Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe
Link na prethodi post na ovu temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar“ je:
http://promina.blog.hr/2011/10/1629574319/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-12-dio-lukar.html
PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)
Razvođe
Razvođe ime sela u prominskoj općini.
Razvađa je topografski naziv mjesta u Dalmaciji.
Plemić Ivan Kučić 1484. ovlašćuje se da smije na svoja imanja odvesti i naseliti Vlahe ne samo s turskoga nego i
mletačkoga područja.
Tako je dobio ime. (2)
Ovakve i slične informacije stižu do naših dana.
Govorno se još čulo Razlođe.
Načelnik i tabornik općine Promine 1941. godine Joso Duvančić na nekoliko mjesta spominje Razvađe
(neobjavljeni dokument).
Poslije rata ustalio se naziv Razvođe.
Razvađe su česti toponimi za mjesta gdje se vode razvode, razdvajaju i tako se nameće objašnjenje za
Razvođe, jer se i tu vode doslovno razdvajaju pri padanju kiša niz obronke Promine u više smjerova.
Povijesna informacija da se i ljudi razdvajaju, jer po nečemu nisu isti, ni slični i da još potom mjesto dobije takav
naziv je prava rijetkost.
Pretpostavimo da su s turske strane naseljeni Pokrajci pripadnici grčke vjere, a do njih s Mletačke strane Sumani
pripadnici latinske vjere i mogućnosti za povijesnu kombinatoriku dobivamo napretek.
Pokrajac znači graničar, međaš - prezime je vrlo rašireno posebno u Istri.
S druge strane su Sumani koji su sumnivi ili koji sumnjaju na one druge.
Dakle, povijesna osnovna postoji, ali ne dovoljna da bi je bez rezerve prihvatili. Inače, to je najveće prominsko
selo u kojem živi više mnogočeljadnih zajednica.
Za Duvančiće se pretpostavlja da su u svezi s Duvnom, i doseljeni iz tog kraja. Inače najveća patrijarhalna
zajednica u selu koja se do II. svjetskog rata nije iseljavala s matičnog područja , vrlo je složna i uzvisuje ju
zajednički kult sv. Jurja.
Kulić u turskom jeziku kula, znači tvrđava, višekatna zgrada.
Kabić izvodimo iz turskog -kablić , kabla drvena posuda za mlijeko.
Kerić isto izvodimo iz turskog. Ker je pas.
Za Tošiće osnovu nalazimo u talijanskom jeziku toš - je preša. Ovo prezime P. Šimunović izvodi iz grč. jezika
od Teodosijević (nj.dj.str.22), a na stranici 26 svrstava ga u srpska prezimena.
Berša u latinskom bersa - birza - koža.
Traljići bi bili slabo odjeveni ljudi. Nisu se valjda zato naglo iseljavali jer je posla u rudnicima boksita u Razvođu
moglo biti za njih.
Naime, 1948. u Razvođu ih je živjelo 19/5 obitelji i 17/4 u Nijemcima.
Prezime Dodig rasprostranjeno u Imotskoj i Sinjskoj krajini, nastalo iz stočarskog zanimanja. Dodignuti se,
zaposjesti nešto, dodići se stokom (21).
Juric je hipokoristik za Juraj, a Stanić matrimonijalni oblik od Stana.
Klepo izvodimo od klep- buka, zvuk koji se čuje udaranjem tvrdog u tvrdo.
Cvitići i Manojle su brojne zajednice. Tako su se zvali izvorno.
Kasnije su uzeli sebi svojstveniji oblik Cvijetić, odnosno Manojlović.
Lacić moguće po Lacko. Lacka često ime u prošlosti.
Za prezime Škovrlj nisam našao osnovu.
Ovo prezime spominje Miho Pavlinović i smješta ih u Sinjsku krajinu, što je netočno. Matica im je isključivo
Promina.
Razvođe
Duvančić 159/18
Lacić 52/9
Klepo 29/7
Kulić 27/6
Jukić 41/8
Traljić 19/5
Vujčić 2(2)
Suman 81/11
Cvijetić 106/19
Medić 4/1
Manojlović 108/20
Dujić 142/20
Berša 18/3
Tošić 85/17
Škovrlj 45/9
Jakovljević 20/3
Juric 27/5
Kabić 12/2
Stanić 12/2
Dodig 7/1
Kerić 21/5
Pokrajac 82/18
Zelić 4/1
Ukupno 1103/ 192
Katolika 783/129
Pravoslavaca 320/63
Z a b i I j e š ke
2. Pavičić Stjepan: Seoba i naselja u Lici, Gospić, 1990. (str.251)
21. Petar Šimunović: Hrvatska prezimena str. 200 1995. Zagreb
Nastavlja se….
Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Razvođe
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
