_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

utorak, 29.11.2011.

Roditelji i KUU Promina pokrenuli akciju za Dječji vrtić u Oklaju- Akcija uspješno završena!

Prije dvadesetak dana objavio sam post pod naslovom:

„Roditelji i KUU Promina pokrenuli akciju za Dječji vrtić u Oklaju“

Link: http://promina.blog.hr/2011/11/1629624488/roditelji-i-kuu-promina-pokrenuli-akciju-za-djecji-vrtic-u-oklaju.html

Danas sam na e-mail dobio sljedeći tekst organizatora akcije (koji objavljujem kao fotografiju):




Evo još nekoliko fotografija vrtića prije i poslije postavljanja klime-odnosno invertera;






Bravo za roditelje!

Bravo za KUU Promina!

A najveće Bravo za sve donatore što su se odazvali akciji!




Oznake: KUU Promina, Dječji vrtić Oklaj

- 12:03 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 25.11.2011.

Hoće li i mrtvi na izbore?



Slušam sinoć emisiju na Radio Dalmaciji, „Martin u Zagreb-Martin iz Zagreba“, i umirem od smjeha.

Ekipa se šali na račun mrtvih glasača kojih je toliko, da su odličili izići na izbore sa svojom „14 Izbornom jedinicom“ i strankom koja će zastupati njih-mrtve...jer nisu zadovoljni sa svojim dosadašnjim predstavnicima. Jedino im je problem tko će biti nositelj liste, Franjo Tuđman, ili Josip Broz Tito....

Popisi birača, ili onih koji imaju pravo glasa na lokalnim ili državnim izborima, već je bio tema mog posta pod naslovom: „Izbori u Promini 2009-Popis birača“
Link: http://promina.blog.hr/2009/04/1626150978/izbori-u-promini-2009popis-biraca.html

Ono što svima zapne za oko, ako pogledaju ukupan broj glasača, čijenica je da je skoro na svim glasačkim mjestima više glasača, nego što glasačko mjesto ima stanovnika!

Tako je Promina u 2009 godini imala ukupno na svim glasačkim mjestima 1412 birača (glasača), a prema popisu stanovništva iz 2001 godine 1317 stanovnika!

Točno 95 glasača više nego stanovnika!

Da je situacija obratna, nekako bi i bilo logično, jer pravo glasa nemaju vrtićani, osnovnoškolci i srednjoškolci.....

Znam, netko će reći „pa možda je od 2001 porastao broj stanovnika u Promini?

Kako da ne....pa nije ovo Zagreb ili Split...Ovo je „Dalmatinska Zagora-nepoznata zemlja“!

Uglavnom....Tako je bilo 2009 godine, a kakva je situacija danas pred Državne izbore 2011 godine?

Prije dvije godine postao sam Vijećnik u Općinskom vijeću Općine Promina.
Većina Vijećnika je znala kako sam se često bavio ovom temom, te su me imenovali za „Predsjednika povjerenstva za popise birača“.

Prije nekoliko dana, dobio sam poziv da dođem u Drniš, i da kao Predsjednik i jedan od trojice članova komisije provjerim imena birača na popisu za područje Općine Promina.

„Padaj silo i nepravdo“ već mi odjekuje u ušima....sad će mo mi otkriti koji su to „fantomski“ glasači!

Prvo nekoliko činjenica:

-Prema popisu stanovništva iz 2011 godine, Promina ima ukupno 1109 stanovnika.
-Djece u vrtiću ima 23-oje
-Osnovna škola 74.
-Srednja škola (djeca iz Promine u Kninu i Drnišu) negdje oko 45-ero djece.

Kad sve zbrojimo i oduzmemo imamo sljedeću situaciju:

1109-23-74-45=967 glasača!

Što mislite koliko ove godine Promina ima birača?

Točno 1261!

Odnosno 152 glasača više nego stanovnika!

Odnosno 1261-967 (mogući broj glasača)=294 glasača više nego što logika nalaže da ih može biti!

Ali...vratimo se opet u Drniš i kod ljubaznih gospođa koje su zadužene za ispravak popisa birača.

Prvo što sam im rekao kad sam vidio ukupnu brojku na kraju biračkog popisa bilo je „Ovo nema logike“!

„Znamo da nema logike kad uspoređujete broj stanovnika i glasača, ali mi takav popis dobijemo od Policije, i mi tu ništa nemožemo. Provjerite da li netko ima od mrtav na Popisu, i mi će mo to ispraviti“.

Čitam ja tako ime po ime...

Obrađujući temu Prominskih prezimena....već ih skoro sva znam napamet...i svako „strano prezime“ mi brzo upada u oko.

Zamolim tako gospođe da mi provjere prezimena koja mi više pripadaju popisima birača u Njemačkoj, Austriji, Srbiji...nego kod nas....

Brzo se uspostavilo da su te osobe rođene u npr Lukaru, Razvođu, Matasima....udate su u navedene zemlje, ali se nisu odjavile i imaju osobnu iskaznicu na prominskoj adresi. Zanimljivo je da su to većinom starije osobe.

Možemo li tu nešto napraviti, upitao sam?

Ne. Osobe imaju uredno izdanu osobnu iskaznicu, i mi ih nesmijemo brisati sa popisa.

Prelazeći preko Austrije, pogled mi zape za dobrostojeću gospođu rođenu 1906 godine. Čak mi nije odmah zapela za oko godina rođenja, nego njeno prezime- Garić (Lukar).

Gospođa ima preko 105 godina, i pravo je čudo da do sada nismo pročitali članak u novinama na tu temu. Zamislite „Baka u Lukaru u 105-oj laptomom na internet“.

Šalu na stranu....

Upitam opet ljubazne gospođe, je li moguće da je ta gospođa tako stara?

„I nama je upala gospođa Garić u oko jer smo izlistali sve starije od 100 godina, ali mi nemamo podatak da je umrla. Ako Vi mislite da jeste, provjerite to pa nam javite“.

Ništa...listam dalje Popis i radosno se osmjehujem...Nisam ni znao da u Promini ima toliko blizanaca....toliko mladih rođenih 80-ih, 90-ih godina.

Ipak, nije Promina velegrad i svatko svakoga zna.

Uglavnom, listajući Popis birača, nisam pronašao niti jednog Prominca ili Prominku iz „14 izborne jedinice“.

Nakon mog silnog bezuspješnog pilanja gospođa zaduženih za Popsi birača, obostrano smo slegnuli ramena slažući se da smo mi tu jednostvano nemoćni.

Ljudi koji su na Popisu imaju svoja Ustavna prava-imaju pravo glasa!


Vjerojatno ste se i vi zapitali -Tko su onda na kraju „Fantomski birači“ u Promini?

-To su prije svega naši Prominjci i Prominke na radu u inozemstvu
-To su djeca Prominjaca koja žive u inozemstvu a u Promini imaju prijavljeno prebivalište
-Prominci i Prominke širom Hrvatske koji su i dalje prijavljeni u Promini, iz raznih razloga ( ne riješeno stanbeno pitanje, privremeni rad u drugim gradovima....)

Uglavnom, da zaključim temu;

Osnovni problem je što se Popis birača sastavlja na temelju važećih osobnih iskaznica, a ne na temelju
podataka koji garantiraju da Popis birača odgovara stvarnom stanju na terenu.
(A koji bi to trebali na kraju biti podaci o stvarnom stanju na terenu, a da ih mi ne bi bili u stanju izmanipulirati???)

Na koncu, osim što je Popis birača brojčano veći od broja stanovnika (najmanje za 152 glasača- ili skoro 15%),
problem je što se na jednom biračkom mjestu navodno dogodilo da je na izbore izišlo 97% stanovnika, što je na temelju svega navedenog jednostavno nemoguće.

Evo jednog članka na ovu temu: Hoće li opet glasati mrtvi i odsutni?

Link: http://www.novi-tjednik.hr/politika/politika/8247-hoe-li-opet-glasati-mrtvi-i-odsutni.html


Oznake: izbori

- 18:38 - Komentiraj post (8) - Link posta

srijeda, 23.11.2011.

Dan doma za starije i nemoćne osobe u Oklaju

Ponedjeljak, 21. studenog bio je poseban dan u Domu za starije i nemoćne osobe u Oklaju.

Po prvi puta, ova ustanova obilježila je svoj dan, a za „Dan Doma“ izabran je baš ovaj datum, blagdan Gospe od Zdravlja.
« Ja sam zdravlje naroda; iz koje god nevolje zavape k meni ja ću ih uslišati!» Usp. Ps 35(34), 3;Jon 2,3

Imao sam čast da su i mene pozvali na obilježavanje ovog posebnog dana, tako da vam sada mogu „iz prve ruke“ prenijeti
svoje dojmove...

Program je započeo okupljanjem sudionika oko 9,15 sati uz kavu dobrodošlice.

Dok se održavao sastanak ravnatelja domova za starije i nemoćne (Knin, Šibenik, Oklaj) i stručnih djelatnika koji sudjeluju
u radu domova.... 3 ekipe po 3 člana (domovi Šibenik, Knin, Oklaj) već su odmjeravale snage u pikadu i stolnom
nogometu, biljaru...

Prostor na trećem katu, gdje se nalazi Kapelica Gospe od Zdravlja, polagano su popunjavali korisnici doma birajući
najbolje pozicije kako bi što bolje vidjeli i čuli kulturni program koji je za njih i njihove goste pripremilo i organiziralo
osoblje doma.

