_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

HE na Krki- „putuju“ na zapad?

Oznake: HE Miljacka, Život u Promini

Sniježne priče se nastavljaju

Snijeg nam je opet jučer ujutro, i kasno sinoć zabjelio Prominu, i prominska sela.
Dvadesetak centimetara koliko je vjerojatno palo po metru kvadratnom, i nije nešto strašno, kad ne bi
bilo bure. Ali, kada se i bura pojavio kao glavni junak priče, onda su tu i sniježni nanosi koji blokiraju ceste.

Tako je jučer cesta prema Drnišu, opet na dionici Gluvače- "Rampa" iza Razvođa, bila blokirana.
Vjerojatno je i danas tako, ali nemam sigurnu informaciju, pa to ne mogu potvrditi.

Uglavnom, ovaj najavljeni snijeg, puno je spremnije dočekan.

Dionicu ceste Oklaj-HE Miljacka, čistili su djelatnici HE Miljacke bagerom koji je osigurao direktor
Tomislav Miletić, tako da ovaj put radnici smjene nisu ostali blokirani u elektrani.

Sniježni nanosi prema Kninu, nisu bili nešto posebno veliku, tako da je cesta Oklaj-Knin prohodna.

Danas oko podne, veliki bager prominskog kamenoloma "Prvi bljesak", ili "Bila strana" (više ni sam nisam siguran u ime) opet je čistio lokalne prometnice. Njegov angažman organizirala je općina Promina.

Kakvo je stanje u ostalim prominskim selima, teško je reći, jer na cestama u Oklaju gotovo da i nema
prolaznika, automobila..."znakova života", nema se koga pitati.

Nastave naravno do daljnjega nema. (javljaju nam iz Županije)
Autobusi zbog sniježnih nanosa u Razvođu i dalje ne prometuju, jer kroz njih (sniježne nanose) ne mogu proći.
Hladnoća je prekjučer malo popuštala, i Prominci su mogli utvrditi koje su im vodovodne cijevi
popicale, jer je iz njih privremeno potekla voda, i najčešće napravila poplavu.
Popucali su vodokotlići u nenastanjenim (ali i nastanjemim) kućama, otpale slavine....negdje su se od
procurivanja vodovodnih instalacija stvorili "hladni podovi" nastali od 10-ak centimetara leda....
Potkrovlja su puna sniježnih nanosa.

Ovih dana, jedna je baka preminula, i nakon nekoliko dana čekanja da se rodbina "probije" do Promine,
sahranjena je a da se ni u crkvu od snijega nije moglo ući.

Ni danas nije bilo mise. Fra Krešo je namjeravao održati misu u Domu za starije i nemoćne u njihovoj kapelici,
ali je na kraju morao odustati zbog velikih sniježnih nanosa koji su mu se isprječili na putu.

Ipak, na kraju ove priče, mislim da je najgore stočarima.

Iza nas je sušna godina sa minimalnim zalihama bala sijena, djeteline...a sad blago iz svojih štala
ne može na pašu.
Slušam danas na radiju vlasnika mljekare koji od problema ne zna kud bi.
Farmeri ne mogu muzilicama pomusti krave, jer su muzilice smrzle, pa i po dvadesetak krava muzu ručno!
Vozači cisterni se ne mogu probiti do farmi po mljeko...a onda ako se i probije do koje farme, mlijeko
se na putu u cisternama zamrzne!

Napravio sam opet đir po Oklaju i evo nekoliko fotografija;

*

*

*

*

*



Naravno da bi bilo lijepo kad bi netko poslao koju fotografiju iz Lukara, Matasa, Ljubotića, Razvođa, Mratova.......da bi to bilo super, pa i ovim putem poziva sve one koji imaju zanimljivh fotografija, da ih pošalju na
e-mail blog.

Eto, toliko informacija za danas...

Oznake: Gluvače, Oklaj, HE Miljacka, Prvi bljesak, Razvođe

Naknada za korištenje prostora elektrana

Često se na sjednicama Općinskog vijeća Promine, onako usput ili namjerno spomene tema visina naknade koju plaća HE «Miljack»a Općini Promina.

Stekne se i dojam da HE «Miljacka» na neki način zakida Općinu, jer iz godine u godinu uplaćuje na račun Općine sve manje iznose naknade.




Odlučio sam se malo pozabaviti tom temom kako bi nam svima bilo jasno o kakvoj se to zapravo naknadi radi, i zašto ona zadnjih godina konstnstno pada.

