_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Arhiva promina.blog.hr-a

Ukoliko vas zanima arhiva postova objavljenih na promina.blog.hr-u, složena prema mjesecu i godini objave istih, posjetite sljedeće linkove:

2005 godina

xx.xx.03.04.05.06.07.08.09.10.11.12.
Revizija 2005. god


2006 godina

01.02.03.04.05.06.07.08.09.10.11.12.
Revizija 2006. god

2007 godina

01.02.03.04.05.06.07.08.09.10.11.xx.
Revizija 2007. god

2008 godina

01.02.03.04.xx.xx.xx.08.09.10.11.12.
Revizija 2008. god


2009 godina

01.02.03.04.05.06.07.08.09.10.11.12.
Revizija 2009. god


2010 godina

01.02.03.xx.05.06.07.08.xx.10.11.12.
Revizija 2010. god



2011 godina

01.02.03.04.05.06.07.08.09.10.11.12.
Revizija 2011 na promina.blog.hr-u



2012 godina

01.02.03.04.05.06.07.08.09.10.11.12.



2013 godina

01.02.03.04.

Oznake: Arhiva Promina bloga

Župni list Promina 2011 (br. 6)

Već šestu godinu za redom, nakon ponoćke...uz kalendare naše Župe, u rukama kući nosimo i naš Župni list Promina. Nestrpljivo se listaju stranice...komentiraju fotografije iz života župe...čitaju tekstovi....

Tako je hvala Bogu i ove godine.

Evo kako izgleda naslovnica Župnog lista:






A evo što nam kaže Uredništvo lista:

***************************************************************************************

RIJEČ UREDNIŠTVA

Dragi Prominci i Prominke sve vas od srca pozdravljamo, vas koji ste u Promini ili koji ste daleko.
Svima želimo radost i mir Božića, Božji blagoslov u vašem životu i radu.
Radujemo se što i ove (šeste) godine možemo s vama podijeliti radost Božića, toga nepresušnog vrela radosti i nade za sve kršćane diljem svijeta.
Drago nam je da to možemo učiniti preko našeg župskog lista »Promina«.
Želimo da vam njegove stranice budu drago pismo, posebno onima koji su daleko od rodnog kraja i koji se ovih dana mislima rado vraćaju na izvore svoga djetinjstva.
Dok vam pišemo ovih par riječi nismo sigurni dali ćete biti u prilici imati župski list u rukama.
O problemima koje imamo s tiskanjem župskog lista nećemo vas puno zamarati.
Kratko, naš Prominac koji nam je svih ovih pet godina tiskao list to je radio besplatno.
Po prijavi iz Promine postavljeno mu je pitanje zašto nije platio PDV na donaciju.
Daljni komentari su suvišni i nećemo o tome više pisati.
U mnogim župama ima problema s izlaženjem župskog lista ali ovakvog problema nemaju sigurno.
Mnoge općine su sretne da mogu pomoć svojoj župi, a gdje smo mi.
Mi Prominci se najviše bavimo tužbama, sudovima, klevetama...

Ako mislite da ovakav župski list treba Promini pozivamo sve Promince i prijatelje Promine da postanu PRIJATELJI ŽUPSKOG LISTA »PROMINA«.
Svojim prilogom postajete prijatelj i pretplatnik na župski list.
Vaša pretplata neka bude 100 kuna, koliko pretplata napravite toliko ćete župskih listova dobiti na vašu adresu ma gdje bili.
Uplatu možete napraviti na žiro račun župe ili župniku s naznakom »za župski list«,
navesti točnu adresu pretplatnika.

Ako imate župski list u rukama, ovaj put to možemo zahvaliti našim »Inicijatorima za poticanje gospodarskog razvoja Promine« (str. 69-73).

Pozivamo vas da se uključite, kako sa svojim prilogom tako i sa suradnjom u izradi župskog lista. Svaka vaša primjedba ili pohvala dobro će nam doći. U izradi ovog lista sudjeluje mali broj nas Prominaca.
Nije ovo ničiji, kako privatni tako i stranački župski list.
Svi oni koji tako govore doveli su do ovakvog, žalosnog stanja u Promini.

I na kraju, ono najbitnije.

Na dobro vam došlo sveto Porođenje Gospodnje!

Sretan vam i veseo Božić te blagoslovljena nova, 2012. godina!

Uredništvo

***************************************************************************************

Ovim putem čestitam Zvoni Bari što je unatoč svim problemima uspio pripremiti i tiskati i ovaj broj Župnog lista.

Živija Zvone!

Isto tako sve pohvale i donatorima, i iskreno se nadam da njih, kao Željka Džapu koju je pet godina financirao
štampanje Župnog lista, neće posjetiti policija.


Za sve one koji nisu u mogućnosti kupiti Župni list, evo linka za njegovo virtualno izdanje:

www.franjevci-split.hr/pdf/promina_bozic_2011.pdf

Oznake: Župni list Promina, religija

Sretan vam Božić!

Svim posjetiteljima promina.blog.hr-a

Želim

Čestit Božić i sretnu Novu godinu

Božićna lutrija "Frame" Drniš

Na e-mail mi je stigla zamolba prijatelja da objavim jednu informaciju.

Evo je u cijelosti:

Ove godine Frama Drniš organizira humanitarnu božićnu lutriju koja će biti održana
dana 23. prosinca 2011. godine u 18:00 h u prostorijama glazbene škole Krsto Odak.

Cijena jedne kartice za lutriju iznosi 10 kn.

(Sav prikupljeni novac ide za pomoć curi oboljeloj od raka s našeg područja)

Očekuju vas razne nagrade poput besplatnih šišanja, frizura, pića u drniškim kafićima, pizza u pizzerijama te razni poklon bonovi, zatim božićni paketi, majice, torte, pršuti i razne druge nagrade.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 15 dio

Link na prethodi post na ovu temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 14 dio Oklaj“ je:

http://promina.blog.hr/2011/12/1629671620/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-14-dio-oklaj.html


PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)



Ukupno…… Stanov./domać. ……kat./dom. ……prav./dom

Bogatići…… 538/85…………...... 453/68……..... 80/17
Mratovo…… 554/97…………....... 466/81……..... 88/16
Puljani…….. 748/119………….....748/119……..... -/-
Čitluk ...…… 654/109………….....654/109……..... -/-
Matasi……... 877/146………….....693/113……..... 184/33
Suknovci……443/77…………........403/71……..... 40/6
Lukar ……... 485/85…………....... 411/68……..... 74/17
Razvođe……1103/192………….. 783/129……..... 320/63
Oklaj…....… 745/132…………...... 738/131……..... 7/1

Ukupno: ……6147 / 1042 ……5385 / 889…….....793/153

U ovom prikazu obuhvaćeno je 116 prezimena od čega najviše podrijetlo jezično nalazimo u hrvatskom jeziku 77 što je i normalno, 28 prezimena ima osnovu u turskom jeziku, što je posljedica ne samo turske vladavine od 166 god. već i migracije stanovništva.

Osam prezimena osnovu ima u talijanskom jeziku a za četiri autentična prominska pretpostavljam da su nastala pri prvom popisu stanovništva koje su izvršile Mletačke vlasti 1711. godine.

Jedno je prezime nepoznata postanja, jedno njemačkog, a jedno njemačko-turskog podrijetla.

U Bogatiću od 11 prezimena 5 su s tursko jezičnom osnovom, a u Mratovu od 12 su 6 , ali iz toga ne možemo izvesti bar za sada valjani zaključak.

Moguće je da neki pripadnik svoga roda neće biti zadovoljan takvim prikazom.
Kod autora nije bilo zle namjere, pa se unaprijed ispričavam i sa zadovoljstvom ću prihvatiti konstruktivnu sugestiju.

Kao što živi čovjek, tako i živi toponim.
Nazivi i orijentacija po nekom stablu, ogradi, njivi, bunaru, lokvi može i nestati.
Recimo toponim kod Ljubotićke škole spominje Markiša Pokrovac kako su tu u ljeto 1944. u jednoj akciji sabili četnike. (24)
Škola je bila sagrađena između dva rata na vlaki daleko od naselja, da bi poslije rata potpuno nestala, tako da joj se neznaju ni temelji.

Ovako izvršen pregled pučanstva Promine 1948. odstupa od službenog i manji je za 320 osoba.

Osim mogućih propusta to su osobe koje su privremeno boravile na našem području kao prosvjetni radnici s obiteljima, milicionari, službenici i si.

U Puljanima je 40 osoba manje obuhvaćamo od službenog i od toga 6 Srba. Vjerojatno da su ispuštene osobe zaposleni na hidrocentrali Manojlovac.

U selima Puljani, Čitluk, Oklaj, te dijelu K.O. Matasi Ljubotiću Marasovinama živjela je samo jedna pravoslavna obitelj.

