_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 02.03.2009.

Prominski vidici i sudbine II dio

Prvi post pod ovim naslovom, posvećen je autoru knjige „Prominski vidici i sudbine“- Pašku Bikiću.
Knjiga je zanimljiva u svakom svom djelu, a ja sam odlučio čitateljima promina.blog.hr-a citirati poglavlje „Prominska prezimena“, odnosno „Plemena koja su obitavala u Promini“.
Za ovaj post, donosim sam uvod u prominska prezimena, a u sljedećim postovima moći će te pročitati u kojim su selima bila koja prezimena… od kada….

Evo teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

Prominska sela i zaseoci razasuti od Ijubačke brine i Vukadinovih ograda vrh Oklinka do planine Promine, pa ravno do Dizdaruše i miljevačke međe ispod Poda i Krke na zapadu, čine posebnu cjelinu u svakom pogledu i rijetku duhovnu povezanost isprepletenu nevidljivim nitima. Gotovo svatko u nekom drugom selu ima nekoga svoga: rođaka po očevoj ili majčinoj lozi, ili bar kuma i prijatelja, jer što se god na tome prostoru rađalo tu je uglavnom i ostajalo, ali se pri tome strogo pazilo na stupanj srodstva do devetog koljena, da se rod, ne daj Bože, ne bi oskrnavio.
Rijetki su mladu dovodili iz drugog kraja, a vani se išlo, gotovo u pravilu, po onoj prominskoj: što se u Promini ujalo, u Miljevce se udalo
Duhovna povezanost prominskog svijeta izgradila je i svojevrsnu filozofiju međusobnih odnosa, ovisno o tome radi li se o vrlinama ili manama.
Ugled se gradio na trajnim i neprolaznim vrijednostima: poštenju, radinosti, istinoljubivosti i pobožnosti.
Zato bi se i pitalo nepoznatoga pri susretu: — A, čiji si ti?
Ako bi se, pak, odgovor učinio nepotpunim, slijedilo bi: — A šta je tebi taj i taj?
Ovo bi imalo dati traženu obavijest o dotičnome i razgovor bi se dalje nastavio ili bi svaki krenuo svojim putem.
U prominskome je kraju svaki svakoga poznavao toliko da bi znao od kuda mu je majka ili baka, tko mu je bliži, a tko daljnji rod, te od koga se roda moto očekivati kakvo ponašanje.
Sve bi se to zgušnjavalo i bistrilo prilikom ženidbe i udaje uz dodatno i posljednje upozorenje s oltara: Ako netko zna za kakvu zapreku, dužan je javiti župniku!
Trajala je ta mudrost stoljećima i bila osnovica postojanja i održavanja prominskog puka na ovome malom prostora. U svakome je selu bilo dovoljno mudrih ljudi kojima sa vjerovalo i od kojih se u raznim prilikama i neprilikama tražilo savjet, ali i sud, a određene vrline i mane vezale bi se ponekad i za cijelo pleme i često nepogrešivo proricalo što se od koga plemena moglo očekivati u određenim prigodama.
U Promini su se plemena uglavnom vezala za prezime, ali ne uvijek, jer su ista prezimena činila različita plemena i nisu među sobom imala ni daljnjih rodbinskih veza.
Iza onoga rata u Promini je bilo 113 starosjedilačkih i 10 doseljeničkih prezimena- Brojnost obitelji i žitelja pojedinog prezimena bila je različita: od jedne do nekoliko desetaka obitelji.
U tome poratnome vremenu u Promini je obitavalo više od tisuću obitelji s preko šest tisuća žitelja.
Poslijeratna zbivanja pridonijela su ubrzanom raseljavanju Prominaca, a onda i nestajanju na tome području nekih plemena, koja su tu obitavala odavna. Neka ista prezimena su od davnina u dva ili više sela i nema podataka da su pripadali istome plemenu.
Ima slučajeva da su neka plemena napustila svoje izvorno prezime i uzela drugo (Raničić u Sredoja, Plavšić u Dizdar, Bandalo-Ćorić u Čorić, Bilušić-Dujić u Dujić).
Iz pregleda prezimena po selima ili samostalnim zaseocima vidljivo je rasprostiranje nekog prezimena u više sela, pa je potrebno istražiti gdje mu je bilo prvo prebivalište i kako se dalje širilo.
Prominski je kraj naseljen odavna i sigurno je da i u najtežim vremenima tu život nije prestajao. Pomjeranja stanovništva bilo je osobito u vrijeme Kandijskog rata kada je većina izbjegla, pa se jedan dio naselio u Šibenik i druga mjesta po primorju. Dio se stanovništva ponovno vratio u Prominu i prije oslobođenja od Turaka.
Mletačka je uprava potkraj sedamdesetoga i početkom osamnaestoga stoljeća popisivala pučanstvo u različite svrhe. Došli smo do nekih od tih popisa koji su pohranjeni u mletačkim arhivima u Veneciji (Mletačke je popise pučanstva u našim krajevima pribavio dr. Zdravko Doizdar), koji vjerojatno nisu cjeloviti, ali ukazuju na to da se u većini radi o žiteljima koji su preci onih koji i danas obitavaju u Promini.
Prominska sela i zaseoci čine zaokružene cjeline, pa ćemo i prezimena donijeti po tim obitavalištima.
Zbog administrativnih razloga sela i zaseoci su grupirani u određene cjeline (»kapitanije«), ali se to uvijek nije podudaralo s drugim podjelama i povezivanjima, osobito s onom sa pokapanje mrtvih.
U Promini su odavna tri groblja isključivo sa katolike i to u šamatorijima uz crkvu u Oklaju, Lukaru i Mratovu.
U Promini pravoslavni nisu imali ni crkva ni groblja, a mrtve su pokapali u groblju kod Svetog Arhanđela preko Krka. U novije vrijeme su nastala tri improvizirana pravoslavna groblja u Razvođu, Bobodolu i Lukaru, a u Razvođu je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, solidarnošću i prominskih katolika, podignuta prva pravoslavna crkvica na prominskom prostoru.
Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:

Nastavak slijedi uskoro.........

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Prominsko, prezime

- 19:13 - Komentiraj post (1) - Link posta

utorak, 01.05.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio

U Razvođu su 1735. popisana 22 roda s 48 obitelji te ukupno 322 stanovnika.

To su bili:

Bibić- 1 dim-1 član;
Boljanić- 1 obitelj –8 članova;
Cvitić- 1 obitelj –16 članova;
Čučić- 1 obitelj- 5 članova;
Dodić- 2 obitelji- 34 člana;
Duić (Dujić)- 5 obitelji- 25 članova;
Jakovljević- 2 dima- 2 člana;
Klepić- 3 obitelji – 24 člana;
Kulić- 2 obitelji- 18 članova;
Lacić-2 dima-2 člana;
Maleš- jedan uz dodatak Dodić- 3 obitelji- 16 članova;
Mirković- 5 obitelji – 34 člana;
Pantelić- 1 obitelj-6 članova;
Pokrajac- 6 obitelji- 44 člana;
Rajčević- 1 dim ( 1 rod u Velušiću);
Sekulić- 2 obitelji- 7 članova;
Stanić zvani Josić- 4 obitelji- 47 članova;
Skomalj- (kasnije Škovrlj)- 1 obitelj- 10 članova;
Suman- 1 dim- 1 član;
Vuković- 1 obitelj- 8 članova;
Vojčić- 1 obitelj- 5 članova;
Vaslaga- 1 obitelj- 8 članova;

Prema sudskim spisima u Razvođu se navode još obitelji Beršić i Tošić (1808-13.), te Tralić, Duvančić (s istoimenim zaseokom na imanjima Mirkovića i Stanića) i Manojlo (1828).

U Suknovcima je 1709. popisano 11 rodova s 18 obitelji te ukupno 178 stanovnika.

To su bili:

Bandalo- 3 obitelji- 32 člana;
Bilandžija- 2 obitelji- 15 članova;
Deves- 1 obitelj- 10 članova;
Duić- 3 obitelji- 27 članova;
Gečić- 1 obitelji- 13 članova;
Knežević- 1 obitelj- 4 člana;
Kovač (ević)- 1 obitelj- 10 članova;
Milković- 1 obitelj- 8 članova;
Vulić- 1 obitelj- 17 članova;
Čavčić- 2 obitelji- 20 članova;
Tolić (ranije zvan Antulov)- 2 obitelji 22 člana;

Tada su još tu živjeli Žepina (Džepina), Knežević i Jurinović, koji su preselili u Oklaj, i jedan Knežević koji je preselio u Nečven.
Takvo stanje je nepromijenjeno i u popisu iz 1735. godine.
No u sudskim spisima nastalim 1809-28, u Suknovcima nalazimo i slijedeće obitelji: Adžić, Agić, Barić, Dizdar ( od kojih je Luka Dizdar 1809. imao nadimak Pandža, i od tada se njegovi potomci tako prezivaju), zatim Konjević, Rančić, Pliskov, Sredoja, Zrilić i Žulj.

Ovi podaci ukazuju na svu složenost i zanimljivost istraživanja podrijetla prominskih obitelji. No oni ispravljaju neka dosadašnja pogrešna tumačenja i zaključke o njima.
Tek će nova istraživanja u arhivima Carigrada, Beča, Venecije, Rima i Budimpešte, od kojih su neka u tijeku, dati poneki novi podatak o našoj Promini i njezinim žiteljima u proteklih tisuću godina i odgovor na neka još otvorena pitanja.

Hvala!

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Eto dragi moji Prominci i posjetitelji promina.blog.hr –a , konačno sam završio sa prepisivanjem govora dr Zdravka Dizdara.
Nadam se da je ova tema bila zanimljiva za praćenje, te da ću jednog dana doći do još novih stranica posvećenih povijesti Promine, pisanih «perom» našeg Prominca povjesničara dr Zdravka Dizdara.

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Razvođe, Suknovci

- 20:52 - Komentiraj post (13) - Link posta

petak, 27.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

U Matasima je 1735. popisano 9 rodova s 19 obitelji te ukupno 110 stanovnika.

Bili su to:

Adamović- 1 stanovnika- 1 dim;
Ciganović-1 obitelj- 12 članova;
Dumiak-1 obitelj- 6 članova;
Fališijić (Validžić)- 4 obitelji- 18 članova;
Godina-1 obitelj- 2 člana;
Knežević- 1 obitelj-7 članova;
Svetina- 2 obitelji-13 članova;
Šundić- 1 obitelj- 12 članova;
Vučić- 7 obitelji- 39 članova;

Dio mjesta s obitelji Matas bio je iskazan u popisu stanovnika Bobodola, ali je u kasnijim popisima u sastavu mjesta Matasi.
Tako se u sudskim spisima iz 1816. spominju još u Matasima obitelji Barišić, Matas, Sangut i Zelić.

To je i posljednji spomen prezimena Matas, koje potom nestaje, ali očito je da se ono sačuvalo i danas u imenu mjesta.

Za Mratovo takav popis trenutno nedostaje.
No u sudskim spisima iz 1814-16. u njemu se navode ove obitelji:
Bakmaz, Dragarić, Džaja (Žaja), Čilaš, Martinović, Mlinar, Perica, Radas i Sičić.

U Nečvenu je 1735. popisano 18 rodova s 25 obitelji, te ukupno 182 stanovnika.

To su bili:

Benešić, Bilomavionić, Blažević, Bosić, Bračić, Burmanović, Burgnaćia, Dogan, Guberina, Katić, Miačić, Mihailović, Perinić, Perišić, Poić, Saksić, Šundov i Žepina (Džepina).

Prema sudskim podacima u Nečvenu su 1811-15 živjele još slijedeće obitelji:
Aralica, Perica, Sičić i Svetina.

Za Puljane popis trenutno nedostaje, a prema sudskim spisima nastalim između 1809. do 1815. g. Spominju se slijedeće obitelji:
Aralica, Bračić, Burnać, Crnogorac (1739), Čilis?, Dogan, Gojčeta, Maksim, Parać, Perica, Pokrovac, Šundov i Đižanusić?

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Matasi, Mratovo, Puljane

- 12:49 - Komentiraj post (3) - Link posta

srijeda, 25.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

U Lukaru je 1709. popisano 14 rodova i 32 obitelji, s ukupno 150 stanovnika.

Bili su to:

Klarišić- 1 obitelj- 7 članova;
Dizdar- 1 obitelj- 2 člana;
Draganić- 1 obitelj- 3 člana;
Fališijić (Validžić)- 3 obitelji- 8 članova iako imovinu nisu još podjelili;
Medić- 5 obitelji- 29 članova;
Milašević- 1 obitelj- 7 članova;
Novaković- 1 obitelj- 9 članova;
Panić- 2 obitelji- 7 članova;
Prgeša- 1 obitelj- 6 članova;
Perić- 2 obitelji- 20 članova;
Petropoljac Novak 1 obitelj- 3 člana;
Sarić- 3 obitelji- 37 članova-harambaša;
Scrbaz- 1 obitelj-2 člana;
Čulina- 7 obitelji-10 članova-imovinu nisu podjelili;

U Lukaru su još obitelji Duić, Vulić, Džepina (dvije) i Bielanović imale imovinu, ali nisu tu živjeli.

Nakon 100 godina, prema dokumentima, u Lukaru su živjele i slijedeće obitelji:

Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Novak, Parać, Stojanović i Vučić.

U Ljubotiću je 1735. popisano 7 rodova s 27 obitelji te ukupno 160 stanovnika.

To su bili:

Bilušić- 6 obitelji- 48 članova;
Klarić- 2 obitelji- 3 člana:
Jurić- 3 obitelji- 22 člana;
Knežević- 4 obitelji- 20 članova;
Lučić- 2 obitelji- 8 članova;
Vukiša- 2 obitelji- 11 članova;
Čavlina- 9 obitelji- 49 članova;

Posjede je tu imala i obitelj Brajković, ali nije tu živjela.
Prema sudskim spisima iz 1815. tu je živjela i obitelj Škrgić.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Lukar

- 21:19 - Komentiraj post (19) - Link posta

subota, 21.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio

U Čitluku je 1735. g. Popisano 25 rodova s 33 obitelji s ukupno 258 stanovnika.

To su bili:

Anić, Antolović, Bandalović, Bilonjić, Deves, Duić, Dumniak, Fališijić (Validžić), Kinjano, Geleđo, Godinović, Inkulco Jurinović, Knežević, Kovačević, Ljubičić, Marić, Miroslavić, Pešić, Radoević, Svetinović, Vuić, Vučić, Žiljević i Žepina (Džepina).

Tu su tada imali posjede Grgić, Perić, Prgeša, Sarić i Čulinović svi iz Lukara, ali u Čitluku nisu živjeli.

Treba reći da je Čitluk tada bio ne samo središte Župe Promina već i upravnih venecijskih vlasti zbog čega i nalazimo naprije navedene obitelji s talijaniskim prezimenima.

Prema sudskim spisima iz 1816-28.g u Čitluku se spominju još obitelji: Adamović, Čilaš, Duvnjak i Kardov.

U mjestu Fališ/i/jić-u (Validžiću), kasnijim Podima, uključenim u novije vrijeme većinom u sastav Čitluka, a manjim dijelom u sastav Oklaja, 1735. popisano je 10 rodova i 18 obitelji te ukupno 160 stanovnika.

To su bili:

Adamović-1 obitelj- 5 članova;
Dumiak- 1 obitelj – 8 članova;
Faližijić tj Validžić (koji su imali prve i glavne posjede u Lukaru)-3 obitelji-32 člana;
Fustarović- 1 obitelj- 10 članova;
Ivandina- 1 udovica;
Knežević- 1 obitelj- 20 članova;
Perić- 1 obitelj- 5 članova;
Godina- 1 obitelj- 7 članova;
Vucić- 6 obitelji- 41 član;
Svetina- 2 obitelji- 23 člana;

Tada su tu u Podima; Bandalo, Kuronja, Čavčić i Dizdar imali posjede ali nisu tu živjeli.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Čitluk, Podi

- 21:36 - Komentiraj post (12) - Link posta

petak, 20.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio

U Babodolu (Bobodolu) koji je uz današnji Bobodol tada u popisu 1709. obuhvaćao Marasovine i dio Matasa, popisano je 7 rodova i 24 obitelji s ukupno 165 stanovnika.

To su bili:

Bartan- 1 obitelj s 4 člana;
Ćorić-1 obitelj s 7 članova;
Janković-5 obitelji s 53 člana;
Matas-6 obitelji s 46 članova;
Miljezović-2 obitelji s 7 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Vranješević-4 obitelji s 33 člana;

Istodobno su tu imali posjede još obitelji Jurić i Čavlina, ali nisu tu živjele.

U popisu iz 1735. uz sve ranije rodove i obitelji nalazimo i dvije nove i to:

Jelinić-1 obitelj s 2 člana;
Klepo-1 obitelj s 5 članova;

Iz sudskih spisa iz 1809-15. nalazimo u zaseoku Marasovinama nastanjene obitelji Čavlina, Čulina, Jurić i Ujaković, dok su u Bobodolu Vranješevići skratili prezime i od 1815. pišu se samo Vranješ, a obitelji s prezimenom Matas su nestale, ali je ostalo u nazivu mjesta.

U Bogetiću (Bogatiću) prominskom 1735. popisano je 7 rodova s 21 obitelji i ukupno 99 stanovnika.

To su bili:

Bagić-4 obitelji s 21 članom;
Dogan-4 obitelji s 12 članova;
Gluić- 3 obitelji s 7 članova;
Parania-2 obitelji s 9 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Škarica- 3 obitelji s 21 članom;
Žepina (Džepina)-4 obitelji s 18 članova;

Dvadeset godina ranije u mjestu se spominje i obitelj Divić (Diviz), ali je više nema.
Na katarstarskom posjedu obitelji Gluić tada se navodi i posjed Svačica-što upućuje na stari plemićki rod Svačića, vladara Bogočina i Promine, od kojih je i posljednji hrvastki kralj narodne krvi Petar Svačić (1903-1097.) po kojem je na klub dobio ime.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Bobodol, Marasovine, Matase

- 21:32 - Komentiraj post (4) - Link posta

četvrtak, 19.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 2.dio

U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo 188 stanovnika, raspodijeljenih u 13 rodova (onih s različitim prezimenima) te 26 obitelji ( koje su imale svoj dim-tj. Kuću).

Bile su to obitelji:

Žulj-6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana;
Džepina-4 obitelji (Dijana, Lovre, Marka i Tomice) s 28 članova;
Marić-2 obitelji (Krisana i Marka) s 19 članova;
Plavšić zvan Dizdar-2 obitelji (Đardija/Andrije/ i Frane) s 18 članova;
Jurinović-1 obitelj (Krisana) s 12 članova;
Sredoe-1 obitelj (Frane Rančića zvanog Sredoe) s 10 članova;
Bandalo-3 obitelji (Jure, Martina i Tome) s 10 članova;
Blagoe-1 obitelj (Posana) s 9 članova;
Ljubičić- 1 obitelj (Marka) s 8 članova obitelji;
Rančić-1 obitelj(Đakoma) s 8 članova;
Lasić-1 obitelj (Stipana) s 5 članova
Kovačević- 1 obitelj (Vučena) s 4 člana.

