_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

nedjelja, 12.02.2012.

Sniježne priče se nastavljaju

Snijeg nam je opet jučer ujutro, i kasno sinoć zabjelio Prominu, i prominska sela.
Dvadesetak centimetara koliko je vjerojatno palo po metru kvadratnom, i nije nešto strašno, kad ne bi
bilo bure. Ali, kada se i bura pojavio kao glavni junak priče, onda su tu i sniježni nanosi koji blokiraju ceste.

Tako je jučer cesta prema Drnišu, opet na dionici Gluvače- "Rampa" iza Razvođa, bila blokirana.
Vjerojatno je i danas tako, ali nemam sigurnu informaciju, pa to ne mogu potvrditi.

Uglavnom, ovaj najavljeni snijeg, puno je spremnije dočekan.

Dionicu ceste Oklaj-HE Miljacka, čistili su djelatnici HE Miljacke bagerom koji je osigurao direktor
Tomislav Miletić, tako da ovaj put radnici smjene nisu ostali blokirani u elektrani.

Sniježni nanosi prema Kninu, nisu bili nešto posebno veliku, tako da je cesta Oklaj-Knin prohodna.

Danas oko podne, veliki bager prominskog kamenoloma "Prvi bljesak", ili "Bila strana" (više ni sam nisam siguran u ime) opet je čistio lokalne prometnice. Njegov angažman organizirala je općina Promina.

Kakvo je stanje u ostalim prominskim selima, teško je reći, jer na cestama u Oklaju gotovo da i nema
prolaznika, automobila..."znakova života", nema se koga pitati.

Nastave naravno do daljnjega nema. (javljaju nam iz Županije)
Autobusi zbog sniježnih nanosa u Razvođu i dalje ne prometuju, jer kroz njih (sniježne nanose) ne mogu proći.
Hladnoća je prekjučer malo popuštala, i Prominci su mogli utvrditi koje su im vodovodne cijevi
popicale, jer je iz njih privremeno potekla voda, i najčešće napravila poplavu.
Popucali su vodokotlići u nenastanjenim (ali i nastanjemim) kućama, otpale slavine....negdje su se od
procurivanja vodovodnih instalacija stvorili "hladni podovi" nastali od 10-ak centimetara leda....
Potkrovlja su puna sniježnih nanosa.

Ovih dana, jedna je baka preminula, i nakon nekoliko dana čekanja da se rodbina "probije" do Promine,
sahranjena je a da se ni u crkvu od snijega nije moglo ući.

Ni danas nije bilo mise. Fra Krešo je namjeravao održati misu u Domu za starije i nemoćne u njihovoj kapelici,
ali je na kraju morao odustati zbog velikih sniježnih nanosa koji su mu se isprječili na putu.

Ipak, na kraju ove priče, mislim da je najgore stočarima.

Iza nas je sušna godina sa minimalnim zalihama bala sijena, djeteline...a sad blago iz svojih štala
ne može na pašu.
Slušam danas na radiju vlasnika mljekare koji od problema ne zna kud bi.
Farmeri ne mogu muzilicama pomusti krave, jer su muzilice smrzle, pa i po dvadesetak krava muzu ručno!
Vozači cisterni se ne mogu probiti do farmi po mljeko...a onda ako se i probije do koje farme, mlijeko
se na putu u cisternama zamrzne!

Napravio sam opet đir po Oklaju i evo nekoliko fotografija;

*

*

*

*

*

Naravno da bi bilo lijepo kad bi netko poslao koju fotografiju iz Lukara, Matasa, Ljubotića, Razvođa, Mratova.......da bi to bilo super, pa i ovim putem poziva sve one koji imaju zanimljivh fotografija, da ih pošalju na
e-mail blog.

Eto, toliko informacija za danas...

Oznake: Gluvače, Oklaj, HE Miljacka, Prvi bljesak, Razvođe

- 19:03 - Komentiraj post (2) - Link posta

utorak, 13.11.2007.

Od kamenoloma male zarade?

Prije nekoliko dana u "Šibenskom listu" mogao se pročitati članak u kojem se iznosi podatak o zaradi Županije šibensko-kninske od naknda za eksploatiranje mineralnih sirovina.

