_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 14.11.2011.

Možete li mi nešto više reći o porijeklu Žulja iz Oklaja/Promine?

Prije nekoliko dana, pod postom „Prezimena u Promini“, komentator „Žulj“ ostavio je sljedeći komentar:


***************************************************************************

Poštovanje!

Istražujući prezime Žulj, naišao sam na vaš blog, gdje sam pročitao mnogo korisnih informacija.

Vidim da se Žulji spominju 1709. u Oklaju sa 6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana.
Te 1739. Ivan Žulj s 10 članova i Mate Bikić s 7 članova.

Htio bih vas zamoliti ako mi možete nešto više reći o porijeklu Žulja iz Oklaja/Promina, da li je kod njih zabilježena neka predaja o dolasku iz nekog drugog mjesta.

U svom dosadašnjem istraživanju porijekla Žulja sa Kupresa, došao sam do podataka kako smo nastali od roda Raštegoraca i da smo došli negdje iz okolice Vrlike.
Predaja govori da smo otišli iz nekog sela od Vrlike jer je najmlađi brat ubio bega koji je htio iskoristiti pravo prve bračne noći tj. spavati sa ženom od najmlađeg brata.
Predaja govori kako su došli negdje na planinu Malovan na Kupresu tijekom zime tamo se negdje sklonili, a u proljeće ih susreo beg i dozvolio im da ostanu u Malovanu.

Čitajući razne knjige u nadi da ću otkriti nešto o porijeklu Raštegoraca , moram priznati da nisam pronašao ništa.
Miroslav Džaja u knjizi Sa Kupreške Visoravni Raštegorce stavlja u Rašku Goru kod Mostara, također ih i Ante Ivanković u knjizi Podrijetlo Hrvatskih rodova sjeverne okolice Mostara isto stavlja Raštegorce u Rašku Goru, no navodi kako im se ne zna staro prezime jer su davno otišli iz Raške Gore.
Mislim da je Fra Josip Ante Soldo u knjizi Sinjska Krajina u jednom djelu teksta također naveo kako se prilikom dolaska Hercegovaca Raštegorci ne spominju ili se izjašnjavaju pod pravim prezimenom.

Gledajući stare Austro-Ugarske karte pronašao sam selo Žulja u Popovom Polju kod Trebinja i jedno selo Žulj u opčini Sokolac BiH.

Unaprijed se zahvaljujem,
Pozdrav!

***************************************************************************

Komentator-bloger „Žulj“ je temeljito obradio porijeklo prezimena Žulj.

Kako su i kad Žulji stigli u Prominu, ja nažalost ne znam, zato i pišem ovaj post u nadi da će netko od prominskih Žulja isti pročitati i ostaviti komentar.




Ali, uzimam sebi za pravo "naglas razmišljati"...i navesti neke dukomente koji mi se po glavi vrte....


Spomenut ću jedan navod prof Paška Bikića, vezan uz prezime Žulj u Oklaju:

„U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska prezimena“.


Isti navod, izgovara na jednoj Prominskoj noći u Zagrebu dr. Zdravko Dizdar:

„Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju.
To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime“.

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html


Vratimo se prezimenu Žulj, i kako doći do podataka od kud su oni došli u Prominu?




Evo jednog navoda koji bi mogao otkriti put za nastavak potrage:

„POVIJEST MLETAČKOG KATASTRA DALMACIJE“
(Mirela Slukan-Altić-Hrvatski državni arhiv)


Teritorijalna stečevina Kandijskog rata li katastrll Morosinijeve zemljišne
diobe

Primirje s Turcima trajalo je manje od stotinu godina. U trećem tzv. Kandijskom ratu (1664-1669), što su ga Mlečani vodili s Turcima zbog Krete, Mlečani su proširili svoj posjed u Dalmaciji na obalu između Novigrada i Omiša, ali tako daje Skradin ostao Osmanskom Carstvu, a čitav poluotok između Šibenika i Trogira zajedno
s Klisom Mlečanima.
Po mletačkom komesaru Naniju, koji je zajedno s osmanskim komesarom utvrđivao ovu granicu, granica je dobila ime Linea Nani.
Ovim razgraničenjem Mleci su "de facto" (zajedno s Poljicama i makarskim primorjem) povećali svoj posjed u Dalmaciji za 2.400 km2. pa je njihov ukupni posjed iznosio oko 5.200 km2 (SrkLllj, Lučić, 1996). Mletački posjed u ovom prostornom obuhvatu naziva se "Aquisto vecchio".
Mlečani, koji su pomno bilježili sve ratne pobjede nad Turcima te teritorijalna proširenja koja su iz tih ratova proizlazila, odmah su pristupili izradi katastra za novostečena područja.
Katastarski popis nakon Kandijskog rata nije izvršen samo zbog inventarizaeije novog teritorijalnog proširenja, već i zbog velikog broja prebjega s osmanskog teritorija koji su utočište potražili na području mletačke Dalmacije.