Broj autohtonih prominskih obitelji od 1042. je najbliži realnosti, dok je službeni do 100 obitelji veći.

Ovdje priložene karte devet katastarskih općina Promine sa približnim pregledom rodova koji su tu obitavali, ima namjeru kao i cijeli napis da potakne kod mladih rođenih u urbanim sredinama da upoznaju i istražuju svoje korijene i da se njime ponose.


Z a b i I j e š ke

1. Petar (Peko) Cota, "Svjedočenja" Zagreb, 1994.
2. Pavičić Stjepan: Seoba i naselja u Lici, Gospić, 1990. (str.251)
3."Kačić" 1979. str.183-192

4. Ante Šupuk "Jezik" 15,1967-68. (121-128)
5. Veliki rječnik
6. Bogetić fra Mijo, HE, 1941. sv.ll.
7. Karlo Kosor, "Kačić" 1969.
8. Naša Hrvatska Promina 1995. A.Juric
9. Milan Štrbac "Prominski partizanski odred" Slobodna Dalmacija 4.VII. 1983.

10. Hrvatski narod 8. VII. 1944.
11. Osobna pribilješka od 26.VII.1976.
12. Pulani HS rječnik (Veliki rječnik)
13. HS rječnik sv. I. str. 709, Zagreb, 1880-1882.
14. Enciklopedia Italiana str.206,sv.XII. Roma, 1934.
a) Ne može se isključiti pretpostavka da je pojam iz talij.jezika marasca vrsta višnje tim više što se razmišljalo da se Luke zasade tom kulturom, ali je prevagnula vrba za rad Korpare u Oklaju pedesetih godina.

15. Veliki rječnik HS sv. XVII. 1959.
16. Veliki rječnik HS sv. XXIII. 1976. str. 113
17. Mr. Zdravko Dizdar Naša Hrvatska Promina 1995.
18. Veliki rječnik HS sv. XIV. str. 648,1955. Zagreb
19. Veliki rječnik HS sv. XI. 1935. str. 826
20. Veliki rječnik HS sv. XIII. str. 745, Zagreb, 1953.
21. Petar Šimunović: Hrvatska prezimena str. 200 1995. Zagreb
22. Hrvatska promina br. 2 1995.
23. "Kačić" 1979. str. 183-192
24. Markiša Pokrovac: Moja sjećanja na NOB u Promini 1977.


Literatura


-Rječnik Hrvatskog ili Srpskog jezika (JAZU) Zagreb 1880-1976
-Leksikon prezimena SRH 1976. Zagreb
-Hrvatska prezimena dr.Petar Šimunović, 1995. Zagreb
-Rječnik Hrvatskog jezika Iveković-Broz , 1901. Zagreb
-Etomologijski rječnik Hrvatskog ili Srpskog jezika (Petar Skok), 1971-1974. Zagreb
-Alemko Gluhak Hrvatski etimološki rječnik, 1993. Zagreb
-Abdulah Škaljtć Turcizmi u srpsko-hrvatskom i hrvatsko srpsom jeziku, 1973. Zagreb
-Bratoljub Klaić Rječnik stranih riječi 1987. Zagreb



Došli smo do zadnjeg posta na temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar“.

Kroz 15 naslova, objavio sam cijelu skriptu prof Paška Mlinara.

Ovim putem, još se jednom zahvaljujem prof Pašku, što mi je dopustio da na promina.blog.hr-u objavim njegov rad.

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar

Arheološke crtice iz Mratova

Listajući neke stare listove, pronašao sam zanimljiv članak vezan za pronalazak jedne stare nadgrobne ploče u Mratovu, davne 1867 godine.

Evo članka u cijelosti, za sve one koje ovakve teme zanimaju.

************************************************************************************

Arkeologičke crtice od pravoga člana jugoslavenske akademije
ŠIME LJUBIĆA.

Predano u sjednici historičko - filologičkoga razreda jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 16 listopada 1867 godine.

S dopuštenjem ovoga prečastnoga zbora i poštovanoga obćinstva rad sam prozboriti o nekom napisu na skoro izkopanu u dalmatinskom primorju (Narodni list br. 63 1866), da s njega dokažem pregolemu važnost, koju imaju stari spomenici naši za obću znanost a za poviest navlastito ove naše zemlje, te tiem obodrim narod na njihovo učuvanje i objelodanjenje.

Evo ga :

ASENTIVS AF
POM ARRETI
VET-LEG-XI H SET FI
HIC-ESTOCCISVS
FINIBVSVARVARI
NORVM • IN AGELLO
SECVS TITVM FLV
MEN ADPETRAM
LONGAM FC- HER
Q • ! AL VENTI VS L • F • VITALIS

Ovaj napis bi iznadjen lanjske godine blizu crkve sv. Martina u selu Mratovo na Promini, kotara kninskoga, u što se ta crkva popravljala.
Ploča, na kojoj je urezan, visoka je 1 metar i 75 centimetara, a široka 60 centimetara.
Pismena zauzimaju dva diela cieloga lica.
Bezimeni njegov izdavatelj veli, da je ova ploča služila za pokrov jednomu od onieh starinskih grobova, koji se u velikom broju nalaze naokolo i pod samom crkvom sv. Martina, i da će ju onako, kao što je cjelita i označena, učuvati PP. 00.

Bonaventura Mlinar župnik i Bonaventura Marić duhovni pomoćnik u Promini, dodaje napokon o samoj ploči :

Dalo bi se reći, da je ta ploča ondje ko zna kada iz drugoga mjesta prenesena, i upravo
s onoga, koje je u napisu ovako označeno:

„secus ti tum (sic) flumen ad petram longam" ;

nagadjanje, koje se naslanja na to, što blizu Krke, okolo dvie milje i pol od sv. Martina, strši hridina,
koju još danas zovu „duga stina", na medji sela Puljana i Bogatića, na mjestu nazvanu „Mostine".

Navedeni se napis čita ovako:

„Asentius Auli filius Pomptina Arreti,
veteranus legionis XL,
hie situs est; testamento (ili titulum) fieri jussit;
hic est occisus finibus Varvarinorum in agello
secus Titium flumen ad petram longam.
Fieri curavit haeres Quintus Calventius Lucii filius Vitalis",

naime:

Asencij sin Aulov, od pokoljena Pomptinskoga,
rodom iz Aracija, stariš od XI legije,

ovdje leži (t. j. bi pogreben) ;
naredi oporukom, da se ovo učini;

ovdje je ili bolje koji je ubijen bio na medji kotara Varvarskoga u njivici blizu rieke Krke kod duge stiene.
Dao je načiniti, naime ovaj spomenik, njegov baštinik Q. Kalvencij Vital sin Lucijev.

U riječi ovoga napisa TITVM podkrala se jamačno pogrješka.

Nad drugim I njezinim imao bi se nalaziti znak I ovako Ä (gdje je malko produljen uzdužni potezi znači TI), obično skraćenje u rimskih napisih, te tako bi ona značila rieku „Titium" t. j. Krku.

Po nas nema uzroka do misli, da je ova ploča njegda prenesena bila iz mjesta nazvana „duga stiena" onamo, gdje je skoro izkopana.

Napis jedino označuje mjesto, gdje je Asencij smaknut, a ne veli nimalo, da uprav ondje, gdje ubijen, bi i pogreben. Više se može vjerovati da je Asencij iz njivice pri dugoj stieni, budi mrtav ili smrtno ranjen, prenesen bio onamo, gdje mu iznadjena ploča posvjedočuje grob.

To predmnieva i sam napis u izrjeci: „hic situs est", i kad se očito odnosi na drugo mjesto : hic est occisus finibus Varvarinorum itd.

POM. znači „Pomptina ili Pontina tribus", naime pokoljeno, na koje je Asencij spadao.

Oni, koji pišu „Pontina", s Festom izvode taj naziv od grada „Pontia" u državi Volska; a koji „Pomptina", od grada „Pometia" pridievkom „Suessa", isto tako ležećega u Vo'lskom priedjelu uz onđješnje močvare.

Ovo se pokoljeno brojilo megju seljačkimi, te se upravo tako nazvalo od močvara ležećih medju „Appii Forum, Terracina i Circeji".
Po Liviju (VII. 15) u isto doba, kad i drugo nazvano „Publicia", i ovo se pleme sdružilo s ostalimi okolo g. 397 poslie sagradjenja Rima.

U Gruterovom napisu (543. 3) čita se PONtina, dočim se u drugom, g. 1843 iznadjenom u Štajerskoj, spominje uprav, kao što u našem, njeki stariš („veteranus"), koji je spadao na pokoljeno POMptina (v. Zeitschrift für Geschichte von Steiermark t. 209).

ARRETI, t. j. rodom iz Arecija (Arretium bolje Aretium), sada talijanski Arezzo, grad u Etruriji (Toškani), sagradjen od Areta sina Janova; jedna od najstarijih etruskih naselbina, ležeća u gorskih stranah.

Okolično zemljište bilo je vrlo sposobno za lončarstvo, i bjelicom plodno (Plin. 18, 9, 20; 35, 12, 46).
Sa dva R dolazi u starih napisih kod Grutera (372, 12; 520, 3; 1028, 2; 1029, 7), a sa jednim, osim u starih spisatelja, i u jednom našem napisu, izkopanom g. 1845 u Šupljoj Crkvi kod Kistanja, gdje je „Burnum" ležao, sada u Kninu (v. La Dal. 1847 br. 44).

VET. LEG. XL S ovoga znamo, da je ovaj stariš pripadao XI. legiji rimskoj, najme XI. vojenomu odielu, koji se za njegove smrti nalazio u Dalmaciji. Oktavijan August, primiv u svoje ruke krmilo rimske države, ustanovi 25 legija za pograničnu obranu (Dio Cassius Hist. Rom. LV, 23. — Appian Hist. Rom. praef. c. — Herod. Hist. II. 11), naime 20 sastavljenih od onih vojnika, po kojih bješe svoje suparnike nadvladao, prozvav ih brojevi od prvoga do dvadesetoga ; ostale pako, koje osnova od vojnika Antonijevih i Lepidovih, pridržaše svoje stare naslove i ostadoše u istoku, da brane onu granicu. Ali i ono prvih dvadeset s vremenom dobiše razne počastne pridievke za nagradu njihova junačtva, n. p. Augusta, Victrix itd.
S početka August od ono 20 legija pobrojenih namjesti one manjega broja na skraj nj em zapadu ; one srednjega broja uzduž Rajne i oko Alpa; a one višega broja na dolnjem Dunaju.
Po ilirskom ratu i porazu Vara u Teutuburskoj šumi predjašnje boravište tih 20 legija sa svim se promieni.
To prenamještenje osta za tim nepomično za careva Tiberija, Kaligule i za prvih godina Klaudijeva vladanja.
U to su vrieme stanovale u Dalmaciji VH. i XI. legija.
Tada još nisu uživale nikojega pridievka. Spominje ih Tacit (Annales IV. 5.) i veli, da su tu boravile do deset godina za dobe Tiberija, koji ih tu ostavi, da mu pri ruci budu, kad bi mu ih u Italiji trebalo.
God. 42 po Isukrstu (795 po sagradjenju Rima) te dvie legije nehtjedoše pristati uz Furija Kamila Skribonijana, tadašnjega upravitelja dalmatinskoga, navabljena öd Antonija Vicinijana i još nekoliko vitezova rimskih u zakletni dogovor proti caru; što natjera napokon Skribonfjana izbjeći živom glavom na Vis (Issa), gdje se skoro sam ubio. Klaudij, da obdari riedku vjernost tih legija, podieli im pridjevak C.

P. F., najme „Claudia Pia Fidelis" (V. Dio Cas. 16. 15. Eckel HI. 424.).
O dalnjem udesu XI. legije našega napisa mnogo se do sada napisalo. Slavni Borghesi u djelu: > Rajnskih napisih (str. 424), potanko je naveo sve glavne zgode, koje su nju dopale, pokle je dobila pridjevak „Claudia Pia Fidelis". Imamo jošte od St. Meyera: Geschichte der XI. und XXI. Legion in d. Mittheil, der Antiquar - Gesellschaft in Zürich Bd. VII. Zürich 1853. 4".
S. 123. ff.; 0 > njoj podugo su prozborili: Klein in den Bonner Jahrb. des Vereins v. ' Alterthumsf. Heft XXII. S. 109 ff. Bonn 1855.; — Della Torre, Mon. Vet. Antii caput X.; Orti, Mar mi della gente Sertoria. itd.
Ovo ćemo jošte samo primietiti, da je ova legija ostavila Dalmaciju stoprv g. 823 poslie sagradjenja
Rima, t. j. g. 69 poslie Isukrsta, kadno prodje u Njemačku proti Civüu (Borghesi: Ann. dell'Inst, di Roma 1839).

Iz navedenoga sliedi dakle nedvojbeno, da je nadgrobna ploča, o kojoj besjedimo, podignuta bila medju godinom 9 i 42 poslie Isukrsta, to jest prije nego je XI. legija stekla onaj velečastni pridjevak „Claudia Pia Fidelis".

U mojoj zbirci svih do danas iznadjenih napisa u Dalmaciji sadašnjoj nalazim samo deset, koji nam spominju ovu XI. legiju kao ondje boraveću, od kojih sedam bili su postavljeni medju godinom 9 i 42, a ostala tri medju godinom 42 i 69.
Dva su izkopana u Zadru, jedan u Novom Gradu zadarskoga okružja, četiri u Solinu a tri u okolici staroga Burna (Šuplja Crkva) ne daleko od mjesta, gdje se iznašao i onaj, o kom besjedimo.

Najstariji od tih stalnoga doba jest zadarski, i spada na godinu 20 tribuničke časti Tiberijeve, kadno bješe upravljateljem Dalmacije Publius Cor nelius Dolabella; a pošto Tiberij primi tu čast od Augusta god. 748 po sazidanju Rima (po Varonu), s toga znamo za izvjestno, da je napis ovaj postavljen bio god. 18 poslie Isukrsta.

Evo ga:
I.
TI CAESAR • DIVI AVG • F
AVGVSTVS IMP PONTIF • MAX
TRIB POTEST XX • COS III
LEG IX LEG XI
ˇ • CORNELIO DOLABELLA
LEG PRO PR
(V. Spon. Voyage I. 365. —Murat. sup. 97,2. — Fortis I. 17. —
Kreljan I. 124 itd.).

2.
CVIVS • VIAE MILLI › PASSVS • SVNT
CLXVII MVNIT PER VEXILIARIOS
LEG t ET XI
ITEM VIAMGABINIANAM
AB SALONISANDETRIVM APERVIT
ET MVNIT PER LEG • VĎĎ
(Lucio. Inscrip. Dal. 34. — Spon. Miscel. 179. — Fari.
Illyr.Sac. I. 286. — Zaccaria. Mar. Sal. 20. — Lanza. Lap. Sal.
29 itd.).

Ulomak povećega napisa, u četiri komada razdieljena, koja se sada nalaze na tornju spljetske stolne crkve. Spada na 21 godinu tribuničke časti Tiberijeve, t. j. na 19 poslie Isukrsta. Bi iznadjen u Solinu. Govori > popravljenju javnih drumova, što se tada izvelo u Dalmaciji trudom i ove XI legije.

3.
T.CILLIVS
¤ • F • FAB
DOMO LARA
ND A • VET
LEG-XI-ANN . .
STIPENDIO XV
(Concina. Voyage 33. — Lanza 77.).
Iznadjen kod vodopada Skradinskoga.

4.
! • TREBIVS • ! • F • FIRMIVS • VETERAN VS
LEG • XI • STIPENDIORVM • XXV • ANNOR.
LXI A •  • V • FF. I ) • S • E • M • QM-CS
(Muratori 859, 7.). Iznadjen u Zadru.

5.
FINES INTER NEDITAS ET CORINENSES
DERECTVS MENSVRIS ACTVS-IVSSV
MECENI GEMINI LEG-PER ARESIVM
MAXIMVM > -LEGIONIS XLPRINCIPEM
POSTERIOREM !
ET PD- AEBVTIVM
LIBERALEM Ż> • ElVSDEM LEG ASTATVM
POSTERIOREM • ! • I

(Muratori 505. 19 iz Doni-0. — Orelli br. 3452.).
Iznadjen u Novomgradu okružja Zadarskoga.

6.
.... ICNIILEG-XI
ANN-XLVSTIPXX
ERCVLES • AEMILIVS
CNEI - F • MARC • ANN • XVIII
PAT ET FIL
H • S • E
(La Dalmacia 1847. 44.).
Iznadjen u Ivosevčkoj obćini kod Šuplje Crkve kotara Kistanjskoga, sada u Zadru.
L • ALLIVS • L • F • FAB
SIGNIFER • LEG • XI
ANN-XXX-STIP-X
HSE
L • STATIENVS LF FABIA
! AT VL VS. POS
(Istria 1849. 199.)
Iznadjen u Solinu.

.... DIV - I
I -LEG-XI !
. . . F-DOMO-VERO
NA-ANN-LXIII STIP
%%%%("-F IVSSLT
PANTAGATHvS
LIB FC.
(La Dalmazia 1846. 36, 1847. 44.).
Iznadjen u mjestu zvanu Šuplja Crkva, u obćini Ivosevčkoj Kistjanskoga kotara, u Kninu.