Negdje oko 11 sati, stigao je biskup, mons. Ante Ivas, i svima je to bio znak da uskoro slijedi Blagoslov Doma i Kapelice.

Prije samog Blagoslova, svojim prisustvom ovaj događaj su uveličali i saborski zastupnici Ante Kulušić i Nedjeljka Klarić,
zatim župan Goran Pauk, dožupan Ante Tanfara, nekadašnji v.d. ravnatelj Doma za starije i nemoćne sobe u Oklaju
-Tomislav Ninić, nedavno umirovljena doktorica Manda Gojčeta , Načelnik i Vijećnici Općine Promina.....Časne sestre ..
..i ostali mnogobrojni gosti....kojima se odmah ispričavam što ih izostavih, jer je teško upamtiti sva imena....

Na samom početku svečanog dijela programa, nazočnima se obratila Senka Knežević ravnateljica Doma.
Teško je citirati baš sve što je gospođa Senka kazala u svom obraćanju....pa ću navesti dijelić onoga što mislim
da je najzanimljivije:

-Prije svega Ravnateljica se zahvalila svima koji su pomogli da se Dom u Oklaju, nakon dugih godina čekanja
konačno otvori. Zamolila je za razumjevanje što nikoga posebno neće imenovati, jer bi uvjek ostao netko ne
spomenut. Da je investicija u izgradnju Doma za starije i nemoćne osobe u Oklaju bila opravdana, svjedoči i
podatak da je Dom 100% popunjen – odnosno da ima 86 korisnika. Činjenica da je na listi čekanja još 82
kandidata, podatak je koji ide u prilog spomenutoj tvrdnji.
Ravnateljica je također istakla i problem službenog vozila za potrebe prijevoza korisnika, koji još nije riješen,
ali se nada da će u skoroj budućnosti i taj problem riješiti.

Nakon pozdravnog govora Ravnateljice, sljedela je Misa u kojoj je sudjelovao i naš Župnik fra Krešimir
Mikelić....te je Blagoslovljen Dom....a nakon Mise, prigodnim se riječima nazočnima obratio mons. Ante
Ivasa.
Nakon mons. Ante Ivasa, Ravnateljica je najavila i pjesnikinju Ojdanić iz Umljanovića, koja nas je svojim
pjesmama odvela u ne tako daleku prošlost, nasmijala do suza, ostavila na trenutke u razmišljanjima o
budućnosti koja nas čeka....

Usljedio je zatim nastup pjesnika Stipe Grcića, koji nas je također nasmijao svojim odabranim pjesmama s
kojima je zaslužio zavidan aplauz.

Nestrpljivo su svoju točku- „ples i pjesmu„ čekali i najmlađi članovi KUD-a Promina, pod vodstvom
gđe Franke Bronić. Tako su nam i oni malo zaojkali. Prvo momci, pa cure....Onda se zaigralo kolo,
zabacivale...A iz publike se kroz smjeh i pljesak najstarijih često čulo i „Ovako smo i mi nekad.....“. Riječi
najstarijih su najbolja potvrda da su najmlađi članovi KUU Promina na dobrom putu. Napredak u zadnjih
godinu dana ogroman, pogotovo ako se malo pažljivije poslušaju pjesme koje pjevaju....

Nakon pjesme i kola naših namlađih Prominjaca, došao je red da se spustimo dva kata niže, i poslušamo
Drniške Tamburaše.

Malo je riječi s kojima bi se mogli nahvaliti Drniški tamburaški orkestar i njihova voditeljica Milka Tomić.
Kad bi samo pokušao nabrojiti nagrade koje su osvojili svojim nastupima....trebalo bi mi nekoliko postova.
Za ovu prigodu dovoljno je istaknuti da im se u pjesmi „Krist na žalu“ priključio i sam Biskup te ih na kraju
pohvalio kao „Najbolje Hrvatske tamburaše!“

Tamburaši su svojim pjesmama dirnuli i štićenike Doma, a najzanimljivije mi je bilo kada je jedan
osamdesetogodišnjak iz džepa izvadio mobitel i za uspomenu snimio jednu pjesmu. „Posla sam je odma'
svojoj dici u poruci...neka vide kako mi feštamo.....“

Nastupom Tamburaša, završio je i kulturni dio programa, i došao je na red svečani domjenak, koji su
neumorno pripremale djelatnice Doma, dok smo mi uživali u kulturnom djelu programa.

I, domjenkom je za ovaj put...završilo naše druženje...

Ovim riječima, mogao bih završiti ovaj post, ali onda bi djelatnici Doma ostali ne spomenuti, kao i njegovi
štićenici.

Uvjek kad fotografiram neki događaj, nastojim neprimjećeno uhvatiti pokrete, izraze lica....emocije.
Nastojeći biti neprimjetan, uhvatio sam tako iskrena rukovanja, iskrene zagrljaje osoblja i korisnika.
Nije to bio službeni odnos...strogo određen birokratskim pravilima, ili neki režirani pokreti...Stekao sam dojam
da ravnateljica, socijalna radnica, medicinske sestre i njegovateljice..... prilaze starcima i staricama kao da su
njihovi najmiliji...s osmjehom....s radošću.

Dom je to u kojem vlada duh zajedništva, u kojem su svi zajedno jedan dobar tim.....

Svim djelatnicima Doma za starije i nemoćne osobe u Oklaju, svim njegovim sadašnjim i budućim
korisnicima, želim još puno sretno i uspješno obilježenih Dana Doma!

Evo i nekoliko fotografija:






















Članak pod naslovom "Oklajski Dom za starije i nemoćne proslavio prvi rođendan", na web stranici Radio
Drniša
bavi se istom temom....i ono što sam ja zaboravio, oni na svu sreću nisu....

Link:
http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=1629&catid=1


Oznake: Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju

- 17:53 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 20.11.2011.

BUK – Glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ broj 4

Čitajući šibenski Novi tjednik, pročitao sam tekst pod naslovom:

„Protekla godina JU NP Krka na papiru 'Buka'“

Link: http://novi-tjednik.hr/aktualnosti/aktualnosti/8236-protekla-godina-ju-np-krka-na-papiru-buka.html

NP „Krka“ velikim dijelom, prostire se i na području Općine Promina.
Odmah sam se bacio u potragu za četvrtim brojem Glasnika, s nestrpljenjem očekujući što nam novog donosi a da ima veze sa Prominom.

Evo naslova tema što ih u časopisu „BUK – Glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, ISSN 1847-6511-Šibenik, listopad 2011. godište II. broj 4“ možete pročitati:

-Ekološka mreža na širem području NP „Krka“
-Krajobraz Nacionalnog parka „Krka“
-Rošnjak – poznato o nepoznatom
-Jazinka – pretpovijesni špiljski lokalitet u kanjonu rijeke Krke
-Austrijski studenti u posjetu Promini i selu Nečven
-Antropogeni utjecaj ekotoksičnih metala
-Sedrena špilja iza mlina

Od svega navedenog, za promina blog izabrao sam sljedeći tekst- priču:

*********************************************************************************************

Austrijski studenti u posjetu Promini i selu Nečven






Skupina studenata bečkog University of Natural Resources and Life Sciences 11. Svibnja 2011. godine posjetila je prominsko selo Nečven i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivan Perica (www.opg-perica.com).

Posjet tom lokalitetu /području dio je njihova studijskog putovanja Hrvatskom, kojemu je cilj upoznavanje prirodnih značajki te aktualnih tema i izazova u području zaštite prirode i lokalnog razvoja.

Na svom putovanju posjetili su brojna zaštićena područja, poput PP „Lonjsko polje“, NP „Plitvička jezera“ i PP „Vransko jezero“, te obiteljska gospodarstva koja su u izravnoj vezi sa zaštićenim područjima.
U prominskom kraju obišli su vrijedne povijesne i prirodne fenomene gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke i nasade maslinika i posjetili su obiteljsku uljaru uNečvenu.

Grupa od 36 studenata i studentica u pratnji jednog od najboljih eksperata na području ruralnog razvoja i društvenih aspekata NATURA 2000 projekata, profesora Wolfganga Suskea, obišla je utvrdu Nečven i slapove Brljan i Manojlovac, i spustila se niz kanjon Krke do Daljanskog brzaca.

Nakon kratkog odmora i okrjepe, u drugom dijelu posjeta posvećenog uzgoju nasada maslina, profesora i studente proveli smo kroz mlade nasade maslina Osnove tehnologije prerade ekstradjevičanskog maslinova ulja u okviru obiteljske uljare u Nečvenu studentima je predstavio Hrvoje Čar.

Nažalost, jedan od glavnih problema u razvoju prominskog kraja je to što su njegova ruralna naselja tijekom druge polovice 20. stoljeća (pogotovo nakon Domovinskog rata) doživjela veliku socio-geografsku preobrazbu, a intenziviranje procesa deruralizacije, deagrarizacije i demografske regresije dodatno je dovelo do zastoja u razvoju ovog prostora.

U razgovoru smo se dotaknuli nekih razvojnih potencijala, kao što su ekološka proizvodnja i njezina uloga u održivom razvoju ruralnih područja i ruralnog turizma u suradnji s NP „Krka“, naravno, ubacivanje Promine na kartu maslinarskih područja i maslinarskih putova u ovom dijelu Parka.