Prema tom istom popisu u Oklaju su imali svoje posjede obitelji;

-Mate i Marka Antulova;
-Mihe Bandala;
-Petra i Frane Kneževića;
-Grge Vulića svi iz Suknovaca,
te Krisan i Ivan Sarić iz Lukara gdje su isti živjeli.

Popis iz 1735. uz naprijed navedene navodi u Oklaju i dvije nove obitelji i to;

-Ivana Žulja s 10 članova;
-Mate Bikića s 7 članova;

Dok kod Plavšića nestaje to prezime i ostaje im od tada pa sve do danas samo raniji nadimak Dizdar, kao novo prezime.

Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju.
To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime.

A tada, 1816., u Oklaju žive i obitelji s novim prezimenima i to:

-Bilandžić (Bilandžija),
-Ćorić
-Svetina.

U Babodolu (Bobodolu) koji je………

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Oklaj

- 20:32 - Komentiraj post (7) - Link posta

utorak, 17.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-Upoznajmo naš stari zavičaj 1.dio

Već sam pročitao dosta knjiga u kojima se barem malim dijelom spominje Promina.

Pomoću tih knjiga stvaram sebi sliku kako se i od čega živjelo u ovim našim krajevima, odakle se u Prominu dolazilo i gdje se iz nje odlazilo-iseljavalo.

Jedan mi je prijatelj jednom spomenuo kako naš povjesničar Dr Zdravko Dizdar ima jako puno dokumenata (20000 stranica teksta) vezanih uz prošlost Promine, te da će jednog dana objaviti knjigu s povijesnom tematikom vezanom uz prošlost Promine.
Jedva čekam tu knjigu koja će opisati bogatu prominsku povijest, koja se mnogima čini puno «tanja» nego što u stvari jeste.

Jutros mi je jedan prijatelj koji zna koliko me zanima prošlost Promine donio govor dr Zdravka Dizdara održan 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».
(Inženjeru hvala na pomoći…..)

Govor je prilično dug, tako da ću ga raspodijeliti u nekoliko postova.

Prvi dio govora dr Zdravka Dizdara održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Drage Prominke i Prominci te prijatelji Prominaca!

Neobično mi je drago da Vas mogu najsrdačnije pozdraviti na ovoj našoj tradicionalnoj prominskoj noći, koju s malim prekidom tijekom rata (1992-1997). održavamo od 11.01.1983.
Kako ne bismo zaboravili naše korijene to smo, prema odluci Izvršnog odbora Prominskog zavičajnog kluba «Petar Svačić», pri ovim susretima unijeli točku pod nazivom: «Upoznajmo naš stari zavičaj».
Do sada smo čuli čitav niz povijesnih značajki i zanimljivosti iz preko2000 godina pisane povijesti Promine.
Na zamolbu skupine naših Prominaca večeras ćemo Vas upoznati s prominskim obiteljima popisanim od venecijske vlasti 1709. i 1735. godine prilikom izrade katastra.

Mnogi od nas se pitaju od kada se njihove obitelji pojavljuju u Promini?

Dio odgovora daju nam i ovi venecijski popisi nastali nakon protjerivanja Turaka 1688. iz Promine.

U vrijeme njihovog nastanka završen je povratak malobrojnih izbjeglih Prominaca, ali i glavna seoba novog pučanstva u Promini tada krajem 17. i početkom 18. stoljeća .

Tada je u 11 prominskih naselja (bez Mratova i Puljana) popisano 133 roda podijeljenih u 291 obitelj s ukupno 1972 stanovnika, uglavnom katolika, pošto se pravoslavni u tim popisima ne spominju.

Od tada se u Prominu doseljava ili je napušta tek poneka obitelj.
Tako se potomci gotovo svih današnjih obitelji nalaze i na tim venecijskim popisima od prije gotovo tristo godina.

U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo………………

Nastavak u sljedećem postu….