Priča o naknadi koliko sam uspio pronaći na internetu počima 1995 godine i to sljedećom Odlukom Vlade RH
(premda je i prije elektrana plaćala određene naknade, ali tada nije bilo Općine (Oklaj) Promina, nego su sredstva uplaćivana Općini Drniš) :


* * * * * * * * * * * * * * *

Na temelju članka 7. Zakona o elektroprivredi ("Narodne novine", br. 31/90, 47/90, 61/91, 26/93 i 78/94) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 6. travnja 1995 godine donijela


ODLUKU

O VISINI NADOKNADE ZA PROSTORE KOJE KORISTE OBJEKTI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

I.
Elektroprivredni subjekti, koji se bave proizvodnjom električne energije, plaćaju nadoknadu za korištenje prostora jedinicama lokalne samouprave (opčinama i gradovima) na čijim su područjima njihovi objekti za proizvodnju električne energije (u daljnjem tekstu: elektrane) izgrađeni.

II.
Visina nadoknade za pojedinu elektranu utvrđuje se tako da se pripadni koeficijent za obračun nadoknade, iskazan u lipama/kWh, množi s količinom električne energije proizvedenom na njenom pragu u promatranom razdoblju, iskazanom u kWh.
Za elektranu koja je smještena na područjima dvije ili više jedinica lokalne samouprave, ova se nadoknada raspoređuje na svaku od njih, srazmjerno veličini prostora koje su elektrani ustupile na korištenje.

III.
Elektroprivredni subjekti koji se bave proizvodnjom električne energije, obvezni su nadoknedu platiti do konca mjeseca, za električnu energiju proizvedenu u prethodnom mjesecu.

IV.
Nadoknada za korištenje prostora ne plača se za sljedeče elektrane: dizelski električni agregati za vlastite po trebe, hidroelektrane do 500 kW instalirane snage, elektrane na bioplin, elektrane na sunčevu energiju, elektrane na energiju vjetra, elektrane na energiju valova i elektrane na geotermalnu energiju.

V.
Popis elektrana za koje se nadoknada plača, pripadni koeficijenti za obračun nadoknade te raspodjela nadoknade po jedinicama lokalne samouprave na čijim su područjima smještene, sastavni su dio ove Odluke.

VI.
Danom početka primjene ove Odluke prestaje važiti Odluka o visini nadoknade opčinama za korištenje prostora koji koriste objekti za proizvodnju električne energije na njenom području ("Narodne novine", broj 47/91).

VII.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. svibnja 1995. godine.

Klasa: 310-02/94-01/03
Urbroj: 5030116-95-3
Zagreb, 6. travnja 1995.

Predsjednik
Nikica Valentić, v. r.
* * * * * * * * * * * * * * *

Nakon Odluke, slijedi “Popis elektrane, jedinični iznosi nadoknada popis gradova i opčina na čijem području su elektrane smještene”, ali mene za sada samo zanima HE “Miljacka” koja Općini Promina plaća naknadu, I evo što možemo pročitati:

* * * * * * * * * * * * * * *
Elektrana HE MANOJLOVAC (tada se još tako zvala primj. a.)
Jedinični iznos nadoknade 0.3852 Ip/kWh
Općina ili grad na čijem području je elektrana smještena Raspodjela %
Oklaj 50.00
Ervenik 22.00
Kistanje 28.00
* * * * * * * * * * * * * * *


Kad pojednostavimo priču, možemo zaključiti da Općina Promina od svakog proizvedenog kWh el.energije na pragu elektrane dobije 50% od 0.3852 Ip/kWh (pomnoženih sa proizvedenim kWh), a drgugih 50% podjele općine Ervenik I Kistanje na čijim se područjima također nalaze objekti elektrane.


Vas na kraju naravno sve zanima koliko je to na kraju novca?

HE “Miljacka” prema podacima koje navodi HEP na svojoj službenoj stranici pod linkom:
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/nakrki.aspx

proizvodi godišnje “maksimalna godišnja proizvodnja: ('81-'97) Emax = 147 GWh ('74)

Naravno, to je maksimum, a prosjek je negdje oko 117 GWh ili 117,000,000 milijuna kWh.

Kako nam je lakše računati u kunama, nego u lipama, onda je 0.3852 Ip/kWh= 0,003852kn/kWh.

I sada imamo ukupan iznos naknade koji uplaćuje Prominu, Erveniku I Kistanjama HE “Miljacka”:

117,000,000 milijuna kWh x 0,003852kn/kWh.=450,684,00kn

Od tog iznosa, Općina Promina dobije 450,684,00kn x 50%=225,342,00 kuna.


Naravno, sad sve zanima zašto taj iznos nije svake godine isti.

Odgovor je jednostavan.

Dotoka Krke nije uvjek ista, I nekad su godine bogate vodom, a nekad kao zadnjih nekoliko godina globalno zatopljenje ima svoje posljedice….i dotoka je debelo ispod prosjeka.

A možda se I ne radi o globalnom zatopljenju, nego oscilacijama dotoke Krke na način da imamo 7 godina rastuću dotoku Krke, a zatim sedam godina padajuću dotoku Krke (ali to je podatak s kojim se već stručnjaci trebaju pozabaviti.