Ipak, zaustavljanje negativnih procesa moguće je samo i isključivo ulaganjem u gospodarsku obnovu, kojom se jačaju pretpostavke za povratak i oživljavanje ovog dijela Hrvatske.

U zalog za budućnost razvoja prominskog kraja svakako ide podatak da je u posljednjih nekoliko godina zasađeno više od 30,000 000 maslina, u čije održavanje se sve intenzivnije uključuju i mlađe generacije bez obzira što stalno ne žive u Promini, i činjenica da je otvoren popriličan broj poljoprivrednih gospodarstava različitih djelatnosti, poput stočarstva, vinogradarstva i sl.

Za one koji ne znaju, selo Nečven, zajedno s naseljima Puljane, Bogatić, Mratovo, Čitluk, Razvođe, Lukar, Suknovci, Marasovine, Matasi, Ljubotić, Podi, Bobodol i Oklaj, pripada Općini Promina, čiji se velik dio površine nalazi unutar prostora NP „Krka“.

Kako doći do Nečvena?

Nečven je udaljen šest kilometara od Oklaja. Do sela se može doći cestom Oklaj – Čitluk ili Oklaj – Puljane prateći označene prometne znakove za skretanja.

U selu se iznad kanjona Krke nalazi starohrvatska utvrda Nečven, koja se spominje jošod1487. godine.

Povijest Nečvena veoma je slojevita.

Sagradili su ga Nelipići. Nakon što je promijenio nekoliko gospodara, 1522. godine osvajaju ga Turci, u čijim rukama ostaje do 1688.

Po odlasku Turaka Nečven je razrušen i napušten.

Uskočki vođa Stjepan Sorić srušio je 1647. godine most na Krki koji je Nečven spajao sa suprotnom obalom, gdje se izdizao Trošenj Šubićevih.

Lokalitet Nečven, u posljednjih nekoliko godina nastoji se što jače istaknuti kao važna destinacija prilikom posjećivanja NP „Krka“. Tome u prilog ide uređenje atraktivnih lokaliteta u NP „Krka“ (arheološka istraživanja Burnuma, obnova objekata u Puljanima, uređenje pristupnih staza i sl.), kao i otvaranje većeg broja pristupa za posjetitelje uz postojeće službene glavne ulaze u Park (Skradin, Lozovac i Roški slap).

Koristeći najposjećenije točke Parka, uz proizvodnju i sezonsku ponudu ekoloških proizvoda, žitelji Promine na svojim imanjima zasigurno će moći ponuditi i dodatne agroturističke usluge, uključujući smještaj u tradicionalnim kamenim kućama.

Javna ustanova koja upravljaNP „Krka“ svjesna je da proširenje turističko-rekreativnih funkcija Parka mora uključiti nove, odnosno „neotkrivene“, atraktivne lokacije za posjećivanje na način koji neće narušiti izvorne prirodne i kulturne kvalitete tih lokaliteta, uz bezrezervnu suradnju s lokalnim stanovništvom.

Na kraju dana oduševljeni viđenim, posjetitelj su prigodnim poklonima darivali domaćine. Zauzvrat su dobili „zlatno“ ekstradjevičansko maslinovo ulje iz ekološke proizvodnje OPG Ivan Perica, nagrađeno na međunarodnoj manifestaciji maslinara održanoj u Splitu
.
Na kraju, željeli bismo zahvaliti svim našim dragim prijateljima, rodbini i poznanicima koji su nam pomogli i podržali nas u organizaciji posjeta studenata iz Beča, kao i NP „Krka“ za doprinos u promicanju našeg prominskog kraja koji je svojom kulturnom i prirodnom baštinom to sigurno i zavrijedio.

Ivan Perica

*********************************************************************************************


– Glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ – BUK, u cijelosti možete pročitati pod linkovima:

http://www.npkrka.hr/buk/buk4/files/assets/downloads/publication.pdf

http://www.npkrka.hr/buk/buk4/#/1/zoomed

Već sam pisao o OPG-u Perica u Nečvenu u postu pod naslovom „Ususret agroturizmu?“ i linkom:
http://promina.blog.hr/2009/10/1626886051/ususret-agroturizmu.html

„OPG Ivan Perica“ ima i svoju web stranicu koju možete posjetiti pod linkom:
http://opg-perica.com/



Oznake: NP Krka

- 12:32 - Komentiraj post (2) - Link posta

petak, 18.11.2011.

Prezimena u Razvođu 1948 godine i 2011 godine



Prethodni post na temu prezimena u Razvođu nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe“

Link: http://promina.blog.hr/2011/11/1629612793/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-13-dio-razvode.2.html

...i donosi nam između ostalog i popis prezimena u Razvođu 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Razvođu imali sljedeća prezimena:

Duvančić 159/18
Lacić 52/9
Klepo 29/7
Kulić 27/6
Jukić 41/8
Traljić 19/5
Vujčić 2(2)
Suman 81/11
Cvijetić 106/19
Medić 4/1
Manojlović 108/20
Dujić 142/20
Berša 18/3
Tošić 85/17
Škovrlj 45/9
Jakovljević 20/3
Juric 27/5
Kabić 12/2
Stanić 12/2
Dodig 7/1
Kerić 21/5
Pokrajac 82/18
Zelić 4/1

Ukupno 1103/ 192

Katolika 783/129
Pravoslavaca 320/63


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Razvođu 1948 bila su:

1. Duvančić
2. Dujić
3. Tošić
4. Jukić
5. Suman
6. Manojlović
7. Cvijetić
8. Pokrajac
9. Kulić
10. Škovrlj
11. Juric
12. Kabić
13. Lacić
14. Berša
15. Nadrčić
16. Traljić
17. Buha
18. Cvjetić
19. Kerić
20. Stanić


Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi još prezimena Nadrčić i Buha, ali izostavlja prezimena koja vidimo kod prof Mlinara kao što su Klepo, Vujčić, Medić, Jakovljević, Dodig i Zelić.


Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Razvođu 1948 godine bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Drago
4. Mile
5. Josip
6. Marko
7. Mirko
8. Branko
9. Petar
10. Željko
11. Slavko
12. Anđelko
13. Jure
14. Milan
15. Nikola
16. Rajko
17. Vinko
18. Vladimir
19. Zvonimir
20. Zvonko

Najčešća ženska imena 1948 u Razvođu bila su:

1. Ana
2. Marija
3. Ivana
4. Jelena
5. Ivanka
6. Katarina
7. Antonija
8. Dragica
9. Jadranka
10. Maja
11. Matea
12. Paula
13. Sanja
14. Brankica
15. Mira
16. Sandra
17. Anka
18. Jasminka
19. Martina
20. Milena

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Razvođe sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Razvođu 2011

1. Ante
2. Drago
3. Ivan
4. Josip
5. Milan
6. Branko
7. Dragan
8. Dražan
9. Marko
10. Petar
11. Rajko
12. Slavko
13. Čedo
14. Žarko
15. Denis
16. Goran
17. Hrvoje
18. Ilija
19. Ivica
20. Joso

Ženska imena u Razvođu 2011

1. Milka
2. Danica
3. Jagoda
4. Katarina
5. Luca
6. Milica
7. Nada
8. Vesna
9. Zorica

Prezimena u Razvođu 2011 su:

1. Duvančić
2. Dujić
3. Jukić
4. Suman
5. Juric
6. Pokrajac
7. Cvijetić
8. Lacić
9. Berša
10. Manojlović
11. Tošić
12. Traljić
13. Škovrlj
14. Brešković
15. Dodig
16. Kašnar
17. Kulić
18. Lovrić
19. Mandić
20. Medić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena: Kabić, Nadrčić, Buha, Kerić, Stanić.

Od novih prezimena imamo: Kašnar, Brešković, Lovrić i Mandić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Razvođu koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Duvančić

Podrjetlo

Duvančići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Duvančića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Duvančić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Duvančića u oko stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Duvančića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Dervente (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Duvančići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Splitu (50), Oklaju kraj Knina (45), Razvođu kraj Drniša (25) i u Velikoj Gorici (25).


Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).



Tošić

Podrjetlo

Tošići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Promine kraj Knina. Ponekad su i Srbi (iz okolice Knina). Razmjerno najviše Tošića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Tošić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Tošića u više od dvjestopedeset domaćinstava (878. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Tošića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Janjeva (Kosovo) i Promine u Zagreb te iz Zažablja u Dubrovnik.

Raspostranjenost

Tošići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 111 naselju, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Splitu (60), Šibeniku (40), Metkoviću (35) i u Dubrovniku (30).


Jukić

Podrjetlo

Jukići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a prema nekim izvorima iz Bosne, Istre te Bitelića kod Sinja. Razmjerno najviše Jukića u proteklih sto godina rođeno je u Komesarcu kraj Slunja, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Jukić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Jukića u više od dvije tisuće domaćinstava (26. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split te iz Posušja (BiH) i Zavidovića (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Jukići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 265 općina i 493 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Splitu (800), Sinju (250), Osijeku (250) i u Otoku kraj Sinja (200).


Suman

Podrjetlo

Sumani su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo su rijetko i Talijani. Razmjerno najviše Sumana u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Suman. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Sumana u oko šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Sumana u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Drniša u Zagreb.

Raspostranjenost

Sumani su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (50), Rijeci (20), Slavonskom Brodu (15), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vukovaru (10).


