Znate li što o prezimenu Mandarić iz lukara?
Još prije četiri mjeseca na mom blogu je postavljeno pitanje:
«Znate li što o prezimenu Mandarić iz lukara?»
Odgovor nažalost nije stizao. Ja sam se cijelo ovo vrijeme raspitivao za to prezime, i konačno sam jučer dobio odgovor.
A odgovor glasi:
U Lukaru je bila samo jedna kuća Mandarića.
Prema nekim informacijama ta kuća je bila jedna od najstarijih kuća u Lukaru.
Iz te kuće su u Knin, Oklaj-Drniš i Zagreb krenula trojica sinova prije pretpostavljam više od četrdesetak godina.
Navodno je jedan od sinova bio vojno lice, jedan je bio zastupnik u Saboru RH, a za trećeg neznam s čim se bavio.
Jedan od braće napravio je kuću u Oklaju (gdje je kasnije stanovao pekar Kolđeraj s obitelji), a zatim se preselio u Drniš gdje je napravio kuću.
Nije imao djece i odavno je već umro.
Šta se dešavalo s ostalom braćom, i gdje su danas nemam informacija.
Njihovim odlaskom iz Promine, nestalo je i njihovo prezime Mandarić.
(Objavljeno 10.04.2006.)
Zanimljivo je kako svatko bar jednom u životu postavi sebi pitanje o porijeklu svog prezimena.
Kad se gleda malo u prošlost Promine, može se primjetiti kako na neka prezimena podsjećaju samo natpisi na nadgrobnim spomenicima, fratarske knjige, razni povijesni dokumenti…
Tako su s vremenom nestala mnoga prezimena, a svjedoci smo da i dan danas nestaju.
Danas mi je jedan posjetitelj postavio pitanje «Znate li što o prezimenu Mandarić iz lukara?»
Iskreno rečeno ne znam. Ali ovim putem molim sve posjetitelje bloga ako znaju nekoga s tim prezimenom, ili bilo što zanimljivo uvezi prezimena ,da to napišu kao komentar.
Čitajući knjigu «Hrvati Dinare» pronašao sam nešto zanimljivo u vezi prezimena u Promini i to ću vam citirati:
Napisao Marko Sarić (Dio teksta:»Povijest života u selima oko Grahovskog polja i sudbonosna 1941»).
Hrvati iz Dalmatinske zagore, zapravo okolice planine Promine, stoljećima su se bavili uzgojem stoke, većim dijelom ovčarstvom.
Kako na području prominskih sela ljeti vladaju suša i nestašica vode, bili su prisiljeni u ljetnim mjesecima za svoju stoku potražiti hranu i vodu, koje je u izobilju bilo na području istočne strane Dinare.
Uobičajeno je bilo da su stoku vodili na ispašu početkom mjeseca lipnja, a vraćali je u mjesecu rujnu. Tako su to činili stoljećima, dok nisu počeli kupovati zemlju od bosanskih begova. Većinski vlasnici zemlje u Bosanskom Grahovu bili su begovi Sijerčići sa sjedištem u istočnoj Bosni-Goraždu.
Tako u Bosansko Grahovo, nakon kupnje zemljišta, dolaze sljedeće obitelji:
-Perići-Crni Lug;
-Bilandžija i Vulići-Korita
-Samardžija, Krpan i Žulj-Ugarci
-Sarići, Čulina, Karaga, Mandić, Kardum i Aralica –Mali Obljaj
-Duić, Sarić, Čulina i Flajs-Veliki Obljaj
Doseljeni Hrvati, uz ovce, počeli su također uzgajati i goveda i konje.
Bavili su se i poljodjeljstvom, odnosno sijanjem ječma i sadnjom krumpira kao i drugih kultura koje su u tim krajevima uspijevale…..
Ovo je samo dio članka… Inače iz knjige «Hrvati Dinare» može se još dosta toga zanimljivog citirati.
Za danas toliko….
Oznake: Prominsko prezime, Lukar
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