Uglavnom:

Manja dotoka Krke- manja proizvodnja-manja naknada.


Ono što se može primjetiti kad je sam iznos naknade u pitanju, to je da je on od 1995 godine nepromjenjen.

Logično je zapitati se da li je netko sve ove godine tražio povećanje naknade (s obzirom da je cijena el.energije rasla od 1995 godine)?
Tu ne mislim samo na našu Općinu, nego na sve općine na čijim se područjima nalaze elektrane.


Prije nešto više od godinu dana bio je jedan takav pokušaj u Saboru, ali je propao.
Evo nešto I o tome:


* * * * * * * * *
PRIJEDLOG ZAKLJUČKA O ODLUCI O VISINI NAKNADE ZA PROSTORE KOJE KORISTE OBJEKTI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE
Predlagatelj: Klub zastupnika HNS-a i zastupnik Dragutin Lesar (nezavisni)

“Prijedlogom se traži povećanje naknade od 20 posto za prostore koje koriste objekti za proizvodnju električne energije. O Prijedlogu Hrvatski je sabor raspravljao 20. studenoga 2008.”

* * * * * * * * * *



Da skratim priču, zaključak je sljedeći:

“Hrvatski je sabor 21. studenoga 2008. donio Zaključak (70 „za”, 33 „protiv”, 1 „suzdržan”) da se ne prihvaća Prijedlog zaključka o Odluci o visini naknade za prostore koje koriste objekti za proizvodnju električne energije zbog razloga navedenih u mišljenju Vlade i radnog tijela.”

Koga zanima više, evo link:
http://hidra.srce.hr/arhiva/8/39100/www.sabor.hr/IHS_497_WEB.pdf



Nadam se da je sada svima jasno sve u vezi ove naknade, odnosno da nitko nikoga ne zakida, jer HE “Miljacka” svake godine u Proračun općine Promina uplati iznose od 200.000.00 kn +/- 20,000,00 kuna ovisno o "Božjoj volji" -koliko će nam Bog kiše poslati.

Oznake: općina promina, HE Miljacka

Živim, dok moje riječi teku, a fotografije priču pričaju

Maloprije sam navratio na web stranicu „Radio Drniša“, i pronašao tekst pod naslovom:
„Prominjani proslavili Sv. Mihovila“- možete ga pročitati pod linkom:
http://www.radiodrnis.hr/novosti/041008.html

Odmah ispod naslova, možete pročitati:
Piše: Anita Vukušić
Foto: promina.blog.hr

Posebno mi je zadovoljstvo što promina.blog.hr čitaju novinari „Radio Drniša“.
Ja sam daleko o dobrog novinara (uopće novinara) , ali trudim se prenijeti informacije iz Promine u „svijet“ što bolje znam i umijem.
Ako je tema zanimljiva, onda i „pravi novinari“ brzo stignu u Prominu, obrade temu po pravilima struke, i ja osjećam da sam u svojoj „misiji“ uspio.

Zašto je ovaj članak poseban (osim što spominje promina.blog.hr)?

Većina članaka koja je do promjene vlasti pisana iz Promine, opisivala je Prominu, kao kraj „korak do raja“… Veliki projekti samo što nisu gotovi… Svakoga dana napredujemo…Gradit će se ovo gradit će se ono…
Ono najosnovnije, mlade obitelji, djecu, školstvo… uvijek se stavljalo u drugi plan…
Ne kažem da se u Promini nije napravilo ništa od rata… Napravljeno je dosta… ali možda smo mogli i više uz još samo malo napora….Ne zaboravljajući da je budućnost na mladima, djeci…

Da se vratim na spomenuti članak…

„Upravo u prominskom kraju, podsjetimo, pale su prve žrtve u rujanskom ratu 1991. godine. Tijekom Domovinskog rata 35 Prominaca zvjerski je ubijeno na kućnom pagu , a ujedno je s ovog područja i petnaest poginulih branitelja“.

-Ovo je činjenica koju su mnogi nažalost zaboravili, te dane žalosti slave kao dane pobjede!?

„Izgradimo vodovode, putove, poduzetničke zone i nove građevinske parcele, stvorimo preduvjete za mlade ljude koji će ovdje ostati živjeti, kazao je Cota i dodao kako ove godine svega je troje rođene djece u cijeloj Promini, a iduće godine biti će svega tri prvoškolca, dok 14 učenika završit će osmi razred. Prije 40 godina u Oklaju je bilo 1142 osnovca“.
-I ovo je činjenica koju možemo tajiti, ali je vrijeme da s njom konačno suočimo i vidimo kako dalje.

„O potrebi gospodarskog a time i demografskog preporoda u svojem prigodnom obraćanju na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina osvrnuli su se i gosti direktor Metal - Sinta Stipe Knežević, direktor osnovne škole Mile Petrović, direktor HE Miljacka Tomislav Miletić, predstavnici stranaka HDZ i HSP, te prominski župnik fra Šime Nimac koji je pozvao Prominjce raseljene diljem Hrvatske da zajedničkim naporima s ovdašnjim ljudima pridonesu izvlačenju rodnog kraja iz sadašnjeg status quo stanja“.

Da se i ja dotaknem budućnosti…

Osim u rukama Općinara, budućnost Promine je i te kako u rukama direktora Metal - Sinta Stipe Knežević, direktor osnovne škole Mile Petrović, direktor HE „Miljacka“ Tomislav Miletić.

Metal-Sint zapošljava preko šezdeset radnika, i njegova budućnost, odnosno moguća privatizacija o kojoj se nedavno moglo čitati u jednim dnevnim novinama…uvelike može utjecati na budućnost kako njegovih djelatnika, tako i svih obitelji koje od Metal.Sinta žive.

Direktor osnovne škole Mile Petrović, bolje rečeno voditelj, jer je škola u Oklaju zapravo područna…. Mile Petrović može utjecati na budućnost Promine, tako da zajedno sa svojim kolegama odgoje djece da „tuđe poštuju, a svojim se diče“… da se ne srame kraja iz kojeg potječu… da nas u mjestima u koja odlaze na školovanje dostojno predstavljaju…da pokušaju jednog dana svojim znanjem mijenjati budućnost našeg kraja…

Direktor HE „Miljacka“ Tomislav Miletić…. Drago mi je što je konačno uspostavljena komunikacija između općine Promina i HE „Miljacka“, jer je Uprava HE „Miljacke“ tamo gdje je i elektrana ….u Promini … A to mnogi zaboravljaju…
Budućnost HE „Miljacka“, (koju bi neki rado zatvorili i pretvorili u muzej), odnosno neizbježna privatizacija HEP-a, priče su koje itekako utječu na život u malim mjestima poput Promine.

Bitno je naglasiti da je suradnju HE „Miljacke“ i Općine najviše potakao naš župnik fra Šime Nimac…Iskreno, mislim da dir HE „Miljacka“ nije ni prije imao ništa protiv da pomogne Promincima ako to može, samo „druga strana“ nije bila zainteresirana….

Na kraju, ne bi bilo fer ne spomenuti da fra Šime ulaže velike napore kako bi u budućnosti iseljeni Prominci i mi „preostali“ u Promini uspostavili što bolju komunikaciju, te tako zajednički pokušali promijeniti „crnu statistiku“.
Nadam se da ću uskoro na ovim stranicama napisati post na temu „Budi se Petar Svačić“, (prominski zavičajni klub)…. Ili možda neko drugo ime kluba pod kojim će se okupljati naši Prominjci u Zagrebu…Jer su Prominci iz Zagreba htjeli to neki priznati ili ne, ipak učinili dosta za Prominu (osnivanje općine 1993 godine… pomoć u obnovi Promine...).

Da se vratim na naslov posta… „Živim, dok moje riječi teku, a fotografije priču pričaju“

Dok ja budem pisao postove, a vi posjetitelji svojim komentarima nadopunjavali iste…
Bit će i novinara koji će navratiti u Prominu, i svojim „perom“ pomoći u rješavanju problema-
Najbolji primjer je prijevoz djece Radasovih do škole u Oklaju…..
Sve dok budemo glasni… dok nas bude bilo…dok se ne predamo…

Oznake: općina promina, Metal-sint, religija, HE Miljacka

HEP obilježio 100 godina rada «HE Miljacka»

Većina stalnih posjetitelja promina.blog.hr-a još se sjeća mojih postova iz prosinca 2006. u kojima sam pisao o proslavi «Sto godina HE Miljacka».
Tada je samo Nezavisni sindikat radnika HE na Krki napravio feštu povodom te obljetnice, dok su se svi ostali u HEP-u oglušili.

Tko prati dnevnike na HTV-u i čita dnevne novine često može pročitati kako HEP obilježava deset godina rada određenog distribucijskog područja, a naše starice od sto ljeta nitko se nije sjetio, a ona je toliko «djece» dala HEP-u.
Ipak, «kuknjava» djelatnika HE «Miljacka» daleko se čula, i čuli su je izgleda oni koji su trebali te konačno ispravili nepravdu.

Danas je u HE «Miljacki» napravljena prava fešta u čast sad već sto i prvog rođendana elektrane.

