj Vinkovaca (80), Omišu (50), Šibeniku (50) i u Splitu (45).



Popović

Podrjetlo

Popovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima s otoka Hvara. Često su i Srbi (okolica Obrovca) te su vrlo rijetko i Crnogorci (Cetinj, Crna Gora). Razmjerno najviše Popovića u proteklih sto godina rođeno je u Sopotama kraj Ozlja, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Popović. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Popovića u oko tri tisuće domaćinstava (28. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osam tisuća, pa se njihov broj do danas čak nešto i smanjio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Popovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Prijedora (BiH) u Čepin.

Popovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 324 općine i 688 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (350), Rijeci (300), Osijeku (200) i u Puli (140).


Džepina

Podrjetlo

Džepine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a u manjem broju su i Srbi (iz Knina). Razmjerno najviše Džepina u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina i Mravnici kraj Šibenika, mjestima u kojima se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Džepina. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Džepina u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Džepina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Livna (BiH) u Zagreb.

Džepine su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), u Oklaju (25) i Golubiću (25) kraj Knina, u Šibeniku (20), te u Zadru (20).



Skrobonja-Škrobonja

Podrjetlo

Pretežito srpsko prezime Skrobonja vuče podrijetlo iz Skradina.



Čipin

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Čipin vuče podrijetlo iz Drniša.



Pijuk

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Pijuk vuče podrijetlo iz okolice Drniša.


Još 1948 imamo na imehrvatsko.net prezime Tarle za kojeg se navodi:

Podrjetlo

Tarle su Hrvati, najvećim dijelom iz Drniša. Razmjerno najviše Tarlea u proteklih sto godina rođeno je u Velušiću kraj Drniša, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Tarle. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Tarlea u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osamdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tarlea u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Zagreb, iz Drniša u Vodice te iz Drniša u Šibenik.

Tarle su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 28 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Drnišu (45), Vodicama (15), Bapskoj kraj Iloka (15) i u Šibeniku (10).

Popis 2011 navodi nam i prezime Hapač, a o njemu na imehrvatsko.net saznajemo samo:

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Hapač vuče podrijetlo iz Velike Gorice.



Prezimena su nebrojeno puta bila tema mojih postova.

Izdvojit ću za ovaj put neke postove u kojima se spominju prezimenima u Bogatićim:

-„Prominski vidici i sudbine“- autor Prominac Paška Bikića
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html

-Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622511561/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-3dio.html

Skoro zaboravih da su nekad u Bogatićima živjeli i stanovnici prezimenom Bogetići.

Evo jednog povijesnog navoda na tu temu:

17. prosinca 1647. nakon tajnog sastanka mletačkog providura Leonarda Foscola i visovačkog gvardijana fra Mije Bogetića, sklopljen je u Šibeniku pismeni ugovor između predstavnika drniške krajine i mletačkih vlasti. Glavnina sadržaja odnosila se na buduće vojne akcije, tj. da kad mletačka vojska krene prema Drnišu, stanovnici drniškog kraja trebaju srušiti i zapaliti svoja ognjišta i prijeći pod mletačku zastavu.

18. veljače 1648. vojska mletačkog providura Leonarda Foscola od preko 10 000 boraca (7000 mletačkih vojnika, 600 konjanika i 200 draguna s pridruženim krajišnicima) krenula je pod vodstvom kneza Zorzija, kneza Scottia, Sorića i Mandušića prema Drnišu. Na tom putu Turci su uspjeli srušiti most na Čikoli (ispod Knezova) i utaboriti se preko puta. Ubrzo je mletačka vojska uspjela prijeći na miljevačku stranu i razbiti frontu turske pješadije. Nakon probijanja fronte i općeg napada, Turci su se razbježali, a mletačka vojska nastavila prema Drnišu. Prva je u Drniš ušla pješadija pukovnika Crutte. Nakon njih u Drniš ulazi ostatak kršćanske vojske koja pljačka, ruši i pali Drniš. U tom divljaštvu s porušene sahat-kule odnesen je u Šibenik (danas na crkvi sv. Ivana) veliki gradski sat.

Preko 10 000 stanovnika iz drniške krajine po ugovoru sklopljenom
17.12.1647.g. s Mletcima, nakon što su spalili i napustili svoje domove, naselili su se na području između Grebaštice i Tisnog. Novopridošli stanovnici su ubrzo shvatili da su izigrani od strane Venecije. Ostali su gladni i žedni pod vedrim nebom. Uz šibenski kraj mnogo se obitelji iz drniškog kraja tada naselilo u Solin, Vranjic i Istru.

Vijesti o teškom porazu u Drnišu nagnale su Turke na napuštanje Knina. Tako su Mlečani sa svojom vojskom nakon dojave jednog pastira ušli u napušteni Knin. Nakon sugestija svojih generala, mletački providur Foscolo dao je srušiti utvrde u Kninu i Drnišu, a vojsku povući u Skradin. Takva odluka je posebno ražalostila lokalno stanovništvo i franjevce.
Visovački franjevci pred turskom osvetom napustili su otočić Visovac.

Izvor navoda dernis.hr
Link: http://dernis.info/drnis/povijest/drniski-kraj-pod-turskom-vlascu.html

U tekstu se spominje: „Uz šibenski kraj mnogo se obitelji iz drniškog kraja tada naselilo u Solin, Vranjic i Istru“.

Ukoliko želite još više povijesnih navoda, posjetite link:
http://www.stkpula.hr/ofm/st/sam/visovac/hist.html


Evo što nam imehrvatsko.net donosi o prezimenu Bogetić:

Podrjetlo

Bogetići su Hrvati, većim dijelom s otoka Šolte. Razmjerno najviše Bogetića u proteklih sto godina rođeno je u Srednjem Selu na otoku Šolti, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Bogetić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Bogetića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Bogetići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 23 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Donjim Andrijevcima kraj Đakova (25), Zagrebu (8), Slavonskom Brodu (8) i u Grohotama na otoku Šolti (4).


Eto, toliko „ukratko“ o prezimenima u Bogatićim.

Ukoliko želite komentirati post, komentar pošaljite na e-mail promina.blog.hr@gmail.com.

Razlog ovakvog načina komentiranja mi se više ne da niti objašnjavati...tko redovito prati promina.blog.hr- sve mu je jasno.


Oznake: Prominsko prezime, Bogatići

- 10:27 - Komentiraj post (1) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić