_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

srijeda, 05.10.2011.

Prezimena u Ljubotiću 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“

Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Ljubotiću.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Ljubotiću 1948 godine bila su:

1. Ante
2. Ivan
3. Slavko
4. Marko
5. Tomislav
6. Vladimir
7. Josip
8. Mirko
9. Zvonko
10. Božidar
11. Branko
12. Damir
13. Darko
14. Drago
15. Jakov
16. Josip-Ante
17. Joso
18. Jure
19. Milan
20. Mile

Najčešća ženska imena 1948 u Ljubotiću bila su:

1. Ana
2. Marija
3. Iva
4. Ivana
5. Katarina
6. Kristina
7. Anka
8. Dragica
9. Josipa
10. Anđa
11. Manda
12. Marina
13. Stanka
14. Agata
15. Anela
16. Ankica
17. Antonia
18. Blaženka
19. Branka
20. Davorka

Prema istom izvoru, prezimena u Ljubotiću 1948 godine bila su:

1. Bilušić
2. Jurić
3. Škarpa
4. Karaga
5. Kević
6. Markić
7. Lučić
8. Bračić
9. Kasap

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Ljubotić sljedeće podatke o imenima i prezimenima:

Muška imena u Ljubotiću

1. Ante
2. Ivan
3. Branko
4. Dinko
5. Drago
6. Ivica
7. Jere
8. Mirko
9. Miro
10. Svetko
11. Tomislav
12. Čedo
13. Šime

Ženska imena u Ljubotiću

1. Marija
2. Ana
3. Anica
4. Jeka
5. Manda

Prezimena u Ljubotiću 2011 godine su:

1. Kević
2. Bilušić
3. Markić
4. Bračić
5. Jurić
6. Karaga
7. Kasap
8. Čavka
9. Škarpa

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestalo“ je prezime Lučić. (Jedan Lučić živi u Ljubotiću, ali vjerojatno nije „bio kod kuće“ prilikom popisa stanovništva)

Kao novo prezime u Ljubotiću imamo Čavka? Premda se vjerojatno radi o činjenici da su Čavke ovaj put popisane u Ljubotiću, a ne u Suknovcima gdje su se do sada poposivali, i gdje katastarski propadaju.

Da je Ljubotić u nekoliko navrata „selio iz jednog mjesta u drugo selo“ potvrđuje i sljedeći popis stanovništva:

Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima Ljubotić

1857. -252
1869.-0
1880.-223
1890.-282
1900.-342
1910.-281
1921.-0
1931.-0
1948.-337
1953.-332
1961.-289
1971.-230
1981.-139
1991.-113
2001.-53
2011-26

Fusnota: Naselja Ljubotić
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Matase.

A sad malo više informacija o prezimenima u Ljubotiću koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:

Kević

Podrjetlo

Kevići su Hrvati, najvećim dijelom iz Drniša. Razmjerno najviše Kevića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Kević. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Kevića u oko sedamdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Kevića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Unešića i Drniša u Split.

Raspostranjenost

Kevići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 41 naselju, znatno više u urbanim sredinama (74%). Danas ih najviše živi u Drnišu (70), Splitu (30), Zagrebu (15), Oklaju kraj Knina (10) i u Zadru (7).

Bilušić

Podrjetlo

Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost

Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).

Markić

Podrjetlo

Markići su Hrvati, većim dijelom iz Rame, BiH. Razmjerno najviše Markića u proteklih sto godina rođeno je u ramskoj općini Prozor. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Markića u više od četrsto domaćinstava (429. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Markića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH) i Livna (BiH) u Zagreb te iz Prozora (BiH) u Ivankovo.

Raspostranjenost

Markići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 112 općina i 169 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Splitu (80), Sesvetama kraj Zagreba (70), Ivankovu kraj Vinkovaca (60) i u Vinkovcima (35).