Posebno mi je bilo drago vidjeti prvog direktora nakon «Oluje» dipl. inž Marka Pokrovca, koji je zaslužan što u HE «Miljacka» većinom rade Prominci, iz Općine Promina u kojoj se nalazi elektrana (premda mnogi i danas često prešućuju tu činjenicu i svojataju elektranu). Marko Pokrovac je bio (koliko je meni poznato) prvi Prominac direktor elektrane, i kako kaže poslovica «teško je postati fratar u svome selu», tako se desilo nažalost i Marku…

Drago mi je bilo vidjeti našeg Prominca Ivana Bračića-pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva….Prominku- gradonačelnicu Knina Josipu Rimac (koja i dalje vjeruje da ja imam prste u članku u Slobodnoj Dalmaciji u kojoj su je oblatili- pa sam ni' kriv ni' dužan negativac u njenim očima…..)….

Od Prominaca je još bio i Josip Perica, pomoćnik direktora HEP-Proizvodnje d.o.o, te naš Prominac fra Ivan Maletić, ali i promisnki župnik fra Šime Nimac.

Na kraju važno je spomenuti da je skupu nazočio i Načelnik Općine Promina Žarko Duvančić, što je za svaku pohvalu i njemu i organizatoru proslave koji se sjetio sve navedene Promince pozvati.
A organizatori proslave su bili Marija Čulina Rapo i Želimir Škarica, koji su uložili mnogo truda da se što dostojnije uz «Blagoslov» Uprave HEP-a obilježi važna godišnjica.

Ali da nije bilo djelatnika elektrane koji je godinama čuvaju, maze i paze i koji su opet svaki na svoja način sudjelovali u proslavi, opet bi puno toga nedostajalo.

Sad kad sam nahvalio svoje Promince (koji nepotizam) moram navesti i sve ostale važne sudionike ovog značajnog događaja:

-Zvonko Mrduljaš-drugi po redu direktor nakon «Oluje»
-Kaja Krstulović- treći direktor nakon «Oluje»-
-Tomislav Miletić-sadašnji direktor HE «Miljacka»
-Župan Šibenko-kninske županije Goran Pauk
-Zamjenik župana Šibensko-kninske županije Ante Tanfara
-Zamjenik župana Šibensko-kninske županije Željko Šimunac

-Ivan Mravak predsjednik Uprave HEP-a
-Ante Despot član Uprave HEP-a
-Ivica Toljan član Uprave HEP-a
-Kažimir Vrankić član Uprave HEP-a
-Ivo Čović član Uprave HEP-a
-Velimir Lovrć član Uprave HEP-a


-fra Petar Klarić
-fra Žarko Maretić

i još mnogi drugi koje je teško pobrojati, a nadam se ako slučajno nalete na moj blog i ovo pročitaju, da se neće naljutiti što ih nisam spomenuo.

Elektrana je na jedan sat bila obustavljena i na taj način je završeno prvih sto godina rada HE «Miljacka».
Telefonskim pozivom dir. Tomislav Miletić dao je nalog vođi smjene Dubravku Ćevidu da pokrene strojeve, te krene sa proizvodnjom elektrane u sljedećih sto godina.

Sretno joj bilo!

Važno je također istaknuti da su svi uzvanici dobili knjigu našeg Ante Jurica «Gradovi, utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu, te će na taj način moći saznati još koju zanimljivu informaciju o povijesti Promine.

Na kraju moram se osvrnuti i na članak u Jutarnjem listu u kojem njihov novinar stalno ističe činjenicu kako je HE «Miljacka» ugasila četiri najljepša slapa na Krki: Ćorića buk, Manojlovac, Rošnjak i i Miljacku.
Ja živim uz Krku i za Krku i znam skoro napamet sve njene godišnje i mjesečne protoke. Ljeti Krka «pane» na samo 4,5 metara kubičnih vode u sekundi.
Volio bi vidjeti tog čarobnjaka koji bi s tom količinom vode učinio da navedeni slapovi široki na mjestima tristo metara zablistaju u punom sjaju!
Vjerujte mi, ja redovito fotografiram sve te slapove i tek kad je protoka Krke na njima od 100 metara kubičnih vode na dalje, tek onda su oni najljepši, a sa ovom malom protokom (4,5 metara/sekundi) sva ta voda se izgubi u zelenilu i puštali vi (ako ih uopće ima) 3, 5 , 15, 25, 50 kubika u sekundi, sve Vam je uzalud i slapova nema na vidiku!

A već sam jednom spomenuo kako HE na Krki godišnje ostvare zaradu od približno 60 milijuna kuna…i tu se priča o odnosu zarade i ekologije nastavlja u nedogled…..




Nadopuna posta 17.05.2007. 15:10

Fotografije sa proslave 100 godina HE Miljacke možete pogledati pod linkom www.oklaj.net -u

Oznake: HE Miljacka

Ponavljanje gradiva iz povijesti Promine

Nepoznavanje povijesti često nas dovodi do ponavljanja grešaka naših pradjedova.
Čitam komentare pod postom «Brza cesta Šibenik-Promina-Knin opet u medijima», i primjećujem da su razmišljanja nekih komentatora ostala na razini razmišljanja Prominaca prije sto godina.