Naime, mletačke su vlasti odmah po završetku Kandijskog rata otpočele plansko naseljavanje napuštenih sela dijeleći zemlju prebjezima s turskog teritorija.
(O tome postoje osobito brojni izvori u Archivio di Stato Venezia, Colleggio V Relazioni.)


Još tijekom Kandijskog rata, na mletački je teritorij iz Bosne doselilo oko 10.000 ljudi među kojima su veliku većinu činili Morlnci koji su, prešavši na mletačku stranu, postali važan čimbenik u obrani mletačke krajine (Stanojević, 1962). Morlaci su odmah po dolasku samoinicijativno zauzimali tek oslobođeno zemljište.
Zbog neizvjesnosti krajnjeg ishoda rata, Venecija nije odmah obavila izmjeru i parcelaciju novostečenog
zemljišta.
Problem razdiobe riješilaje privremeno kolektivnim "investiturama" za pojedina sela na taj način što su se određivale granice područja koja su se mogla naseljavati, a unutar tih granica podjelu su vršili oni sami.
Morlaci su zauzvrat postali mletački vojni obveznici te su plaćali 1/1O poljoprivrednih prinosa........................


Kad smo kod teme kolonizacije....ili naseljavanja Promine nakon odlaska Turaka....možda nešto možete pronaći i pod sljedećim linkom:http://hrcak.srce.hr/file/77832

(Navedeni tekst naravno...ne odnosi se samo na Žulje, nego i na ostale stanovnike ovog kraja...)



Prominci s prezimenom Žulj, preselili su se djelomično i u Bosansko Grahovo, o čemu svjedoči sljedeći tekst koji sam također objavio na blogu:

*********************************************************************

Hrvati iz Dalmatinske zagore, zapravo okolice planine Promine, stoljećima su se bavili uzgojem stoke, većim dijelom ovčarstvom.
Kako na području prominskih sela ljeti vladaju suša i nestašica vode, bili su prisiljeni u ljetnim mjesecima za svoju stoku potražiti hranu i vodu, koje je u izobilju bilo na području istočne strane Dinare.
Uobičajeno je bilo da su stoku vodili na ispašu početkom mjeseca lipnja, a vraćali je u mjesecu rujnu. Tako su to činili stoljećima, dok nisu počeli kupovati zemlju od bosanskih begova. Većinski vlasnici zemlje u Bosanskom Grahovu bili su begovi Sijerčići sa sjedištem u istočnoj Bosni-Goraždu.

Tako u Bosansko Grahovo, nakon kupnje zemljišta, dolaze sljedeće obitelji:

-Perići-Crni Lug;
-Bilandžija i Vulići-Korita
-Samardžija, Krpan i Žulj-Ugarci
-Sarići, Čulina, Karaga, Mandić, Kardum i Aralica –Mali Obljaj
-Duić, Sarić, Čulina i Flajs-Veliki Obljaj

Doseljeni Hrvati, uz ovce, počeli su također uzgajati i goveda i konje.
Bavili su se i poljodjeljstvom, odnosno sijanjem ječma i sadnjom krumpira kao i drugih kultura koje su u tim krajevima uspijevale…..

Ovo je samo dio članka… Inače iz knjige «Hrvati Dinare» može se još dosta toga zanimljivog citirati.

*********************************************************************

Link na navedeni post: http://promina.blog.hr/2006/08/1620896472/znate-li-sto-o-prezimenu-mandaric-iz-lukara.html

Prezime Žulj je prilično rašireno u Hrvatskoj, o čemu svjedoče i sljedeće karte koje možete pronaći na web stranici „imehrvatsko.net“:



Link na izvorne fotografije na "imehrvatsko.net":
http://imehrvatsko.net/cmspage/61470/zulj


A na "ime hrvatsko.net" za prezime Žulj, još možete pročitati:

Žulj

Podrjetlo

Prezime Žulj nose Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Razmjerno najviše Žuljevih u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Žulj. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Žulja u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije
Glavni migracijski pravci Žulja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gruda (BiH) i Kupresa (BiH) u Zagreb te iz Gruda (BiH) u Osijek.

Raspostranjenost

Žulji su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 74 općine i 98 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Osijeku (100), Vukovaru (25), Višnjevcu kraj Osijeka (20) i u Satnici Đakovačkoj kraj Đakova (15).



Zanimljivo je da u Kninu sada živi jedna obitelj Žulj, čiji su preci iz Promine odselila u Bosansko Grahovo, zatim iz Grahova u Banja Luku....iz Banja Luke u Knin!


Na kraju....znam da nisam puno pomogao Žulju kojem je posvećen ovaj post, ali se i dalje nadam da će se još
netko od prezimenjaka Žulja uključiti i svojim komentarom nadopuniti ovu temu.


Oznake: Prominsko prezime

- 21:00 - Komentiraj post (2) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić