_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

subota, 01.10.2011.

Prezimena u Matasima 1948 godine i 2011 godine

Marasovine

Prethodni post na temu prezimena u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu napisan je pod naslovom:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 10 dio Matasi, Marasovine, Ljubotić, Bobodol“

Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html

Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Matasima, Marasovinama, Ljubotiću, Bobodolu živjele obitelji sa sljedećim prezimenima:

Bilušić -119/15
Jurić -71/13
Markić -23+2/4+1
Karaga -35/4
Kević- 27/7
Škarpa- 38/6
Pižić -8/3
Lučić -8/1
Parać- 5/1
Gazić -3/1
Čavlina -61/8
Janković -140/25
Vranješ -25/5
Jelenić -19/3
Zelić -118/20
Barišić -92/16
Tarabarić -33/5
Maglica -12/3
Ujaković -6/1
Grgurević -24/6
Šangut- 6/2

Kad se zbroje navedeni podaci, zaključujemo da je u navedenim selima bilo ukupno 875 stanovnika.

Obraditi popis stanovništva za Matase, Marasovine, Ljubotić i Bobodol nije jednostavno jer navedena sela nisu uvjek bila na isti način popisivana, odnosno nisu katastarski bila isto organizirana.

Kako bih lakše usporedio stanje prezimena u navedenim selima 1948 godine, i danas-2011 godine, napravit ću podjelu u postovima na Matase (kojima pripadaju i Marasovine), Ljubotić i Bobodol- jer mi je prema podacima kojima raspolaže imehrvatsko.net, takva varijanta jedina moguća.

Ovaj post, posvećujem Matasima.



Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Matasima 1948 godine bila su:

1.Ante
2. Petar
3. Ivan
4. Nikola
5. Marko
6. Josip
7. Krste
8. Mirko
9. Paško
10. Stanko
11. Boris
12. Gojko
13. Ivica
14. Jakov
15. Mate
16. Nenad
17. Niko
18. Ratko
19. Stipan
20. Stjepan

Najčešća ženska imena 1948 u Matasima bila su:

1. Ana
2. Ivana
3. Josipa
4. Anđelka
5. Nada
6. Ika
7. Marija
8. Kata
9. Vesna
10. Katarina
11. Manda
12. Jelka
13. Danijela
14. Maja
15. Milka
16. Anica
17. Danica
18. Draženka
19. Jelena
20. Kristina


Prema istom izvoru, prezimena su 1948 godine u Matasima bila su:

1. Zelić
2. Barišić
3. Tarabarić
4. Čavlina
5. Grgurević
6. Jurić
7. Bilušić
8. Zore
9. Maglica
10. Ujaković
11. Šangut
12. Dujić
13. Škarpa

Malo mi je čudno da su u Matasima bila prezimena Bilušić, Dujić i Škarpa koji pripadaju Ljubotiću, ali što je-tu je.
Po prezimenu Čavlina, možemo zaključiti da su 1948 godine Marasovine bile u sastavu Matasa.


Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Matase sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Matasama

1. Ante
2. Petar
3. Ivan
4. Nikola
5. Paško
6. Slavko
7. Dalibor
8. Ivo
9. Jurica
10. Luka
11. Marko
12. Mile-Zdravko
13. Milorad
14. Mirko
15. Miroslav
16. Nenad
17. Niko-Slavko
18. Pajo
19. Predrag
20. Radislav

Ženska imena u Matasama

1. Marija
2. Danica
3. Darinka
4. Jelka
5. Manda
6. Milica
7. Milka

Prezimena u Matasama

1. Zelić
2. Barišić
3. Tarabarić
4. Šangut
5. Grgurević
6. Čavlina
7. Jurić
8. Maglica
9. Turić


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena:

1. Ujaković
2. Zore

Dok prezimena Dujić, Škarpa, Bilušić prema popisu stanovništva 2011 godine, pripadaju selu Ljubotić


...premda i Zore i Ujaković i danas žive u Matasima....ali nisu popisani....


Kao novo prezime u Matasima imamo Turić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Matasima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).




Barišić

Podrjetlo

Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.


Migracije

Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost

Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).


Tarabarić

Podrjetlo

Tarabarići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Tarabarića u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Tarabarić. U Hrvatskoj danas živi oko devedeset Tarabarića u oko trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tarabarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Kaštela te iz Knina i Promine u Split.

Raspostranjenost

Tarabarići su prisutni u pet hrvatskih županija, u ukupno 9 općina i 13 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Splitu (35), u Kaštel Starom (10) i Kaštel Lukšiću (10) kraj Kaštela, u Matasama kraj Knina (10), te u Zagrebu (6).


Šangut

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Šangut vuče podrijetlo iz Županje


Grgurević

Podrjetlo

Grgurevići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Slavonskog Broda. Razmjerno najviše Grgurevića u proteklih sto godina rođeno je u Grgurevićima kraj Pleternice, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Grgurević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Grgurevića u više od dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Grgurevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sibinja i Banja Luke BiH) u Zagreb te iz Nijemaca u Vukovar.

Raspostranjenost

Grgurevići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 51 općini i 72 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Sibinju kraj Slavonskog Broda (90), Slavonskom Brodu (80), Splitu (80), Zagrebu (70) i u Dubrovniku (50).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Etimologija
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).