Manojlović

Podrjetlo

Manojlovići su većinom Srbi, dobrim dijelom iz okolice Knina, ali su često i Hrvati (iz Karlovca, Ogulina ili Hercegovine). Razmjerno najviše Manojlovića u proteklih sto godina rođeno je u Gornjem Sjeničaku kraj Karlovca, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Manojlović. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Manojlovića u više od četrstopedeset domaćinstava (383. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Manojlovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Karlovca i Ogulina u Zagreb te iz Rakovice u Rijeku.

Raspostranjenost

Manojlovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 110 općina i 181 naselju, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Karlovcu (100), Markovcu kraj Knina (60), Rijeci (60) i u Trpinji kraj Vukovara (45).


Cvijetić

Podrjetlo

Cvijetići su većinom Srbi, dobrim dijelom iz okolice Knina, ali su često i Hrvati (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Cvijetića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cvijetić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Cvijetića u više od devedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Cvijetića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Rijeku te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Cvijetići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 40 općina i 48 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Splitu (30), Rijeci (20), Sisku (15) i u Osijeku (15).


Pokrajac

Podrjetlo

Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.

Migracije

Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).


Kulić

Podrjetlo

Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.

Raspostranjenost

Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).


Škovrlj

Podrjetlo

Prezime Škovrlj nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Splita.



Juric

Podrjetlo

Prezime Juric nose Hrvati, većim dijelom iz okolice Vinkovaca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Juric. U Hrvatskoj danas živi oko devedeset Juricova u oko trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Najveća migracija Juricova u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost

Juricovi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 25 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Svetom Križu Začretju kraj Zaboka (10), Vinkovcima (10), Nijemcima kraj Vinkovaca (6) i u Razvođu kraj Drniša (5).


Kabić

Podrjetlo

Kabići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Kabića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Kabić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kabića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Kabići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 27 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Zadru (15), Šibeniku (10), Kninu (8) i u Mirkovcima kraj Vinkovaca (7).


Lacić

Podrjetlo

Lacići su Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine. Razmjerno najviše Lacića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Brčko. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Lacića u više od stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osamdeset, pa se njihov broj do danas upeterostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Lacića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) u Zagreb, iz Brčkog (BiH) u Županju te iz Brčkog (BiH) u Rugvicu.

Raspostranjenost

Lacići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 44 općine i 56 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Sesvetama kraj Zagreba (35), Zadru (30), Splitu (25) i u Županji (20).



Berša

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Berša vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Nadrčić

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Nadrčić vuče podrijetlo iz okolice Knina.



Traljić

Podrjetlo

Prezime Traljić nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz Bosanske Krajine.


Buha

Podrjetlo

Buhe su gotovo u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Cazinske krajine (BiH), a rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Buha u proteklih sto godina rođeno je u cazinskoj općini Sanski Most. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Buha u više od sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Buha u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sanskog Mosta (BiH) u Novsku, iz Sanskog Mosta (BiH) u Zagreb te iz Drniša u Rijeku. Raspostranjenost

Buhe su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 44 općine i 56 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Drnišu (50), Zagrebu (35), Našicama (35), Splitu (20) i u Rijeci (15).


Kerić

Podrjetlo

Kerići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Šibenika, a mogu biti i Srbi (iz bosanske Posavine) kao i Bošnjaci (iz Srednje Bosne). Razmjerno najviše Kerića u proteklih sto godina rođeno je u Šibeniku. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kerića u oko šezdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Raspostranjenost

Kerići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 39 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Splitu (25), Zagrebu (10), Šibeniku (10), Rijeci (10) i u Vukovaru (10).


Stanić

Podrjetlo

Stanići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Posavine, a prema drugim izvorima iz sela Stanići u okolici Omiša. Rijetko su i Srbi (iz okolice Vukovara). Razmjerno najviše Stanića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskim općinama Modriča i Bosanski Šamac, u kojima se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Stanić. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Stanića u više od tisućuosamsto domaćinstava (44. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Stanića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) i Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Raspostranjenost

Stanići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 283 općine i 523 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (850), Slavonskom Brodu (350), Splitu (200), Omišu (180) i u Osijeku (170).


Brešković

Podrjetlo

Prezime Brešković nose Hrvati podrijetlom s otoka Brača. U Hrvatskoj danas živi oko sto Breškovića u oko dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov

Raspostranjenost

Breškovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 15 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Splitu (35), Bolu na otoku Braču (20), Kaštel Starom kraj Kaštela (7), Mlinima kraj Dubrovnika (6) i u Dubrovniku (5).


Dodig

Podrjetlo

Dodizi su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi iz Benkovca. Razmjerno najviše Dodiga u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Ljubuški. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dodiga u oko četrsto domaćinstava (485. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dodiga u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb, iz Ljubuškog (BiH) u Metković te iz Ljubuškog (BiH) u Vrgorac. Raspostranjenost

Dodizi su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 82 općine i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Metkoviću (120), Splitu (100), Velikom Prologu kraj Vrgorca (60) i u Trilju kraj Sinja (60).


Kašnar

Podrjetlo

Kašnari su Hrvati, najvećim dijelom iz Zagreba. Razmjerno najviše Kašnara u proteklih sto godina rođeno je u Glavnici Gornjoj kraj Zagreba, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Kašnar. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Kašnara u oko sto domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Raspostranjenost

Kašnari su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 38 naselja, pretežito u seoskim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Belovaru kraj Zagreba (100), Zagrebu (60), u Glavnici Gornjoj (40), Sesvetama (30) i Kašini (30) kraj Zagreba.


Lovrić

Podrjetlo

Lovrići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira, dok prema drugim izvorima vuče podrijetlo iz okolice Sinja ili sela Odžak kod Livna (BiH). Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Lovrića u proteklih sto godina rođeno je u Ražnju kraj Trogira, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Lovrić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Lovrića u oko tri tisuće domaćinstava (23. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Lovrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Raspostranjenost

Lovrići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 296 općina i 590 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (400), Slavonskom Brodu (300), Vinkovcima (170) i u Šibeniku (160).


Mandić

Podrjetlo

Mandići su često Hrvati, dobrim dijelom iz tuzlanske regije (BiH), a prema nekim izvorima iz Boke Kotorske. Ponekad su i Srbi (okolica Knina). Razmjerno najviše Mandića u proteklih sto godina rođeno je u tuzlanskoj općini Kladanj, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Mandić. U Hrvatskoj danas živi oko šest tisuća Mandića u više od dvije tisuće domaćinstava (34. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mandića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH), iz Širokog Brijega (BiH) te iz Tešnja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Mandići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 284 općine i 571 naselju, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (300), Osijeku (170), Zadru (170) i u Rijeci (150).


Medić

Podrjetlo

Medići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Mogu biti i Srbi (iz okolice Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Medića u proteklih sto godina rođeno je u Kožinu kraj Zadra, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Medić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Medića u više od sedamstopedeset domaćinstava (162. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije
Glavni migracijski pravci Medića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH), iz Čitluka (BiH) te iz Širokog Brijega (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Medići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 172 općine i 258 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (110), Zadru (100), Brelima kraj Makarske (100) i u Rijeci (80).


Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Prezimena u Razvođu već su bili tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-“Upoznajmo naš stari zavičaj“ 7.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/05/1622562817/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-7dio.2.html

A tamo piše....

U Razvođu su 1735. popisana 22 roda s 48 obitelji te ukupno 322 stanovnika.

To su bili:

Bibić- 1 dim-1 član;
Boljanić- 1 obitelj –8 članova;
Cvitić- 1 obitelj –16 članova;
Čučić- 1 obitelj- 5 članova;
Dodić- 2 obitelji- 34 člana;
Duić (Dujić)- 5 obitelji- 25 članova;
Jakovljević- 2 dima- 2 člana;
Klepić- 3 obitelji – 24 člana;
Kulić- 2 obitelji- 18 članova;
Lacić-2 dima-2 člana;
Maleš- jedan uz dodatak Dodić- 3 obitelji- 16 članova;
Mirković- 5 obitelji – 34 člana;
Pantelić- 1 obitelj-6 članova;
Pokrajac- 6 obitelji- 44 člana;
Rajčević- 1 dim ( 1 rod u Velušiću);
Sekulić- 2 obitelji- 7 članova;
Stanić zvani Josić- 4 obitelji- 47 članova;
Skomalj- (kasnije Škovrlj)- 1 obitelj- 10 članova;
Suman- 1 dim- 1 član;
Vuković- 1 obitelj- 8 članova;
Vojčić- 1 obitelj- 5 članova;
Vaslaga- 1 obitelj- 8 članova;


Prema sudskim spisima u Razvođu se navode još obitelji Beršić i Tošić (1808-13.), te Tralić, Duvančić (s istoimenim zaseokom na imanjima Mirkovića i Stanića) i Manojlo (1828).



Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine IX dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/04/1626144863/prominski-vidici-i-sudbine-ix-dio.html


Razvođe

Razvođe je najveće i najrasprostranjenije selo u Promini i seže od sredine planine do miljevačke međe.

Tu je obitavalo preko stotinu i osamdeset domaćinstava s prezimenima:
Tralić. Suman, Pokrajac, Duvančić, Kulić, Jukić, Jakovljević, Berša, Lacić, Vujičić, Juric:, Klepo, Škovrlj, Kabić, Manojhvić, Cvijetić, Stanić. Tošić, Dujić, Dodig i Kerić.
Žitelji s prezimenima Pokrajac, Cvjetić, Kerić i Manojlović su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Većinski katolički žitelji pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U Razvođu je katolička crkva posvećena Svim Svetima, ali uza nju nema groblja.
Pravoslavni žitelji pokapaju se u novije doba u mjesnom groblju uz koje je sedamdesetih godina ovoga stoljeća izgrađena i crkvica.
U mletačkom popisu pučanstva u Razvođu se navode žitelji s prezimenima:
Bibić, Boljanić, Ćučić, Dodić, Duić, Jakovljević, Klepić. Kulić, Lacić. Maleš, Mirković, Pantelić, Pokrajac. Rajčević, Sekulić, Stanić, Josić Skomalj, Suman, Vuković, Vojčić, Vaslaga, a početkom devetnaestog stoljeća spominju se i žitelji s prezimenom Beršić Tošić, Tralić, Duvančić i Manojlo.


Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Razvođe

- 23:48 - Komentiraj post (4) - Link posta

četvrtak, 17.11.2011.

Gospa Čatrnjska opet utonula u mrak

Photobucket


Prvo kratko podsjećanje na postove koje sam već napisao na ovu temu:

*******************************************************************************
petak, 13.10.2006.
Gospa Čatrnjska dobila vanjsku rasvjetu

Link: http://promina.blog.hr/2006/10/1621645701/gospa-catrnjska-dobila-vanjsku-rasvjetu.html

Zahvaljujući angažmanu gospodina Ivana Bare crkva Gospe Čatrnjske sada dominira cjelim prominskim krajem.
Šta reći?

Svaka čast gospodinu Bari na njegovoj donaciji.

Čovik je obećao napraviti rasvjetu bez obzira koliko ga to truda i novca koštalo, i obećanje je ispunio.
Na opisivanje kako crkva izgleda noću ne treba trošiti riječi jer ih jednostavno nema.
Najbolje je pogledati fotografiju.

*******************************************************************************

utorak, 09.02.2010.
Gospa Čatrnjska utonula u mrak
Link: http://promina.blog.hr/2010/02/1627247024/gospa-catrnjska-utonula-u-mrak.html

Koliko sam samo puta s posebnim guštom i radošću promatrao Gospu Čatrnjsku, vraćajući se s puta iz Zagreba.

Ali ovaj put….svjetla više nije bilo.

Crkva Gospe Čatrnjske utonula je u mrak.
.......
Prominci, hoćemo li, možemo li upaliti ponovno svjetlo?

*******************************************************************************



nedjelja, 14.02.2010.

Gospa Čatrnjska utonula u mrak II dio

Link: http://promina.blog.hr/2010/02/1627256071/gospa-catrnjska-utonula-u-mrak-ii-dio.html

Razgovara sam danas sa Zvonom Barom, i saznao da je popričao sa fra Krešimirom na temu vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.

Ukratko fra Krešimir ima sljedeći stav:

Vanjska rasvjeta Gospe Čatrnjske je preskupa i Župa nema novca za plaćanje iste.

Tko želi da vanjska rasvjeta radi, neka to i plati.
(to bi bilo to-ukratko)

Moj prijedlog je sljedeći:

Ako je iznos od 450,00 kuna prevelik, smanjimo vrijeme rada vanjske rasvjete na 6 sati dnevno, te ćemo na taj način smanjiti trošak upola.

Iznos od oko 200,00 kuna, možemo pokriti na način da se skupi nas 10 koji će mo se obavezati svaki mjesec uplaćivati 20,00 (ili 45 ako će rasvjeta raditi kao do sada) kuna na žiro račun Župe sv, Mihovila-Oklaj, u svrhu pokrivanja troškova vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.

*******************************************************************************



subota, 20.02.2010.
Gospa Čatrnjska opet svijetli…

Link: http://promina.blog.hr/2010/02/1627271906/gospa-catrnjske-opet-svijetli.html
Rasvjeta je prije nekoliko sati uključena.

Zvone Bare se sa fra Krešimirom dogovorio da novac uplaćujemo na račun naše Župe…ali o tom ću detaljnije i više napisati sutra, jer se danas zbog obaveza nisam uspio naći sa Zvonom.

Evo fotografije Gospe Čatrnjske, napravljene doduše po kiši i bez stativa…tako da je možda malo lošija…

Ali ono što je najbitnije: Naša Gospa opet svijetli!

*******************************************************************************


Na kraju....došli smo do naslova ovog posta „Gospa Čatrnjske opet utonula u mrak“.

Prije nekoliko mjeseci saznao sam od fra Kreše da smo samo nas dvojica još uplaćivali obećani iznos za vanjsku rasvjetu Gospe Čatrnjske...a taj iznos nije dovoljan.
Već desetak dana Gospa noću „ne svjetli“, i sve sam se nadao da je to privremeno....ali kako stvari stoje...ipak nije riječ o privremenosti.

Doduše, netko se sjeto načina kako smanjiti troškove rasvjete, pa je jedan reflektor razbio (o čemu svjedoči sljedeća fotografija),



ali ni to nije pomoglo....:


Uglavnom...za kroniku nešeg malo mista ostaje podatak da je rasvjeta Gospe Čatrnjske iskuljučena u studenom 2011 godine, pet godina nakon postavljanja iste......


Nadopuna posta 09.12.2011 godine

Rasvjeta Gospe Čatrnjske opet svjetli, a razbijeni reflektor je zamjenjn novim.
Oko riješavanja ovog problema najviše se angažiirao Ivan Bare, koji je i postavio rasvjetu, prije pet godina.




Oznake: Gospa Čatrnjska

- 22:18 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 16.11.2011.

Obnovljeni „Pilipovi dvori“ u Razvođu

Prije četiri godine napisao sam post pod naslovom:

„Obnavljaju se Pilipovi dvori u Razvođu“

Link: http://promina.blog.hr/2007/06/1622754643/obnavljaju-se-pilipovi-dvori-u-razvodu.html


A u tom postu između ostalog piše:

***************************************************************************
„Nedavno sam pronašao na web-u informaciju o dodjeli državnih potpora Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitkaza za 2007. god.
Potpore se dodjeljuju temeljem «Programa poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam tradicijske i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima».“

„Jedan od njih je i "Marko Duvančić OPG, Duvančići 13, Razvođe, Oklaj", sa svojim projektom "Pod starim krovovima- Pilipovi dvori, Duvančići 11, Razvođe".
Marko je za svoj projekt dobio 70,000.00 kuna potpore“.

***************************************************************************

Prije skoro mjesec dana, nazvao me Marko Duvančić i zamolio da popratim otvaranje „Pilipovih dvora“. Otvaranje je bilo zakazano za 12.11.2011, ali je zbog nekih sitnica odgođeno za jučerašnji dan, odnosno utorak, 15.11.2011 godine.

Rado sam se odazvao Markovom pozivu, jer me iskreno zanimalo kako izgledaju „Pilipovi dvori“, a nadam se da isto zanima i posjetitelje promina.blog.hr-a.

Nešto prije 11:00 došao sam u Razvođe...a ekipe HRT-a, Slobodne Dalmacije, Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, Šibenskog lista, Šibenske televizije......i naravno Radio Drniša već su bile tu.

Osim predsatvnika medija, otvaranju su nazočili i Dožupan Smolić, direktor RRA Drago Matić, načelnik općine Promina Paul Cota....i naravno, Marko Duvančić i njegovo osoblje....

Iskoristio sam gužvu i odmah Marku postavio nekoliko pitanja vezanih uz ovu temu...te saznao...

„Pilipovi dvori“ nastali su na ostatcima starine Markova istoimenog djeda. Markov djed imao je brata Pilipa koji je umro sa samo 16 godina.
Markov djed je iza sebe ostavio brojno potomstvo, čak 14 sinova i 2 kćeri, a iza Pilipa je ostalo samo ime i dio djedovine koji sada i unuci djeda Markova uživaju.....i zato ime „Pilipovi dvori“.

Nadam se da se uspio dobro pohvatati informacije vezane uz ime dvora, čiji temelji potječu iz davne 1860 godine.

Nakon intenzivne obnove od 2,5 godine, kako kaže Marko, uređen je restoran koji može primiti od 45 (unutra) do 80 gostiju (zajedno sa stolovima u dvorištu).

Gostima se na jelovniku nude naša tradicionalna jela kao što su janjetina na ražnju, janjetina ispod peke, teletina ispod peke....pršut ...sir...roštilj....I naravno sve to mogu zaliti Markovim vinima o kojima možete više saznati pod linkom: http://www.vina-duvancic.hr/

Radno vrijeme bi se moglo nazvati „kliznim“, jer se gosti moraju najaviti makar dva dana ranije, i mora ih biti najmanje desetak....i tako će biti dok se ne popuni cijeli tjedan i cjelotjedni rad restorana bude isplativiji.
A kako sada stvari stoje....već je cijeli niz vikenda odavno zauzet...pa bi to moglo biti i uskoro.

A sada još malo o samom događaju...

Nakon što nam je Marko prezentirao ponudu dvora...od restorana...do balotališta...dječjeg igrališta, zanimljivo uređenih wc-a....došao je red na pršut i sir....pa pečenu janjetinu....ćakulanje o svemu i svačemu....uglavnom jedno poučno druženje u kojem sam jako malo pričao....a jako dobro slušao....

Eto....sad kad budete imali u planu doći u Prominu sa ekipom, a ne znate gdje pojesti dobru janjetinu, popit čašu nagrađivanog vina...pa na kraju malo i zabalotat...Nazovite Marka na broj mobitela koji možete pronaći pod linkom: http://www.vina-duvancic.hr/ ....i pripremite oko 200.00 kuna po osobi za po meni prilično dobar meni.

Više od svega pričaju fotografije, pa evo i njih:
















i to bi bilo to.....

E da... ista tema obrađena je i na web stranici Radio Drniša pod linkom:http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=1603&catid=1




Oznake: Pilipovi dvori, Razvođe, Marko Duvančić

- 22:03 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 14.11.2011.

Možete li mi nešto više reći o porijeklu Žulja iz Oklaja/Promine?

Prije nekoliko dana, pod postom „Prezimena u Promini“, komentator „Žulj“ ostavio je sljedeći komentar:


***************************************************************************

Poštovanje!

Istražujući prezime Žulj, naišao sam na vaš blog, gdje sam pročitao mnogo korisnih informacija.

Vidim da se Žulji spominju 1709. u Oklaju sa 6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana.
Te 1739. Ivan Žulj s 10 članova i Mate Bikić s 7 članova.

Htio bih vas zamoliti ako mi možete nešto više reći o porijeklu Žulja iz Oklaja/Promina, da li je kod njih zabilježena neka predaja o dolasku iz nekog drugog mjesta.

U svom dosadašnjem istraživanju porijekla Žulja sa Kupresa, došao sam do podataka kako smo nastali od roda Raštegoraca i da smo došli negdje iz okolice Vrlike.
Predaja govori da smo otišli iz nekog sela od Vrlike jer je najmlađi brat ubio bega koji je htio iskoristiti pravo prve bračne noći tj. spavati sa ženom od najmlađeg brata.
Predaja govori kako su došli negdje na planinu Malovan na Kupresu tijekom zime tamo se negdje sklonili, a u proljeće ih susreo beg i dozvolio im da ostanu u Malovanu.

Čitajući razne knjige u nadi da ću otkriti nešto o porijeklu Raštegoraca , moram priznati da nisam pronašao ništa.
Miroslav Džaja u knjizi Sa Kupreške Visoravni Raštegorce stavlja u Rašku Goru kod Mostara, također ih i Ante Ivanković u knjizi Podrijetlo Hrvatskih rodova sjeverne okolice Mostara isto stavlja Raštegorce u Rašku Goru, no navodi kako im se ne zna staro prezime jer su davno otišli iz Raške Gore.
Mislim da je Fra Josip Ante Soldo u knjizi Sinjska Krajina u jednom djelu teksta također naveo kako se prilikom dolaska Hercegovaca Raštegorci ne spominju ili se izjašnjavaju pod pravim prezimenom.

Gledajući stare Austro-Ugarske karte pronašao sam selo Žulja u Popovom Polju kod Trebinja i jedno selo Žulj u opčini Sokolac BiH.

Unaprijed se zahvaljujem,
Pozdrav!

***************************************************************************

Komentator-bloger „Žulj“ je temeljito obradio porijeklo prezimena Žulj.

Kako su i kad Žulji stigli u Prominu, ja nažalost ne znam, zato i pišem ovaj post u nadi da će netko od prominskih Žulja isti pročitati i ostaviti komentar.




Ali, uzimam sebi za pravo "naglas razmišljati"...i navesti neke dukomente koji mi se po glavi vrte....


Spomenut ću jedan navod prof Paška Bikića, vezan uz prezime Žulj u Oklaju:

„U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska prezimena“.


Isti navod, izgovara na jednoj Prominskoj noći u Zagrebu dr. Zdravko Dizdar:

„Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju.
To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime“.

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html


Vratimo se prezimenu Žulj, i kako doći do podataka od kud su oni došli u Prominu?




Evo jednog navoda koji bi mogao otkriti put za nastavak potrage:

„POVIJEST MLETAČKOG KATASTRA DALMACIJE“
(Mirela Slukan-Altić-Hrvatski državni arhiv)


Teritorijalna stečevina Kandijskog rata li katastrll Morosinijeve zemljišne
diobe

Primirje s Turcima trajalo je manje od stotinu godina. U trećem tzv. Kandijskom ratu (1664-1669), što su ga Mlečani vodili s Turcima zbog Krete, Mlečani su proširili svoj posjed u Dalmaciji na obalu između Novigrada i Omiša, ali tako daje Skradin ostao Osmanskom Carstvu, a čitav poluotok između Šibenika i Trogira zajedno
s Klisom Mlečanima.
Po mletačkom komesaru Naniju, koji je zajedno s osmanskim komesarom utvrđivao ovu granicu, granica je dobila ime Linea Nani.
Ovim razgraničenjem Mleci su "de facto" (zajedno s Poljicama i makarskim primorjem) povećali svoj posjed u Dalmaciji za 2.400 km2. pa je njihov ukupni posjed iznosio oko 5.200 km2 (SrkLllj, Lučić, 1996). Mletački posjed u ovom prostornom obuhvatu naziva se "Aquisto vecchio".
Mlečani, koji su pomno bilježili sve ratne pobjede nad Turcima te teritorijalna proširenja koja su iz tih ratova proizlazila, odmah su pristupili izradi katastra za novostečena područja.
Katastarski popis nakon Kandijskog rata nije izvršen samo zbog inventarizaeije novog teritorijalnog proširenja, već i zbog velikog broja prebjega s osmanskog teritorija koji su utočište potražili na području mletačke Dalmacije.

Naime, mletačke su vlasti odmah po završetku Kandijskog rata otpočele plansko naseljavanje napuštenih sela dijeleći zemlju prebjezima s turskog teritorija.
(O tome postoje osobito brojni izvori u Archivio di Stato Venezia, Colleggio V Relazioni.)


Još tijekom Kandijskog rata, na mletački je teritorij iz Bosne doselilo oko 10.000 ljudi među kojima su veliku većinu činili Morlnci koji su, prešavši na mletačku stranu, postali važan čimbenik u obrani mletačke krajine (Stanojević, 1962). Morlaci su odmah po dolasku samoinicijativno zauzimali tek oslobođeno zemljište.
Zbog neizvjesnosti krajnjeg ishoda rata, Venecija nije odmah obavila izmjeru i parcelaciju novostečenog
zemljišta.
Problem razdiobe riješilaje privremeno kolektivnim "investiturama" za pojedina sela na taj način što su se određivale granice područja koja su se mogla naseljavati, a unutar tih granica podjelu su vršili oni sami.
Morlaci su zauzvrat postali mletački vojni obveznici te su plaćali 1/1O poljoprivrednih prinosa........................


Kad smo kod teme kolonizacije....ili naseljavanja Promine nakon odlaska Turaka....možda nešto možete pronaći i pod sljedećim linkom:http://hrcak.srce.hr/file/77832

(Navedeni tekst naravno...ne odnosi se samo na Žulje, nego i na ostale stanovnike ovog kraja...)



Prominci s prezimenom Žulj, preselili su se djelomično i u Bosansko Grahovo, o čemu svjedoči sljedeći tekst koji sam također objavio na blogu:

*********************************************************************

Hrvati iz Dalmatinske zagore, zapravo okolice planine Promine, stoljećima su se bavili uzgojem stoke, većim dijelom ovčarstvom.
Kako na području prominskih sela ljeti vladaju suša i nestašica vode, bili su prisiljeni u ljetnim mjesecima za svoju stoku potražiti hranu i vodu, koje je u izobilju bilo na području istočne strane Dinare.
Uobičajeno je bilo da su stoku vodili na ispašu početkom mjeseca lipnja, a vraćali je u mjesecu rujnu. Tako su to činili stoljećima, dok nisu počeli kupovati zemlju od bosanskih begova. Većinski vlasnici zemlje u Bosanskom Grahovu bili su begovi Sijerčići sa sjedištem u istočnoj Bosni-Goraždu.

Tako u Bosansko Grahovo, nakon kupnje zemljišta, dolaze sljedeće obitelji:

-Perići-Crni Lug;
-Bilandžija i Vulići-Korita
-Samardžija, Krpan i Žulj-Ugarci
-Sarići, Čulina, Karaga, Mandić, Kardum i Aralica –Mali Obljaj
-Duić, Sarić, Čulina i Flajs-Veliki Obljaj

Doseljeni Hrvati, uz ovce, počeli su također uzgajati i goveda i konje.
Bavili su se i poljodjeljstvom, odnosno sijanjem ječma i sadnjom krumpira kao i drugih kultura koje su u tim krajevima uspijevale…..

Ovo je samo dio članka… Inače iz knjige «Hrvati Dinare» može se još dosta toga zanimljivog citirati.

*********************************************************************

Link na navedeni post: http://promina.blog.hr/2006/08/1620896472/znate-li-sto-o-prezimenu-mandaric-iz-lukara.html

Prezime Žulj je prilično rašireno u Hrvatskoj, o čemu svjedoče i sljedeće karte koje možete pronaći na web stranici „imehrvatsko.net“:



Link na izvorne fotografije na "imehrvatsko.net":
http://imehrvatsko.net/cmspage/61470/zulj


A na "ime hrvatsko.net" za prezime Žulj, još možete pročitati:

Žulj

Podrjetlo

Prezime Žulj nose Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Razmjerno najviše Žuljevih u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Žulj. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Žulja u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije
Glavni migracijski pravci Žulja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gruda (BiH) i Kupresa (BiH) u Zagreb te iz Gruda (BiH) u Osijek.

