_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

srijeda, 28.09.2011.

Novim asfaltom kroz Validžiće - Čitluk, Promina 2011. - YouTube Malo tko nije primjetio da je od centra Oklaja do kuće Šime Validžića postavljen novi sloj asfalta u punom profilu. Ali, zahvaljujući "prominskom zetu", dio tog obnovljenog puta možete pogledati na youtube-u. P.S. (Nadam se da se autor ne ljuti na objavi ovog filmića) Oznake: Čitluk

nedjelja, 25.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio –Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol... Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629522641/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-9-dio-citluk.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Matasi Matasi su složeno selo od četiri naselja, tri izborne jedinice i tri škole. Ljubotić, Bobodol, Marasovine i Matasi. Naziv Matasi dolazi od Mate, Matija hipokoristik Matas i plural Matasi. Ljubotić i Bobodol su stari toponimi iz predturskog vremena i oba su vezana za Krku. Ljubotić govorno se čulo Libotić i upravo od toga izvodimo naziv. Liba je voda, gdje se voda liba, ljulja (slovo Ij nije postojalo do druge polovice 19. st.). Prije pola stoljeća na slobodnom prostoru ispod nove škole slavio se Stipandan, drugi dan Božića i svi žitelji i gosti bi se tu slegli i uz molitvu , pjesmu i kolo se zabavljali. Molitvu je predvodio Ivica Bilušić (Amerikanac). Bobodol pravoslavno naselje i Marasovine katoličko imali su na pola puta školu i mjesto okupljanja. Tih godina najbliža kuća školi je Bavrk nekoliko stotina metara daleko gdje sam zimi slao učenika po glavnicu vatre! Bobodol - Postoji predio na Krki koji se zove Babin dol od toga i naziv naselja. Marasovine se može samo pretpostavljati. Maras je rašireno prezime u Dalmaciji, međutim s nazivom ovog toponima nema vezu, jer su to prezimena kao Ivas, Bujaš, Aras itd. Postoji u južnoj Turskoj mjesto Maras sjedište vilajeta. (14) U Ljubotiću najbrojniji su Bilušići, koji su živjeli i u turska vremena. Neki su se iselili na početku Morejskog rata i pretpostavljam da su to Biluši u Čisti Velikoj (bili, bil - uš, ušić). Petar Bilušić se spominje u pjesmarici A.Kašića Miošića kao junak od Promine, a Bone Bilušić 1766. - 1815. kao vrstan teolog i pripovjedač. Prezime Pižić izvodimo od talijanskog jezika piz - je težina, talijanskog je podrijetla kao i Škarpa - kosina odronak. Karage iz turskog jezika, a znači Crni aga, dok Keviće izvodimo od keva -hebrejski žena, majka. Prezime Lučić je nastalo od luč, luča praslavenskog podrijetla i vrlo je rašireno u raznim oblicima kao prezime i ime mjesta u Bosni i Hercegovini. Prezime Gazić iz hrvatskog jezika gaz, plićak. Veća zajednica živi oko Zadra. Prezime Vranješ izvodimo iz praslavenskog jezika od osnove vran-crn i upotrebljava se na širokom prostoru kod slavenskih naroda u raznim oblicima. Prezime Jelenići dolazi od jelen. Prezime Šangut složenica šan u turskom jeziku znači glas, slava, popularnost, ugled, a gut u njemačkom znači dobar. Na našem prostoru ovo prezime je moglo nastati u početku 19. stoljeća. Zajednica Barišića živi u Marasovinama, a nalazi se i u Matasima izvodimo ga od imena Bariša, koje se često spominje u ranijim stoljećima. Tarabarići su turskog podrijetla, a znači tarabe, plot, prepreke. Zelići kao pojam u hrvatskom jeziku zele - zelenje, trava, a postoji i drugi pojavni oblici. Bilušić -119/15 Jurić -71/13 Markić -23+2/4+1 Karaga -35/4 Kević- 27/7 Škarpa- 38/6 Pižić -8/3 Lučić -8/1 Parać- 5/1 Gazić -3/1 Čavlina -61/8 Janković -140/25 Vranješ -25/5 Jelenić -19/3 Zelić -118/20 Barišić -92/16 Tarabarić -33/5 Maglica -12/3 Ujaković -6/1 Grgurević -24/6 Šangut- 6/2 Z a b i I j e š ke 14. Enciklopedia Italiana str.206,sv.XII. Roma, 1934. a) Ne može se isključiti pretpostavka da je pojam iz talij.jezika marasca vrsta višnje tim više što se razmišljalo da se Luke zasade tom kulturom, ali je prevagnula vrba za rad Korpare u Oklaju pedesetih godina. Nastavlja se… Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Matase, Ljubitić, Bobodol, Zelići

petak, 23.09.2011.