9.
MBLESIVS TER
TVLLVSM LEG.
XI • ! • ˇ • F - ˇAPIRIAE
PYRALLIDI BENEMEREN
OSPITE SVE - ANNORVM XXV
DE SVO FECIT
(Orelli 428. — Lanza 82.).
Iznadjena u Solinu g. 1821.

10.

M • IVL • M • F • VOLT • PATERNVS
AQVIS SEXTIIS MIL LEG.
VI • VIC • TRI ! - LEG • VIII • AVG.
LEGXIIII GMV-LEGXICPP (mjesto F)
ET EX (mjesto ET LEG) § • IVLIA ¤ F MAXI
MA VXORETMIVLMILDOCI
MVSH-F-C.
(Zaccaria 4, 6.).
Iznadjen u Solinu.

Ovo glede rimske legije XI, koja je stalno i tako dugo, naime od god. 9 do 69 pribivala u Dalmaciji.

Ali poglavita vriednost napisa, komu smo ovu kratku razpravu osobito posvetili, stoji po nas u rieci VARVARINORVM, jer ona spominje stari jedan dalmatinski grad, o kom nam ostaje jako malo, i to ne sa svim jasnih viesti.

Prvo ga imenuje Plinius u poglavlju 21 knjige III., gdje veli:

„Jus Italicum habent eo conventu (sc. Scardo nitano) Alutae, Flânâtes, a quibus sinus nominatur, Lopsi, Varvarini, immunesque A s se siate s".

Plinius dakle u brojenju onih plemena, koja su na skupšćini Skradinskoj za rimskoga vladanja uživala italsko pravo, počima od Istre i napreduje po primorju hrvatskom do grada As se sia, koji se dizao na brežuljku danas nazvanu Pođgraje ili Tisičić u okolici Benkovačkoj okružja zadarskoga, te još dan danas obstoji u svojoj izvornoj sastavim (V. moje djelo : Studi Archeologici. XXII Bd. des Archivs für Kunde österreichischer Geschichtsquellen), a pošto umah pred Assčsiates u gori navedenoj njegovoj izreci stoje Varvarini (ed. Elzev. habet Varubarini. ’. ‘.), dalo bi se i po Pliniju tvrditi, da su Varvarini stanovali na zapadnom obronku Velebića. Tolomej u poglavlju XVII knjige III. medju unutrašnjimi gradovi liburničkimi spominje i grad Var vari a, i meće ga oko Velebića; a morao je ležati podaleče od nutrnjega glavnoga druma, jer ga nema zabilježena ni u Antoninovu putopisu, ni u Peutingerovoj tabli. Može se vjerovati da je to Rapparia Ravenatskoga zemljopisca iz VIII stoljetja.
Jedino u dva stara spomenika imamo traga, ako i slaba, gradu Varvaria ; naime u jednoj opečici ojničkoj kod Gorija (Tom. I. 133), i u jednom napisu Ravenatskom kod Gr u ter a (564, 7.)
I kod Orellija (br. 3637). Opečica Gorijeva jest sumnjiva izvora.
U napisu Gruterovu napomenut je njeki Marko Valerij Kolon, rodom iz naše Varvarije, koji je služio kao pisar na ravenatskom brodovlju.

Evo ga:

DM.
M VALERIO MF- CLAVD CO
LONO LIBVRN
VARVAR SCRIB CL _
PR RAVEN • VIX • ANN • L
MIL- AN XXVĚ- VALERLI COLONVS ET . ..

U zemaljskom kazalu Skaligjerovu dolazi colonia Liburnuarva, kao daje ovo sve jedna varoš, a Gori (T. III. 78) broji medju brodovi liburnickimi i Liburna Barbaro, oba se naslanjajući na ovaj Gruterov napis. Prvi Hagembuch (str. 619) opazi, da skratnica VAR VAR. u navedenom napisu znači Varvaria, liburnički grad. Cluverius dobro ga poznavaše, čim veli, da se nalazio u Liburniji a ne u Japidiji (V. još: Marini Frat. Arv. 478. 826; Cellarius Not. O.A. T. 1. 613., Fari. Illyr. Sac. I. 153). Kandier stavlja ga prvo, gdje sada leži Bribir u hrvatskom primorju, a kašnje na sjeveru Udbine blizu male Korbavice.

Naš napis čisto svjedoci, da se je zemljište Varvarske obćine pružalo do rieke Krke, i da su mu dapače granice dopirale ća do duge stiene na lievom briegu te rieke, gdje je Asencij poginuo.

Još ćemo i to spomenuti, da u trećem redku našega napisa iza pojedinoga pismena H SE-TF-I osim adnjega mora da bude piknja; da u šestom redku rieč agellus znači par vus ager, njivica (Ter. Ad. 5, 8, 20., Cie. N. D. >, 35 ad fin. ; Varr. R. . 3, 10; gdje: agellus non sane major jugero uno); i da pokratnica HER. u predzadnjem odgovora rieči Here s „qui defuneto succedit in bona et jus, quod habebat (For-cellini).

Tako ti naš Lucius Calventius Vitalis ubaštini imanje i prava Asencijeva pod oporučnim samo uvjetom, da postavi darovatelju ovaj po nas dosta važan spomenik.

Ugledali se u domoljubni primjer našega Kninskoga dopisnika i ostali Dalmatinci, svi dapače jugoslavjani, kad bi im se srećno uzslučilo i ma kako se dokopati starih spemenika; i kao on i ona dva vrieđna duhovna pastira Mlinar i Marić sačuvali ih od propasti na sve to veću korist obće znanosti, i na slavu ove klasičke zemlje naše, uviek umom i razumom plodne, božjom providnosti pozvane, da si uz blagi upliv svoje sjajne prošlosti novi sazida hram još sjajniji za budućnost.

************************************************************************************

Zanimljivo bi bilo postaviti pitanje "Pa gdje je ta ploča danas?"

Oznake: Mratovo, Arheološki lokaliteti

Prezimena u Oklaju 1948 godine i 2011 godine

Prethodni post na temu prezimena u Oklaju nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 14 dio Oklaj“

Link: http://promina.blog.hr/2011/12/1629671620/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-14-dio-oklaj.html


...i donosi nam između ostalog i popis prezimena u Oklaju 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Oklaju imali sljedeća prezimena:

Maletić 30/5
Bandalo 69/12
Bronić 81/12
Ćorić 17/2
Knežević 53/10
Marić 45/8
Ikica 44/9
Bikić 14/3
Žulj 9/2
Dizdar 55/10
Džepina 61/13
Bilandžija 36/7
Džapo 115/18
Čveljo 38/6
Kabić 7/1
Čavlina 2/1
Ljubičić 14/2
Duvnjak 3/1
Bakmaz 9/1
Jurenović 17/3
Mlinar 6/1
Markić 2/1
Gambiroža 8/1
Pokrajac 7/1
Klepo 2/1
Zrile 1/1

Ukupno: 745/132

Katolika: 738 u 131 domaćinstvu
Pravoslavaca: 7 u 1 domaćinstvu

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Oklaju 1948 bila su:

1. Džapo
2. Marić
3. Bandalo
4. Dizdar
5. Bilandžija
6. Džepina
7. Ikica
8. Čveljo
9. Knežević
10. Jurenović
11. Maletić
12. Bronić
13. Duvnjak
14. Žulj
15. Bikić
16. Kulić
17. Čipin
18. Bagić
19. Dobrić
20. Gambiroža

Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi još prezimena: Kulić, Čipin, Bagić, Dobrić.

Istovremeno, izostavljena su prezimena (koja vidimo kod prof Mlinara) kao što su: Ćorić,
Kabić, Čavlina, Ljubičić, Bakmaz, Mlinar, Markić, Pokrajac, Klepo, Zrile.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Oklaju 1948 godine bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Marko
4. Josip
5. Mile
6. Drago
7. Milan
8. Slavko
9. Željko
10. Branko
11. Mirko
12. Vlade
13. Zdravko
14. Zvonko
15. Dinko
16. Jere
17. Joso
18. Krste
19. Mate
20. Paško

Najčešća ženska imena 1948 u Oklaju bila su:

1. Marija
2. Ana
3. Anka
4. Milka
5. Marijana
6. Martina
7. Zdenka
8. Ivana
9. Branka
10. Nada
11. Jelena
12. Kata
13. Anica
14. Anita
15. Josipa
16. Dušanka
17. Jelka
18. Zorka
19. Ankica
20. Katija

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Oklaj sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Oklaju 2011

1. Ivan
2. Ante
3. Josip
4. Marko
5. Mile
6. Ivica
7. Slavko
8. Branko
9. Damir
10. Mario
11. Mate
12. Tomislav
13. Željko
14. Antonio
15. Drago
16. Luka
17. Marinko
18. Joso
19. Jure
20. Milan

Ženska imena u Oklaju 2011

1. Marija
2. Ana
3. Manda
4. Anica
5. Milka
6. Kata
7. Ivana
8. Danica
9. Jeka
10. Jelena
11. Kaja
12. Katarina
13. Marica
14. Marta
15. Anka
16. Jela
17. Zorka
18. Anita
19. Branka
20. Ika

Prezimena u Oklaju 2011 su:

1. Džapo
2. Bronić
3. Dizdar
4. Duvančić
5. Knežević
6. Sarić
7. Bandalo
8. Džepina
9. Dujić
10. Perić
11. Zelić
12. Bilandžija
13. Cota
14. Validžić
15. Marić
16. Budanko
17. Čulina
18. Pandža
19. Duvnjak
20. Jukić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine , prema web stranici „Imehrvatsko.net“ -„nestala“ su sljedeća prezimena u Oklaju: Ikica, Čveljo, Jurenović, Maletić, Žulj, Bikić, Kulić, Čipin, Bagić, Dobrić, Gambiroža, Ćorić, Kabić, Čavlina, Ljubičić, Bakmaz, Mlinar, Markić, Pokrajac, Klepo, Zrile.