Odmah sam se sjetio komentara ostavljenog davno na promina.blog.hr-u, a glasi:

"Sreo sam neki dan Džapu i komentirao ovu stranicu i kamenolom.
Komentar je oštar i kritičan na račun prominaca ,a dao mi je i odgovor na neka pitanja za koja pretpostavlja da su iz kruga Radas-P.Cota-Dizdar (za neke bez ustručavanja kaže da su ograničeni i depresivni)

Evo odgovora:
zaposleno je 16 prominaca ,2 drnisana,1 miljevčanac i 1 ličan .
Uz njih rade kontinuirano kooperanti iz Drniša i Oklaja koji zapošljavaju 9 drnišana i 2 prominca.
Plaća iznosi 4900 kn bruto plus stimulacija.
Lokalnoj upravi pripada 2,6% a ŽUC-u 2.5% od prodajne cjene kamena.
Ja sam izračuna da je to
350000kn općini,
350000kn županiji
a 700000kn cestarima.
A to nije sve
2.6kn luci Šibenik
2.5kn lučkoj upravi po toni kamena,
plus još TEF, Transadrija,INA, razni servisi.....
čini mi se milion mjesečno u državnu kasu.
Valjda i prokuristi ostane štogod kad mjenja geslo pošten i pravičan u zdrav ,pošten,bogat i bahat kad su u pitanju prominci,jer reče da je došao neko iz Srbije bio bi dobar a kad je iz Promine ne valja i naravno da se sve naručeno mora platiti.
(BRZI 03.10.2005. 01:32)".
Cjeli komentar Brzog nalazi se pod linkom.

Komentar je djelomično cenzuriran, a napisao ga je BRZI koji se kasnije predstavio kao dobar prijatelj Željka Džape, što je i sam Džapo u jednom od svojih komentara potvrdio.

Čitajući komentar Brzoga, lako zaključujemo da je naknada županiji 350,000.00 kuna mjesečno, odnosno približno 4,200,000,00 kuna godišnje!

Sad mi nije jasan sljedeći tekst pronađen na internetu:

"Šibensko-kninska županija ima više štete nego koristi od iskorištavanja kamena. Ovdje se vadi, drobi, koriste se i uništavaju naše ceste i onda se izvozi u Veneciju, a za sve to županija dobiva mizernu naknadu od 190 tisuća kuna godišnje!

Istaknuo je to HDZ-ov saborski zastupnik i županijski vijećnik Jozo Topić, na jučerašnjoj sjednici (op.a 14.05.2007.)"

Rečenica je dio članka koji možete pročitati pod naslovom: KAMENOLOMI NA 200 M OD KUĆA

Prema nekim podacima naknada se ubire od 56 kamenoloma koliko ih radi u našoj Županiji.

Čitajući komentar Brzog, a nakon njega članke iz novina koje se bave zaradma kamenoloma, lako je zaključiti da netko u ovoj priči ne govori istinu.

Inače u novinama se mogao pročitati i sljedeći navod:

"Prvi bljesak trenutačno izvozi oko 6000 tona kamena tjedno. Kamen iz Promine do šibenske luke prevoze tvrtke Drniški transporti i Viatoni.
U Prvom bljesku kažu kako su zadovoljni i suradnjom s Transadriom i carinskom ispostavom u Šibeniku, a roba se carini na samom kamenolomu gdje je za potrebu kućnog carinjenja nedavno montirana i vaga.
Također ističu kako će dogodine u ovo vrijeme izraditi tvornicu u blizini Oklaja, a za koju je u pripremi projektna dokumentacija, te imaju namjeru zaposliti još nekolicinu radnika.
(Slobodna Dalmacija, četvrtak, 9.6.2005. Matilda JELČIĆ).

Sad bi bilo zanimljivo kad bi naša Općina dala izvještaj koliko je na njen račun uplaćeno naknada na račun eksploatacije mineralnih sirovina.

Oznake: Prvi bljesak, Gospodarstvo

- 21:18 - Komentiraj post (5) - Link posta

nedjelja, 29.07.2007.

Novi kamenolomi u Promini?

Često se u zadnje vrijeme spominju otvaranja novih kamenoloma u Promini.
Sa postojećim kamenolomom "Bila strana" imamo iskustva i pokazatelje "iz prakse" što nam otvaranje kamenoloma donosi.

Malo sam pogledao "Prostorni plan Šibensko-kninske županije" i pročitao sljedeće:

Do donošenja stručne podloge odnosno prostornih planova Općina i gradova utvrđuju se slijedeće lokacije za eksploataciju mineralnih sirovina:

Tablica 2: Prikaz eksploatacijskih polja mineralnih sirovina

Naziv eksploatacijskog Broj polja naselje grad/općina Mineralna sirovina Površina

1. “Kupres” Biskupija Biskupija gips
2. “Kosovo” Riđane Biskupija gips 350,8 ha
3. “Kosovo” Kosovo 21,77 ha
“Konjuška” Primošten Burnji Primošten tehničko-građevni kamen
4. “Vukovac” Šibenik Šibenik tehničko-građevni kamen 34,1 ha
5. “Suhopolje” Kijevo Kijevo građevni pijesak i šljunak 16,3 ha
6. “Veprštak” Dubrava kod Tisna Tisno tehničko-građevni kamen 4,58 ha
7. “Dubrava” Dubrava kod Šibenika Šibenik tehničko-građevni kamen 38,6 ha
8. “Krtolin” Dubrava kod Šibenika, Gradina Šibenik arhitektonsko-građevni
kamen 10,1 ha
9. “Lisičnjak” Drniš Drniš karbonatna sirovina za industrijsku preradu 87,5 ha
10. “Pakovo selo” Pakovo Selo Drniš arhitektonsko-građevni kamen 80,22 ha
11. “Brestovci” Cetina Civljane arhitektonsko-građevni kamen 24,48 ha
12 . “Velika Kremenica” Lađevci Skradin tehničko-građevni kamen 16,79 ha
13. “Suhopolje” Kijevo Kijevo šljunak, pijesak nije određena
14. “Bila strana” Razvođe Promina vapnenac - karbonatna sirovina za industrijsku preradu 79,71 ha
15. “Parčić” Parčić Drniš vapnenac - karbonatna sirovina za industrijsku preradu 29,255 ha
16. “Ružić” Ružić Ružić gips 21,49 ha
17. “Miočić” Miočić Drniš vapnenac - karbonatna sirovina za industrijsku preradu 6,125 ha
18. “Baljci-Gradac II” Baljci Gradac Ružić kremen

Ali zanimljivo je i sljedeće:

Do donošenja stručne podloge odnosno prostornih planova općina i gradova utvrđuju se slijedeće lokacije za istraživanje mineralnih sirovina:

Tablica 3: Prikaz istražnih prostora mineralnih sirovina
Naziv istražnog Broj prostora naselje grad/općina Mineralna sirovina Površina

1. “Ljubljana” Dubrava kod Šibenika Šibenik tehnički-građevni kamen 16,0 ha
2. “Čvrljevo I” Čvrljevo Unešić arhitektonsko-građevni kamen 29,66 ha
3. “Čvrljevo I” Čvrljevo Unešić arhitektonsko-građevni kamen 4,0018 ha
4. “Sveti Frane” Pakovo Selo Drniš arhitektonsko-građevni kamen 15,9 ha
5. “Suhopolje III” Kijevo Kijevo građevni pijesak i šljunak 30,80 ha
6. “Magličinac-Bikarac” Donje Polje Šibenik tehničko-građevni kamen 30,85 ha
7. “Kršine” Dubrava kod Šibenika Šibenik arhitektonsko-građevni kamen 111,14 ha
8. “Čvrljevo I” Čvrljevo Unešić arhitektonsko-građevni kamen 4,0050 ha
9. “Čvrljevo II” Čvrljevo Unešić arhitektonsko-građevni kamen 53,13 ha
10. “Podi” Baljci Ružić kremeni pijesak 109,83 ha
11. “Zoričića Ljut” Pakovo Selo Drniš arhitektonsko-građevni kamen 20,00 ha
12. “Rozalit Slave” Pakovo Selo Drniš arhitektonsko-građevni kamen 16,3 ha
13. “Brušnjak” Koprno Unešić tehničko-građevni kamen 72,425 ha
14. “Krivodol” Kijevo Kijevo arhitektonsko-građevni kamen 28,22 ha
15. “Slavići” Kijevo Kijevo arhitektonsko-građevni kamen 25, 12 ha
16. “Trnovača” Kijevo Kijevo arhitektonsko-građevni kamen 32,94 ha
17. “Zelenike” Kijevo Kijevo arhitektonsko-građevni kamen 33,33 ha
18. “Bilića draga” Kijevo Kijevo arhitektonsko-građevni kamen 28,7 ha
19. “Slatki krš” Kijevo Kijevo arhitektonsko-građevni kamen 39,92 ha
20. “Krš” Kijevo Kijevo arhitektonsko-građevni kamen 53,56 ha

.... iz čega proizlazi da se u Promini ne planira otvaranje novih kamenoloma!?!?!?!!

A što ako netko ipak odluči otvoriti kamenolom, koje uvjete mora ispuniti?

Uvjete određuje sljedeći članak:

Članak 49.

Kriteriji za određivanje lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina su:

- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način koji
ugrožava podzemne vode,
- nije dopuštena eksploatacija šljunka uz jezera i vodotoke, kao ni šljunka i pijeska uz obalu mora,
- lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina mora biti na minimalnoj zračnoj
udaljenosti 1.000 m od obalne crte mora. Postojeće lokacije na manjoj udaljenosti od obale mora moraju se zatvoriti, sanirati i prenamijeniti.
- lokacija za istraživanje i eksploataciju tehničko-građevnog kamena mora biti na minimalnoj zračnoj udaljenosti od 2.000 m od naselja, ugostiteljsko-turističkih, športsko-rekreacijskih i zaštićenih područja i na udaljenosti ne manjoj od 1.000 m od postojećih stambenih građevina ili građevina u kojima se odvija poslovna djelatnost,
- potrebno je zaštititi krajobrazne vrijednosti vodeći prvenstveno računa o zaštiti vizura šireg područja oko eksploatacijskog polja kojega treba po mogućnosti smjestiti u zatvorene i izdvojene prostore,
- eksploatacijsko polje je potrebno udaljiti od koridora javnih cesta minimalno 200 m,
- unutrašnji transport u proizvodnji i preradi mineralnih sirovina mora se organizirati izvan
naseljenih područja,
- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne može se obavljati u/na području, koje je pod
zaštitom ili je predloženo za zaštitu po bilo kom osnovu i njegovoj neposrednoj blizini,
- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina može se odvijati jedino na sigurnoj udaljenosti od
speleoloških objekata,
- pri eksploataciji izbjegavati jednostrani kaskadni način eksploatacije (zasjek).

Lokacije za istraživanje mineralnih sirovina određuju se PPUO/G-om temeljem kriterija iz ovog Plana,
a nakon izrade Studije iz članka 43.

A on glasi:

Članak 43.
Lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina odredit će se na osnovu stručne podloge:Geološko – rudarske studije.
Po donošenju stručne podloge moguće lokacije treba unijeti u PPUO/G.

Ako su strojevi za istraživanje mineralnih sirovina već prisutni u općini Promina (kako nam javlja www.oklaj.net) onda su investitori tih radova ili u prekršaju, ili su svi uvjeti iz Članka 43. zadovoljeni i u Prostorni plan općine Promina već unešene pozicije budućih kamenoloma?

Sad pjesma:

"U Promini crkvica se bijeli, k'o da su je anđeli donijeli", može se zamjeniti novom:
"U Promini kamenolomi se bijele, i ako ih Prominci ne žele"?

Ako u budućnosti iz Promine u daljini ne vidimo Sinj, nismo onda ništa sa kamenolomima dobili.

Oznake: Prvi bljesak, Kamenolomi u Promini

- 12:49 - Komentiraj post (4) - Link posta

<< Arhiva >>