Raspostranjenost

Žulji su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 74 općine i 98 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Osijeku (100), Vukovaru (25), Višnjevcu kraj Osijeka (20) i u Satnici Đakovačkoj kraj Đakova (15).



Zanimljivo je da u Kninu sada živi jedna obitelj Žulj, čiji su preci iz Promine odselila u Bosansko Grahovo, zatim iz Grahova u Banja Luku....iz Banja Luke u Knin!


Na kraju....znam da nisam puno pomogao Žulju kojem je posvećen ovaj post, ali se i dalje nadam da će se još
netko od prezimenjaka Žulja uključiti i svojim komentarom nadopuniti ovu temu.


Oznake: Prominsko prezime

- 21:00 - Komentiraj post (2) - Link posta

subota, 12.11.2011.

Na drniškom Martinju nagrade vinima Ivice Džape i Rajka Žulja!

Nedavno sam objavio post pod naslovom „Fešta mladih vina u Drnišu“

Link: http://promina.blog.hr/2011/11/1629612860/festa-mladih-vina-u-drnisu.html

Fešta je prošla…a vinogradari su osvojili brojne nagrade za svoja mlada vina.



Na web stranici Radio Drniša možete pročitati:

„Maraština Ivice Džape iz Oklaja i merlot Jose Skelina s Miljevaca proglašeni su sinoć najboljim mladim vinima na drniškom Martinju“.

„Među 14 bijelih vina drugonagrađeni je Mile Maleš iz Mirlović Zagore dok je treći Rajko Žulj iz Oklaja“.


…cijeli članak pročitajte pod linkom:

http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php?option=com_content&view=article&id=1577&catid=1



Posebno me veseli nagrada koju je osvojio Rajko Žulj, jer je u osvajanju iste sigurno veliki doprinos imao njegov sin Ivan. Malo je Ivanovih vršnjaka koji s tolikom ljubavlju pričaju o vinogradu, vinu…
Bravo Ivica- Bravo Rajko…ali Bravo i Ivane!

Naravno…čestitke i ostalim sudionicima….A moju pristranost nadam se da nećete zamjeriti…jer ovo je ipak promina.blog.hr….


Evo jedne fotografije sadnje novih vinograda obitelji Džapo 2009 godine...a u pozadini vinogradi obitelji Žulj;

Photobucket


...i jedne fotografije Ivana Žulja u mladom vinogradu...

Ivan Zulj



Oznake: Prominski vinogradari, Ivica Džapo, Rajko Žulj

- 22:02 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 10.11.2011.

Roditelji i KUU Promina pokrenuli akciju za Dječji vrtić u Oklaju

Zamoljen sam od strane roditelja djece u vrtiću, da putem promina.blog.hr-a najavim akciju koju su pokrenuli.

Evo njihova dopisa kojeg su uputili na razne adrese, s ciljeme rješavanja problema Dječjeg vrtića u Oklaju.

donacija vrtic oklaj

Uz dopis...za ljude dobre volje, evo i uplatnice;

uplatnica vrtic

Imena donatora će biti objavljena u jednom od sljedećih postova na ovu temu.

Evo i jedne prigodne fotografije iz moje arhive....

Photobucket

Oznake: KUU Promina, Dječiji vrtić Oklaj

- 20:08 - Komentiraj post (0) - Link posta

Radna mjesta u Oklaju

Na "burzi rada", pronašao sam sljedeće natječaje za zapošljavanje u Oklaju:



*****************************************************************
SOCIJALNI RADNIK/SOCIJALNA RADNICA

Radno mjesto

Mjesto rada: OKLAJ, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
--------------------------------------------------------------------------------
Broj traženih radnika: 1
--------------------------------------------------------------------------------
Vrsta zaposlenja: Na određeno; zamjena
--------------------------------------------------------------------------------
Radno vrijeme: Puno radno vrijeme
--------------------------------------------------------------------------------
Način rada: Smjena - prijepodne
--------------------------------------------------------------------------------
Naknada za prijevoz: U cijelosti
--------------------------------------------------------------------------------
Natječaj vrijedi od: 9.11.2011
--------------------------------------------------------------------------------
Natječaj vrijedi do: 17.11.2011
--------------------------------------------------------------------------------
Uvjeti na radnom mjestu: Rad na jednom mjestu
--------------------------------------------------------------------------------


Posloprimac

Potrebna zvanja: Socijalni rad
--------------------------------------------------------------------------------
Razina obrazovanja: Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
--------------------------------------------------------------------------------
Stručni ispiti: Potreban položen stručni ispit; STRUČNI ISPIT IZ PODRUČJA SOCIJALNE SKRBI
--------------------------------------------------------------------------------
Radno iskustvo: 1 godinu
--------------------------------------------------------------------------------
Ostale informacije:
UVJETI: diplomski svučilišni studij socijalnog rada,položen stručni ispit, najmanje jedna godina radnog
iskustva u struci.
Uz prijavu obavezno priložiti,u izvorniku ili ovjerenom presliku: životopis,dokaz o stečenoj stručnoj spremi,dokaz o radnom iskustvu (potvrda o radnom stažu ili preslik radne knjižice), potvrdu o položenom stručnom ispitu,domovnicu,uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak ( ne starije od 6 mj.)
Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati.
Rok za podnošenje prijava s dokazima o ispunjavanju uvjeta je 8 dana od dana objave na oglasnoj ploči i web stranicama Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje.
Prijave podnijeti na adresu : Dom za starije i nemoćne osobe Oklaj, Put kroz Oklaj bb,22303 OKLAJ s naznakom "prijava".
O izvršenom izboru kandidati će biti obaviješteni u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Napimena: probni rad u trajanju od 6 mjeseci

--------------------------------------------------------------------------------
Poslodavac

Poslodavac: DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE OKLAJ
--------------------------------------------------------------------------------
Kontakt: pismena zamolba: Doma za starije nemoćne osobe Oklaj,Put kroz Oklaj


*****************************************************************






POMOĆNIK/POMOĆNICA U NASTAVI

Radno mjesto

Mjesto rada: OKLAJ, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
--------------------------------------------------------------------------------
Broj traženih radnika: 1
--------------------------------------------------------------------------------
Vrsta zaposlenja: Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
--------------------------------------------------------------------------------
Radno vrijeme: Puno radno vrijeme
--------------------------------------------------------------------------------
Način rada: Smjena - prijepodne
--------------------------------------------------------------------------------
Naknada za prijevoz: Bez naknade
--------------------------------------------------------------------------------
Natječaj vrijedi od: 8.11.2011
--------------------------------------------------------------------------------
Natječaj vrijedi do: 15.11.2011
--------------------------------------------------------------------------------
Uvjeti na radnom mjestu: Rad na jednom mjestu
--------------------------------------------------------------------------------


Posloprimac

Potrebna zvanja:
•pedagogija
•Učiteljski studij
•Psihologija

--------------------------------------------------------------------------------
Razina obrazovanja: Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
--------------------------------------------------------------------------------
Ostale informacije:

Uvjeti:
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
VSS-službene pedagoške kompetencije( primarno obrazovanje,pedagog, psiholog ili defektolog).
Poželjno poznavanje engleskog jezika i inforamatička znanja.
Uz prijavu kandidati prilažu : životopis,diplomu u izvorniku ili ovjerenom prijepisu,preslik domovnice, osobne iskaznice i radne knjižice i uvjerenje o nekažnjavnju ne starije od 6 mjeseci.
Prijave s dokazima dostaviti na adresu Škole do 15.11.2011.godine.
Napomena:stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa,bez radnog iskustva.
--------------------------------------------------------------------------------


Poslodavac

Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA ANTUNA MIHANOVIĆA PETROPOLJSKOG
--------------------------------------------------------------------------------
Kontakt: pismena zamolba: OŠ ANTUNA MIHANOVIĆA PET.,DRNIŠ,A.MIHANOVIĆA 4
--------------------------------------------------------------------------------




- 11:51 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 07.11.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe

Photobucket

Link na prethodi post na ovu temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar“ je:

http://promina.blog.hr/2011/10/1629574319/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-12-dio-lukar.html

PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)


Razvođe


Razvođe ime sela u prominskoj općini.
Razvađa je topografski naziv mjesta u Dalmaciji.
Plemić Ivan Kučić 1484. ovlašćuje se da smije na svoja imanja odvesti i naseliti Vlahe ne samo s turskoga nego i
mletačkoga područja.
Tako je dobio ime. (2)

Ovakve i slične informacije stižu do naših dana.

Govorno se još čulo Razlođe.

Načelnik i tabornik općine Promine 1941. godine Joso Duvančić na nekoliko mjesta spominje Razvađe
(neobjavljeni dokument).

Poslije rata ustalio se naziv Razvođe.

Razvađe su česti toponimi za mjesta gdje se vode razvode, razdvajaju i tako se nameće objašnjenje za
Razvođe, jer se i tu vode doslovno razdvajaju pri padanju kiša niz obronke Promine u više smjerova.

Povijesna informacija da se i ljudi razdvajaju, jer po nečemu nisu isti, ni slični i da još potom mjesto dobije takav
naziv je prava rijetkost.

Pretpostavimo da su s turske strane naseljeni Pokrajci pripadnici grčke vjere, a do njih s Mletačke strane Sumani
pripadnici latinske vjere i mogućnosti za povijesnu kombinatoriku dobivamo napretek.

Pokrajac znači graničar, međaš - prezime je vrlo rašireno posebno u Istri.
S druge strane su Sumani koji su sumnivi ili koji sumnjaju na one druge.
Dakle, povijesna osnovna postoji, ali ne dovoljna da bi je bez rezerve prihvatili. Inače, to je najveće prominsko
selo u kojem živi više mnogočeljadnih zajednica.

Za Duvančiće se pretpostavlja da su u svezi s Duvnom, i doseljeni iz tog kraja. Inače najveća patrijarhalna
zajednica u selu koja se do II. svjetskog rata nije iseljavala s matičnog područja , vrlo je složna i uzvisuje ju
zajednički kult sv. Jurja.

Kulić u turskom jeziku kula, znači tvrđava, višekatna zgrada.

Kabić izvodimo iz turskog -kablić , kabla drvena posuda za mlijeko.

Kerić isto izvodimo iz turskog. Ker je pas.

Za Tošiće osnovu nalazimo u talijanskom jeziku toš - je preša. Ovo prezime P. Šimunović izvodi iz grč. jezika
od Teodosijević (nj.dj.str.22), a na stranici 26 svrstava ga u srpska prezimena.

Berša u latinskom bersa - birza - koža.

Traljići bi bili slabo odjeveni ljudi. Nisu se valjda zato naglo iseljavali jer je posla u rudnicima boksita u Razvođu
moglo biti za njih.
Naime, 1948. u Razvođu ih je živjelo 19/5 obitelji i 17/4 u Nijemcima.

Prezime Dodig rasprostranjeno u Imotskoj i Sinjskoj krajini, nastalo iz stočarskog zanimanja. Dodignuti se,
zaposjesti nešto, dodići se stokom (21).

Juric je hipokoristik za Juraj, a Stanić matrimonijalni oblik od Stana.

Klepo izvodimo od klep- buka, zvuk koji se čuje udaranjem tvrdog u tvrdo.

Cvitići i Manojle su brojne zajednice. Tako su se zvali izvorno.
Kasnije su uzeli sebi svojstveniji oblik Cvijetić, odnosno Manojlović.

Lacić moguće po Lacko. Lacka često ime u prošlosti.

Za prezime Škovrlj nisam našao osnovu.
Ovo prezime spominje Miho Pavlinović i smješta ih u Sinjsku krajinu, što je netočno. Matica im je isključivo
Promina.

Razvođe

Duvančić 159/18
Lacić 52/9
Klepo 29/7
Kulić 27/6
Jukić 41/8
Traljić 19/5
Vujčić 2(2)
Suman 81/11
Cvijetić 106/19
Medić 4/1
Manojlović 108/20
Dujić 142/20
Berša 18/3
Tošić 85/17
Škovrlj 45/9
Jakovljević 20/3
Juric 27/5
Kabić 12/2
Stanić 12/2
Dodig 7/1
Kerić 21/5
Pokrajac 82/18
Zelić 4/1

Ukupno 1103/ 192

Katolika 783/129
Pravoslavaca 320/63

Z a b i I j e š ke
2. Pavičić Stjepan: Seoba i naselja u Lici, Gospić, 1990. (str.251)
21. Petar Šimunović: Hrvatska prezimena str. 200 1995. Zagreb

Photobucket


Nastavlja se….

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Razvođe

- 11:52 - Komentiraj post (5) - Link posta

nedjelja, 06.11.2011.

Fešta mladih vina u Drnišu

Photobucket

- 12:52 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 04.11.2011.

Priča o prijevozu srednjoškolaca iz Promine ima svoj nastavak

Prethodni post na ovu temu nosi naslov:

Je'l mogu s Vama do Drniša?

Link: http://promina.blog.hr/2011/10/1629553462/jel-mogu-s-vama-do-drnisa.html

Ukratko:

„Dvadesetak srednjoškolaca s prominskog područja danas je ostalo bez prijevoza do škole u Drnišu. Autoprijevoznik Dražen Čupić koji vrši školski prijevoz i na tom području, nije jutros u 7 sati i 30 minuta došao po djecu u Oklaj.
Prekid prijevoza srednjoškolaca s tog područja najavio je prije desetak dana upravi Općine Promina i roditeljima, razlog su nepodmireni računi za prijevoz učenika za prošlu školsku godinu i nepotpisivanje novog Ugovora za prijevoz u ovoj školskoj godini“.

….Nastavak priče kopirane sa web stranice Radio Drniša pročitajte pod već navedenim linkom….


Ova priča i inače ima svoj nastavak, ali ga niste mogli nigdje pročitati u medijima, nego samo čuti na vijestima Radio Drniša.
Nemam namjeru prepričavati što je tko rekao, što je tko tada dogovorio….kako nebi nešto krivo citirao….ali uglavnom autobusi opet voze srednjoškolce u Drniš-što je najvažnije.


Zašto onda pišem ovaj post?

Djeca koja putuju u srednju školu Drniš, plaćala su mjesečnu kartu(do prekida prijevoza) u iznosu od 300,00 kuna, uz subvencioniranje Županije i Općine u iznosu od ukupno 40%. (I linija je bila nerentabilna za prijevoznika)

Djeca koja putuju u srednju školu u Knin, plaćala su mjesečnu kartu u iznosu od 264,00 kune, uz subvencioniranje Županije, ALI BEZ SUFINANCIRANJE OPĆINE PROMINA!

Ovaj mjesec imamo sljedeću situaciju:

-Djeca koja putuju u srednju školu Drniš plaćaju mjesečnu kartu 200,00 kuna (karta pojeftinila 100.00 kuna)
-Djeca koja putuju u srednju školu Knin plaćaju 352,00 kune!

Logično pitanje djece koja idu u Knin u školu bilo je –Zašto mi ovaj mjesec plaćamo 88,00 kuna skuplju kartu??????

Odgovor je bio, zato što vam je ukinuta subvencija od 20%????????

Postavlja se nekoliko logičnih pitanja:

-Zašto je djecu koja putuju u Knin ukinuta subvencija?
-Zašto i njima nije karta pojeftinila na 200,00 kuna?
-Zašto i njima sada Općina Promina ne sufinancira prijevoz?

Znam da će netko sada reći-, dok je djeci koja putuju za Drniš bila skuplja karta (30,00-ak kuna), onda ste šutali…Ali svima koji postavljaju takvo pitanje evo odgovora:

Na sjednicama Općinskog vijeća općine Promina, donesena je odluka (postignut dogovor-kako hoćete) da se prijevoz djece koja putuju za Drniš sufinancira za iznos koji će izjednačiti cijenu mjesečne karte za Knin i Drniš.

Djeca koja su do sada putovala u Knin, bila su zakinuta jer ih općina Promina ni na koji način nije pomagala.

Sada su oni u situaciji da im je mjesečna karta skuplja, nego djeci koja putuju za Drniš (a udaljenost i do Knina i do drniša je ista 14-15 km !!!).

- Hoće li i njima sada Općina pomoći?




Oznake: Prijevoz učenika, Školstvo u Promini

- 10:19 - Komentiraj post (1) - Link posta

srijeda, 02.11.2011.

Bez komentara

Gospa Catrnjska 2003 godine

Gospa Catrnjska 02 11 2011

Gospa Catrnjska 02 11 2011 godine


Gospa Catrnjska 2009


Gospa  Catrnjska 03 11 2011




UVIK NISTO FALI

Ni pamet ni skulu, ma ni mi zol.
Somo da me primidu na posol.
I primili su ga, ali... opet nisto fali!

Ozeni son se, zena zanovijeto ..
tisno kuca i mama non smijeto,
kupi son teren na racu da mi je,
Guospe moja, stavit somo parvu teracu.

I stavi je teracu, ali... opet nisto fali!
Veliko fameja, a za jos jedon kat,
tukalo bi dignut kredit u ''Zlatni rat''.

I digo je kredit, drugu taracu stavi ...
auto kupi i kruov napravi - ali ...opet nisto fali!
Jedon moli brodic, ako se moze,
somo mi jos to fali, drogi muoj Boze.

Boze pomozi, Boze pomozi,
eno ti ga sada u jahtu se vozi.
Sve imo, ali ...opet nisto fali!

Somo da kruov nison stavi,
jos bi jedon kat bi napravi.
I kalo je kruov i kucu digo,
onda je bolestan lego krvari i rigo - ali...
E, ali - sad mu zdrovje fali!

...sve ima, sve stima,
ali uvik nesta fali

Zdrovje Boze, jadan prosi ..
neka drugo sve vrag nosi.

Ali, kad je ozdravi, sve je zaboravi.

Zemju je kupi, da bi jadan som poljusku kucicu napravi
tri za piet bokun komina,
bice ka u Raju ne radi sebe - neka dica gustaju.

A onda, nakon pustega
lavura razboli se tiesko,
duosla zonjo ura.

Boze, jos jedon don, jos somo uru.
Ali! ... ''Smrt nikoga ne zali!''

A prid vrota od Raja su mu rekli:
''Ne moze, tebi nesto fali!''

...sve ima, sve stima, ali uvik nesta fali


- 20:20 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić