Prezimena u Oklaju 1948 godine i 2011 godine
Prethodni post na temu prezimena u Oklaju nosi naslov:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 14 dio Oklaj“
Link: http://promina.blog.hr/2011/12/1629671620/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-14-dio-oklaj.html
...i donosi nam između ostalog i popis prezimena u Oklaju 1948 godine.
Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Oklaju imali sljedeća prezimena:
Maletić 30/5
Bandalo 69/12
Bronić 81/12
Ćorić 17/2
Knežević 53/10
Marić 45/8
Ikica 44/9
Bikić 14/3
Žulj 9/2
Dizdar 55/10
Džepina 61/13
Bilandžija 36/7
Džapo 115/18
Čveljo 38/6
Kabić 7/1
Čavlina 2/1
Ljubičić 14/2
Duvnjak 3/1
Bakmaz 9/1
Jurenović 17/3
Mlinar 6/1
Markić 2/1
Gambiroža 8/1
Pokrajac 7/1
Klepo 2/1
Zrile 1/1
Ukupno: 745/132
Katolika: 738 u 131 domaćinstvu
Pravoslavaca: 7 u 1 domaćinstvu
Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Oklaju 1948 bila su:
1. Džapo
2. Marić
3. Bandalo
4. Dizdar
5. Bilandžija
6. Džepina
7. Ikica
8. Čveljo
9. Knežević
10. Jurenović
11. Maletić
12. Bronić
13. Duvnjak
14. Žulj
15. Bikić
16. Kulić
17. Čipin
18. Bagić
19. Dobrić
20. Gambiroža
Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi još prezimena: Kulić, Čipin, Bagić, Dobrić.
Istovremeno, izostavljena su prezimena (koja vidimo kod prof Mlinara) kao što su: Ćorić,
Kabić, Čavlina, Ljubičić, Bakmaz, Mlinar, Markić, Pokrajac, Klepo, Zrile.
Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Oklaju 1948 godine bila su:
1. Ivan
2. Ante
3. Marko
4. Josip
5. Mile
6. Drago
7. Milan
8. Slavko
9. Željko
10. Branko
11. Mirko
12. Vlade
13. Zdravko
14. Zvonko
15. Dinko
16. Jere
17. Joso
18. Krste
19. Mate
20. Paško
Najčešća ženska imena 1948 u Oklaju bila su:
1. Marija
2. Ana
3. Anka
4. Milka
5. Marijana
6. Martina
7. Zdenka
8. Ivana
9. Branka
10. Nada
11. Jelena
12. Kata
13. Anica
14. Anita
15. Josipa
16. Dušanka
17. Jelka
18. Zorka
19. Ankica
20. Katija
Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Oklaj sljedeće podatke o imenima i prezimenima:
Muška imena u Oklaju 2011
1. Ivan
2. Ante
3. Josip
4. Marko
5. Mile
6. Ivica
7. Slavko
8. Branko
9. Damir
10. Mario
11. Mate
12. Tomislav
13. Željko
14. Antonio
15. Drago
16. Luka
17. Marinko
18. Joso
19. Jure
20. Milan
Ženska imena u Oklaju 2011
1. Marija
2. Ana
3. Manda
4. Anica
5. Milka
6. Kata
7. Ivana
8. Danica
9. Jeka
10. Jelena
11. Kaja
12. Katarina
13. Marica
14. Marta
15. Anka
16. Jela
17. Zorka
18. Anita
19. Branka
20. Ika
Prezimena u Oklaju 2011 su:
1. Džapo
2. Bronić
3. Dizdar
4. Duvančić
5. Knežević
6. Sarić
7. Bandalo
8. Džepina
9. Dujić
10. Perić
11. Zelić
12. Bilandžija
13. Cota
14. Validžić
15. Marić
16. Budanko
17. Čulina
18. Pandža
19. Duvnjak
20. Jukić
Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine , prema web stranici „Imehrvatsko.net“ -„nestala“ su sljedeća prezimena u Oklaju: Ikica, Čveljo, Jurenović, Maletić, Žulj, Bikić, Kulić, Čipin, Bagić, Dobrić, Gambiroža, Ćorić, Kabić, Čavlina, Ljubičić, Bakmaz, Mlinar, Markić, Pokrajac, Klepo, Zrile.
Ovaj put se ne bi složio sa navedenim podacima na navedenoj web stranici kada se izostavljaju prezimena: Ikica, Čveljo, Jurenović, Maletić, Žulj, Gambiroža, Ljubičić, Mlinar, Pokrajac i Klepo, jer ta prezimena i dalje postoje u Promini!
Od novih prezimena u Oklaju 2011 godine imamo: Duvančić, Sarić, Dujić, Perić, Zelić, Cota, Validžić, Budanko, Čulina, Pandža i Jukić. (Sva navedena prezimena su prominska)
Kada se obrađuje popis stanovništva za Oklaj, vrlo je važan sljedeći navod koji možete pročitati na web stranici www.dzs.hr:
Fusnota naselja Oklaj:
„U 1981. povećano pripajanjem naselja Kula koje je prestalo postojati. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1971“.
Možda je upravo spajanje Kule i Oklaja, dovelo do problema u popisu prezimena?
A sad malo više informacija o prezimenima u Oklaju koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:
Džapo
Podrjetlo
Džape su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz Vinkovaca. Razmjerno najviše Džapa u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Džapo. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Džapa u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Džapa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.
Raspostranjenost
Džape su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (70%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (100), Oklaju kraj Knina (50), Zadru (25), Splitu (8) i u Nuštru kraj Vinkovaca (5).
Marić
Podrjetlo
Marići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz istočne Hercegovine, a prema nekim izvorima iz Podravine ili Knina. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Mostar, BiH). Razmjerno najviše Marića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Marić. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Marića u više od četiri tisuće domaćinstava (4. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pet tisuća, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.
Etimologija
Prezime izvedeno od osobnog imena prema majci Mári + -ić?
Migracije
Glavni migracijski pravci Marića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Doboja (BiH) i Banja Luke BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Marići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 368 općina i 832 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2300), Slavonskom Brodu (750), Splitu (350), Osijeku (350) i u Rijeci (300).
Bandalo
Podrjetlo
Prezime Bandalo nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Oklaju kraj Knina i Udovičiću kraj Sinja, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Bandalo. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Bandala u više od sedamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Bandala u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Kotor Varoši (BiH) u Jakšić te iz Kotor Varoši (BiH) u Ivanić-Grad.
Raspostranjenost
Bandale su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 37 općina i 47 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Đakovu (30), Oklaju kraj Knina (25), Splitu (20) i u Sinju (15).
Dizdar
Podrjetlo
Dizdari su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Ogulina) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Dizdara u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Dizdar. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Dizdara u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas utrostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Dizdara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke BiH) i Promine u Zagreb te iz Banja Luke BiH) u Rijeku.
Raspostranjenost
Dizdari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 67 općina i 84 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Rijeci (35), Osijeku (30), Oklaju kraj Knina (20) i u Antunovcu kraj Osijeka (20).
Bilandžija
Podrjetlo
Bilandžije su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine. Razmjerno najviše Bilandžija u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Bilandžija. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Bilandžija u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.
Migracije
Glavni migracijski pravci Bilandžija u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Zagreb, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novsku te iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad.
Raspostranjenost
Bilandžije su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 60 općina i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Ivanić-Gradu (60), Novskoj (40), Slavonskom Brodu (30) i u Vuci kraj Đakova (25).
Džepina
Podrjetlo
Džepine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a u manjem broju su i Srbi (iz Knina). Razmjerno najviše Džepina u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina i Mravnici kraj Šibenika, mjestima u kojima se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Džepina. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Džepina u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Džepina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Livna (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Džepine su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 55 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), u Oklaju (25) i Golubiću (25) kraj Knina, u Šibeniku (20), te u Zadru (20).
Ikica
Podrjetlo
Prezime Ikica nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz okolice Knina.
Čveljo
Podrjetlo
Čvelje su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čvelja u proteklih sto godina rođeno je u Oklaju kraj Knina, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Čveljo. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Čvelja u oko dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Najveća migracija Čvelja u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.
Raspostranjenost
Čvelje su prisutne u četiri hrvatske županije, u ukupno 8 općina i 9 naselja, znatno više u urbanim sredinama (88%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zadru (15), Oklaju kraj Knina (8) i u Šibeniku (5).
Knežević
Podrjetlo
Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Etimologija
Prezime izvedeno iz naziva zanimanja - tituli "Knez" + -ević. Glavar knežine (seoske administrativne jedinice, Srbija, Hercegovina) seoski starješina; osoba koja je obnašala neku dužnost upravnu dužnost, npr. seoskog starješine, ali i viših službi.
Migracije
Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250).
Jurenović
Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Jurenović vuče podrijetlo iz okolice Knina.
Maletić
Podrjetlo
Maletići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Đurđevca, a mogu biti i Srbi (iz okolice Vukovara). Razmjerno najviše Maletića u proteklih sto godina rođeno je u Brgulju na otoku Molatu kraj Zadra, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Maletić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Maletića u oko tristo domaćinstava (845. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamsto, pa se njihov broj do danas tek neznatno povećao.
Migracije
Glavni migracijski pravci Maletića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Pakraca, iz Bjelovara te iz Knina u Zagreb.
Raspostranjenost
Maletići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 125 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Ferdinandovcu kraj Đurđevca (60), Zadru (45), Boboti kraj Vukovara (40) i u Rijeci (30).
Bronić
Podrjetlo
Bronići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bronića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bronić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bronića u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Bronića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.
Raspostranjenost
Bronići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Oklaju kraj Knina (35), Zadru (20), Zaprešiću (7) i u Splitu (6).
Duvnjak
Podrjetlo
Prezime Duvnjak u pravilu nose Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz okolice Duvna te okolice Vrlike (Garjak). Vrlo rijetko su i Srbi (iz okolice Belišća). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Šipovo, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Duvnjak. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Duvnjaka u oko šestopedeset domaćinstava (229. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Duvnjaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb te iz Šipova (BiH) i Livna (BiH) u Kaštela.
Raspostranjenost
Duvnjaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 138 općina i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Đakovu (140), Splitu (100), Solinu (90) i u Osijeku (70).
Žulj
Podrjetlo
Prezime Žulj nose Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Razmjerno najviše Žuljevih u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Žulj. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Žulja u oko dvjestopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Žulja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gruda (BiH) i Kupresa (BiH) u Zagreb te iz Gruda (BiH) u Osijek.
Raspostranjenost
Žulji su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 74 općine i 98 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Osijeku (100), Vukovaru (25), Višnjevcu kraj Osijeka (20) i u Satnici Đakovačkoj kraj Đakova (15).
Bikić
Podrjetlo
Bikići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Bikića u proteklih sto godina rođeno je u Prgometu kraj Trogira, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Bikić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Bikića u oko dvjestopedeset domaćinstava (774. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Bikića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Zagvozda i Ružića u Split te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Bikići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 66 općina i 89 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Splitu (170), Zagrebu (100), Sinju (70), Orebiću na poluotoku Pelješcu (40) i u Prgometu kraj Trogira (25).
Kulić
Podrjetlo
Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.
Raspostranjenost
Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).
Čipin
Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Čipin vuče podrijetlo iz Drniša
Bagić
Podrjetlo
Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb.
Raspostranjenost
Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15).
Dobrić
Podrjetlo
Dobrići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Labina, a prema nekim izvorima iz okolice Splita. Često su i Srbi (okolica Benkovca) te su vrlo rijetko i Talijani. Razmjerno najviše Dobrića u proteklih sto godina rođeno je u Brovinju kraj Labina, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Dobrić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dobrića u oko četrstopedeset domaćinstava (478. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Dobrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lišana Ostrovičkih u Rijeku, iz Prijedora (BiH) u Grubišno Polje te iz Benkovca u Zadar.
Raspostranjenost
Dobrići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 116 općina i 177 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Koromačnom kraj Labina (80), Splitu (60), Puli (50) i u Rijeci (35).
Gambiroža
Podrjetlo
Gambirože su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz Knina, a u manjem broju su i Srbi (također iz Knina). Razmjerno najviše Gambiroža u proteklih sto godina rođeno je u Kovačiću kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Gambiroža. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gambiroža u oko tridesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu.
Raspostranjenost
Gambirože su prisutne u osam hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (87%). Danas ih najviše živi u Kninu (70), Zagrebu (15), Zadru (7), Osijeku (7) i u Karlovcu (6).
Kulić
Podrjetlo
Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.
Raspostranjenost
Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).
Ćorić
Podrjetlo
Ćorići su gotovo u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Bosanska Posavina). Razmjerno najviše Ćorića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Mostar. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Ćorića u oko šesto domaćinstava (260. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Ćorića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH), iz Širokog Brijega (BiH) te iz Kaknja (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Ćorići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 151 općini i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Splitu (90), Đakovu (60), Vrlikoj (60) i u Donjem Prološcu kraj Imotskog (45).
Kabić
Podrjetlo
Kabići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Kabića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Kabić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kabića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Kabići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 27 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Zadru (15), Šibeniku (10), Kninu (8) i u Mirkovcima kraj Vinkovaca (7).
Čavlina
Podrjetlo
Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.
Raspostranjenost
Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).
Ljubičić
Podrjetlo
Ljubičići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz Istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (iz okolice Gline). Razmjerno najviše Ljubičića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Bileća, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Ljubičić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Ljubičića u oko sedamstopedeset domaćinstava (138. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Ljubičića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bileće (BiH), iz Dervente (BiH) te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Ljubičići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 143 općine i 209 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Splitu (190), u Runoviću (180) i Aržanu (90) kraj Imotskog, te u Sesvetama kraj Zagreba (90).
Bakmaz
Podrjetlo
Prezime Bakmaz najčešće nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo rijetko i Srbi. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Mratovu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bakmaz. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bakmaza u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Bakmaza u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Zadar.
Raspostranjenost
Bakmazi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 30 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (40), Bribiru kraj Skradina (20), Vodicama (15) i u Čistoj Velikoj kraj Vodica (15).
Mlinar
Podrjetlo
Mlinari su često Hrvati, većim dijelom iz Bosanske Krajine, a u manjem broju su i Srbi (iz Obrovca). Razmjerno najviše Mlinara u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Mlinara u više od dvjestopedeset domaćinstava (860. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.
Migracije
Glavni migracijski pravci Mlinara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Benkovca u Rijeku.
Raspostranjenost
Mlinari su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 110 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Rijeci (80), Kutini (35), Splitu (35) i u Novskoj (30).
Markić
Podrjetlo
Markići su Hrvati, većim dijelom iz Rame, BiH. Razmjerno najviše Markića u proteklih sto godina rođeno je u ramskoj općini Prozor. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Markića u više od četrsto domaćinstava (429. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.
Migracije
Glavni migracijski pravci Markića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mostara (BiH) i Livna (BiH) u Zagreb te iz Prozora (BiH) u Ivankovo.
Raspostranjenost
Markići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 112 općina i 169 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Splitu (80), Sesvetama kraj Zagreba (70), Ivankovu kraj Vinkovaca (60) i u Vinkovcima (35).
Pokrajac
Podrjetlo
Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.
Migracije
Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.
Raspostranjenost
Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).
Klepo
Podrjetlo
Klepe su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Vrlike, a vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Klepa u proteklih sto godina rođeno je u Kosorama kraj Vrlike, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Klepo. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Klepa u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Klepa u prošlom stoljeću zabilježena su iz Vrlike u Split te iz Knina u Zagreb.
Raspostranjenost
Klepe su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 27 općina i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (83%). Danas ih najviše živi u Splitu (60), Zagrebu (60), Vrlikoj (45), Đakovu (25) i u Dubrovniku (15).
Zrile
Podrjetlo
Prezime Zrile nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Lađevcima kraj Skradina i Suknovcima kraj Knina, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Zrile. U Hrvatskoj danas živi oko sto Zrilea u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.
Migracije
Najveća migracija Zrilea u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.
Raspostranjenost
Zrile su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (25), Bribiru kraj Skradina (10), Novskoj (10), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vrbovcu (8).
Duvančić
Podrjetlo
Duvančići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Duvančića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Duvančić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Duvančića u oko stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Duvančića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Dervente (BiH) u Rijeku.
Raspostranjenost
Duvančići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Splitu (50), Oklaju kraj Knina (45), Razvođu kraj Drniša (25) i u Velikoj Gorici (25).
Sarić
Podrjetlo
Sarići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz Zapadne Bosne, a vrlo su rijetko Bošnjaci (iz Dubrovnika) te Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Sarića u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Bosansko Grahovo, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sarić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Sarića u više od tristopedeset domaćinstava (543. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Migracije
Glavni migracijski pravci Sarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bugojnog (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Grahova (BiH) i Prijedora (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Sarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 121 naselju, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Splitu (100), Dubrovniku (80), Klisu kraj Splita (60) i u Slavonskom Brodu (40).
Dujić
Podrjetlo
Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.
Raspostranjenost
Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).
Perić
Podrjetlo
Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250).
Zelić
Podrjetlo
Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.
Raspostranjenost
Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).
Cota
Podrjetlo
Cote su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz Dalmacije. Razmjerno najviše Cota u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Mrkonjić Grad, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cota. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Cota u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Cota u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Mrkonjić Grada (BiH) u Ivanić-Grad, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Novu Gradišku te iz Promine u Zagreb.
Raspostranjenost
Cote su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 42 općine i 53 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Velikoj Gorici (25), Ivanić-Gradu (20), Lipovljanima kraj Novske (20) i u Oklaju kraj Knina (20).
Validžić
Podrjetlo
Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek.
Raspostranjenost
Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20).
Budanko
Podrjetlo
Prezime Budanko nose Hrvati, dobrim dijelom iz Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko sto Budankovih u više od četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devedeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.
Raspostranjenost
Budankovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 21 naselju, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Oklaju kraj Knina (15), Splitu (10), Labinu (5) i u Velikoj Gorici (4).
Čulina
Podrjetlo
Čuline su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada. Razmjerno najviše Čulina u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čulina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Čulina u oko četrsto domaćinstava (373. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Migracije
Glavni migracijski pravci Čulina u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar, iz Novigrada u Rijeku te iz Novigrada u Zagreb.
Raspostranjenost
Čuline su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 89 općina i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (250), Pridragi kraj Novigrada (180), Splitu (100) i u Rijeci (90).
Pandža
Podrjetlo
Pandže su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Sjeverne Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi. Razmjerno najviše Pandža u proteklih sto godina rođeno je u sjevernohercegovačkoj općini Konjic. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Pandža u oko dvjestopedeset domaćinstava (987. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Pandža u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Konjica (BiH) i Promine u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Požegu.
Raspostranjenost
Pandže su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 105 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Požegi (35), Nijemcima kraj Vinkovaca (35), Splitu (30) i u Ivankovu kraj Vinkovaca (30).
Jukić
Podrjetlo
Jukići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a prema nekim izvorima iz Bosne, Istre te Bitelića kod Sinja. Razmjerno najviše Jukića u proteklih sto godina rođeno je u Komesarcu kraj Slunja, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Jukić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Jukića u više od dvije tisuće domaćinstava (26. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Jukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split te iz Posušja (BiH) i Zavidovića (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Jukići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 265 općina i 493 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Splitu (800), Sinju (250), Osijeku (250) i u Otoku kraj Sinja (200).
Nadam se da nisam koje prezime izostavio....
Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:
Link: http://imehrvatsko.net/
Prezimena u Oklaju već su bili tema u mojim sljedećim postovima:
Dr Zdravko Dizdar-“Upoznajmo naš stari zavičaj“ 2.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html
A tamo piše....
U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo 188 stanovnika, raspodijeljenih u 13 rodova (onih s različitim prezimenima) te 26 obitelji ( koje su imale svoj dim-tj. Kuću).
Bile su to obitelji:
Žulj-6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana;
Džepina-4 obitelji (Dijana, Lovre, Marka i Tomice) s 28 članova;
Marić-2 obitelji (Krisana i Marka) s 19 članova;
Plavšić zvan Dizdar-2 obitelji (Đardija/Andrije/ i Frane) s 18 članova;
Jurinović-1 obitelj (Krisana) s 12 članova;
Sredoe-1 obitelj (Frane Rančića zvanog Sredoe) s 10 članova;
Bandalo-3 obitelji (Jure, Martina i Tome) s 10 članova;
Blagoe-1 obitelj (Posana) s 9 članova;
Ljubičić- 1 obitelj (Marka) s 8 članova obitelji;
Rančić-1 obitelj(Đakoma) s 8 članova;
Lasić-1 obitelj (Stipana) s 5 članova
Kovačević- 1 obitelj (Vučena) s 4 člana.
Prema tom istom popisu u Oklaju su imali svoje posjede obitelji;
-Mate i Marka Antulova;
-Mihe Bandala;
-Petra i Frane Kneževića;
-Grge Vulića svi iz Suknovaca,
te Krisan i Ivan Sarić iz Lukara gdje su isti živjeli.
Popis iz 1735. uz naprijed navedene navodi u Oklaju i dvije nove obitelji i to;
-Ivana Žulja s 10 članova;
-Mate Bikića s 7 članova;
Dok kod Plavšića nestaje to prezime i ostaje im od tada pa sve do danas samo raniji nadimak Dizdar, kao novo prezime.
Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju.
To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime.
A tada, 1816., u Oklaju žive i obitelji s novim prezimenima i to:
-Bilandžić (Bilandžija),
-Ćorić
-Svetina.
Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine VII dio“
Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626059765/prominski-vidici-i-sudbine-vii-dio.html
Oklaj
Oklaj je središnje selo u Promini, općinski centar od 1883. godine s ustanovama za cijelo prominsko područje. U Oklaju je obitavalo oko stotinu i pedeset obitelji. Središnji dio sela od davnina se naziva Kula, po čuvenoj srednjovjekovnoj kuli u čijim je temeljima kuća obitelji Ikica, zvana Perkić.
U ovome dijelu sela su žitelji s prezimenima:
Bandalo, Bilandžija, Bikić, Bronić, Ikica, Maletić, Jurenović, Ćorić, i starosjedilačko su stanovništvo.
Tu su i žitelji s prezimenom:
Čavlina, Mlinar, Pokrajac, Bakmaz, Kabić i Gambiroža, doseljeni iz drugih prominskih sela, osim posljednje koja je doselila iz Potkonja.
Osim obitelji Pokrajac, svi su žitelji kod Kule katolici i pokapaju se u šamatoriju Crkve svetoga Mihovila.
Pravoslavna obitelj Pokrajac molila je katoličke obitelji s Rudine:
Bikić, Bandalo, Jurenović, Mlinar i Gambiroža, da ih prime u svoje ukopište, što su ovi i prihvatili, pa ova obitelj ima svoju grobnicu kod Svetoga Mihovila.
Tada je to bila jedina pravoslavna obitelj koja se pokapala u katoličkom groblju u Promini.
U drugom dijelu Oklaja obitavaju žitelji s prezimenima:
Knežević, Dizdar, Ljubičić, Džepina, Žulj, Džapo, Čveljo i Marić. Svi žitelji ovoga dijela sela su katolici, ali se pokapaju na groblju kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U nekim sačuvanim spisima iz polovice prošloga stoljeća obitelj Ćorić se bilježila kao Bandalo-Ćorić.
Po nekim toponimima u Oklaju su do sredine prošloga stoljeća obitavale obitelji s prezimenima: Monti, Vukelja, Poznan i Škovrlj.
U Oklaju su odavna živjele brojne doseljeničke obitelji učitelja, liječnika, finanaca, žandara i drugih službenika.
Rodilo se ovdje mnogo djece, pa se neki od njih i danas osjećaju Promincima. Navodimo samo jednu takovu obitelj: Dvadesetih godina u Oklaj se doselio liječnik dr. Boris Ljahnicky, ruski emigrant (Boris je bio poljskog podrijetla čiji su se preci naselili u Odessu na Crnom moru op.a. knjige) i s Oklajskom, učiteljicom Nelom Škovrlj Lukinom, osnovao obitelj u kojoj su se rodila dva sina Nikola i Aleksandar ili Kolja i Saša.
Kolja je bio poznati liječnik u Dubrovniku, a Saša je i danas istaknuti umjetnik arhitekt i dizajner u Zagrebu.
Njihova majka Nela mlada je umrla i pokopana u obiteljskoj grobnici — mauzoleju obitelji Škovrlj kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U mletačkom popisu iz 1709. i 1735. godine u Oklaju se navode obitelji koje donosimo usporedo u mletačkoj i suvremenoj grafiji:
Posnam Blagoe--------------------------------------Poznam Blagoje
Jure Bandallou -------------------------------------Jure Bandalo
Martin Bandallou ----------------------------------Martin Bandalo
Thoma Bandallou ----------------------------------Toma Bandalo
Krisan Giurinouich --------------------------------Križan Jurenović
Marco Gliubitsich ----------------------------------Marko Ljubičić
Stipan Lasich ----------------------------------------Stjepan Lasić
Nicolo Kneseuich -----------------------------------Nikola Knežević
Marco Kneseuich -----------------------------------Marko Knežević
Martin Kneseuich ----------------------------------Martin Knežević
Pettar Marich ---------------------------------------Petar Marić
Krisan Marich --------------------------------------Križan Marić
Giadrich Plausich Do Disdar -------------------Jadrić Plavšić reč. Dizdar
Frane Plausich Do Disdar ----------------------Frane Plavšić reč. Dizdar
Giacon Ranicich ------------------------------------Jakov Raničić
Frane Ranicich Do Sradoe ----------------------Frane Raničić reč. Sredoja
Luca Xugl --------------------------------------------Luka Žulj
Stipan Xugl -----------------------------------------Stjepan Žulj
Frane Xugl------------------------------------------ -Frane Žulj
Jure Xugl ---------------------------------------------Jure Žulj
Giacon Xugl -----------------------------------------Jakov Žulj
Marco Xepina ---------------------------------------Marko Džepina
Josib Xepina--------------------------------------- Josip Džepina
Loure Xepina ----------------------------------------Lovre Džepina
Mate Bichich ----------------------------------------Mate Bikić
Mali Ivane Zugl -----------------------------------Mali Ivan Žulj
Veliki Ivane Zugl ----------------------------------Veliki Ivan Žulj
Frane Gliubicich -----------------------------------Frane Ljubičić
Marko Marich --------------------------------------Marko Marić
Jure Beracouich -----------------------------------Jure Beraković
Petar Beracouich ----------------------------------Petar Beraković
Frane Janicich -------------------------------------Frane Janičić
Giacon Janicich -----------------------------------Jakov Janičić
Bane Xuglieuich ----------------------------------Bane Žuljević
Giadre Disdarich ---------------------------------Jadre Dizdarić
U spisima Kotarskog suda u Kninu od 1816. godine koji se čuvaju u Veneciji u Oklaju se spominje izvjesni Ante Žulj rečeni Džapo i Marko Žulj rečeni Čveljo, pa bi bilo zanimljivo to pažljivo istražiti s obzirom da su to danas brojna oklajska
prezimena.
Ankica Čičaš Šimpraga: „Obiteljski nadimci u Promini“
Link: http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html
„S druge strane, pisani nam izvori pokazuju da su neki prominski obiteljski nadimci, koji nisu postali plemenskim/rodovskim imenima, imali drukčiju sudbinu.
Tako su u crkvenim maticama iz 1862. uz neka prezimena zapisivani tadašnji obiteljski
nadimci koji su danas prezimena.
Odatle je vidljivo da je proces formiranja nekih prominskih prezimena završen vrlo kasno, u 2. polovici 19. stoljeća.
prezime i obiteljski nadimak 1862. /današnje prezime
Bilandžija Maletić/ Maletić
Bilušić Pižić /Pižić
Bilušić Kasap /Kasap
Matas Maglica /Maglica
Maleš Jurić /Jurić
Škarica Mudrinić/ Mudrinić“
Nastavlja se....
Oznake: Prominsko prezime, Oklaj
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