Prije stotinjak godina, Promina je bila još više prometno izolirana.
Vjerojatno bi takva ostala još dugo da nije bilo izgradnje HE Miljacke.
Dijelovi za gradnju elektrane mogli su se dopremati željeznicom do Velušića, ali od željezničke postaje do elektrane transport je bio nemoguć zbog uskih seoskih putova.
Put je od Čitluka do HE Miljacke bio toliko uzak, da se niti karom nije moglo proći!

Tadašnji poduzetnici koji su gradili elektranu ponudili su da će snositi sve troškove gradnje-proširivanja puta i otkupa zemljišta od vlasnika.
Planiralo se izgraditi put u širini od četiri metra, što je za ondašnje prilike bilo kao da se danas grade četiri trake brze ceste.

Premda su graditelji ponudili i pet puta veću cijenu vlasnicima zemlje od uobičajene, oni je nisu željeli prodati.

Na kraju, pošto se radilo od cesti od državnog značaja, zemlja je sudskim putem izvlaštena od strane «tvrdokornih» vlasnika.

Zanimljivo je kako su ondašnji načelnik i donačelnik Ćorić i Škovrlj optuživani da su se oni u cijeloj toj gradnji ceste najviše okoristili.

Kasnije su vlasnici elektrane u dokovoru s Općinom Kistanje pristupili gradnji ceste preko Brljana.
Ta cesta je pomogla Promincima da lakše prevezu svoje vino do Like koja je bila najveći kupac «Prominskih proizvoda».

Gledajući nakon sto godina kako su reagirali stari Prominci na gradnju cesta u Promini mogu se samo nasmijati jer je to vrijeme u dalekoj prošlosti iza nas.

Čitajući komentare u vezi gradnje brze ceste kroz Prominu, nije mi do smijeha, jer vidim da baš ništa iz te lekcije povijesti nismo naučili.

Oznake: Brza cesta Šibenik-Drniš-Oklaj-Knin, HE Miljacka, Čitluk

Pjesma u povodu stote obljetnice početka rada HE Miljacke

Voditelj prezentacije knjige «Prvih sto godina hidroelektrane Miljacka» u Kninu šestog prosinca, bio je Ante Nadomir Tadić Šutra.
Za sam kraj večeri Ante je pročitao svoju pjesmu posvećenu godišnjici početka rada HE Miljacke, i ja Vam je prenosim u cjelosti:


U Krki svjetlost izvire

U srcu Krke-krasotice
Prelijepi vrutci i slapi…
Blistaju ko' djetinje lice-
Kroz Miljacku tisuću kapi.

Kroz prominski krš svud' izvori;
Grgolji se voda i žacka.
U kanjonu ko' stijeg vihori,
Svijetlo, što ga rađa Miljacka.

Sretan rođendan, ljubimice;
Našeg' puka i našeg' krša!
Miljacko-Miljo-miljenice,
Kroz kamen i voda leprša…

I tako već stotin' godina,
Krkin plam, slavolučno vrije.
Izmeđ' Šibenika i Knina,
Miljacka naša; sja i grije.

Ante Nadomir Tadić Šutra

U Kninu, mjeseca listopada G.G. 2006.

Oznake: HE Miljacka

Proslava stogodišnjice elektrane u organizaciji Nezavisnog sindikata radnika HEP-a HE na Krki

Zanimljivo je kako se u nas neke obljetnice «izmišljaju», a neke stvarne se izbjegavaju.
Razne vlasti od ničega naprave događaj, ali isto tako na nešto što je važno spomenuti nekim čudom se ogluše.

Djelatnici HE Miljacka s radošću su očekivali stogodišnjicu elektrane, kako bi odali počast svojoj «hraniteljici».
Malo je pogona u šibensko-kninskoj županiji, a moglo bi se reći i u Hrvatskoj koji imaju tako dug i uspješan radni vijek.
Kako je sve vodilo tome da se godišnjica elektrane neće obilježiti, djelatnici elektrane su odlučili svojim ušteđenim novcem iz sindikalne kase napraviti svečani domjenak.

Napravili smo tortu u obliku turbine i generatora, sjetili se molitvom svojih bivših kolega, te zaželjeli elektrani uspješnih sljedećih sto godina.

Ovih dana se zahuktavaju razni radovi na uređenju fasade i unutrašnjosti elektrane.
Ja se nadam da će nakon završetka tih radova ipak netko od ljudi iz vrha HEP-a doći u HE Miljacku, i svojim dolaskom (sa zakašnjenjem) obilježiti stogodišnjicu elektrane.

