Seoski turizam u Dalmatinskoj zagori
Seoski turizam česta je tema kada je obnova života u Dalmatinskoj zagori u pitanju....
Svi se slažu da bi zainteresiranih za odmor u idiličnoj seoskoj sredini, daleko od gradske vreve, buke...gužve...sigurno bilo.
Ipak, seoski turizam je kod nas u Prominu za sada samo tema razgovora, a seoskih domaćinstava koji se profesionalno bave turizmom za sada još nemamo.
Naravno da postoje ideje, planovi, vjerojatno I konkretni projekti kako bi se to promjenilo, a sljedeća informacija bi svima koji se bave idejom obnove svoje starine, mogla ići u prilog.
Danas sam na e-mail od vjerene čitateljice promina.blog.hr. dobio sljedeću informaciju:
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Poštovanje Sany,
…..Šaljem Vam link jedne vijesti iz ožujka ove godine za koji ne znam da li je bio na stranicama promina.bloga.
Pogledajte pa proslijedite Vašim dragim čitaocima.
Nadam se da će biti koristan.
Link: http://www.agroklub.com/agroturizam/obnova-kamenih-kuca-novi-projekt-dalmacije/816/
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Pod navedenim linkom možete pročitati sljedeće:
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Obnova kamenih kuća novi projekt Dalmacije
Pročelnik Upravnog odjela za turizam Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella napominje da je ove godine izraženiji interes za ruralni turizam u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ponajviše u Zagori, gdje svakodnevno bilježi i sve više investitora.
»Svakodnevno primamo građane koji svoje objekte žele uključiti u ruralni turizam.
Riječ je o vlasnicima kamenih kuća koji žive u gradovima. No, trebalo bi više sustavno raditi na edukaciji vlasnika objekata i djelatnika u turizmu. Doduše, već smo sufinancirali doškolovanje 15 turističkih vodiča za područje Zagore.
Inače, kamene kuće su zaštitni znak Dalmacije. No, nitko još ne zna njihov točan broj u sve četiri dalmatinske županije, niti koliko ih je dosad obnovljeno. Pretpostavlja se da je njihov kapacitet samo u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji veći od 20.000 postelja. To su kamene kuće koje se uz neznatna ulaganja mogu lako i brzo preurediti, jer nije riječ o urušenim objektima. Tako bi se u obnovljenim eko-etno selima dobili smještajni kapaciteti koji bi gostima bili zanimljiviji od onih u gradovima u vrijeme turističke sezone. Taj bi projekt bio i osvježenje na hrvatskom turističkom tržištu.
»Takav zajednički projekt dalmatinskih županija trebalo bi što prije ažurirati jer je zanimljiv, a bio bi opravdan i koristan za naše turističko tržište. Njime bi se nadoknadio i manjak smještajnih kapaciteta, a izbjegle bi se i izdašnije investicije u nove hotelske objekte u prenapučenim primorskim predjelima dalmatinskih županija«, kaže Stella.
Autor: Nedjeljko Musulin
Broj pregleda članka: 283
Izvor: Vjesnik
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Zahvaljujem se čitateljici na poslanom članku.
Iskreno se nadam da će jednog dana u Promini jedno od sela uz samu Krku-Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Puljane, Nečven ili Bogatići, dobiti status etno sela.
Mislim da je Nečven selo u kojem bi se 15-ak kuća brzo moglo prilagoditi etno turizmu, ili seoskom turizmu…
Isto tako, mislim da bi I Cvjetići gornji, malo poznat zaseok Razvođa, mogli jednog dana zablistati u svom starom sjaju (a u to će te se najbolje uvjeriti kad posvetim jednu foto priču tom selu).
Naravno, sve pod uvjetom dobrog dogovora između vlansnika starih kuća, I onih koji bi ih obnovili I stavili u funkciju seoskog turizma.
Oznake: turizam u promini
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