Bračić

Podrjetlo

Bračići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bračića u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bračić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bračića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bračića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Bračići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 49 naselja, znatno više u urbanim sredinama (85%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Zadru (100), Šibeniku (30), Splitu (15) i u Kninu (15).

Jurić

Podrjetlo

Jurići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Dalmacije (okolica Šibenika i Knina), ili iz Hercegovine (Grude). Razmjerno najviše Jurića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Kakanj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Jurić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Bogdanovići kraj Trogira, Višnjica kraj Novske i Prugovo kraj Solina. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Jurića u oko četiri tisuće domaćinstava (5. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija
Prezime izvedeno od osobnog imena Júra + -ić.

Migracije
Glavni migracijski pravci Jurića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH), iz Banja Luke BiH) te iz Brčkog (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Jurići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 353 općine i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Splitu (800), Vinkovcima (300), Osijeku (250) i u Rijeci (200).

Karaga

Podrjetlo

Karage su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Karaga u proteklih sto godina rođeno je u Ljubotiću kraj Knina, Hrastovici kraj Petrinje i Brežanama Lekeničkim kraj Velike Gorice, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Karaga. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Karaga u više od pedesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Karaga u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Karage su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Lekeniku kraj Petrinje (30), Petrinji (25), Hrastovici kraj Petrinje (10) i u Lastovu (9).

Kasap

Podrjetlo

Kasapi su često Hrvati, većim dijelom iz okolice Zadra, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Kasapa u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Kasap. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Kasapa u oko šezdeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Raspostranjenost

Kasapi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 29 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zadru (40), Zagrebu (30), Zemuniku Donjem kraj Zadra (20), Dvoru kraj Hrvatske Kostajnice (10) i u Sesvetama kraj Zagreba (9).

Kad smo već kod prezimena Kasap....

Pod linkom: http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html

...možete pročitati da su se Kasapi nekada zapravo prezivali Bilušić, a Kasap im je bio nadimak. Inače Kasap je prema turskom jeziku mesar.

Čavka

Podrjetlo

Čavke su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Čavka u proteklih sto godina rođeno je u Divojevićima kraj Trogira, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Čavka. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Čavka u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čavka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split, iz Drniša u Kaštela te iz Jajca (BiH) u Vrbovec.

Raspostranjenost

Čavke su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 38 općina i 47 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Kaštel Starom kraj Kaštela (90), Splitu (60), Zagrebu (60), Kaštel Sućurcu (30) i u Solinu (25).

Škarpa

Podrjetlo

Škarpe su Hrvati, dobrim dijelom s otoka Hvara. Razmjerno najviše Škarpa u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Škarpa. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Škarpa u više od pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Raspostranjenost

Škarpe su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 25 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Starom Gradu na otoku Hvaru (25), Zagrebu (20), Rijeci (15) i u Zadru (15).

Lučić

Podrjetlo

Lučići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne (Bugojno, Gračanica), a prema nekim izvorima iz Neretvanske krajine. Vrlo rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Lučića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Bugojno i Jajce, u kojima se svaki osamdeseti stanovnik prezivao Lučić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Murvica kraj Zadra, Kuče kraj Velike Gorice i Poljica na otoku Hvaru. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Lučića u više od tisućutristo domaćinstava (60. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Lučića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Brčkog (BiH) u Drenovce.

Raspostranjenost

Lučići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 212 općina i 380 naselja, pretežito u urbanim sredinama (55%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (550), Splitu (170), Dubrovniku (160), Zadru (150) i u Rijeci (140).

Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/

Opet sam zaboravio napomenuti da sam već pisao o prezimenima u Ljubotiću i to sljedeće:

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622538009/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-5dio.html

a tamo piše.....

U Ljubotiću je 1735. popisano 7 rodova s 27 obitelji te ukupno 160 stanovnika.

To su bili:

Bilušić- 6 obitelji- 48 članova;
Klarić- 2 obitelji- 3 člana:
Jurić- 3 obitelji- 22 člana;
Knežević- 4 obitelji- 20 članova;
Lučić- 2 obitelji- 8 članova;
Vukiša- 2 obitelji- 11 članova;
Čavlina- 9 obitelji- 49 članova;

Posjede je tu imala i obitelj Brajković, ali nije tu živjela.
Prema sudskim spisima iz 1815. tu je živjela i obitelj Škrgić.

Isto tako u postu pod naslovom: Prominski vidici i sudbine V dio
Linkom: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

.....piše....

U Ljubotiću je obitavalo pedeset šest obitelji s prezimenima: Bilušić, Jurić, Markić, Škarpa, Kević, Parać, Kasap, Lučić, Pižić, Gazić i Bračić.
Samo je obitelj Bračić doseljenička — iz Biskupije, a ostali su starosjedilački žitelji.
Obitelj Pižić i Gazić se gase. Posljednji član obitelji — muškarac poginuo u partizanima u proljeće 1945. godine. Zanimljivo je da na južnim padinama Velebita iznad Starigrada ima selo Ljubotić i u njemu obitelji s prezimenom Gazić.
U Ljubotiću su obitavali i žitelji s prezimenom Dračar i odseliti nekamo u Srijem.
Svi žitelji Ljubotića su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
Mletački popisi u Ljubotiću navode obitelji: Bilušić, Klarić, Jurić, Knežević, Lučić, Vukiša, Čavlina i Brajković.
Na početku devetnaestoga stoljeća spominje se i prezime Škrgić.

Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Ljubotić

- 23:35 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 30.05.2011.

Povijest kao inspiracija za priču….

Povijest sama po sebi, većini ljudi nije nešto posebno zanimljiva (čast i isprika iznimkama). Nabrajaju se godine, događaji…imena važnih osoba.
Cijeli niz činjenica koje „treba naučiti“.

Ipak, ako se oko tih činjenica „ispreplete“ priča, kao što ti čini npr. Ivan Aralica u knjizi „Duše robova“, ili „Graditelj svratišta“, onda se povijest tek „usput upija“.

Naravno, nije Aralica jedini pisac koji kao osnovu za „tkanje“ romana koristi motive iz hrvatske povijesti (ili povijesti općenito), ali upravo te sam romane pročitao i uživao čitajući ih. Ono što mi je najzanimljivije kod pisaca takvih romana, to je lakoća „selidbe“ u neko drugo vrijeme, neke druge događaje…običaje…kulture….

Nedavno sam napisao post o Nečven gradu:

Link: http://promina.blog.hr/2011/05/1629237936/necven-grad.html

Evo jedne povijesne činjenice koju sam u postu naveo:

....."Živjela neka jogunasta banica Lacka u Kninu, koja se borila s Mađarima i Bošnjacima. Na Ljubotiću prominskom likovao jedan vlastelić, nepokoran banici gospodarici Knina i Nečvena, a on je vodio tajne dogovore s banom bosanskim proti banici. Odjednom je vojska banska udarila na baničinu župu od Ključa do Nečvena, harajući i plijeneći. Banica izleti sa crnom četom konjanika i na starom nečvenskom megdanu zamete se boj i pokolj. poginu banica Lacka, a Bošnjaci slavodobitno odvukoše mrtvu banicu, baciše je u jamu Babadolsku, a poginule Bošnjake pokopaše na Križevu putu pod Ljubotićem. Ova legenda bi mogla imati veze s udovicom vojvode Nelipca.....Vladislavom".

Vjerojatno je većina čitatelja ovaj navod pročitala- i to je to, i tu je kraj…. Ipak, ne gledamo svi svijet istim očima. Nismo nadareni svi istim sposobnostima….Svi na svoj način doživljavamo pročitano.

Evo kako moja prijateljica blogerica Crna Kraljica doživljava spomenuti navod, i što je "satkala" na osnovu njega :

*******************************************************************
Legenda o Banici Vladislavi@Lacki....Vladarici gradova Nečvena, Ključa i Knina...

U ono doba kada su se vladari mijenjali kao zrake sunca na obzorju, čas zlatne, čas blijede, poput lica....Banice Vladislave......U čijoj kosi su iskrile kapljice jutarnje rose......Ledene.... u svojem mrtvom sjaju....

Banica, jogunasta i otmjena, ne odveć lijepa....ali ratnica....pred čijim su mačem strepili i plemići i kmetovi......U svojim utvrdama, gradova, Nečvena, Ključa i Knina.....rasprostirala je karte i crtala svoje vojne pohode u borbi sa Mađarima i Bošnjacima.....
Nakon smrti svojeg supruga Vojvode Nelipca, nije uspjela sačuvati sve obiteljske posjede......Ali u svojim nakanama da ih povrati.....nikada nije posustala.....

Očiju boje zelenog žada, širom otvorenih i iskričavih od inteligencije......sijevala je po neprijateljima poput odbljeska munje u mrkloj noći.

Banica, žena i ratnica.....Jednog trenutka je bila ovdje, a slijedećeg je letjela kršem, poput jastreba.....u čijoj duši je siktala omamljujuća bešćutnost......U trenu je nestajala u vrletima planine Promine u samo njoj znanom ritmu.....
Uživala je strahopoštovanje okolnog plemstva.....Voljeli su je i mrzili, a ona je u svojoj oholosti zanemarivala poglede svih Plemića koji su požudno zurili u njeno čvrsto tijelo....ogrnuto ratničkom odorom....

Banicu su njeni Crni ratnici od milja zvali Lacka.....a ona im to nikada nije zamjerila....Za nju je postojao samo mač i čvrsta kaldrma....pod kopitama njenog Sivca....
Od smrti Vojvode Nelipca, u Banicu se zagledao Vlastelić sa Ljubotića, koji bijaše, malog rasta, okrugle glave.....poput oveće bundeve, zdepastih udova, a očiju sitnih....utonulih u duplje, okružene rutavim izraslinama.....Bio je više nalik čudovištu nego čovjeku....

Nastavak priče pročitajte pod linkom:

http://promona6.blog.hr/2011/05/1629255735/legenda-o-banici-vladislavilackivladarici-gradova-necvena-kljuca-i-knina.2.html

*******************************************************************

Nadam se da će se i vama svidjeti ova priča…isto kao što se i meni svidjela!
Bravo CK!

Oznake: Nečven, Ljubotić, Crna kraljica

- 09:00 - Komentiraj post (10) - Link posta

ponedjeljak, 16.05.2011.

Nečven grad

Nedavno sam na internetu pronašao web stranicu Župe Miljevci.
Link: http://zupa-miljevci.com

Stranica je bogata povjesnim dokumentima, a jedan naslov/dokument mi je zapeo za oko:

Joško Zaninović – Davor Gaurina: NELIPIĆEVE UTVRDE NA RIJEKAMA KRKI I ČIKOLI
Link: http://zupa-miljevci.com/pdf/ZBORNIK_145-162.pdf

Od cijelog niza zanimljivih tekstova, za ovaj post izabrao sam temu vezanu za Nečven grad.

Evo ulomka u cijelosti:

*****************************************************************

Nečven

Nalazi se na zapadnoj strani Promine, na rubu visoke brine nad Krkom.
Utvrda i pripadajuće joj dvorište zaprimaju 1 kilometar kvadratni prostora, a sa svih strana bila je opasan visokim zidovima od sitnog, loše tesanog kamena spojenog vapnom.
Sjeveroistočni dvorišni zid bio je odijeljen dubokim opkopom, a možda i pokretnim (dižućim) mostom od ostatka tvrđave. Zidovi su bili debeli preko 1 metar. Strmi južni zidovi, prema provaliji, bili su visoki do 15 metara i imali su pet katova. Sjeverna strana je sada puna razvalina, a na toj strani je velika starinska četvrtasta kula koja je također imala pet katova.
Nečven potječe, po Urliću-Ivanoviću, iz 9. stoljeća, a ime je dobio, prema legendi, po nekoj lijepoj Nečven djevojci koja je odbijala sva nasilja bribirskih velikaša i na kraju se otrovala. Priča, vjerojatno simbolizira neprijateljstvo Šubića (Čučevo) i Nelipića (Nečven).
Bez obzira na neprijateljstva postojao je drveni most na drugu stranu Krke gdje su vladali Šubići.
Gospodari Nečvena– Nelipići bili su na vrhuncu svoje moći nakon propasti Mladena Šubića II (1322. g.) kada se nametnuo kao glavna snaga u Južnoj Hrvatskoj vojvoda Nelipac. (O tome vidi pod Ključ.)
Valja spomenuti još jednu legendu vezanu za Nečven, a ona glasi: Živjela neka jogunasta banica Lacka u Kninu, koja se borila s Mađarima i s Bošnjacima.
Na Ljubotiću prominskom likovao jedan vlastelić, nepokoran banici gospodarici Knina i Nečvena, a on je vodio tajne dogovore s banom bosanskim proti banici. Odjednom je vojska bosanska udarila na baničinu župu od Ključa do Nečvena, harajući i plijeneći. Banica izleti sa crnom četom konjanika i na starom nečvenskom megdanu zametne se boj i pokolj. Poginu banica Lacka, a Bošnjaci slavodobitno odvukoše mrtvu banicu, baciše je u jamu Babadolsku, a poginule Bošnjake zakopaše na Križevu putu pod Ljubotićem.
Na Nečvenskom groblju posađen je jedan starinski križ, kao i na Ljubotiću.
Ova legenda bi mogla imati veze s udovicom vojvode Nelipca Vladislavom, o čemu je već bilo riječi.
Osim toga spominje se i legenda prema kojoj je pod nečvenskom kulom bio zakopan mač, a na dršku mača je alem kamen.Taj mač je bio od nekoga starog bana pa se ta gradina Čučevo – nasuprot Nečvenu i zvala Bani kulom.
Turci su vladali Nečvenom od 1522. do 1686. g. a služili su se utvrdom i zatečenim drvenim mostom preko Krke. U njihovo vrijeme tu su bili: dizdari,age, begovi i kadije, što govori o velikoj važnosti te utvrde odnosno grada jer je u njemu bilo sjedište upravne i sudske vlasti.

*****************************************************************

Evo i jedne moje (malo lošije) fotografije kule Nečven

A, evo i pogleda sa kule Nečven na mali slap Daljan -ispravak Bibin slap (pogledati nadopunu posta).

Kad smo kod Daljana...Čitajući knjigu Ivana Aralice „Život nastanjen sjenama“, naišao sam na zanimljiv podatak. Prema Aralici, Daljan je riječ turskog porjekla, a zapravo na turskom znači ribogojilište. Navodno su Turci dok su vladali ovim krajevima, ispod kule Nečven, uzvodno od slapa Daljan, uzgajali ribu.

Nadopuna posta pristiglim komentarom:

**************************************************
@ Goran (18.05.2011. 19:56)

po pitanju nazivlja...
ni sam nisam siguran jesam li porijeklom iz Nečvena (kako pišu knjige) ili iz Nečmena (kako govore stari).
Kad idem u ribu, ne znam idem li u Daljan (kako pišu knjige) ili u Daljen (kako govore stari).
Popularni buk nas Nečmenjana počesto se zove i Daljenčić.
Taj buk svojom ljepotom nadmašuje ovaj koji vidimo na slici (Bibin buk), ali zvuk šuma vode kojeg čujemo kada stojimo na mjestu na kojem je slikano je zapravo zvuk Daljena.
On se nalazi oko 500 metara uzvodno od Bibinog buka (i, nažalost, ne vidi se sa Gradine).
A Bibin buk je dobio ime po zaseoku Bibići, podno kojeg se i nalazi.
Toliko ukratko o nečmenskim bukovima... :)
*****************************************************************

Još jednom se zahvaljujem Goranu na ispravku mog netočnog navoda, a čitateljima se ispričavam zbog nenamjerne pogreške.