Prezimena u Čitluku 1948 godine i 2011 godine Prethodni post na temu prezimena u Čitluku je: „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 9 dio Čitluk“ Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629522641/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-9-dio-citluk.html Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Čitluku živjele obitelji sa sljedećim prezimenima: Validžić 134/21 Bronić 39/5 Kardov 14/2 Dunjak 32/4 Zelić 14/2 Duvnjak 9/1 Vucić 115/15 Knežević 67/15 Gojčeta 116/21 Barišić 12/1 Bilušić 3/1 Svetina 49/9 Đak 5/1 Budanko 45/11 Ukupno 654 stanovnika, živjelo je u 109 „dimova“, odnosno obitelji, i svi su bili katolici. Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena bila su: 1. Ante 2. Ivan 3. Josip 4. Slavko 5. Ivica 6. Marko 7. Mirko 8. Zvonko 9. Branko 10. Željko 11. Ive 12. Mile 13. Petar 14. Tomislav 15. Vlade 16. Zdravko 17. Drago 18. Joso 19. Marinko 20. Mate Najčešća ženska imena bila su: 1. Marija 2. Ivana 3. Ana 4. Anita 5. Marina 6. Katarina 7. Josipa 8. Marica 9. Martina 10. Vesna 11. Nada 12. Manda 13. Ika 14. Kristina 15. Mirela 16. Beata Iwona 17. Diana 18. Maša 19. Slavka 20. Tina Prema istom izvoru, prezimena su 1948 godine u Čitluku bila su: 1. Validžić 2. Vucić 3. Gojčeta 4. Knežević 5. Duvnjak 6. Svetina 7. Bronić 8. Kardov 9. Barišić 10. Budanko 11. Dujić 12. Guloja-Vucić 13. Djak 14. Gašparac 15. Matas 16. Sekulić 17. Vucić-Guloja 18. Vucić-Krivić 19. Zelić Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Čitluk sljedeće podatke o prezimenima i imenima: 1. Kardov 2. Barišić 3. Gojčeta 4. Bronić 5. Knežević 6. Vucić 7. Zelić 8. Budanko 9. Duvnjak 10. Validžić 11. Burić 12. Jurenović 13. Karlo 14. Kulović 15. Matas 16. Svetina Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 654 stanovnika na samo 113 stanovnika (skoro 6 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena: 1. Dunjak 2. Bilušić 3. Đak (Vjerojatno se posljednji živući Đak nije „odazvao“ popisivačima) 4. Dujić 5. Gašparac Od novih prezimena prema imehrvatsko.net, koliko vidim imamo: Kulović, Karlo, Jurenović, Burić. Najpopularnija muška imena u Čitluku 2011 godine su: 1. Ivan 2. Josip 3. Tomislav 4. Ante 5. Branko 6. Slavko 7. Denis 8. Drago 9. Filip 10. Ive 11. Joso 12. Krešo 13. Marinko 14. Mario 15. Marko 16. Mate 17. Mirko 18. Rajko-Slavko 19. Stanko 20. Stipe Najpopularnija ženska imena u Čitluku 2011 godine su: 1. Ana 2. Jeka 3. Marica 4. Marija 5. Milena A sad malo više informacija o prezimenima u Čitluku koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine: Kardov Podrjetlo Pretežito hrvatsko prezime Kardov vuče podrijetlo iz okolice Knina. Raspostranjenost (Nema podataka) Barišić Podrjetlo Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio. Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin. Migracije Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu. Raspostranjenost Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190). Gojčeta Podrjetlo Gojčete su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Gojčeta u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Gojčeta. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gojčeta u oko pedeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Najveća migracija Gojčeta u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Gojčete su prisutne u šest hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 17 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Velikoj Gorici (6), Čitluku kraj Knina (6), Sesvetama kraj Zagreba (6) i u Kninu (5). Bronić Podrjetlo Bronići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bronića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bronić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bronića u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu. Migracije Najveća dva migracijska pravca Bronića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb. Raspostranjenost Bronići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Oklaju kraj Knina (35), Zadru (20), Zaprešiću (7) i u Splitu (6). Knežević Podrjetlo Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Prezime izvedeno iz naziva zanimanja - tituli "Knez" + -ević. Glavar knežine (seoske administrativne jedinice, Srbija, Hercegovina) seoski starješina; osoba koja je obnašala neku dužnost upravnu dužnost, npr. seoskog starješine, ali i viših službi. Migracije Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250). Vucić Podrjetlo Vucići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Vucića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vucić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vucića u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Vucića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Rijeku, iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Vucići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 31 općini i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (35), Slavonskom Brodu (25), Zadru (25) i u Oklaju kraj Knina (15). Zelić Podrjetlo Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split. Raspostranjenost Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80). Budanko Podrjetlo Prezime Budanko nose Hrvati, dobrim dijelom iz Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko sto Budankovih u više od četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devedeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao. Migracije - Raspostranjenost Budankovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 21 naselju, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Oklaju kraj Knina (15), Splitu (10), Labinu (5) i u Velikoj Gorici (4). Duvnjak Podrjetlo Prezime Duvnjak u pravilu nose Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz okolice Duvna te okolice Vrlike (Garjak). Vrlo rijetko su i Srbi (iz okolice Belišća). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Šipovo, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Duvnjak. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Duvnjaka u oko šestopedeset domaćinstava (229. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas učetverostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Duvnjaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb te iz Šipova (BiH) i Livna (BiH) u Kaštela. Raspostranjenost Duvnjaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 138 općina i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Đakovu (140), Splitu (100), Solinu (90) i u Osijeku (70). Validžić Podrjetlo Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava. Migracije Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek. Raspostranjenost Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20). Burić Podrjetlo Burići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Rovinja, a prema nekim izvorima iz Ravnog (BiH), ili Crne Gore. Razmjerno najviše Burića u proteklih sto godina rođeno je u Mirlović Zagori kraj Drniša, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Burić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Burića u oko tisuću domaćinstava (106. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu. Migracije Glavni migracijski pravci Burića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Kanfanara u Pulu, iz Trebinja (BiH) u Dubrovnik te iz Lukavca (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Burići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 181 općini i 310 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (250), Pregradi (110), Puli (100) i u Rijeci (90). Jurenović Podrjetlo Pretežito hrvatsko prezime Jurenović vuče podrijetlo iz okolice Knina. Karlo Podrjetlo Prezime Karlo nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Klanjca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Karaliću kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Karlo. U Hrvatskoj danas živi oko sto Karla u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije - Raspostranjenost Karle su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (35), Splitu (20), Vodicama (6), Drinovcima kraj Drniša (6) i u Zaprešiću (5). Kulović Podrjetlo Kulovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Siska, a mogu biti i Srbi (iz Petrinje) kao i Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kulovića u proteklih sto godina rođeno je u Sisku. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kulovića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije - Raspostranjenost Kulovići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 23 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Sisku (20), Zagrebu (15), Luščanima kraj Petrinje (7), Splitu (7) i u Jabukovcu kraj Petrinje (6). Matas Podrjetlo Matasi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Matasa u proteklih sto godina rođeno je u Kladnjicama kraj Kaštela, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Matas. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Matasa u oko tristopedeset domaćinstava (453. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Glavni migracijski pravci Matasa u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lećevice i Unešića u Split te iz Lećevice u Solin. Raspostranjenost Matasi su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 78 općina i 118 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (300), Zagrebu (100), Kaštel Starom kraj Kaštela (100), Solinu (70) i u Hrvacama kraj Sinja (40). Svetina Podrjetlo Svetine su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Svetina u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Svetina. U Hrvatskoj danas živi oko sto Svetina u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Najveća dva migracijska pravca Svetina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb. Raspostranjenost Svetine su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (70), Osijeku (15), Splitu (10), Oklaju kraj Knina (7) i u Varaždinu (5). Dunjak (Nema podataka) Bilušić Podrjetlo Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu. Raspostranjenost Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25). Sekulić Podrjetlo Sekulići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Like, a često su i Srbi Petrinja). Razmjerno najviše Sekulića u proteklih sto godina rođeno je u Lovincu kraj Svetog Roka, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sekulić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Sekulića u više od šestopedeset domaćinstava (259. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Glavni migracijski pravci Sekulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lovinca, iz Gospića te iz Banja Luke BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Sekulići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 141 općini i 223 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Rijeci (80), Slavonskom Brodu (70), Osijeku (60) i u Sisku (60). Gašparac Podrjetlo Prezime Gašparac nose Hrvati, dobrim dijelom iz Delnica. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Beloj Vodici kraj Delnica, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Gašparac. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Gašparaca u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas čak nešto i smanjio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Gašparaca u prošlom stoljeću zabilježena su iz Ravne Gore u Zagreb te iz Čabra u Rijeku. Raspostranjenost Gašparci su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 46 općina i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Delnicama (70), Rijeci (60), Sesvetama kraj Zagreba (25) i u Kravarsku kraj Velike Gorice (25). Djak Podrjetlo Prezime Djak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Srednje Bosne. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u srednjebosanskoj općini Novi Travnik, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Djak. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Djaka u više od šezdesetpet domaćinstava. Migracije Glavni migracijski pravci Djaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novog Travnika (BiH) u Karlovac, iz Travnika (BiH) u Brestovac te iz Novog Travnika (BiH) u Plaški. Raspostranjenost Djaci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 37 općina i 53 naselja, pretežito u seoskim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Špišić Bukovici kraj Virovitice (15), Tušiloviću kraj Karlovca (15), Zagrebu (15), Novom Vinodolskom (15) i u Trnovitičkom Popovcu kraj Garešnice (10). Đak Podrjetlo Prezime Đak nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz okolice Požege. Dujić Podrjetlo Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45). Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam: Link: http://imehrvatsko.net/ Zaboravio sam navesti da sam već o prezimenima u Čitluku pisao pod sljedećim linkovima: Prominski vidici i sudbine IV dio Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625993982/prominski-vidici-i-sudbine-iv-dio.html Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622516939/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-4dio.html Oznake: Prominsko prezime, Čitluk

ponedjeljak, 19.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 9 dio Čitluk Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629510529/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-8-dio-puljani.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Čitluk Naziv sela potječe iz turskog vremena i jezika, a znači zemljišni posjed - dobro. Spominje se 1647. godine na početku Kandijskog rata i predstavnik sela je Marko Omelić. Omelići su se iselili , nastavili su živjeti u Primorju. Poslije oslobođenja od Turaka, Čitluk postaje središnje selo Promine. Tu je osnovana 1690. godine župa Promina. U selu su najbrojniji Validžići, što izvodimo iz turskog jezika - upravitelj vilajeta naselja. Spominju ih u 18. stoljeću u pjesmarici Andrije Kačića Miošića i to hrabru braću Marka i Juru Validžića. Podrijetlo u svim svojim radovima ističe MirkoValidžić - Ćelkanović svećenik.profesor i pjesnik, rođen 1920. godine umro 1998. Ili u stihu ili u prozi njegovi junaci su sudbinski vezani za rodnu grudu. Oni su mučenici, patnici, vjernici, vrlo ponosni, pošteni ljudi koji žive život i uživaju u siromaštvu. Prezime Kardov je iz turskog jezika, a znači kardo - rođak, prijatelj. Za prezime Vucići koji su živjeli u tri zaseoka Guloje, Bojani i Krivici od više pretpostavki uzet ćemo mali vuk - vuci. Isto je prezime Vučić. Prezime Gojčeta možemo izvesti od gojan - debeo, odebljao, a Gojko je i muško ime u 16. st. Duvnjaci po jezikoslovcima bi trebalo izvesti od Duvno isto to bi važilo i za Duvančiće, jer se navodi da su podrijetlom od Duvna (Veliki rječnik HS). Prezime Knežević je vrlo rasprostranjeno i izvodimo ga od časnog društvenog položaja knez. Međutim zaselak gdje žive Kneževići i drugi zovu se Čolaci. Čolak je u turskom jeziku kljast, čovjek bez ruke. Prominska visoravan spušta se blago od Oklinka do Poda pa je tako ovaj toponim pošumljenog krša dobio ime. Katastarski je podijeljeno na sela Mratovo, Čitluk i Oklaj. Sva tri dijela su bila naseljena. Mratovski i Oklajski su bili torovi: Đumlijini torovi, Radasovi torovi, Krpušin tor, a Oklajski Brunini (Bronići) tor, Ćorića tor. Čitlučki dio Poda je funkcionirao kao selo, nešto poslije su imali i školu. Tu su zaseoci Kerani (Validžići), ker je u turskom jeziku pas, zatim Svetine koji čine dva zaseoka Ševići i Burići i najistaknutiji Duvnjaci. Prezime Budanko izvodimo od budan, mjesto u Hercegovini: "Ja spavam, a srce je moje budno" (13) Validžić 134/21 Bronić 39/5 Kardov 14/2 Dunjak 32/4 Zelić 14/2 Duvnjak 9/1 Vučić 115/15 Knežević 67/15 Gojčeta 116/21 Barišić 12/1 Bilušić 3/1 Svetina 49/9 Đak 5/1 Budanko 45/11 Ukupno: 654/109 Kat. 654 Z a b i I j e š ke 13. HS rječnik sv. I. str. 709, Zagreb, 1880-1882. Nastavlja se… Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Čitluk

petak, 16.09.2011.

Prominska stradanja u Domovinskom ratu 16.09.1991-16.09.2011 Prije točno dvadeset godina, 16.09.1991 godine negdje oko 16:00 sati (premda mi se u glavi vrti i 15:20 sati) pale su prve granete na Seline, na Oklaj....Poginuli su prvi Prominci, Prominke, na svojoj rodnoj grudi...u svojim kućama...u svojim crkvama.... Datum je to koji će povjesničari vjerojatno jednog dana označiti kao prijeloman, sudbonosan za budućnost Promine. Datum je to do kojeg je većina Prominjana vjerojatno rat doživljavala kao priču koja se odvija negdje drugdje, nešto što je daleko od nas, nešto što se događa nekom drugom na TV-u. Jedno granatiranje je promjenilo živote oko 2000 tadašnjih stanovnika. Preko noći promjenilo se sve.... Pjesma Zdravka Perića-Cecan možda najbolje opisuje to vrijeme: TEŠKI DANI, MOJI PROMINJANI Ponediljak, šesnaest devetoga o stradanju za miloga Boga. Počelo je od Grabića Šime na Brljanu kad je stavlja mine. Jedna greška Pavla komandira, zato mina kobno eksplodira. Ubi Šimu ni kriva, ni dužna, sva obitelj ostade mu tužna. Odma zatim u četiri sata, poginuše i Mate i Kata. Po Promini diže se prašina, od granata i od pustih mina. Jedna pade na vrata od crkve, da ubija i žive i mrtve. Od gelera četničke rakete, tu poginu i nevino dijete. Od strahote ništa se ne vidi, jadni narod u skloništu sidi. Plače narod i duboko diše, mili Bože ´oćel´ stati više. Svak se krsti i zaklinje Boga, ´ocel´ glavu izvući iz ovoga. Božja pomoć nije izostala, stihija je domalo pristala. Iziša je narod iz skloništa, šta da radi, niko ne zna ništa. Neko trpa dicu u aute, pa se kreće na žalosne pute. Drugi pješke idu priko brda, ali pravac niko ne zna kuda. Mi u Oklaj, nigdi nikog nema, mili Bože, šta li nam se sprema. Nastavak pjesme pod linkom: http://promina.blog.hr/2006/09/1621555741/1609199116092006.html Prisjetimo se danas svih onih koji su dali ono najvrjednije što su mogli dati za slobodu-svoj vlastiti život. Poginuli Prominci u Domovinsko-obrambenom ratu(1991.-1995.) (Izvor podataka - web stranici Župe svetog Mihovila Promina Link: http://zupapromina.com/index.php?option=com_content&view=article&id=49:poginui&catid=35:iz-povijesti&Itemid=53 Poginuli vojnici iz Promine u Domovinsko-obrambenom ratu (1991.-1995.) 1991 ŽULJ, JOSIP (Bili) Krstin-Stjepanov, rođen u Oklaju 3. VIII. 1952., poginuo prilikom granatiranja Lišana 10. VII. 1991. ZRILE, ANTE (Toni) Ivanov, rođen u Suknovcima 5. X. 1951., poginuo u Posavini 13. XII. 1991., sahranjen na Mirogoju. ČAVLINA, BORIS Stankov, rođen u Rijeci 23. IX. 1961., poginuo u Perušiću 26. XII. 1991., a sahranjen na Drenovi u Rijeci. DUJIĆ, ANTE (Rejo) Ivanov, rođen u Razvođu 17. X. 1952., pričuvni policajac, poginuo u Žitniću od Jugo-srpske vojske 18. IX. 1991. kada se htio vratiti u Drniš izvesti svojeg starog oca. DUVANČIĆ, ANTE (Toni) Antin, rođen u Razvodu 3. IX. 1971., poginuo pri pokušaju oslobađanja Drniša 28/29. IX. 1991. KNEŽEVIĆ, DARKO Ivanov, rođen u Kninu 5. n. 1971., poginuo pri pokušaju oslobađanja Drniša 28/29. IX. 1991. VUCIĆ, DAMIR Milin, rođen u Drnišu 12. VI. 1969., poginuo kad su namjeravali osloboditi Drniš 28/29. IX. 1991. DUVANČIĆ, DRAŽEN, rođen u Vinkovcima 18. XI. 1966., poginuo 3. X. 1991. i sahranjen u Vinkovcima. DUVANČIĆ, PETAR Josipov, poginuo 25. X. 1991. i sahranjen na Mirogoju u Zagrebu 1992 ČAVLINA MARKO, rođen 25. VIII. 1962., poginuo na dubrovačkom ratištu u proljeće 1992 ZELIĆ, VELJKO Nikolin, rođen u Matasima 24. IX. 1970., poginuo na dubrovačkom ratištu u ljeto 1992. ĐOMLIJA, ŽELJKO Milin, rođen u Mratovu 1. III. 1958., poginuo u Bosanskom Brodu 14. X. 1992. BRONIĆ, BOŽENKO Milin, rođen u Oklaju 24. XU. 1965., poginuo u Čitluku-Podi 27. XI.1992., s njime je poginuo i Željko Ujaković. UJAKOVIĆ, ŽELJKO Nikolin, rođen u Lukaru 4. III. 1963., poginuo 27. XI. 1992. skupa s Boženkom Bronić. JURIĆ, DALIBOR Antin, rođen u Matasima 1. IX. 1970., poginuo na dubrovačkom ratištu krajem 1992. 1993 SIČIĆ, ŽELJKO Josipov, rođen 17. VIII. 1965., njegovi žive u Solinu, poginuo na dubrovačkom ratištu 19. IV. 1993. KARDOV, ANTE Antin, rođen 3. VII. 1956., u mraku naletio s automobilom i poginuo u Miljevcima 21. VI. 1993. KONJEVIĆ, DRAGO Markov, rođen u Suknovcima 6.1. 1950., nađen mrtav između Visovca i Rupa nakon mjesec dana, a pri sebi je imao "Slobodnu Dalmaciju" od 2. VIII. 1993., pa se pretpostavlja da je tada poginuo, sahranjen u Šibeniku, smrtni ostaci preneseni kod Gospe Catrnjske. 1994 TOŠIĆ, MARKO Ivanov, rođen u Razvođu 26. V. 1962., poginuo 23. XII. 1994., sahranjen na Lovrincu u Splitu. 1995 JUKIĆ, RAJKO Ivanov, ranio se bombom na Badnju večer 1995. i umro od posljedica u bolnici u Šibeniku 3. I. 1996. Ubijeni civili u Domovinsko-obrambenom ratu: 1991 BURNAC, MATE (Maćo) Ivanov, rođen u Selinama (Puljane) 15. XI. 1926., poginuo od granate u Selinama 16. IX. 1991. POKROVAC, KATA Paškina, udova Matina, rođena u Puljanima 4. X. 1920., poginula prilikom granatiranja Puljana 16. IX. 1991. POKROVAC, MARIJA Josipova, rođena u Kninu 16. IX. 1979., poginula u Oklaju kraj crkve Sv. Mihovila za vrijeme granatiranja prominskih sela 16. IX. 1991. VEROVIĆ, MARIJA Paškina, udova Božina, rođena 13. V. 1911., poginula prilikom granatiranja Puljana 16. IX. 1991. POKROVAC, MARKO Antin, rođen u Selinama 11. III. 1940., zadužen da bolnička kola izvuče iz kanjona Čikole i da ih doveze u ambulantu Unešić, ubijen od četnika na putu Drniš -Šibenik iz među Pakova Sela i Pokrovnika 20. IX. 1991. PERICA, MILE Paškin (Džajičin), rođen u Nečvenu 10. VII. 1944., nagazio na minu postavljenu između Puljana i Nečvena u studenom 1991. i poginuo, ne zna mu se za grob. DUJIĆ, MARKO Ivanov, rođen u Suknovcima 31. 12. 