Prezimena u Ljubotiću 1948 godine i 2011 godine
Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“
Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html
Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana.
Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.
Ovaj post, posvećujem Ljubotiću.
Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Ljubotiću 1948 godine bila su:
1. Ante
2. Ivan
3. Slavko
4. Marko
5. Tomislav
6. Vladimir
7. Josip
8. Mirko
9. Zvonko
10. Božidar
11. Branko
12. Damir
13. Darko
14. Drago
15. Jakov
16. Josip-Ante
17. Joso
18. Jure
19. Milan
20. Mile
Najčešća ženska imena 1948 u Ljubotiću bila su:
1. Ana
2. Marija
3. Iva
4. Ivana
5. Katarina
6. Kristina
7. Anka
8. Dragica
9. Josipa
10. Anđa
11. Manda
12. Marina
13. Stanka
14. Agata
15. Anela
16. Ankica
17. Antonia
18. Blaženka
19. Branka
20. Davorka
Prema istom izvoru, prezimena u Ljubotiću 1948 godine bila su:
1. Bilušić
2. Jurić
3. Škarpa
4. Karaga
5. Kević
6. Markić
7. Lučić
8. Bračić
9. Kasap
Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Ljubotić sljedeće podatke o imenima i prezimenima:
Muška imena u Ljubotiću
1. Ante
2. Ivan
3. Branko
4. Dinko
5. Drago
6. Ivica
7. Jere
8. Mirko
9. Miro
10. Svetko
11. Tomislav
12. Čedo
13. Šime
Ženska imena u Ljubotiću
1. Marija
2. Ana
3. Anica
4. Jeka
5. Manda
Prezimena u Ljubotiću 2011 godine su:
1. Kević
2. Bilušić
3. Markić
4. Bračić
5. Jurić
6. Karaga
7. Kasap
8. Čavka
9. Škarpa
Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestalo“ je prezime Lučić. (Jedan Lučić živi u Ljubotiću, ali vjerojatno nije „bio kod kuće“ prilikom popisa stanovništva)
Kao novo prezime u Ljubotiću imamo Čavka? Premda se vjerojatno radi o činjenici da su Čavke ovaj put popisane u Ljubotiću, a ne u Suknovcima gdje su se do sada poposivali, i gdje katastarski propadaju.
Da je Ljubotić u nekoliko navrata „selio iz jednog mjesta u drugo selo“ potvrđuje i sljedeći popis stanovništva:
Šibensko-kninska županija - broj stanovnika po naseljima Ljubotić
1857. -252
1869.-0
1880.-223
1890.-282
1900.-342
1910.-281
1921.-0
1931.-0
1948.-337
1953.-332
1961.-289
1971.-230
1981.-139
1991.-113
2001.-53
2011-26
Fusnota: Naselja Ljubotić
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Matase.
A sad malo više informacija o prezimenima u Ljubotiću koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:
Kević
Podrjetlo
Kevići su Hrvati, najvećim dijelom iz Drniša. Razmjerno najviše Kevića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Kević. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Kevića u oko sedamdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Kevića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Unešića i Drniša u Split.
Raspostranjenost
Kevići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 41 naselju, znatno više u urbanim sredinama (74%). Danas ih najviše živi u Drnišu (70), Splitu (30), Zagrebu (15), Oklaju kraj Knina (10) i u Zadru (7).
Bilušić
Podrjetlo
Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.
Raspostranjenost
Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).
Markić
Podrjetlo
Markići su Hrvati, većim dijelom iz Rame, BiH. Razmjerno najviše Markića u proteklih sto godina rođeno je u ramskoj općini Prozor. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Markića u više od četrsto domaćinstava (429. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.
Migracije
Glavni migracijski pravci Markića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH) i Livna (BiH) u Zagreb te iz Prozora (BiH) u Ivankovo.
Raspostranjenost
Markići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 112 općina i 169 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Splitu (80), Sesvetama kraj Zagreba (70), Ivankovu kraj Vinkovaca (60) i u Vinkovcima (35).
Bračić
Podrjetlo
Bračići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bračića u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bračić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bračića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Bračića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Promine u Zadar.
Raspostranjenost
Bračići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 49 naselja, znatno više u urbanim sredinama (85%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Zadru (100), Šibeniku (30), Splitu (15) i u Kninu (15).
Jurić
Podrjetlo
Jurići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Dalmacije (okolica Šibenika i Knina), ili iz Hercegovine (Grude). Razmjerno najviše Jurića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Kakanj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Jurić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Bogdanovići kraj Trogira, Višnjica kraj Novske i Prugovo kraj Solina. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Jurića u oko četiri tisuće domaćinstava (5. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.
Etimologija
Prezime izvedeno od osobnog imena Júra + -ić.
Migracije
Glavni migracijski pravci Jurića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH), iz Banja Luke BiH) te iz Brčkog (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Jurići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 353 općine i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Splitu (800), Vinkovcima (300), Osijeku (250) i u Rijeci (200).
Karaga
Podrjetlo
Karage su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Karaga u proteklih sto godina rođeno je u Ljubotiću kraj Knina, Hrastovici kraj Petrinje i Brežanama Lekeničkim kraj Velike Gorice, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Karaga. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Karaga u više od pedesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Karaga u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.
Raspostranjenost
Karage su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Lekeniku kraj Petrinje (30), Petrinji (25), Hrastovici kraj Petrinje (10) i u Lastovu (9).
Kasap
Podrjetlo
Kasapi su često Hrvati, većim dijelom iz okolice Zadra, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Kasapa u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Kasap. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Kasapa u oko šezdeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Raspostranjenost
Kasapi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 29 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zadru (40), Zagrebu (30), Zemuniku Donjem kraj Zadra (20), Dvoru kraj Hrvatske Kostajnice (10) i u Sesvetama kraj Zagreba (9).
Kad smo već kod prezimena Kasap....
Pod linkom: http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html
...možete pročitati da su se Kasapi nekada zapravo prezivali Bilušić, a Kasap im je bio nadimak. Inače Kasap je prema turskom jeziku mesar.
Čavka
Podrjetlo
Čavke su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Čavka u proteklih sto godina rođeno je u Divojevićima kraj Trogira, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Čavka. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Čavka u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Čavka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša u Split, iz Drniša u Kaštela te iz Jajca (BiH) u Vrbovec.
Raspostranjenost
Čavke su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 38 općina i 47 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Kaštel Starom kraj Kaštela (90), Splitu (60), Zagrebu (60), Kaštel Sućurcu (30) i u Solinu (25).
Škarpa
Podrjetlo
Škarpe su Hrvati, dobrim dijelom s otoka Hvara. Razmjerno najviše Škarpa u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Škarpa. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Škarpa u više od pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Raspostranjenost
Škarpe su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 25 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Starom Gradu na otoku Hvaru (25), Zagrebu (20), Rijeci (15) i u Zadru (15).
Lučić
Podrjetlo
Lučići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne (Bugojno, Gračanica), a prema nekim izvorima iz Neretvanske krajine. Vrlo rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Lučića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Bugojno i Jajce, u kojima se svaki osamdeseti stanovnik prezivao Lučić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Murvica kraj Zadra, Kuče kraj Velike Gorice i Poljica na otoku Hvaru. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Lučića u više od tisućutristo domaćinstava (60. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Lučića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Brčkog (BiH) u Drenovce.
Raspostranjenost
Lučići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 212 općina i 380 naselja, pretežito u urbanim sredinama (55%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (550), Splitu (170), Dubrovniku (160), Zadru (150) i u Rijeci (140).
Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:
Link: http://imehrvatsko.net/
Opet sam zaboravio napomenuti da sam već pisao o prezimenima u Ljubotiću i to sljedeće:
Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622538009/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-5dio.html
a tamo piše.....
U Ljubotiću je 1735. popisano 7 rodova s 27 obitelji te ukupno 160 stanovnika.
To su bili:
Bilušić- 6 obitelji- 48 članova;
Klarić- 2 obitelji- 3 člana:
Jurić- 3 obitelji- 22 člana;
Knežević- 4 obitelji- 20 članova;
Lučić- 2 obitelji- 8 članova;
Vukiša- 2 obitelji- 11 članova;
Čavlina- 9 obitelji- 49 članova;
Posjede je tu imala i obitelj Brajković, ali nije tu živjela.
Prema sudskim spisima iz 1815. tu je živjela i obitelj Škrgić.
Isto tako u postu pod naslovom: Prominski vidici i sudbine V dio
Linkom: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html
.....piše....
U Ljubotiću je obitavalo pedeset šest obitelji s prezimenima: Bilušić, Jurić, Markić, Škarpa, Kević, Parać, Kasap, Lučić, Pižić, Gazić i Bračić.
Samo je obitelj Bračić doseljenička — iz Biskupije, a ostali su starosjedilački žitelji.
Obitelj Pižić i Gazić se gase. Posljednji član obitelji — muškarac poginuo u partizanima u proljeće 1945. godine. Zanimljivo je da na južnim padinama Velebita iznad Starigrada ima selo Ljubotić i u njemu obitelji s prezimenom Gazić.
U Ljubotiću su obitavali i žitelji s prezimenom Dračar i odseliti nekamo u Srijem.
Svi žitelji Ljubotića su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
Mletački popisi u Ljubotiću navode obitelji: Bilušić, Klarić, Jurić, Knežević, Lučić, Vukiša, Čavlina i Brajković.
Na početku devetnaestoga stoljeća spominje se i prezime Škrgić.
Nastavlja se....
Oznake: Prominsko prezime, Ljubotić
|