Oznake: Nečven, Ljubotić

- 20:54 - Komentiraj post (13) - Link posta

četvrtak, 11.11.2010.

Došao i Ljubotić konačno na red za obnovu NN mreže

Čitajući Vjesnik HEP-a, u jednom od članaka pročitao sam sljedeće:

„U šetnji šibenskim područjem u aranžmanu Službe razvoja i investicija, zabilježit ćemo o drugim malim ali ne i manje vrijednim poslovima. Spomenimo da se, uz desetak novoizgrađenih TS 10/0,4 kv, posljednjih mjeseci obavilo blizu 30 velikih rekonstrukcija niskonaponskih mreža, kako u priobalju, tako i u njihovom zaleđu.
U ovom trenutku radi se istodobno šest mreža i to potpunih rekonstrukcija na području drniškog Pogona; u naseljima Pokrovnik, Ljubotić, Razvođe - Sumani, Umljanovići, Brištane Donje i Vinovo Gornje.
- Svi izvedeni radovi predviđeni su Programom sanacije naponskih okolnosti i to na područjima gdje smo našim mjerenjima utvrdili da su te okolnosti loše. U pravilu, riječ je o ratom devastiranim dijelovima ili mreži čija je starost tražila određene zahvate.

Mreža će biti izvedena SKS-om na betonskim i novim drvenim nosačima. Primjerice, samo na drniškom području ugradili smo blizu deset kilometara nove mreže“.

Vjesnik HEP-a, RUJAN 2010 WWW.hep.hr (Veročka Garber)

Doduše, ovo je za Ljubotićane zakašnjela vijest, jer oni već zadnjih mjesec dva vide da se na obnovi niskonaponske mreže radi, ali nije loše napisati koji članak za „kroniku našeg malog mista“.

Inače kad smo već kod „struje“ u Promini.

Baš prije nekoliko dana (točnije na Sve Svete) gledam potrošnju el.energije dalekovoda kojim se napajaju sela Nečven, Mratovo, Bogatići….
Ampermetar tog dalekovoda kao da je odavno otišao u penziju…potrošnje skoro da i nema….Kad za vikend, u kojem Prominci dolaze donijeti cvijeće, upaliti svijeće na grobovima svojih najmilijih…potrošnja 10 puta veća od uobičajene!

Nečven zadnjih vikenda posebno živne, jer je mala uljara za preradu maslina proradila…a prominske masline došle na rod. Kako neki kažu, ovo je jedna od boljih godina. Premda poticaja za sadnju maslina u Promini nema, to nije razlog da i maslina u Promini nema, da ih se ne posadi čak nekoliko tisuća komada!
Doduše, veliki broj maslina se ove godine koja je bila iznimno hladna nažalost osušio…ali izgleda da ove koje led nije „slomio“…dobro ih je ojačao…

A sad da se opet vratim struji.

Dalekovod za Nečven i ostala sela koja sam naveo, velikim dijelom prolazi kroz minska polja. Pale su stare i dotrajale, i svako malo na toj trasi dolazi do kvarova na dalekovodu. Stanovnici Nečvena, Mratova….Bogatića …najbolje znaju o čemu pričam.

Postoji rješenje i za ovaj problem, a to je gradnja novog 10kV dalekovoda TS Oklaj-Marići-Mratovo. Koliko sam imao čuti, projekt je napravljen, i sredstva su bila osigurana, ali trasa nije bila razminirana….i sve je još na čekanju.

