Prezimena u Puljanima 1948 godine i 2011 godine
Nadam se da ste pročitali moj prethodni pos pod naslovom: „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 8 dio Puljani“;
Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629510529/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-8-dio-puljani.html
Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Puljanima, zajedno sa zaseocima Selinama i Nečvenom bila sljedeća prezimena:
Bibić 34/4
Svetina 5/1
Sičić 42/5
Perica 108/14
Parać 172/26
Bračić 161/29
Aralica 100/17
Pokrovac 67/11
Burnać 38/7
Šundov 3/1
Verović 2/1
Vucić 7/1
Validžić 7/1
Fransoti 2/1
Ukupno 748 stanovnika, živjelo je u 119 obitelji.
Prema izvoru podataka imehrvatsko.net, najčešća muška imena bila su:
1. Ivan
2. Ante
3. Josip
4. Marko
5. Slavko
6. Zdravko
7. Stanko
8. Mirko
9. Krste
10. Zvonko
11. Drago
12. Marinko
13. Vlade
14. Šime
15. Željko
16. Branko
17. Filip
18. Ive
19. Jakov
20. Jere
Najčešća ženska imena su bila:
1. Ana
2. Ivana
3. Marija
4. Marica
5. Milka
6. Josipa
7. Mirjana
8. Nada
9. Nevenka
10. Vesna
11. Irena
12. Anita
13. Marina
14. Martina
15. Zdenka
16. Anka
17. Dragica
18. Jadranka
19. Sanja
20. Ankica
Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Puljane sljedeće podatke o prezimenima i imenima:
1. Pokrovac
2. Aralica
3. Parać
4. Bračić
5. Okić
6. Bagić
7. Jurak
8. Perica
9. Sičić
10. Stepanić
Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 748 stanovnika na samo 51-og stanovnika (skoro 15 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena:
Burnać (1948 godine bilo ih je 38/7)
Bibić (1948 godine bilo ih je 34/4)
Fransoti (1948 godine bilo ih je 2/1)
Vucić (1948 godine bilo ih je 7/1 )
Validžić (1948 godine bilo ih je 7/1)
Ali zato imamo nova prezimena: Bagić, Okić, Jurak, Stepanić...
Najpopularnija imena u Puljanima 2011 godine su:
- Muška imena u Puljanima
1. Josip
2. Marko
3. Ante
4. Dario
5. Ivan
6. Krste
7. Marijo
8. Miljenko
9. Niko
10. Paško
11. Stanko
12. Vlade
13. Zvonko
- Ženska imena u Puljanima
1. Jeka
2. Kata
3. Manda
4. Milka
5. Neda
6. Nediljka
7. Slavka
8. Valerija
A sad malo više informacija o prezimenima u Puljanima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:
Parać
Podrjetlo
Paraći su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Paraća u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Parać. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Paraća u više od stočetrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Paraća u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Knina u Zagreb te iz Promine u Zadar.
Raspostranjenost
Paraći su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 36 općina i 46 naselja, znatno više u urbanim sredinama (80%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zadru (60), Splitu (35), Županji (15) i u Vinkovcima (15).
Bračić
Podrjetlo
Bračići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bračića u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bračić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bračića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Bračića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Promine u Zadar.
Raspostranjenost
Bračići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 49 naselja, znatno više u urbanim sredinama (85%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Zadru (100), Šibeniku (30), Splitu (15) i u Kninu (15).
Aralica
Podrjetlo
Aralice su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima sa Zlarina te iz Puljana kraj Knina. Postoji i hipoteza da su došli s Aralskog jezera u Rusiji. Vrlo rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Aralica u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Aralica. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Aralica u oko sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Aralica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Zadra u Zagreb te iz Promine u Zadar.
Raspostranjenost
Aralice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 30 općina i 38 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Splitu (30), Zadru (30), Oklaju kraj Knina (10) i u Šibeniku (10).
Perica
Podrjetlo
Perice su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Kruševa pokraj Oklaja. Razmjerno najviše Perica u proteklih sto godina rođeno je u Biloj Vlaki kraj Benkovca i Velimu kraj Vodica, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Perica. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Perica u više od četrsto domaćinstava (348. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Migracije
Glavni migracijski pravci Perica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb te iz Stankovaca i Benkovca u Zadar.
Raspostranjenost
Perice su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 119 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Zadru (250), Stankovcima kraj Benkovca (120), Splitu (90) i u Šibeniku (60).
Pokrovac
Podrjetlo
Pokrovci su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Pokrovaca u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Pokrovac. U Hrvatskoj danas živi oko sto Pokrovaca u više od četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Migracije
Najveća migracija Pokrovaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.
Raspostranjenost
Pokrovci su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 10 općina i 13 naselja, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (15), Kninu (15), Splitu (10) i u Oklaju kraj Knina (10).
Burnać
Podrjetlo
Burnaći su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Burnaća u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Burnać. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Burnaća u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.