1927., nakon što je uzeo svoju ušteđevinu iz banke u Kninu nađena je obješen o stablo u svojem dvorištu u prosincu 1991. ČAVLINA, MARIJA Markova, žena Paškina, majka poginulog vojnika Marka Čavline (pod brojem 3.) nađena obješena ispred svoje kuće -vjerojatno mučena jer su joj tri sina bila u Hrvatskoj vojsci. (godina stradanja nepoznata nap.a) 1992 DUVANČIĆ, IVAN (Ivac) Markov, rođen u Razvodu 28. II. 1914., ubijen na kućnom pragu između 25. I 30. VI. 1992. DUVANČIĆ, ANA Milina, udova Paškina, rođena u Trbounju udana u Razvode, bježeći iz sela nagazila na Ininu i poginula između 25. i 30. VI. 1992. DŽAPO IVAN, Ivanov, rođen u Oklaju 14. VIII.1912., ubijen od "krajinske milicije" na području Oklaja 15. XII. 1992. DŽEPINA, MARIJA-MARA Markova, udova Antina, rođena u Bogatićima 5. X. 1929., poginula nagazom na podmetnutu minu pored vlastite kuće u rujnu 1992. DŽAJA, KRSTE Antin, rođen 10. I. 1928., nagazio na minu 27. XI. 1992., odveden u Knin pa u Beograd, umro od posljedica u Primoštenu u prenoćištu Marina Lučica 25. VI. 1996., sahranjen u Mratovu 28. VI. 1996. 1993 PERICA, ANTE (Patić) Matin, rođen u Mratovu 25. X. 1924., ubijen od četnika u vlastitoj kući 19.1. 1993. ARALICA, MARKO Filipov, rođen 17. XI. 1911., pretučen i sutradan umro od posljedica u siječnju 1993., sahranjen u Mratovu. VUCIĆ, IVAN (Prcak) Matin, rođen u Čitluku 22. VII. 1915., bačen živ u bunar od četnika Arkanovaca tijekom veljače 1993. VUCIĆ, KATA Paškina, žena Ivanova, rođena u Oklaju 7. X. 1914., ubijena sa svojim mužem i bačena u bunar. VUCIĆ, MARIJA (Maša) Antina, žena Matina, rođena u Mratovu 1914., ubijena sa svojim mužem i bačena u bunar. VUCIĆ, MATE (Bili) Matin, rođen u Čitluku 3. V. 1911., bačen u bunar tijekom veljače 1993. BANDALO, ANA Josina, udova Mij atova , rođena 16. VI. 1920., vjenčana 20. VI. 1941., umrla početkom 1993. pod nepoznatim okolnostima (istodobno kad je bio pokolj u Pu1janima 2. II. 1993., sahranjen kraj Sv. Mihovila. BRAČIĆ, ANA-MANDA Džajina, žena Ivanova, rođena 13. VI. 1921., ubijena u Puljanima u svojoj kući 2. II. 1993., kada se njih petero skupilo i smišljalo kako će bježati iz sela pred četnicima. BRAČIĆ, BOŽE-KRSTE Ivanov, rođen u Puljanima 23. II. 1940., ubijen ispred svoje kuće 2. II. 1993. BRAČIĆ, IVAN (Bećarić) Lukin, rođen u Puljanima 16. II. 1914., ubijen zajedno sa svojom suprugom i još troje susjeda u svojoj kući 2. II. 1993. BRAČIĆ, MARICA (Ivaljeva) Petrova, udova Ivanova, rođena u Oklaju 26. III. 1926., a udana u Puljane, ubijena u kući Ivana Bračić (Bećarića) 2. II. 1993. PARAĆ, ANA Markova, žena Pavlova, rođena u Lukaru 24. XII. 1928., ubijena u kući Ivana Bračića (Bećarića) 2. II. 1993. PARAĆ, JOSIP (Miran) Ilijin, rođen 14. X. 1919., ubijen u svojoj kući od četnika u utorak oko 20 sati 2. II. 1993., sahranjen u subotu, ne zna se gdje. PARAĆ, KAJA (Ćivinica) Mijatova, udova Nikolina, rođena u Puljanima 1. IV. 1928., invalid, nepokretna, zaklali je četnici Arkanovci u njezinoj kući 2.II. 1993. PARAĆ, PAVAO Paškaljev, rođen u Puljanima 1. IV. 1923., ubijen u kući Bračić Ivana (Beća-rića) 2. II. 1993. DUVANČIĆ, MARIO Josin, rođen 1962., živjeli u Vukovaru, nije izišao iz Vukovara, ne zna se za njega. ĐAK, ANA Matina, udova Paškina, rođena 25.1. 1906., umrla pod nepoznatim okolnostima 1993. DŽAJA, ANTE (Klice) Milin, rođen 25. VII. 1980., poginuo u svom stanu na Šubićevcu u Šibeniku prilikom granatiranja Šibenika zajedno sa svojim ocem i djedom 2. III. 1993. DŽAJA, IVAN (Goso) Antin, zaselak Klicići, rođen 3. X. 1913., poginuo zajedno sa svojim sinom i unukom u sinovom stanu na Šubićevcu u Šibeniku prilikom granatiranja Šibenika 2. III. 1993. DŽAJA, MILE (Klice) Ivanov, rođen 18. II. 1952., poginuo u svom stanu na Šubićevcu u Šibeniku zajedno sa svojim ocem i sinom 2. III. 1993. JUKIĆ, MARKO-JOSIP Markov, rođen 14. III. 1938., ubijen 15. III. 1993., pokopan u vrtu pokraj kuće u Razvođu, nećak Ivan Vukušić poslije oslobođenja prenio je posmrtne ostatke kraj Gospe Čatranjske. VUCIĆ, TOMICA udova Matina, oko 73 godine, ubijena kod ovaca 24. III. 1993., pokopana kod Sv. Martina u Mratovu, prenesena u Oklaj kod Sv. Mihovila. BIBIĆ, MARTINA Zdravkova, rođena u Zadru 28. XII. 1984., poginula u Zadru od granate 28. III. 1993. AGIĆ, ROKO Josipov, rođen 10. U. 1925., umro od posljedica batinanja u kninskom zatvoru 6. IX. 1993., sahranjen kod Gospe Catrnjske. SARIĆ, MARIJA-ZORKA Antina, udova Andrijina, rođena u Mratovu 10.1.1937., udana u Lukar, zaselak Drage, ubijena 10. VI. 1993., zamotana u deku (pokrivač) i bačena u bunar. KARAGA, ANTE (Malac) Antin, rođen u Ljubotiću 12. III. 1923., ranjen u svojem dvorištu od krajinske milicije, odveden u bolnicu, umro na putu 16. VI. 1993. ZELIĆ, JOSIP (Jokan) Ilijin, rođen u Matasima 7. III. 1910., ubijen u svom vinogradu 18. V. 1993. godine. LACIĆ, JEKA Antina, žena Markova, rođena u Razvodu 10. X. 1904., bačena u bunar. 1995 JURIĆ, PERA Pavlova, udova Antina, rođe na 1909., nestala za vrijeme "Oluje" i ne zna se za nju. ZELIĆ, IVAN Josipov, rođen u Čitluku 1. X. 1937., živio u Razvođu, nestao za vrijeme "Oluje" i ne zna se za njega. Pokoj vječni daruj im, Gospodine, i svjetlost vječna svjetlila im. Kako je izgledala Promina nakon rata 1995 godine, možete pogledati na sljedećim fotografijama: Većina fotografija objavljena je u katalogu „Prominska stradanja u Domovinskom ratu“, vezanom uz izložbu fotografija koja se mogla pogledati u muzeju Mimara u Zagrebu od 19-21 studenog 1996 godine. Organizatori izložbe: Prominski zavičajni klub "Petar Svačić" -Zagreb 1996.godine. Autori fotografija su: Krsto Bibić, Nevenka Bilušić-Pralas, Ivan Bračić, Dražen Dizdar, Zdravko Dizdar, Šimun Penava, Zvonko Perica, Mirko Validžić Ćelkanović. Zahvaljujem se prijateljici, blogerici Crnoj Kraljici što mi je poslala katalog! Autor jedne od fotografija je i Ivan Topić, te se i njemu ovim putem zahvaljujem. Dio fotografija pronašao sam na internetu, ali nisam siguran tko su njihovi autori, te se i njima zahvaljujem što su nam ostavili „svjedoke minulih vremena“. Oznake: Prominska stradanja u Domovinskom ratu

utorak, 13.09.2011.

Prezimena u Puljanima 1948 godine i 2011 godine Nadam se da ste pročitali moj prethodni pos pod naslovom: „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 8 dio Puljani“; Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629510529/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-8-dio-puljani.html Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Puljanima, zajedno sa zaseocima Selinama i Nečvenom bila sljedeća prezimena: Bibić 34/4 Svetina 5/1 Sičić 42/5 Perica 108/14 Parać 172/26 Bračić 161/29 Aralica 100/17 Pokrovac 67/11 Burnać 38/7 Šundov 3/1 Verović 2/1 Vucić 7/1 Validžić 7/1 Fransoti 2/1 Ukupno 748 stanovnika, živjelo je u 119 obitelji. Prema izvoru podataka imehrvatsko.net, najčešća muška imena bila su: 1. Ivan 2. Ante 3. Josip 4. Marko 5. Slavko 6. Zdravko 7. Stanko 8. Mirko 9. Krste 10. Zvonko 11. Drago 12. Marinko 13. Vlade 14. Šime 15. Željko 16. Branko 17. Filip 18. Ive 19. Jakov 20. Jere Najčešća ženska imena su bila: 1. Ana 2. Ivana 3. Marija 4. Marica 5. Milka 6. Josipa 7. Mirjana 8. Nada 9. Nevenka 10. Vesna 11. Irena 12. Anita 13. Marina 14. Martina 15. Zdenka 16. Anka 17. Dragica 18. Jadranka 19. Sanja 20. Ankica Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Puljane sljedeće podatke o prezimenima i imenima: 1. Pokrovac 2. Aralica 3. Parać 4. Bračić 5. Okić 6. Bagić 7. Jurak 8. Perica 9. Sičić 10. Stepanić Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 748 stanovnika na samo 51-og stanovnika (skoro 15 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena: Burnać (1948 godine bilo ih je 38/7) Bibić (1948 godine bilo ih je 34/4) Fransoti (1948 godine bilo ih je 2/1) Vucić (1948 godine bilo ih je 7/1 ) Validžić (1948 godine bilo ih je 7/1) Ali zato imamo nova prezimena: Bagić, Okić, Jurak, Stepanić... Najpopularnija imena u Puljanima 2011 godine su: - Muška imena u Puljanima 1. Josip 2. Marko 3. Ante 4. Dario 5. Ivan 6. Krste 7. Marijo 8. Miljenko 9. Niko 10. Paško 11. Stanko 12. Vlade 13. Zvonko - Ženska imena u Puljanima 1. Jeka 2. Kata 3. Manda 4. Milka 5. Neda 6. Nediljka 7. Slavka 8. Valerija A sad malo više informacija o prezimenima u Puljanima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine: Parać Podrjetlo Paraći su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Paraća u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Parać. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Paraća u više od stočetrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Paraća u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Knina u Zagreb te iz Promine u Zadar. Raspostranjenost Paraći su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 36 općina i 46 naselja, znatno više u urbanim sredinama (80%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zadru (60), Splitu (35), Županji (15) i u Vinkovcima (15). Bračić Podrjetlo Bračići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bračića u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bračić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bračića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Bračića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Promine u Zadar. Raspostranjenost Bračići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 49 naselja, znatno više u urbanim sredinama (85%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Zadru (100), Šibeniku (30), Splitu (15) i u Kninu (15). Aralica Podrjetlo Aralice su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima sa Zlarina te iz Puljana kraj Knina. Postoji i hipoteza da su došli s Aralskog jezera u Rusiji. Vrlo rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Aralica u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Aralica. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Aralica u oko sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu. Migracije Glavni migracijski pravci Aralica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Zadra u Zagreb te iz Promine u Zadar. Raspostranjenost Aralice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 30 općina i 38 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Splitu (30), Zadru (30), Oklaju kraj Knina (10) i u Šibeniku (10). Perica Podrjetlo Perice su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Kruševa pokraj Oklaja. Razmjerno najviše Perica u proteklih sto godina rođeno je u Biloj Vlaki kraj Benkovca i Velimu kraj Vodica, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Perica. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Perica u više od četrsto domaćinstava (348. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Glavni migracijski pravci Perica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb te iz Stankovaca i Benkovca u Zadar. Raspostranjenost Perice su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 119 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Zadru (250), Stankovcima kraj Benkovca (120), Splitu (90) i u Šibeniku (60). Pokrovac Podrjetlo Pokrovci su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Pokrovaca u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Pokrovac. U Hrvatskoj danas živi oko sto Pokrovaca u više od četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Najveća migracija Pokrovaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Pokrovci su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 10 općina i 13 naselja, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (15), Kninu (15), Splitu (10) i u Oklaju kraj Knina (10). Burnać Podrjetlo Burnaći su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Burnaća u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Burnać. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Burnaća u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao. Migracije Najveća migracija Burnaća u prošlom stoljeću zabilježena je iz Knina u Zagreb. Raspostranjenost Burnaći su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 16 naselja, znatno više u urbanim sredinama (89%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Splitu (10), Kninu (9), Šibeniku (6) i u Podstrani kraj Solina (5). Sičić Podrjetlo Sičići su Hrvati, najvećim dijelom iz Omiša. Razmjerno najviše Sičića u proteklih sto godina rođeno je u Ostrvici kraj Omiša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Sičić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Sičića u oko pedesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Sičića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Omiša u Split. Raspostranjenost Sičići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 32 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zadru (30), Gatima kraj Omiša (25), Splitu (15), Gornjoj Vrbi kraj Slavonskog Broda (15) i u Osijeku (15). Bibić Podrjetlo Bibići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Hvara na otoku Hvaru, a prema nekim izvorima iz Midenega Barda u Zagorju ili okolice Drniša, ali su često i Srbi (iz Drniša). Razmjerno najviše Bibića u proteklih sto godina rođeno je u Hvaru na otoku Hvaru, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Bibić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bibića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu. Migracije Glavni migracijski pravci Bibića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ružića i Drniša u Split te iz Drniša u Vukovar. Raspostranjenost Bibići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 43 općine i 62 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Splitu (60), Zagrebu (50), Hvaru (35), Zadru (20) i u Valpovu (20). Franzotti Podrjetlo Prezime Franzotti nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina. Vucić Podrjetlo Vucići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Vucića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vucić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vucića u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Vucića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Rijeku, iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Vucići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 31 općini i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (35), Slavonskom Brodu (25), Zadru (25) i u Oklaju kraj Knina (15). Okić Podrjetlo Okići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Istočne Hercegovine, a često su i Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Okića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Gacko. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Okića u više od šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Okića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Velike Kladuše (BiH) u Rijeku, iz Gackog (BiH) u Lukač te iz Doboja (BiH) u Pulu. Raspostranjenost Okići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 34 općine i 41 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (25), Puli (20), Svetom Đurđu kraj Ludbrega (9) i u Vodnjanu kraj Pule (8). Bagić Podrjetlo Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15). Validžić Podrjetlo Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava. Migracije Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek. Raspostranjenost Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20). Verović Podrjetlo Verovići su Hrvati, najvećim dijelom iz Skradina. Razmjerno najviše Verovića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Verović. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Verovića u oko četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvadeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao. Raspostranjenost Verovići su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Šibeniku (50), Rupama kraj Skradina (25), Skradinu (15), Zagrebu (10) i u Dugom Selu (7). Šundov Podrjetlo Šundovi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Sinja. Razmjerno najviše Šundova u proteklih sto godina rođeno je u Bračeviću kraj Vrlike, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Šundov. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Šundova u oko sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Šundova u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split, iz Muća u Solin te iz Zadra u Zagreb. Raspostranjenost Šundovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Splitu (200), Donjem Muću kraj Sinja (40), Solinu (40), Zagrebu (15) i u Kninu (10). Svetina Podrjetlo Svetine su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Svetina u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Svetina. U Hrvatskoj danas živi oko sto Svetina u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Najveća dva migracijska pravca Svetina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb. Raspostranjenost Svetine su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (70), Osijeku (15), Splitu (10), Oklaju kraj Knina (7) i u Varaždinu (5). Jurak Podrjetlo Prezime Jurak nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Klanjca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Maloj Gori kraj Pregrade, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Jurak. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Juraka u oko tristopedeset domaćinstava (734. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu. Migracije Glavni migracijski pravci Juraka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Zagorskih Sela u Zagreb, iz Celja (Slovenija) u Zagorska Sela te iz Gackog (BiH) u Pulu. Raspostranjenost Juraci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 66 općina i 104 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Svetom Iliji kraj Varaždina (35), Pregradi (35), Gornjoj Bistri kraj Oroslavja (35) i u Varaždinu (30). Stepanić Podrjetlo Stepanići su Hrvati, najvećim dijelom iz Velike Gorice. Razmjerno najviše Stepanića u proteklih sto godina rođeno je u Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Stepanić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Stepanića u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao. Raspostranjenost Stepanići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 11 općina i 21 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Velikoj Gorici (140), Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice (130), Zagrebu (30), Velikoj Mlaci kraj Velike Gorice (20) i u Crncu kraj Slatine (5). Ali na kraju opet moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam: Link: http://imehrvatsko.net/ Već sam pisao o prezimenima u Puljanima i Nečvenu u postovima: Prominski vidici i sudbine VIII dio Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626070007/prominski-vidici-i-sudbine-viii-dio.html Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html Oznake: Prominsko prezime, Puljane