Eto, kad se razminira područje oko Marića (o tome sam nedavno pisao kako uskoro treba početi), vjerojatno će i ovaj problem biti riješen, a stanovnici spomenutih naselja u miru slušati fijuk bure, i kapi kiše što se slivaju niz oluke.

Oznake: Ljubotić, Nečven, Mratovo, Razvođe

- 15:32 - Komentiraj post (8) - Link posta

utorak, 10.03.2009.

Prominski vidici i sudbine V dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:

Lukar

Lukar je selo prislonjeno uz sjeverozapadnu padinu planine Promine i u njemu je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima: Sarić, Šešo, Čulina, Perić, Prgeša, Čavlina, Ujaković, Mandarić, Medić, Stojanović, Panić, Novak i Kovaćević.
Žitelji posljednjih pet prezimena su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Katolici se pokapaju u šamatoriju Gospe Čatrnjske, a pravoslavni, u novije doba, u improviziranome seoskom groblju pri planini.
Mletački popisi ovdje navode obitelji: Klarišić, Dizdar, Draganić, Medić, Milašević, Novaković, Panić, Pargesa, Perić, Sarić, Scrbaz, Čulina, Duić, Vulić, Žepina i Bielanović.
Početkom devetnaestoga stoljeća u selu se navode i obitelji: Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Parać, Novak, Stojanović i Vučić.

Ljubotić

U Ljubotiću je obitavalo pedeset šest obitelji s prezimenima: Bilušić, Jurić, Markić, Škarpa, Kević, Parać, Kasap, Lučić, Pižić, Gazić i Bračić. Samo je obitelj Bračić doseljenička — iz Biskupije, a ostali su starosjedilački žitelji. Obitelj Pižić i Gazić se gase. Posljednji član obitelji — muškarac poginuo u partizanima u proljeće 1945. godine. Zanimljivo je da na južnim padinama Velebita iznad Starigrada ima selo Ljubotić i u njemu obitelji s prezimenom Gazić. U Ljubotiću su obitavali i žitelji s prezimenom Dračar i odseliti nekamo u Srijem.
Svi žitelji Ljubotića su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
Mletački popisi u Ljubotiću navode obitelji: Bilušić, Kla-rić, Jurić, Knežević, Lučić, Vukiša, Čavlina i Brajković. Na početku devetnaestoga stoljeća spominje se i prezime Škrgić.

Marasovine

Marasovine su seoce u nekadašnjoj mataskoj kapitaniji s desetak domaćinstava s prezimenima: Čavlina, Barišić i Jurić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske
u Lukaru.
(Prema nekim informacijama, Barišići su u Marasovine doselili iz Matasa-opaska autora bloga)

Nastavlja se……

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Lukar, Ljubotić, Marasovine, Prominsko prezime

- 21:16 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva

Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive.
Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth.
Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine.
Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše.

Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena.

Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi.
Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza.

Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina:

"na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..."

Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite.

Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti.

Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare.
Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm.

Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli.

Nadopuna posta:

Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom
http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka

Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici.

Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima:

Zelići -
Prikaz veće karte

Matase -
Prikaz veće karte

Marasovine -
Prikaz veće karte

Ljubotić -
Prikaz veće karte

Čitluk -
Prikaz veće karte

Puljane -
Prikaz veće karte

Nečven-
Prikaz veće karte

Mratovo-
Prikaz veće karte

Bogatići prominski-
Prikaz veće karte

Razvođe-
Prikaz veće karte

Oklaj-
Prikaz veće karte

Suknovci-
Prikaz veće karte

Lukar-
Prikaz veće karte

Bobodol-
Prikaz veće karte

Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata.

Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

- 11:39 - Komentiraj post (12) - Link posta

ponedjeljak, 05.11.2007.

Ljubotiću u pohode

Ljubotić je jedno od sela u Pormini za koje su demografi još prije više od dvadeset godina predvidjeli polagani nestanak-izumiranje.
Prije nekoliko mjeseci bio sam na svadbi svom rođaku u Ljubotiću, i odmah smo malo kroz šalu malo zaozbiljno započeli priču o sljedećem koji bi se mogao oženiti ili udati iz Ljubotića.