Migracije
Najveća migracija Burnaća u prošlom stoljeću zabilježena je iz Knina u Zagreb.
Raspostranjenost
Burnaći su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 16 naselja, znatno više u urbanim sredinama (89%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Splitu (10), Kninu (9), Šibeniku (6) i u Podstrani kraj Solina (5).
Sičić
Podrjetlo
Sičići su Hrvati, najvećim dijelom iz Omiša. Razmjerno najviše Sičića u proteklih sto godina rođeno je u Ostrvici kraj Omiša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Sičić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Sičića u oko pedesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Sičića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Omiša u Split.
Raspostranjenost
Sičići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 32 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zadru (30), Gatima kraj Omiša (25), Splitu (15), Gornjoj Vrbi kraj Slavonskog Broda (15) i u Osijeku (15).
Bibić
Podrjetlo
Bibići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Hvara na otoku Hvaru, a prema nekim izvorima iz Midenega Barda u Zagorju ili okolice Drniša, ali su često i Srbi (iz Drniša). Razmjerno najviše Bibića u proteklih sto godina rođeno je u Hvaru na otoku Hvaru, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Bibić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bibića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Bibića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ružića i Drniša u Split te iz Drniša u Vukovar.
Raspostranjenost
Bibići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 43 općine i 62 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Splitu (60), Zagrebu (50), Hvaru (35), Zadru (20) i u Valpovu (20).
Franzotti
Podrjetlo
Prezime Franzotti nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.
Vucić
Podrjetlo
Vucići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Vucića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vucić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vucića u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Vucića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Rijeku, iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Promine u Zagreb.
Raspostranjenost
Vucići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 31 općini i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (35), Slavonskom Brodu (25), Zadru (25) i u Oklaju kraj Knina (15).
Okić
Podrjetlo
Okići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Istočne Hercegovine, a često su i Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Okića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Gacko. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Okića u više od šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Okića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Velike Kladuše (BiH) u Rijeku, iz Gackog (BiH) u Lukač te iz Doboja (BiH) u Pulu.
Raspostranjenost
Okići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 34 općine i 41 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (25), Puli (20), Svetom Đurđu kraj Ludbrega (9) i u Vodnjanu kraj Pule (8).
Bagić
Podrjetlo
Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb.
Raspostranjenost
Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15).
Validžić
Podrjetlo
Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek.
Raspostranjenost
Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20).
Verović
Podrjetlo
Verovići su Hrvati, najvećim dijelom iz Skradina. Razmjerno najviše Verovića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Verović. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Verovića u oko četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvadeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.
Raspostranjenost
Verovići su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Šibeniku (50), Rupama kraj Skradina (25), Skradinu (15), Zagrebu (10) i u Dugom Selu (7).
Šundov
Podrjetlo
Šundovi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Sinja. Razmjerno najviše Šundova u proteklih sto godina rođeno je u Bračeviću kraj Vrlike, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Šundov. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Šundova u oko sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Šundova u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split, iz Muća u Solin te iz Zadra u Zagreb.
Raspostranjenost
Šundovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Splitu (200), Donjem Muću kraj Sinja (40), Solinu (40), Zagrebu (15) i u Kninu (10).
Svetina
Podrjetlo
Svetine su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Svetina u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Svetina. U Hrvatskoj danas živi oko sto Svetina u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Svetina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.
Raspostranjenost
Svetine su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (70), Osijeku (15), Splitu (10), Oklaju kraj Knina (7) i u Varaždinu (5).
Jurak
Podrjetlo
Prezime Jurak nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Klanjca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Maloj Gori kraj Pregrade, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Jurak. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Juraka u oko tristopedeset domaćinstava (734. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Juraka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Zagorskih Sela u Zagreb, iz Celja (Slovenija) u Zagorska Sela te iz Gackog (BiH) u Pulu.
Raspostranjenost
Juraci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 66 općina i 104 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Svetom Iliji kraj Varaždina (35), Pregradi (35), Gornjoj Bistri kraj Oroslavja (35) i u Varaždinu (30).
Stepanić
Podrjetlo
Stepanići su Hrvati, najvećim dijelom iz Velike Gorice. Razmjerno najviše Stepanića u proteklih sto godina rođeno je u Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Stepanić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Stepanića u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.
Raspostranjenost
Stepanići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 11 općina i 21 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Velikoj Gorici (140), Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice (130), Zagrebu (30), Velikoj Mlaci kraj Velike Gorice (20) i u Crncu kraj Slatine (5).
Ali na kraju opet moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:
Link: http://imehrvatsko.net/
Već sam pisao o prezimenima u Puljanima i Nečvenu u postovima:
Prominski vidici i sudbine VIII dio
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626070007/prominski-vidici-i-sudbine-viii-dio.html
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html
Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html
Oznake: Prominsko prezime, Puljane
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