Za kraj evo nekoliko fotografija sa obilježavanja stogodišnjice elektrane u organizaciji NSR HEP-a HE na Krki- Oklaj.

Torta posvećena stogodišnjici elektrane.Link 1.
Jedna stara fotografija djelatnika HE Miljacka (tada Manojlovac) iz 1976. godine, sa obilježavanja sedamdeset godina elektrane.Link 2.
Djelatnici HE Miljacka koji su obilježili stogodišnjicu. Linki 3.

Oznake: HE Miljacka

Sto godina HE Miljacke-Manojlovca

Već se godinama u HE Miljacka priča kako će se za sto godina elektrane napraviti prava fešta.
Stariji se radnici HE Miljacke rado sjećaju proslava za sedamdeset, osamdeset godina elektrane.
To su bile prave fešte na koje su pozivani svi izvođači radova koji su imali svoj doprinos u produženju «života» elektrane izgrađene 1906. godine, bivši i sadašnji radnici, direktori….

Zadnjih godinu dana rukovodstvo HE Miljacke razglabalo je samo oko datuma kada je točno elektrana krenula u rad.
Da li je to 12. 14. ili 16.12.1906. godine.
Uglavnom, godina i proslava nije bila upitna, samo izbor dana od tri navedena.

Nekoliko većih godišnjica elektrana pratila su izdanja knjiga posvećenih značaju i radu HE Miljacke, nekad Manojlovac.

Već sam na Blogu napisao jedan post na temu objavljivanja knjige pod pokroviteljstvom «HEP Proizvodnje», pod imenom «Prvih sto godina hidroelektrane Miljacka».
Autor knjige je dipl.ing. Želimir Škarica, djelatnik u HE Miljacka, a tiskana je u 800 primjeraka koji su odmah u prvih desetak dana pronašli nove vlasnike.
Ovih dana manje sam pisao postove baš zato jer sam zajedno sa autorom knjige bio zauzet sudjelovanjem u prezentaciji knjige u Kninu, Šibeniku i Zadru.

Prezentacija same knjige bila je i dobar način da se sazna koliko ljudi u tim gradovima uopće znaju podataka o HE Miljacka?

Bilo je tu zanimljivih pitanja.

Meni je najzanimljivije bilo čuti pitanje jednog Zadranina,
«….koga zanima HE Miljacka iz Sarajeva?»

Još zanimljivije je bilo pitanje koliko bi koštalo kompletno uklanjanje HE Miljacka iz kanjona rijeke Krke?

Po ovom drugom Zadraninu, elektrana previše «unakazuje» prirodu, a nema baš neku preveliku korist u ukupnoj zaradi HEP-a.

Riječi autora knjige da HE Miljacka proizvede prosječno godišnje 117 GWh, nekima ipak nije značila ništa.

Ja bi ovaj post na kraju posvetio baš financijskom značaju HE Miljacka, i financijskom značaju gradnje elektrane prije sto godina.

Da bi shvatili koliko je to 117 GWh evo jedne jednostavne računice:

-117GWH=117,000,000 KWh (117 milijuna kilowata u jednom satu)

Većini ljudi ovi podatci opet ništa ne znače.

Ljudi najbolje stvari razumiju kad im problem prebacite u kune, eure, marke…
Tako i mojoj djeci kad «zapne» matematika, čim prebace u računanje u kuna+kuna, odmah dobiju rezultat.

Idemo redom:

Kad plaćate potrošenu el. energiju, cijena 1kWh je od 0.32 do 0.61 kuna.
Uzmimo da je prosjek cijene koštanja 1kWh 0,46 kuna.

Da bi el.energija došla do potrošača, svoj posao odrađuju još Elektro Prijenos i Distribucija el.energije, i za to uzimaju svoj dio od 0,46 kuna.

Uzmimo li i najgoru varijantu da elektrani ostane samo 0,20 kuna po 1 kWh proizvedene el. energije, shvaćamo da elektrana godišnje zaradi milijunske iznose u kunama.
Gledajući u današnjim uvjetima to su jako veliki novci.
Sad se pokušajte vratiti u vrijeme prije sto godina, kolika je to tek za ono vrijeme bila snaga elektrane, i o kojem se novcu radilo.
Uzmite u obzir i to da se cijela elektarana izgradila u samo četiri do pet godina, a da se u Hrvatskoj u zadnjih 15 godina nije uspjela izgraditi niti jedna elektrana, a potrošnja struje iz godine u godinu raste.

Današnje vrijeme iziskuje velike i financijske i političke napore da se nešto pokrene…
Možete zamisliti kakve su političke i ekonomske prilike bile prije sto godina na ovim našim prostorima?

Dovoljno govori o koliko se velikom projektu za to vrijeme radilo i podatak da su okolna sela u Promini i Bukovici struju dobila tek pedeset godina nakon izgradnje elektrane!


Post bi mogao pisati na nekoliko stranica, pa ću ga rastaviti u nekoliko djelova.

Naslovi bi mogli biti:

Prezentacija knjige «Prvih sto godina HE Miljacka « u Kninu, Šibeniku i Zadru.

Proslava stogodišnjice elektrane u organizaciji Nezavisnog sindikata radnika HEP-a HE na Krki

Pjesma Nadomira Tadića Šutre posvećena stogodišnjici HE Miljacke, pod naslovom «U Krki svjetlost izvire».

Jedan od naslova mogao bi biti i «Hoće li HEP uopće proslaviti rođendan jedne od svojih najstarijih elektrana?»

Moram napomenuti da čitajući dnevne novine možete često pročitati članke o proslavama godišnjica rada HEP-ovih elektrana i distribucijskih pogona.
Proslavama često budu nazočni i mnogi političari uključujući i Predsjednika Vlade, razni ministri, direktori…..

Ali o svemu tome…. Uskoro….

Oznake: HE Miljacka

Prvih sto godina hidroelektrane Miljacka

Prije nekoliko dana izašla je iz tiska knjiga Želimira Florijana Škarice pod nazivom «Prvih sto godina hidroelektrane Miljacka».
Trebalo je dosta truda, muke i upornosti da bi se prikupili svi ti sada već «povjesni» dokumenti.
Zanimljivo je pratiti život elektrane od prvih ideja o iskorištenju hidropotencijala slapa Manojlovac, do vječitog isčekivanja gradnje Miljacke II.
Već pedeset godina postoje ideje o gradnji Miljacke II, ali stogodišnja starica Miljacka se neda, i uporno ide dalje.

Čitajući knjigu dolazimo i do podatka da je općinsko vijeće Promine 27.11.1899. godine sa zadrugom «Giorgio d'Andrea Galetti et comp» iz Trsta sklopilo ugovor o prodaji zemljišta iznad slapa Manojlovac.
Na toj se lokaciji trebala graditi tvornica karbida, koja je ipak kasnije izgrađena u šibenskoj Crnici.
Koliko bi za Prominu značila izgradnja tvornice kod slapa Manojlovac u Puljanima netreba ni spominjati.
Dovoljno je navesti da je Šibenik prije izgradnje tvornice u Crnici godine 1880. imao 6858 stanovnika, a 1910. godine 83,5% više-odnosno 12588 stanovnika.

Knjiga je tiskana u 800 primjeraka povodom skorog obilježavanja sto godina HE Miljacke.
Želimir Škarica je ovom knjigom još jednom skrenuo pozornost na HE Miljacku i potencijal slapova na Krki koji bi se mogao iskoristiti, a da se ipak uspije očuvati priroda.

Oznake: HE Miljacka

Hidroelektrana Miljacka

Nizvodno od slapa Manojlovac, nakon slapa Rošnjak i slapa Miljacka nalazi se hidroelektrana Miljacka.
Elektrana je izgrađena davne 1906 godine, i u to vrijeme bila je jedna od najvećih hidroelektrana u Europi.



Godišnja proizvodnja HE Miljacka je oko 120 GWh, ili da bi se lakše ravnalo prema potrošnji struje u našim domaćinstvima 120 000 000 kWh.
Sad kad uzmete da jedno prosječno domaćinstvo mjesečno troši oko 700kWh, i da to plati oko 500 kn... odprilike znate i kolika je to proizvodnja.

Ova elektrana znači dosta za prominski kraj, jer su svi zaposleni većinom iz Promine.

U planu je bila i gradnja još jedne hidrolekektrane nizvodno od HE Miljacka, ali pošto je Nacionalni park Krka proširio svoje granici na cijelu rijeku Krku, od te gradnje neće biti bar za sada ništa. Inače ta je elektrana trebala proizvoditi duplo više od sadašnje "stare" HE Miljacke.

Znam da će sada mnogi reći da imamo struju, ali nemamo slap Manojlovac.
HE Miljacka za svoju proizvodnju troši maksimalno 25m3/s vode, a na slap Manojlovac ispušta biološki minimum od oko 4 m3/s vode (4m3/s=3000kW).

Struja ili priroda?

Dobrih 15 kilometara rijeke Krke je smješteno u Općini Promina i obuhvaćeno je s NP Krka. U NP Krka ne radi niti jedan jedini radnik iz Promine.
Kad bi se ostvarili najcrnji planovi da se zatvori HE Miljacka, prominski bi kraj opustio još više, a ni Manojlovac mi nebi bio toliko drag slap kao sad.

Evo još malo podataka o HE Miljacka:


HE Miljacka

Oznake: HE Miljacka