Para i Hrvoje su odmah skočili:
"Ljubotićani su sada odveli našu curu iz Bandala, ali i mi imamo odgovor... nećemo tako lako priko toga prić!
'Di si Lax... amo dolazi... da si se odma' ...sutra spremija... vrime ti je da ženiš Anu! Neće oni nama krast cure"

Više od dvadeset godina, u ljubotiću se nije rodilo i zaplakalo djete.....
Ako se ne varam baš je Ana zadnje djete rođeno u Ljubotiću...
Kako stvari stoje, teško će i moj rođak sa svojom obitelji započeti život u Ljubotiću, ali nikad se ne zna.

Ipak, Ljubotić je mnogima zanimljivo selo za posjet, pa makar na jedan dan.

Pronašao sam u Vjesniku sljedeći članak koji je napisala:
Gordana PETROVČIĆ:

"Zvonjava uz prozor"

Pogled puca na rijeku Krku, cesta se spušta do vode i prolazi preko nje. Uz put se crvene trešnje. Dok ih jedemo, tri psa pokušavaju zadobiti našu pažnju.
Nastavljamo dalje kroz makiju i niske vinograde.
Narančasta nova tabla s natpisom Ljubotić odudara od ravnog, krševitog
krajolika nad kojim se nadvija brdo Promina po kojem cijeli kraj nosi ime. Kamene kuće, u dvorištima kokoši i psi, a uz njih zeleni vrtovi nabujali od rascvjetanog krumpira, salate, boba i uspravnih stabiljaka rajčica uredno privezanih uz drvene kolce.
U susret nam dolazi čovjek, hoda polako, s rukama iza leđa, dok mu crnobijeli pas prati korak.
Pozdravlja nas dizanjem ruke, saginje se i proviruje kroz prozor ne bi li u autu ugledao poznato lice.
To je Ivica Jurić Keretić iz zaselka Jurići u selu Ljubotiću, kraj Čitluka kod Oklaja, između Knina i Drniša.
U svakodnevnoj je popodnevnoj šetnji, kaže, tijekom koje obvezno obiđe vinograd koji pomno obrađuje i na koji je ponosan.
Sprema se idućih dana izorati ga, zajedno sa svojom voljenom suprugom Anom, a uz pomoć susjedovog konja.
Nakon zarađene mirovine u Zagrebu vratio se sa suprugom, koja je rodom iz istog kraja, i ne krije da su to jedva dočekali........

Cijeli članak pročitajte pod linkom u Vjesniku.

Oznake: Ljubotić, Život u Promini

- 20:59 - Komentiraj post (1) - Link posta

ponedjeljak, 06.08.2007.

Proglašena elementarna nepogoda za naselja Ljubotić, Čitluk i Oklaj

Listajući "Službeni vjesnik" Šibensko-kninske županije pronašao sam sljedeći članak:

Šibenik, 06. kolovoza 2007.

Odluka o proglašenju elementarne nepogode za naselja Ljubotić, Čitluk i Oklaj u Općini Promina

1. Proglašava se elementarna nepogoda za naselja Ljubotić, Čitluk i Oklaj u Općini Promina, zbog velike štete nastale na vinogradima i drugim kulturama uslijed vremenske nepogode, prouzročene jakim nevremenom praćenim tučom, koja je zadesila navedena naselja dana 29.svibnja 2007. godine.

2. Na temelju proglašenja elementarne nepogode izvršit će se detaljna procjena štete.

3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 920-11/07-01/1
Urbroj: 2182/1-06-07-2
Šibenik, 20. lipnja 2007.
ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
ŽUPAN
Goran Pauk, dipl. oec., v. r.

Cijeli Službeni vjesnik možete pročitati pod linkom.