Ovaj put se ne bi složio sa navedenim podacima na navedenoj web stranici kada se izostavljaju prezimena: Ikica, Čveljo, Jurenović, Maletić, Žulj, Gambiroža, Ljubičić, Mlinar, Pokrajac i Klepo, jer ta prezimena i dalje postoje u Promini!


Od novih prezimena u Oklaju 2011 godine imamo: Duvančić, Sarić, Dujić, Perić, Zelić, Cota, Validžić, Budanko, Čulina, Pandža i Jukić. (Sva navedena prezimena su prominska)


Kada se obrađuje popis stanovništva za Oklaj, vrlo je važan sljedeći navod koji možete pročitati na web stranici www.dzs.hr:

Fusnota naselja Oklaj:

„U 1981. povećano pripajanjem naselja Kula koje je prestalo postojati. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1971“.

Možda je upravo spajanje Kule i Oklaja, dovelo do problema u popisu prezimena?


A sad malo više informacija o prezimenima u Oklaju koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:



Džapo

Podrjetlo

Džape su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz Vinkovaca. Razmjerno najviše Džapa u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Džapo. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Džapa u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Džapa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Džape su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (70%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (100), Oklaju kraj Knina (50), Zadru (25), Splitu (8) i u Nuštru kraj Vinkovaca (5).


Marić

Podrjetlo

Marići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz istočne Hercegovine, a prema nekim izvorima iz Podravine ili Knina. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Mostar, BiH). Razmjerno najviše Marića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Marić. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Marića u više od četiri tisuće domaćinstava (4. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pet tisuća, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija

Prezime izvedeno od osobnog imena prema majci Mári + -ić?

Migracije

Glavni migracijski pravci Marića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Doboja (BiH) i Banja Luke BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Marići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 368 općina i 832 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2300), Slavonskom Brodu (750), Splitu (350), Osijeku (350) i u Rijeci (300).


Bandalo

Podrjetlo

Prezime Bandalo nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Oklaju kraj Knina i Udovičiću kraj Sinja, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Bandalo. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Bandala u više od sedamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bandala u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Kotor Varoši (BiH) u Jakšić te iz Kotor Varoši (BiH) u Ivanić-Grad.

Raspostranjenost

Bandale su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 37 općina i 47 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Đakovu (30), Oklaju kraj Knina (25), Splitu (20) i u Sinju (15).


Dizdar

Podrjetlo

Dizdari su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Ogulina) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Dizdara u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Dizdar. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Dizdara u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dizdara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke BiH) i Promine u Zagreb te iz Banja Luke BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Dizdari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 67 općina i 84 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Rijeci (35), Osijeku (30), Oklaju kraj Knina (20) i u Antunovcu kraj Osijeka (20).


Bilandžija

Podrjetlo

Bilandžije su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine. Razmjerno najviše Bilandžija u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Bilandžija. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Bilandžija u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilandžija u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Zagreb, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novsku te iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad.

Raspostranjenost

Bilandžije su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 60 općina i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Ivanić-Gradu (60), Novskoj (40), Slavonskom Brodu (30) i u Vuci kraj Đakova (25).


Džepina

Podrjetlo

Džepine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a u manjem broju su i Srbi (iz Knina). Razmjerno najviše Džepina u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina i Mravnici kraj Šibenika, mjestima u kojima se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Džepina. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Džepina u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Džepina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Livna (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Džepine su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), u Oklaju (25) i Golubiću (25) kraj Knina, u Šibeniku (20), te u Zadru (20).


Ikica

Podrjetlo

Prezime Ikica nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz okolice Knina.


Čveljo

Podrjetlo

Čvelje su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čvelja u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Čveljo. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Čvelja u oko dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća migracija Čvelja u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Čvelje su prisutne u četiri hrvatske županije, u ukupno 8 općina i 9 naselja, znatno više u urbanim sredinama (88%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zadru (15), Oklaju kraj Knina (8) i u Šibeniku (5).


Knežević

Podrjetlo

Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Etimologija

Prezime izvedeno iz naziva zanimanja - tituli "Knez" + -ević. Glavar knežine (seoske administrativne jedinice, Srbija, Hercegovina) seoski starješina; osoba koja je obnašala neku dužnost upravnu dužnost, npr. seoskog starješine, ali i viših službi.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250).


Jurenović

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Jurenović vuče podrijetlo iz okolice Knina.


Maletić

Podrjetlo

Maletići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Đurđevca, a mogu biti i Srbi (iz okolice Vukovara). Razmjerno najviše Maletića u proteklih sto godina rođeno je u Brgulju na otoku Molatu kraj Zadra, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Maletić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Maletića u oko tristo domaćinstava (845. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamsto, pa se njihov broj do danas tek neznatno povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Maletića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Pakraca, iz Bjelovara te iz Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Maletići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 125 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Ferdinandovcu kraj Đurđevca (60), Zadru (45), Boboti kraj Vukovara (40) i u Rijeci (30).


Bronić

Podrjetlo

Bronići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bronića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bronić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bronića u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bronića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Bronići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Oklaju kraj Knina (35), Zadru (20), Zaprešiću (7) i u Splitu (6).


Duvnjak

Podrjetlo

Prezime Duvnjak u pravilu nose Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz okolice Duvna te okolice Vrlike (Garjak). Vrlo rijetko su i Srbi (iz okolice Belišća). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Šipovo, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Duvnjak. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Duvnjaka u oko šestopedeset domaćinstava (229. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Duvnjaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb te iz Šipova (BiH) i Livna (BiH) u Kaštela.

Raspostranjenost

Duvnjaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 138 općina i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Đakovu (140), Splitu (100), Solinu (90) i u Osijeku (70).



Žulj

Podrjetlo

Prezime Žulj nose Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Razmjerno najviše Žuljevih u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Žulj. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Žulja u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Žulja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gruda (BiH) i Kupresa (BiH) u Zagreb te iz Gruda (BiH) u Osijek.

Raspostranjenost

Žulji su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 74 općine i 98 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Osijeku (100), Vukovaru (25), Višnjevcu kraj Osijeka (20) i u Satnici Đakovačkoj kraj Đakova (15).


Bikić

Podrjetlo

Bikići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Bikića u proteklih sto godina rođeno je u Prgometu kraj Trogira, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Bikić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Bikića u oko dvjestopedeset domaćinstava (774. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bikića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Zagvozda i Ružića u Split te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Bikići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 66 općina i 89 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Splitu (170), Zagrebu (100), Sinju (70), Orebiću na poluotoku Pelješcu (40) i u Prgometu kraj Trogira (25).


Kulić

Podrjetlo

Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.

Raspostranjenost

Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).


Čipin

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Čipin vuče podrijetlo iz Drniša


Bagić

Podrjetlo

Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15).


Dobrić

Podrjetlo

Dobrići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Labina, a prema nekim izvorima iz okolice Splita. Često su i Srbi (okolica Benkovca) te su vrlo rijetko i Talijani. Razmjerno najviše Dobrića u proteklih sto godina rođeno je u Brovinju kraj Labina, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Dobrić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dobrića u oko četrstopedeset domaćinstava (478. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dobrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lišana Ostrovičkih u Rijeku, iz Prijedora (BiH) u Grubišno Polje te iz Benkovca u Zadar.

Raspostranjenost

Dobrići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 116 općina i 177 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Koromačnom kraj Labina (80), Splitu (60), Puli (50) i u Rijeci (35).


Gambiroža

Podrjetlo

Gambirože su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz Knina, a u manjem broju su i Srbi (također iz Knina). Razmjerno najviše Gambiroža u proteklih sto godina rođeno je u Kovačiću kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Gambiroža. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gambiroža u oko tridesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu.

Raspostranjenost

Gambirože su prisutne u osam hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (87%). Danas ih najviše živi u Kninu (70), Zagrebu (15), Zadru (7), Osijeku (7) i u Karlovcu (6).


Kulić

Podrjetlo

Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.

Raspostranjenost

Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).



Ćorić

Podrjetlo

Ćorići su gotovo u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Bosanska Posavina). Razmjerno najviše Ćorića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Mostar. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Ćorića u oko šesto domaćinstava (260. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Ćorića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH), iz Širokog Brijega (BiH) te iz Kaknja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Ćorići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 151 općini i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Splitu (90), Đakovu (60), Vrlikoj (60) i u Donjem Prološcu kraj Imotskog (45).


Kabić

Podrjetlo

Kabići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Kabića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Kabić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kabića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.


Kabići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 27 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Zadru (15), Šibeniku (10), Kninu (8) i u Mirkovcima kraj Vinkovaca (7).

Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).


Ljubičić

Podrjetlo

Ljubičići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz Istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (iz okolice Gline). Razmjerno najviše Ljubičića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Bileća, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Ljubičić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Ljubičića u oko sedamstopedeset domaćinstava (138. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Ljubičića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bileće (BiH), iz Dervente (BiH) te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Ljubičići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 143 općine i 209 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Splitu (190), u Runoviću (180) i Aržanu (90) kraj Imotskog, te u Sesvetama kraj Zagreba (90).



Bakmaz

Podrjetlo

Prezime Bakmaz najčešće nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo rijetko i Srbi. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bakmaz. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bakmaza u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bakmaza u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Bakmazi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 30 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (40), Bribiru kraj Skradina (20), Vodicama (15) i u Čistoj Velikoj kraj Vodica (15).


Mlinar

Podrjetlo

Mlinari su često Hrvati, većim dijelom iz Bosanske Krajine, a u manjem broju su i Srbi (iz Obrovca). Razmjerno najviše Mlinara u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Mlinara u više od dvjestopedeset domaćinstava (860. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mlinara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Benkovca u Rijeku.

Raspostranjenost

Mlinari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 110 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Rijeci (80), Kutini (35), Splitu (35) i u Novskoj (30).


Markić

Podrjetlo

Markići su Hrvati, većim dijelom iz Rame, BiH. Razmjerno najviše Markića u proteklih sto godina rođeno je u ramskoj općini Prozor. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Markića u više od četrsto domaćinstava (429. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Markića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH) i Livna (BiH) u Zagreb te iz Prozora (BiH) u Ivankovo.

Raspostranjenost

Markići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 112 općina i 169 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Splitu (80), Sesvetama kraj Zagreba (70), Ivankovu kraj Vinkovaca (60) i u Vinkovcima (35).


Pokrajac

Podrjetlo

Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.

Migracije

Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).


Klepo

Podrjetlo

Klepe su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Vrlike, a vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Klepa u proteklih sto godina rođeno je u Kosorama kraj Vrlike, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Klepo. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Klepa u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Klepa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Vrlike u Split te iz Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Klepe su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 27 općina i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (83%). Danas ih najviše živi u Splitu (60), Zagrebu (60), Vrlikoj (45), Đakovu (25) i u Dubrovniku (15).


Zrile

Podrjetlo

Prezime Zrile nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Lađevcima kraj Skradina i Suknovcima kraj Knina, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Zrile. U Hrvatskoj danas živi oko sto Zrilea u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Najveća migracija Zrilea u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Zrile su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (25), Bribiru kraj Skradina (10), Novskoj (10), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vrbovcu (8).



Duvančić

Podrjetlo

Duvančići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Duvančića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Duvančić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Duvančića u oko stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Duvančića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Dervente (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Duvančići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Splitu (50), Oklaju kraj Knina (45), Razvođu kraj Drniša (25) i u Velikoj Gorici (25).


Sarić

Podrjetlo

Sarići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz Zapadne Bosne, a vrlo su rijetko Bošnjaci (iz Dubrovnika) te Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Sarića u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Bosansko Grahovo, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sarić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Sarića u više od tristopedeset domaćinstava (543. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Sarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bugojnog (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Grahova (BiH) i Prijedora (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Sarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 121 naselju, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Splitu (100), Dubrovniku (80), Klisu kraj Splita (60) i u Slavonskom Brodu (40).



Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).


Perić

Podrjetlo

Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250).


Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).


Cota

Podrjetlo

Cote su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz Dalmacije. Razmjerno najviše Cota u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cota. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Cota u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Cota u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Cote su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 42 općine i 53 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Velikoj Gorici (25), Ivanić-Gradu (20), Lipovljanima kraj Novske (20) i u Oklaju kraj Knina (20).


Validžić

Podrjetlo

Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek.

Raspostranjenost

Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20).


Budanko

Podrjetlo

Prezime Budanko nose Hrvati, dobrim dijelom iz Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko sto Budankovih u više od četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devedeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.


Raspostranjenost

Budankovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 21 naselju, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Oklaju kraj Knina (15), Splitu (10), Labinu (5) i u Velikoj Gorici (4).



Čulina

Podrjetlo

Čuline su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada. Razmjerno najviše Čulina u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čulina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Čulina u oko četrsto domaćinstava (373. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čulina u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar, iz Novigrada u Rijeku te iz Novigrada u Zagreb.

Raspostranjenost

Čuline su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 89 općina i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (250), Pridragi kraj Novigrada (180), Splitu (100) i u Rijeci (90).


Pandža

Podrjetlo

Pandže su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Sjeverne Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi. Razmjerno najviše Pandža u proteklih sto godina rođeno je u sjevernohercegovačkoj općini Konjic. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Pandža u oko dvjestopedeset domaćinstava (987. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Pandža u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Konjica (BiH) i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Požegu.

Raspostranjenost

Pandže su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 105 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Požegi (35), Nijemcima kraj Vinkovaca (35), Splitu (30) i u Ivankovu kraj Vinkovaca (30).




Jukić

Podrjetlo

Jukići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a prema nekim izvorima iz Bosne, Istre te Bitelića kod Sinja. Razmjerno najviše Jukića u proteklih sto godina rođeno je u Komesarcu kraj Slunja, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Jukić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Jukića u više od dvije tisuće domaćinstava (26. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split te iz Posušja (BiH) i Zavidovića (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Jukići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 265 općina i 493 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Splitu (800), Sinju (250), Osijeku (250) i u Otoku kraj Sinja (200).


Nadam se da nisam koje prezime izostavio....



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/




Prezimena u Oklaju već su bili tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-“Upoznajmo naš stari zavičaj“ 2.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html

A tamo piše....

U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo 188 stanovnika, raspodijeljenih u 13 rodova (onih s različitim prezimenima) te 26 obitelji ( koje su imale svoj dim-tj. Kuću).


Bile su to obitelji:

Žulj-6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana;
Džepina-4 obitelji (Dijana, Lovre, Marka i Tomice) s 28 članova;
Marić-2 obitelji (Krisana i Marka) s 19 članova;
Plavšić zvan Dizdar-2 obitelji (Đardija/Andrije/ i Frane) s 18 članova;
Jurinović-1 obitelj (Krisana) s 12 članova;
Sredoe-1 obitelj (Frane Rančića zvanog Sredoe) s 10 članova;
Bandalo-3 obitelji (Jure, Martina i Tome) s 10 članova;
Blagoe-1 obitelj (Posana) s 9 članova;
Ljubičić- 1 obitelj (Marka) s 8 članova obitelji;
Rančić-1 obitelj(Đakoma) s 8 članova;
Lasić-1 obitelj (Stipana) s 5 članova
Kovačević- 1 obitelj (Vučena) s 4 člana.

Prema tom istom popisu u Oklaju su imali svoje posjede obitelji;

-Mate i Marka Antulova;
-Mihe Bandala;
-Petra i Frane Kneževića;
-Grge Vulića svi iz Suknovaca,
te Krisan i Ivan Sarić iz Lukara gdje su isti živjeli.

Popis iz 1735. uz naprijed navedene navodi u Oklaju i dvije nove obitelji i to;

-Ivana Žulja s 10 članova;
-Mate Bikića s 7 članova;

Dok kod Plavšića nestaje to prezime i ostaje im od tada pa sve do danas samo raniji nadimak Dizdar, kao novo prezime.

Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju.
To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime.

A tada, 1816., u Oklaju žive i obitelji s novim prezimenima i to:

-Bilandžić (Bilandžija),
-Ćorić
-Svetina.



Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine VII dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626059765/prominski-vidici-i-sudbine-vii-dio.html


Oklaj

Oklaj je središnje selo u Promini, općinski centar od 1883. godine s ustanovama za cijelo prominsko područje. U Oklaju je obitavalo oko stotinu i pedeset obitelji. Središnji dio sela od davnina se naziva Kula, po čuvenoj srednjovjekovnoj kuli u čijim je temeljima kuća obitelji Ikica, zvana Perkić.

U ovome dijelu sela su žitelji s prezimenima:
Bandalo, Bilandžija, Bikić, Bronić, Ikica, Maletić, Jurenović, Ćorić, i starosjedilačko su stanovništvo.

Tu su i žitelji s prezimenom:
Čavlina, Mlinar, Pokrajac, Bakmaz, Kabić i Gambiroža, doseljeni iz drugih prominskih sela, osim posljednje koja je doselila iz Potkonja.

Osim obitelji Pokrajac, svi su žitelji kod Kule katolici i pokapaju se u šamatoriju Crkve svetoga Mihovila.
Pravoslavna obitelj Pokrajac molila je katoličke obitelji s Rudine:
Bikić, Bandalo, Jurenović, Mlinar i Gambiroža, da ih prime u svoje ukopište, što su ovi i prihvatili, pa ova obitelj ima svoju grobnicu kod Svetoga Mihovila.
Tada je to bila jedina pravoslavna obitelj koja se pokapala u katoličkom groblju u Promini.

U drugom dijelu Oklaja obitavaju žitelji s prezimenima:
Knežević, Dizdar, Ljubičić, Džepina, Žulj, Džapo, Čveljo i Marić. Svi žitelji ovoga dijela sela su katolici, ali se pokapaju na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

U nekim sačuvanim spisima iz polovice prošloga stoljeća obitelj Ćorić se bilježila kao Bandalo-Ćorić.

Po nekim toponimima u Oklaju su do sredine prošloga stoljeća obitavale obitelji s prezimenima: Monti, Vukelja, Poznan i Škovrlj.

U Oklaju su odavna živjele brojne doseljeničke obitelji učitelja, liječnika, finanaca, žandara i drugih službenika.

Rodilo se ovdje mnogo djece, pa se neki od njih i danas osjećaju Promincima. Navodimo samo jednu takovu obitelj: Dvadesetih godina u Oklaj se doselio liječnik dr. Boris Ljahnicky, ruski emigrant (Boris je bio poljskog podrijetla čiji su se preci naselili u Odessu na Crnom moru op.a. knjige) i s Oklajskom, učiteljicom Nelom Škovrlj Lukinom, osnovao obitelj u kojoj su se rodila dva sina Nikola i Aleksandar ili Kolja i Saša.

Kolja je bio poznati liječnik u Dubrovniku, a Saša je i danas istaknuti umjetnik arhitekt i dizajner u Zagrebu.

Njihova majka Nela mlada je umrla i pokopana u obiteljskoj grobnici — mauzoleju obitelji Škovrlj kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.

U mletačkom popisu iz 1709. i 1735. godine u Oklaju se navode obitelji koje donosimo usporedo u mletačkoj i suvremenoj grafiji:

Posnam Blagoe--------------------------------------Poznam Blagoje
Jure Bandallou -------------------------------------Jure Bandalo
Martin Bandallou ----------------------------------Martin Bandalo
Thoma Bandallou ----------------------------------Toma Bandalo
Krisan Giurinouich --------------------------------Križan Jurenović
Marco Gliubitsich ----------------------------------Marko Ljubičić
Stipan Lasich ----------------------------------------Stjepan Lasić
Nicolo Kneseuich -----------------------------------Nikola Knežević
Marco Kneseuich -----------------------------------Marko Knežević
Martin Kneseuich ----------------------------------Martin Knežević
Pettar Marich ---------------------------------------Petar Marić
Krisan Marich --------------------------------------Križan Marić
Giadrich Plausich Do Disdar -------------------Jadrić Plavšić reč. Dizdar
Frane Plausich Do Disdar ----------------------Frane Plavšić reč. Dizdar
Giacon Ranicich ------------------------------------Jakov Raničić
Frane Ranicich Do Sradoe ----------------------Frane Raničić reč. Sredoja
Luca Xugl --------------------------------------------Luka Žulj
Stipan Xugl -----------------------------------------Stjepan Žulj
Frane Xugl------------------------------------------ -Frane Žulj
Jure Xugl ---------------------------------------------Jure Žulj
Giacon Xugl -----------------------------------------Jakov Žulj
Marco Xepina ---------------------------------------Marko Džepina
Josib Xepina--------------------------------------- Josip Džepina
Loure Xepina ----------------------------------------Lovre Džepina
Mate Bichich ----------------------------------------Mate Bikić
Mali Ivane Zugl -----------------------------------Mali Ivan Žulj
Veliki Ivane Zugl ----------------------------------Veliki Ivan Žulj
Frane Gliubicich -----------------------------------Frane Ljubičić
Marko Marich --------------------------------------Marko Marić
Jure Beracouich -----------------------------------Jure Beraković
Petar Beracouich ----------------------------------Petar Beraković
Frane Janicich -------------------------------------Frane Janičić
Giacon Janicich -----------------------------------Jakov Janičić
Bane Xuglieuich ----------------------------------Bane Žuljević
Giadre Disdarich ---------------------------------Jadre Dizdarić


U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska
prezimena.


Ankica Čičaš Šimpraga: „Obiteljski nadimci u Promini“

Link: http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html

„S druge strane, pisani nam izvori pokazuju da su neki prominski obiteljski nadimci, koji nisu postali plemenskim/rodovskim imenima, imali drukčiju sudbinu.

Tako su u crkvenim maticama iz 1862. uz neka prezimena zapisivani tadašnji obiteljski
nadimci koji su danas prezimena.

Odatle je vidljivo da je proces formiranja nekih prominskih prezimena završen vrlo kasno, u 2. polovici 19. stoljeća.

prezime i obiteljski nadimak 1862. /današnje prezime

Bilandžija Maletić/ Maletić
Bilušić Pižić /Pižić
Bilušić Kasap /Kasap
Matas Maglica /Maglica
Maleš Jurić /Jurić
Škarica Mudrinić/ Mudrinić“


Nastavlja se....

Oznake: Prominsko prezime, Oklaj

Je'l mogu s Vama do Drniša 2 dio?

Svake godine, već skoro desetak godina (koliko je barem meni poznato)...prominski srednjoškolci imaju probleme sa prijevozom do škole u Drnišu.

Prije je taj problem bio „top“ tema jednom godišnje, a kako sada stvari stoje, sada je to tema za novine svakog mjeseca.

Prije nešto manje od dva mjeseca, točnije 15.10.2011 napisao sam post pod naslovom:

Je'l mogu s Vama do Drniša?

Link: http://promina.blog.hr/2011/10/1629553462/jel-mogu-s-vama-do-drnisa.html

Tada sam citirajući novinare Radio Drniš napisao:

„Dvadesetak srednjoškolaca s prominskog područja danas je ostalo bez prijevoza do škole u Drnišu. Autoprijevoznik Dražen Čupić koji vrši školski prijevoz i na tom području, nije jutros u 7 sati i 30 minuta došao po djecu u Oklaj.
Prekid prijevoza srednjoškolaca s tog područja najavio je prije desetak dana upravi Općine Promina i roditeljima, razlog su nepodmireni računi za prijevoz učenika za prošlu školsku godinu i nepotpisivanje novog Ugovora za prijevoz u ovoj školskoj godini“.

Ovih dana koliko vidim i čujem...djeca imaju opet isti problem. Prijevoza za Drniš, do srednje škole opet nema. Razlozi su koliko čujem opet isti, ili slični. A roditelji se na različite načine organiziraju i voze djecu u školu.

Prva asocijacija na probleme s prijevozom prominskih srednjoškolaca do Drniša, bila mi je sljedeća fotografija:





Kako Zele zbog „objektivnih razloga“ ne uspjeva dovesti svog magarca (prijevozno sredstvo) na startnu liniju....tako niti ovaj problem da dođe svom kraju- da autobus dođe na "startnu liniju" u Oklaju.

Šalu na stranu....

Ukoliko se ovaj problem uskoro ne riješi, i ono malo djece što se planiralo dogodine upisati u srednju školu
u Drnišu, moglo bi dogodine čekati autobus za Knin, a ne za Drniš.

Možda se to nekomu čini nebitnim....ali bojim se da će vrijeme pokazati da se iza ove "grude snijega", valja
i te kako velika lavina, koja će puno toga ispred sebe "pomesti".

Oznake: Prijevoz učenika, Školstvo u Promini

Rezultati izbora -Općina Promina

Za sve one koje zanima kako su Prominci i Prominke glasali na parlamentarnim izborima evo jednog izvješća:

Oznake: izbori

Hajdučko sklonište u Keranovoj Golubinki u Marićima?

