Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio
U Razvođu su 1735. popisana 22 roda s 48 obitelji te ukupno 322 stanovnika.
To su bili:
Bibić- 1 dim-1 član;
Boljanić- 1 obitelj –8 članova;
Cvitić- 1 obitelj –16 članova;
Čučić- 1 obitelj- 5 članova;
Dodić- 2 obitelji- 34 člana;
Duić (Dujić)- 5 obitelji- 25 članova;
Jakovljević- 2 dima- 2 člana;
Klepić- 3 obitelji – 24 člana;
Kulić- 2 obitelji- 18 članova;
Lacić-2 dima-2 člana;
Maleš- jedan uz dodatak Dodić- 3 obitelji- 16 članova;
Mirković- 5 obitelji – 34 člana;
Pantelić- 1 obitelj-6 članova;
Pokrajac- 6 obitelji- 44 člana;
Rajčević- 1 dim ( 1 rod u Velušiću);
Sekulić- 2 obitelji- 7 članova;
Stanić zvani Josić- 4 obitelji- 47 članova;
Skomalj- (kasnije Škovrlj)- 1 obitelj- 10 članova;
Suman- 1 dim- 1 član;
Vuković- 1 obitelj- 8 članova;
Vojčić- 1 obitelj- 5 članova;
Vaslaga- 1 obitelj- 8 članova;
Prema sudskim spisima u Razvođu se navode još obitelji Beršić i Tošić (1808-13.), te Tralić, Duvančić (s istoimenim zaseokom na imanjima Mirkovića i Stanića) i Manojlo (1828).
U Suknovcima je 1709. popisano 11 rodova s 18 obitelji te ukupno 178 stanovnika.
To su bili:
Bandalo- 3 obitelji- 32 člana;
Bilandžija- 2 obitelji- 15 članova;
Deves- 1 obitelj- 10 članova;
Duić- 3 obitelji- 27 članova;
Gečić- 1 obitelji- 13 članova;
Knežević- 1 obitelj- 4 člana;
Kovač (ević)- 1 obitelj- 10 članova;
Milković- 1 obitelj- 8 članova;
Vulić- 1 obitelj- 17 članova;
Čavčić- 2 obitelji- 20 članova;
Tolić (ranije zvan Antulov)- 2 obitelji 22 člana;
Tada su još tu živjeli Žepina (Džepina), Knežević i Jurinović, koji su preselili u Oklaj, i jedan Knežević koji je preselio u Nečven.
Takvo stanje je nepromijenjeno i u popisu iz 1735. godine.
No u sudskim spisima nastalim 1809-28, u Suknovcima nalazimo i slijedeće obitelji: Adžić, Agić, Barić, Dizdar ( od kojih je Luka Dizdar 1809. imao nadimak Pandža, i od tada se njegovi potomci tako prezivaju), zatim Konjević, Rančić, Pliskov, Sredoja, Zrilić i Žulj.
Ovi podaci ukazuju na svu složenost i zanimljivost istraživanja podrijetla prominskih obitelji. No oni ispravljaju neka dosadašnja pogrešna tumačenja i zaključke o njima.
Tek će nova istraživanja u arhivima Carigrada, Beča, Venecije, Rima i Budimpešte, od kojih su neka u tijeku, dati poneki novi podatak o našoj Promini i njezinim žiteljima u proteklih tisuću godina i odgovor na neka još otvorena pitanja.
Hvala!
dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».
Eto dragi moji Prominci i posjetitelji promina.blog.hr –a , konačno sam završio sa prepisivanjem govora dr Zdravka Dizdara.
Nadam se da je ova tema bila zanimljiva za praćenje, te da ću jednog dana doći do još novih stranica posvećenih povijesti Promine, pisanih «perom» našeg Prominca povjesničara dr Zdravka Dizdara.
Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Razvođe, Suknovci
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