petak, 09.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 8 dio Puljani Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629502593/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-7-dio-mratovo.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Puljani Puljani su zapravo središnji dio sela dok dva pripadajuća naselja Nečven (govorno Nečmen) i Seline zajedno čine administrativno jednu cjelinu. Tko god bude pisao o Puljanima navest će da se tu rodio Ivan Aralica 1930. godine, premda sam pisac radije navodi Prominu. Junaci njegovih romana jezde kroz prostor i prošlost u stalnoj borbi: "Za krst časni i slobodu zlatnu". Jedan kritičar pišući prikaz romana "Duše robova" upitno je utvrdio "Nismo znali do sada da su Hrvati u prošlosti bili tako hrabri". Ti junaci su jednog dana uskrsli i u strašnoj salaukovini protutnjali kršom i otišli u vječnost. Za predložak svojih junaka Aralica i nije morao konzultirati literaturu, on ih je poznavao u netom prebrođenom strašnom ratu. Ti junaci su bili ideološki suprotstavljeni tako da su jednog dana priredili pravu klaonicu u Promini kada je poginulo po Bogu pravde više desetaka civila i oružnika. Nakon što su ustaše sredinom srpnja 1944. ubile partizanske pregovarače svoje rođake Validžića i Budanka u Krivićevim ogradama očekivao se napad na Oklaj. Ne slučajno odabran je dan 2. VIII. srijeda, sajmeni dan u Drnišu i Gospa od Anđela. Od mnoštva smrti odabrat ću neke: 1. Ivan (Cio) Perica iz Načmena dvadesetčetverogodišnji komandir čete isticao se hrabrošću i prije toga dana biva teško ranjen u Gluvačevima i u suton toga dana umire na Čučevu (9). 2.Marko Pokrovac (Pavlić) imao je do tog dana mnogo okršaja s partizanima. Videći da je opkoljen na izlazu iz Oklaja prema Drnišu pogiba na vehementan način čovjeka kao da ima 10 života. Aktivira još jedino preostalu bombu. 3. Mladi Puljanac nakon okršaja u Gluvačama slavodobitno dotrčava u povučenu partizansku bazu uz usklik"Ubio sam Kečeta". Emil Kečet ustaški dopukovnik zapovjednik postrojbi u Oklaju , Sarajlija vrlo hrabar čovjek sa vojničkim obrazovanjem, skroman i pravedan, pao je u Gluvačama u 44 god. života (10). Dan, 2. kolovoza za Promince bi trebao biti istinski dan pomirenja , praštanja i kajanja. 4. U isto vrijeme u mirnom Sinju niži domobranski dočasnik Ante Parać (Pucin) se ženi i nakon 4 mjeseca stiže u Prominu da bi se skrivao pune 32 godine. Na moje pitanje puno godina poslije: Ante zašto se nisi poslije rata predao?. Moj brat Paško.seoski odbornik) mi je rekao: "Ako se predaš, ubit će te u selu istoga časa".!(11) Sam naziv Puljani možemo izvesti od puljati vodu isto i toponim Brljan - brljati. Mjesto Nečven dobilo je ime po porušenom Nečven-gradu. Vjerojatno nastalo od nečuvan. Za turske uprave Nečven je glavno mjesto Promine, Sjelo Naiba suca koji sudi po Kuranu. U narodu se zadržalo više toponima turskih. Tako raskršće puta 200 m od Gradine zovu Mečet (turski bogomolja, crkva), zatim karaule kršni predio prema Bogatićima , karaula znači stražarnica. U Brini se nalazi Saračeva greda (Sarač je turski remenar samardžija). Postoje još Landekuše njive "land njemački zemlja, leno.zemlja koja se daje u zakup). Jedrio raskršće putova narod zove tabela vjerojatno iz Mletačkih vremena, (tabella lat. križaljka). U Nečvenu najbrojniji su Perice. To je brojna zajednica na području Ravnih kotara i naše Zagore. Tu su i Sičići, a podrijetlo prezimena dade se pretpostaviti sičija, sušica , sičan je turski miš.a najvjerojatnije da je nastalo od sić - sud za vodu.Neke Sičiće zovu i Dizdari što znači turski čuvari kule. Bibići su u izbjeglištvu od 1684. godine popisani kao Bibe što u turskom jeziku znači ulegnuta, meka zemlja. Tu je još jedna obitelj Svetina i Paraća koji su doseljeni iz Puljana i njih zovu Dizdari, s nadimkom Garani. U središnjem dijelu sela (u XIX. st.) Pulani f., selo u Kotaru Kninskom, dakle ženskog roda. (Tu su živjele tri brojne zajednice ili rodovi Paraći najbrojniji u jednom selu u Promini. Dolazi iz hrvatskog jezika, par što pripada zajedno, Bračići što dolazi od braća. Bračići žive u dva zaseoka u Pod polju. Prezime Aralica isto možemo izvesti iz turskog jezika (araluk- prigradnja uz kuću, mali hodnik). Aralice žive i drugdje. Petar Zrinski 1660. dopustio je naseljavanje ovog roda pravoslavnog obreda oko Otočca. U Aralicama je popisan Fransoti podrijetlom Talijan koji se tu oženio. Još je tu obitelj Verović, podrijetlom iz Rupa. U Selinama su najbrojniji Pokrovci isključivo prominsko prezime i pretpostavlja se da čine krov, pokrov sela, obzirom na istaknutost. Kod Burnaća postoji predaja da su prezime dobili od bure, bačve. I to je autentično prominsko prezime , a znači burni, s burne strane. Slično u Promini zovu Dunjak (s donje strane). Šundov doseljeni iz Bračevice kod Sinja. Bibić 34/4 Svetina 5/1 Sičić 42/5 Perica 108/14 Parać 172/26 Bračić 161/29 Aralica 100/17 Pokrovac 67/11 Burnać 38/7 Šundov 3/1 Verović 2/1 Vucić 7/1 Validžić 7/1 Fransoti 2/1 Ukupno: 748/119 Katolika 748 Pravoslavaca 0 Z a b i I j e š ke 9. Milan Štrbac "Prominski partizanski odred" Slobodna Dalmacija 4.VII. 1983. 10. Hrvatski narod 8. VII. 1944. 11. Osobna pribilješka od 26.VII.1976. Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Puljane

ponedjeljak, 05.09.2011.

Prezimena u Mratovu 1948 godine i 2011 godine Kao što sam napravio osvrt na post o prezimenima u Bogatićim, odlučio sam napraviti osvrt i na post pod naslovom „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 7 dio Mratovo“ Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629502593/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-7-dio-mratovo.html Da ponovim ukratko....Prema popisu stanovništva iz 1948 godine koji nam donosi prof Paško Mlinar, za Mratovo imamo sljedeće podatke-sljedeća prezimena: Čilaš 61/12 Đomlija 81/15 Bakmaz 70/10 Radas 75/11 Martinović 19/5 Perica 81/14 Džaja 96/17 Mlinar 38/6 Bačko 11/2 Džapo 10/2 Bilić 6/1 Pijuk 3/2 Mišković 2 Bilušić 1 Mratovo je tada imalo ukupno 554 stanovnika u 97 obitelji. Prema izvoru imehrvatsko.net, najčešća muška imena bila su: 1. Ivan 2. Ante 3. Branko 4. Zvonko 5. Mile 6. Drago 7. Marko 8. Krste 9. Mirko 10. Zdravko 11. Željko 12. Ive 13. Ivica 14. Jovan 15. Jure 16. Marinko 17. Živko 18. Mate 19. Petar 20. Rajko Najčešća ženska imena su bila: Ženska imena u Mratovu 1. Marija 2. Ana 3. Anka 4. Ivana 5. Ivanka 6. Manda 7. Ksenija 8. Martina 9. Mirjana 10. Maja 11. Ema 12. Katarina 13. Marijana 14. Dinka 15. Kata 16. Marina 17. Katica 18. Kristina 19. Maša 20. Adriana Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Mratovo sljedeće podatke: 1. Džaja 2. Bakmaz 3. Radas 4. Đomlija 5. Čilaš 6. Perica 7. Barun 8. Džapo 9. Jelić 10. Pema Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 554 stanovnika na samo 55 stanovnika (čak 10 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena: Martinović (1948 godine bilo ih je 19/5 ) Mlinar (1948 godine bilo ih je 38/6) Bačko (1948 godine bilo ih je 11/2) Bilić (1948 godine bilo ih je 6/1) Pijuk 3 (1948 godine bilo ih je /2) Mišković (1948 godine bilo ih je 2) Bilušić (1948 godine bilo ih je 1) Ali zato imamo nova prezimena: Barun, Jelić, Pema....a neka prezimena na imehrvatsko.net i nedostaju....kao npr mog prijatelja Jakšića! Najpopularnija imena i prezimena u Mratovu 2011 godine su: Muška imena u Mratovu 1. Marko 2. Ante 3. Branko 4. Ivan 5. Zvonko 6. Andrej 7. Drago 8. Goran 9. Ivica 10. Jerko 11. Josip 12. Jovan 13. Jure 14. Krste 15. Marinko-Dinko 16. Mario 17. Mate 18. Paško-Pajan 19. Tomislav Ženska imena u Mratovu 1. Marija 2. Ana 3. Kata 4. Marica A sad malo više insformacija o prezimenima u Promini koja se spominju na oba popisa stanovništva, i 1948 godine, ali i 2011 godine: Džaja Podrjetlo Džaje su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog. Razmjerno najviše Džaja u proteklih sto godina rođeno je u Medovom docu kraj Imotskog i Mratovu kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki sedmi stanovnik prezivao Džaja. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Džaja u više od dvjesto domaćinstava (961. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Džaja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb, iz Lovreća u Split te iz Promine u Zadar. Raspostranjenost Džaje su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 67 općina i 91 naselju, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Splitu (120), Zagrebu (100), Zadru (60), Kaštel Starom kraj Kaštela (25) i u Šibeniku (25). Bakmaz Podrjetlo Prezime Bakmaz najčešće nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo rijetko i Srbi. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bakmaz. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bakmaza u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Bakmaza u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Zadar. Raspostranjenost Bakmazi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 30 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (40), Bribiru kraj Skradina (20), Vodicama (15) i u Čistoj Velikoj kraj Vodica (15). Radas Podrjetlo Radasi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Radasa u proteklih sto godina rođeno je u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Radas. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Radasa u oko šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Radasa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split. Raspostranjenost Radasi su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 28 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (83%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (50), Splitu (25), Biogradu (25), Zadru (20) i u Oklaju kraj Knina (10). Bačko Podrjetlo Prezime Bačko pretežito nose Hrvati, većim dijelom iz Lastova na otoku Lastovu, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Lastovu na otoku Lastovu, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Bačko. U Hrvatskoj danas živi oko sto Bačkovih u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu. Raspostranjenost Bačkovi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 21 naselju, pretežito u seoskim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Ramljanama kraj Knina (25), Silašu kraj Vinkovaca (10), Lastovu (10), Novigradu (8) i u Zagrebu (8). Bilušić Podrjetlo Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu. Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25). Đomlija Podrjetlo Đomlije su podjednako Hrvati (podrijetlom iz okolice Knina) i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Đomlija u proteklih sto godina rođeno je u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Đomlija u više od dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu. Migracije Raspostranjenost Đomlije su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 16 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (25), Puli (9), Zadru (9), Splitu (6) i u Dalju kraj Vukovara (5). Čilaš Podrjetlo Čilaši su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čilaša u proteklih sto godina rođeno je u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čilaš. U Hrvatskoj danas živi oko sto Čilaša u oko tridesetpet domaćinstava. Migracije Glavni migracijski pravci Čilaša u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Promine u Zadar. Raspostranjenost Čilaši su prisutni u sedam hrvatskih županija, u ukupno 10 općina i 12 naselja, znatno više u urbanim sredinama (86%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Splitu (25), Zadru (15), Solinu (10) i u Oklaju kraj Knina (7). Perica Podrjetlo Perice su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Kruševa (?) pokraj Oklaja. Razmjerno najviše Perica u proteklih sto godina rođeno je u Biloj Vlaki kraj Benkovca i Velimu kraj Vodica, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Perica. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Perica u više od četrsto domaćinstava (348. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Glavni migracijski pravci Perica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb te iz Stankovaca i Benkovca u Zadar. Raspostranjenost Perice su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 119 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Zadru (250), Stankovcima kraj Benkovca (120), Splitu (90) i u Šibeniku (60). Džapo Podrjetlo Džape su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz Vinkovaca. Razmjerno najviše Džapa u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Džapo. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Džapa u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Džapa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb. Raspostranjenost Džape su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (70%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (100), Oklaju kraj Knina (50), Zadru (25), Splitu (8) i u Nuštru kraj Vinkovaca (5). Mlinar Podrjetlo Mlinari su često Hrvati, većim dijelom iz Bosanske Krajine, a u manjem broju su i Srbi (iz Obrovca). Razmjerno najviše Mlinara u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Mlinara u više od dvjestopedeset domaćinstava (860. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto. Migracije Glavni migracijski pravci Mlinara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Benkovca u Rijeku. Raspostranjenost Mlinari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 110 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Rijeci (80), Kutini (35), Splitu (35) i u Novskoj (30). Bilić Podrjetlo Bilići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Labina, a prema nekim izvorima iz Solina ili Livna, BiH. Razmjerno najviše Bilića u proteklih sto godina rođeno je u Režancima kraj Labina, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Bilić. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Bilića u više od tisućuosamsto domaćinstava (42. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Bilića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lovreća i Livna (BiH) u Zagreb te iz Svetvinčenta u Pulu. Raspostranjenost Bilići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 240 općina i 423 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (900), Splitu (600), Slavonskom Brodu (200), Puli (180) i u Osijeku (160). Martinović Podrjetlo Martinovići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Martinovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Tešanj, Travnik i Vareš, u kojima se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Martinović. U Hrvatskoj danas živi oko šest tisuća Martinovića u više od dvije tisuće domaćinstava (37. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Martinovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH), iz Vareša (BiH) te iz Banja Luke BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Martinovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 294 općine i 558 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Zadru (200), Rijeci (180), Splitu (170) i u Slavonskom Brodu (150). Mišković Podrjetlo Miškovići su Hrvati sa otoka Paga iz istoimenog naselja Miškovići, dobrim dijelom su također Hrvati iz bosanske Posavine, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Osijeka) te Romi (također iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Miškovića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Orašje, gdje se svaki osamdeseti stanovnik prezivao Mišković. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Miškovića u više od sedamstopedeset domaćinstava (164. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Miškovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke (BiH) u Popovaču, iz Livna (BiH) u Zagreb, iz Miškovića na otoku Pagu u Zadar i Rijeku te iz Livna (BiH) u Split. Raspostranjenost Miškovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 179 općina i 286 naselja, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Dardi kraj Osijeka (130), Rijeci (110), Splitu (80), Bilju kraj Osijeka (70), Miškovićima na otoku Pagu (40) i u Zadru (20). Đumlija Podrjetlo Đumlije su Hrvati, najvećim dijelom iz Velike Gorice. Razmjerno najviše Đumlija u proteklih sto godina rođeno je u Petrovini Turopoljskoj kraj Velike Gorice, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Đumlija. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Đumlija u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Raspostranjenost Đumlije su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 26 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Velikoj Gorici (30), Zagrebu (25), Pisarovini kraj Jastrebarskog (25), Gornjem Stupniku kraj Samobora (10) i u Osijeku (10). Jelić Podrjetlo Jelići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz okolice Senja, a prema nekim izvorima iz Dolca kraj Splita, s otoka Iža, Čavoglava kraj Drniša ili Slavonije (okolica Županje). Rijetko su i Srbi (okolica Knina). Razmjerno najviše Jelića u proteklih sto godina rođeno je u Rastoki kraj Gospića, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Jelić. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Jelića u više od tisućupetsto domaćinstava (55. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu. Migracije Glavni migracijski pravci Jelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prozora (BiH) i Doboja (BiH) u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Ivankovo. Raspostranjenost Jelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 234 općine i 428 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (800), Splitu (190), Slavonskom Brodu (160), Ivankovu kraj Vinkovaca (150) i u Sesvetama kraj Zagreba (110). Pema Podrjetlo Prezime Pema nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Šibenika. Barun Podrjetlo Baruni su Hrvati, najvećim dijelom iz Zapadne Bosne. Prema nekim izvorima potječu iz Poljica. Razmjerno najviše Baruna u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Livno. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Baruna u više od stočetrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao. Migracije Glavni migracijski pravci Baruna u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb, iz Livna (BiH) u Kaštela te iz Livna (BiH) u Zaprešić. Raspostranjenost Baruni su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 63 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Zaprešiću (80), Kaštel Gomilici kraj Kaštela (70), Sesvetama kraj Zagreba (45) i u Solinu (35). I za kraj prezime našeg Slavonca, prominskog zeta, Marinka Jakšića; Jakšić Podrjetlo Jakšići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom s otoka Brača, a u manjem broju su i Srbi (iz Vrbovskog). Razmjerno najviše Jakšića u proteklih sto godina rođeno je u Jakšincu kraj Donje Stubice, Donjem Velemeriću kraj Duge Rese i Ličkom Lešću kraj Otočca, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Jakšić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Jakšića u više od tisućusto domaćinstava (93. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Glavni migracijski pravci Jakšića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Otočca u Zagreb te iz Vrbovskog u Rijeku. Raspostranjenost Jakšići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 200 općina i 332 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Karlovcu (200), Rijeci (120), Osijeku (100) i u Splitu (100). Već sam pisao o prezimenima u Mratovu u postovima: Prominski vidici i sudbine VI dio Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html Najstarije prezime u Mratovu je najvjerojatnije bilo Martinović, nastalo vjerojatno od loze Martinušića....ali to je tema za neke druge postove.... Ali na kraju opet moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam: Link: http://imehrvatsko.net/ Oznake: Prominsko prezime, Mratovo

petak, 02.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 7 dio Mratovo Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/08/1629491947/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-6-dio-bogatici.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Mratovo Obično je selo starije od bilo kojeg zdanja u njemu, pa i crkve. Ovdje je obrnuto. Selo je dobilo ime po sv. Martinu. Latinski Martinus hipokoristik Mrata. Sveti Mrata snjig na vrata. Crkva i groblje postojali su u predtursko vrijeme. A.Juric spominje 1412. godinu, a možda je i starije, ali mi nemamo dokaza (8). Pučanstvo okolnih sela se promijenilo tijekom stoljeća, pa kult svetca nije dovoljno prisutan, kao recimo sveta Ana koji se nalazila, u crkvi sv. Martina. Vrlo rijetko će Prominac dati djetetu ime Martin, dok sam i kod pravoslavaca sretao ime Ante. Kult Martina se više štuje u sjevernim predjelima naše zemlje gdje je bi prisutan utjecaj Madžara. Za turskih seoba došljaci su starosjedioce nazivali Madžarima pa tako u Mratovu postoji zaselak zvan Madžari, a zapravo su oni Martinovići svega ih je 1948. bilo 19 u 5 dimova. Pretpostavljamo da su tu živjeli u predtursko doba. - U Gornjem Mratovu postojala su tri zaseoka. Čilaši prezime nastalo iz turskog jezika , a znači pjegavi konj. Konj je bio vrlo cijenjena životinja. U sredini Gornjeg sela su Đomlije, a prezime izvodimo iz grčkog u turski jezik a znači drumlija - putar. Bakmaze također izvodimo iz turskog jezika, a znači gle, vidi, pogled. Perice izvodimo iz hipokoristika od Pero, živjeli su u tri zaseoka Meštrovići, Zlojutrovići i Nikolčići. Nadimak Meštrović su dobili kao dobri majstori pa se spominju u gradnji crkve sv. Mihovila. Tu osobinu su izgubili i u ovo vrijeme nije bilo ni jednog majstora među njima. Prezime Džaja rasprostranjeno je u Dalmatinskoj zagori. Izvodimo ga iz turkmenskog što bi značilo pašnjak. Živjeli su u tri zaseoka Džajići, Devotovići ( koji su bili na izumiranju) i Kličići. Zaselak Mlinari činili su još 2 kuće Džaja, 2 Džapo, 1 kuća Bačko i 1 kuća Bilića. Kod Mlinara postoji predaja da su došli iz Bosne i na jednoj staroj kući građenoj 1715. postoji ornament tipičan za te prostore.Na rubnim dijelovima praga je did koji drži u jednoj ruci knjigu, a u drugoj križ. Postoji tradicija da su bili fratri. Najpoznatiji je Bone. Bio je gvardijan Visovca, a završio je život u službi 1872. g. u Čitluku. Njegovim podsticajem sagrađen je put od Čitluka do Bogatića. Po njemu se neko vrijeme i zvao. Džape su došli iz Oklaja krajem 19. stoljeća, a prezime izvodimo iz turskog što znači nešto jeftino. Bilić je bio žandar Austro-ugarski podrijetlom iz Studenaca, općina Imotski. Početkom stoljeća sagradio je kuću i stekao kvalitetno imanje. Bačko izvodimo iz turskog jezika, a znači bačkio - bat za nabijanje kudjelje. Bačko se bavio kovačijom, kao i njegov otac koji se 1890. godine doselio ovdje iz Kosova kod Knina. U predjelu Džajića je živio drugi brat kovača koji je prešao na katolički obred kod udove Tarabarić. Iz popisa sam ispustio pojedince koji su službom bili privremeno u Promini i nisu imali kuće. Ovdje to nisam napravio jer su neki imali značajnu ulogu u selu. Bilušić je bila učiteljica dugo godina i udajom u selu sagradila kuću. Mladi bračni par Mišković živjeli su na Kosi istaknuti dio Mratova, kod ujca Martinovića, podrijetlom je s Hvara. U to vrijeme je bio tajnik sela. U vrijeme popisa 3 Pijuka u dvije kuće tek su još disali. Mratovo Čilaš 61/12 Đomlija 81/15 Bakmaz 70/10 Radas 75/11 Martinović 19/5 Perica 81/14 Džaja 96/17 Mlinar 38/6 Bačko 11/2 Džapo 10/2 Bilić 6/1 Pijuk 3/2 Mišković 2 Bilušić 1 ukupno 554/97 kat. 466 /81 prav. 88 /16 Z a b i I j e š ke 8.Naša Hrvatska Promina 1995. A.Jurić Nastavlja se… Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Mratovo

Opis bloga

• Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
  Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
  S. Sarić
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.
  
  
  
  Galerija promina.blog.hr
  
  
  Fotografije generacija iz škole:
  
  
  
  
  
  
  
  Video snimke:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  Projekti čiju realizaciju očekujemo:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  

Općina Promina

• 
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  

.....

• ......
  .......
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine
  
  
  
  
  2006. 1 godina Promina bloga
  
  2007. 2 godina
  
  2008. 3 godina
  
  2009. 4 godina
  
  2010. 5 godina
  
  2011. 6 godina
  
  2012. 7 godina
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
  promina.blog.hr@gmail.com
  
  
  Zadnji postovi

...