Portal „Šibenik-News“ nam donosi sljedeću informaciju:

************************************************

Speleolozi u jami Keranovovoj Golubinki otkrili hajdučko sklonište?
(Objavljeno: 03.12.2011. | Autor: Diana Ferić)

Link:http://mok.hr/vijesti/sibenik/speleolozi-u-jami-keranovovoj-golubinki-otkrili-hajducko-skloniste

Članovi Speleološkog odsjeka Hrvatskog planinarskog kluba Sv.Mihovil iz Šibenika Joso Gracin, Mario Blatančić, Zlatan Trokić i Alena Hlatki spustili su se u jamu Keranovu Golubinku, zvanu još i Jama u Marićima koja se nalazi nedaleko od Oklaja kako bi je fotografski dokumentirali njen izgled neobično bujni biljni i životinjski svijet u njoj.

Na dubini od 30 metara uočili su kameni zid visok pet i širok oko tri metra. Zid, koji zatvara ulaz u prostrani horizontalni kanal u boku jame je, bez ikakve dvojbe djelo je ljudskih ruku.
Stručnjaci i arheolozi još ga nisu pregledali, a iskusni šibenski speleolozi koji su do sada sudjelovali u mnogim arheološkim iskapanjima, po izgledu ljepa kojom su spajani kameni blokovi pretpostavljaju da potječe iz srednjeg vijeka, ali nije isključeno ni da je stariji.

Više je pretpostavki zašto je netko zidom zatvorio bočni kanal 30 metara ispod ulaza u Keranovu Golubinku koja je inače duboka 60 metara.

Moguće je da se radi o nekakvom hajdučkom skloništu, jer je odatle moguć silazak na dno jame niz jako strmu padinu obraslu gustom vegetacijom. Isto tako moguće je da je jama u prošlosti možda služila kao tamnica, a nije bez argumenata ni pretpostavka da su u njoj možda živjeli pustinjaci kakvih je bilo dosta u Dalmaciji tijekom srednjeg vijeka.

************************************************


Više o svemu pročitajte pod već navedenim linkom:

http://mok.hr/vijesti/sibenik/speleolozi-u-jami-keranovovoj-golubinki-otkrili-hajducko-skloniste

Evo i nekoliko zanimljivih fotografija autora Jose Gracina:

Oznake: Marići, Prošlost Promine

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 14 dio Oklaj

Link na prethodi post na ovu temu „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe“ je:

http://promina.blog.hr/2011/11/1629612793/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-13-dio-razvode.html


PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)

Oklaj


Podrijetlo toponima nastalo od Oklajak (okrajak, komadić ledine što ostane uz kraj, kakve obrađene zemlje.
Isti toponim susrećemo na prostoru Bosne i Hercegovine.
Oklaj je središte kulturnog i političkog života Promine od 1883. godine, tj. od formiranja općine.
Imao je poljoprivrednu zadrugu, poštu, ambulantu, a još prije rata tamburašku sekciju i vatrogasnu četu.
Prije pola stoljeća dovršavao se zadružni dom i radilo se na elektrifikaciji mjesta.
Sve navedeno zapravo se odnosi na toponim Kula, naselje od Kabića kuće do Bikića.
U prošlosti su postojale Kule Bandalova i Montijeva isto tako je nastao toponim Kuljača, lokva podno naselja.
Svako selo je imalo po nekoliko lokava, prirodno ili umjetno nastale udubine gdje se skupljala voda koja je održavala na životu stoku i sve živo.
Tako imamo u Mratovu Uvadinu u Bogotićima Šipovaču. (što znači zapuštene livade, livadina ispod Marica Smrdelj u Puljanima Rovanj -lokva , u Razvođu Bunarača u Ljubotiću Ševarača i dr.

Prezime Maletić vjerojatno nastalo prema imenu Maleta, često ime u srednjem vijeku. Prezime je dosta rašireno i kod susjednih naroda.

Prezime Bandalo je prema Zdravku Dizdaru nastalo od Bandalović kule koja je postojala u 16. stoljeću , a čuvali su je i motrili na okoliš 20-ak oružnika sa zadatkom "da lovi bandu", tj. hajduke i uskoke, što je povijesno točno. (22).

Moje je mišljenje da je kula postojala u predtursko vrijeme, a kako se zna Turci su održavali utvrde i sustav obrane koji su zatekli i čak gradili nova utvrđenja. Pojam nije nastao preko talijanskog jezika gdje dobiva pejorativno značenje kroz glagolski oblik bandito loviti, već iz njemačkog.
Bande su manje skupine oružnika s posebnim namjerama, postojale su u čitavoj Europi, pa kod nas postoje prezimena Banda, Bandić i sl.
Zaselak gdje žive Bandale zove se još i Varate.
Ovaj pojam opet možemo izvesti iz njemačkog jezika wahren, što znači - čuvati, motriti, paziti.
Utvrda se mogla zvati Bandavar kao Vukovar, Bjelovar, a u Tursko vrijeme Bandalova kula.
Da Bandale nisu bili turske sluge i iskreni podanici svjedoči podatak da su u siječnju 1684. napustili svoja ognjišta i vratili se poslije oslobođenja 1688. godine .(23)

Prezime Ćoric dosta je rašireno. Osnovu izvodimo iz turskog jezika ćorav, slijep na jedno oko, ćoriti - spavati.
To je samo prezime, ali Ćorici su i te kako dobro vidjeli, kada su pred kraj 19. stoljeća i do 40-tih godina 20. stoljeća stekli zavidno bogatstvo, pa su postali zaštitni znak Promine u širem prostoru Dalmacije.
Bavili su se trgovinom, ugostiteljstvom, auto-prijevozom, obradom vinograda i voća, imali su mlinice i torove i kao takvi u životu Promine obnašali časne položaje načelnika: Šime 1885-1911, zatim Ante, a između ratova Krste, Ivica i Nine.
Osobit doprinos utemeljenju i radu općine niz godina poslije 1883. dao je neobični univerzalni tajnik Niko Čavlina. Narod ga je posebno cijenio , bio je administrator, prosvjetar, liječnik i veterinar.

Prezime Bilandžija je interesantan spoj croatizma i turcizma. Bilan (ikavski umiljato ime, vola ili konja i nastavak turcizam- džija.

Marić je matrimonijalni oblik nastao od Mara, kao i Ikica sa hipokorističnim nastavkom -ica.
Da je prezime neispričana priča možemo vidjeti na primjeru Bikić - bik - turski gospodar bika - u središnjoj Bosni majka bika - žensko ime, bik stablo sočno bez lišća, bikić neuškopljeno june. Spominje ga i Ivan Gundulić: "Kad ih uven bijes uhititi oni ovega ište ubiti".
Obzirom da je prezime vrlo rašireno na trskom području gdje su živjele veće zajednice Kljake, Prgomet, Župa Gornja motski, Karakašica, Sinj, pretpostavljam da je nastala iz stočarskog zanimanja predaka.

Dizdari su čuvari i zapovjednici kula i utvrda. Mr. Zdravko Dizdar istražujući podrijetlo roda našao je podatak da su nosili prezime Plavša , što ukazuje da su kao i većina zajednica Promine došli iz srednje Bosne gdje postoji planina toga naziva u prije zvanoj Turskoj Hrvatskoj.

Prezime Ljubičić je matrimonijalni oblik nastao od Ljubica.

Za prezime Čveljo nemamo izvornu osnovu u jeziku, pa pretpostavljamo da je
nastalo od cvelo, cvilati se, cvila bradavica, isto cvila se krmača (čveljati se).

Najbrojnija zajednica u selu je Džapo, koja osim osnove jezične koju smo već
spomenuli treba reći da prezime srećemo kod sve tri konfesije na našim područjima.

Između Oklaja i Razvođa nalazi se nenaseljeno područje zvano Gluvače.
Osnova je u našem jeziku i dolazi od gluhače, mjesto gdje se ništa ne čuje.
Poslije rata pretvoreno u poljoprivredno dobro.

Oklaj

Maletić 30/5
Bandalo 69/12
Bronić 81/12
Ćorić 17/2
Knežević 53/10
Marić 45/8
Ikica 44/9
Bikić 14/3
Žulj 9/2
Dizdar 55/10
Džepina 61/13
Bilandžija 36/7
Džapo 115/18
Čveljo 38/6
Kabić 7/1
Čavlina 2/1
Ljubičić 14/2
Duvnjak 3/1
Bakmaz 9/1
Jurenović 17/3
Mlinar 6/1
Markić 2/1
Gambiroža 8/1
Pokrajac 7/1
Klepo 2/1
Zrile 1/1

Ukupno: 745/132

Katolika: 738 u 131 domaćinstvu
Pravoslavaca: 7 u 1 domaćinstvu


Z a b i I j e š ke

22. Hrvatska promina br. 2 1995.
23. "Kačić" 1979. str. 183-192

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Oklaj