Jurić

Podrjetlo

Jurići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Dalmacije (okolica Šibenika i Knina), ili iz Hercegovine (Grude). Razmjerno najviše Jurića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Kakanj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Jurić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Bogdanovići kraj Trogira, Višnjica kraj Novske i Prugovo kraj Solina. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Jurića u oko četiri tisuće domaćinstava (5. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija
Prezime izvedeno od osobnog imena Júra + -ić.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jurića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH), iz Banja Luke BiH) te iz Brčkog (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost


Jurići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 353 općine i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Splitu (800), Vinkovcima (300), Osijeku (250) i u Rijeci (200).


Maglica

Podrjetlo

Maglice su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima s područja Rame u sjevernoj Hercegovini, a vrlo su rijetko Slovenci te Talijani. Razmjerno najviše Maglica u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Modriča. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Maglica u oko stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Maglica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Kaštela, iz Modriče (BiH) u Osijek te iz Modriče (BiH) u Veliku.

Raspostranjenost

Maglice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 56 općina i 80 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (30), Zagrebu (30), Opatiji (20), Osijeku (20) i u Rijeci (15).


Turić

Podrjetlo

Turići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca (Crveni Grm). Razmjerno najviše Turića u proteklih sto godina rođeno je u Stiljima kraj Vrgorca i Župi kraj Makarske, mjestima u kojima se svaki deveti stanovnik prezivao Turić. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Turića u oko stodevedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Turića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Vrgorca u Makarsku te iz Vrgorca i Podbablja u Split. Raspostranjenost

Turići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 64 općine i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Splitu (90), Zagrebu (80), Makarskoj (60), Donjem Prološcu kraj Imotskog (40) i u Vrgorcu (35).


Zore

Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Zore vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Ujaković

Podrjetlo

Ujakovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Ujakovića u proteklih sto godina rođeno je u Lukaru kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ujaković. U Hrvatskoj danas živi oko sto Ujakovića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Ujakovića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Ujakovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 17 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Tovarniku kraj Iloka (15), Splitu (10), Vinkovcima (9) i u Šibeniku (8).


Prezimena koja nisam spomenuo (Bilušić, Dujić i Škarpa) u ovom postu, spomenut ću ih u popisu sela Ljubotić kojem pripadaju.






Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/



Već sam se bavio prezimenima u Matasima i Marasovinama u postovima pod linkom:


Prominski vidici i sudbine V i IV dio

Link za prezimena u Marasovinama: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

a tamo piše...

Marasovine

Marasovine su seoce u nekadašnjoj mataskoj kapitaniji s desetak domaćinstava s prezimenima: Čavlina, Barišić i Jurić.
Svi su katolici i pokapaju se na groblju kod Gospe Čatrnjske
u Lukaru.
(Prema nekim informacijama, Barišići su u Marasovine doselili iz Matasa-opaska autora bloga)


Link za prezimena u Matasima: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html

a tamo piše....

Matase

To je selo na krajnjem sjeveru prominskog kraja sa šezdesetak domaćinstava.
Tu obitavaju obitelji s prezimenima: Zelić, Barišić, Šangut, Zore, Tarabarić, Grgurović, Maglica, Jurić i Ujaković.
Svi su žitelji Matasa katolici i pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

Osim obitelji iz mletačkog popisa iz 1709. godine datih u popisu za Bobodol
(Tu se spominju obitelji: Barsan, Matas, Popović, Vranješević, Zorić, Kovač, Miljanović, Kopina, a kasnije i Klepo i Jelinić-opaska urednika bloga), popis iz 1735. godine navodi i žitelje Matasa s prezimenima: Adamović, Ciganović, Dumiak, Fališijić, Godina, Knežević, Svetina, Šundić i Vučić, a od početka devetnaestoga stoljeća javljaju se obitelji: Barišić, Zelić i Šangut.



Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

Link za prezimena u Matasima: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html

a tamo piše...

U Matasima je 1735. popisano 9 rodova s 19 obitelji te ukupno 110 stanovnika.

Bili su to:


Adamović- 1 stanovnika- 1 dim;
Ciganović-1 obitelj- 12 članova;
Dumiak-1 obitelj- 6 članova;
Fališijić (Validžić)- 4 obitelji- 18 članova;
Godina-1 obitelj- 2 člana;
Knežević- 1 obitelj-7 članova;
Svetina- 2 obitelji-13 članova;
Šundić- 1 obitelj- 12 članova;
Vučić- 7 obitelji- 39 članova;

Dio mjesta s obitelji Matas bio je iskazan u popisu stanovnika Bobodola, ali je u kasnijim popisima u sastavu mjesta Matasi.
Tako se u sudskim spisima iz 1816. spominju još u Matasima obitelji Barišić, Matas, Sangut i Zelić.

To je i posljednji spomen prezimena Matas, koje potom nestaje, ali očito je da se ono sačuvalo i danas u imenu mjesta.




Nadopuna posta 03.10.2011

Malo sam razmišljao o ovom postu...o Marasovinama.....i sjetio se, da sam obećao prof Pašku Mlinaru
fotografirati školu u Marasovinama (ili Bobodolu?), i natpis koji se nalazi na nekadašnjoj oštariji (gostionici) uz
samu školu.

Evo fotografija:

Photobucket

Photobucket

Eto profesore...danas je bio lijep sunčan dan...i konačno sam uspio ispuniti svoje obećanje!



Nastavlja se.....

Oznake: Prominsko prezime, Matase, Zelići

- 21:28 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić