Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 5 dio Prezimena i toponimi
Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/08/1629485261/promina-prije-pola-stoljeaprof-pako-mlinar-4-dio-uvod.html
Prezimena i toponimi
Uz fenomen rađanja i sakramentima obilježenog krštenja, uz ništa manje svetosti je osjećaj pripadanja određenoj plemenskoj zajednici koje su u patrijarhalnoj Pramini živjeli skladno. Čovjek u svom životu o svemu odlučuje osim ovim prvim činima. Nisam poznavao Prominca koji bi bio nesretan zbog imena ili prezimena. Naprotiv, kada bih sam birao izabrao bih opet svoje selo, svoju obitelj i svoje pleme. Prominci su vrlo ponosni i osjetljivi na svoje podrijetlo i znaju ga po usmenoj predaji i nekoliko koljena unazad. Svako prezime je nedovršena priča zasnovana na određenim pretpostavkama.
Nadimci su također dio ponosa, iako su nastali izvan kruga obitelji po nekim lijepim, ali i ružnim značajkama. Kod potomaka ono gubi pejorativno značenje i potomci ga žele trajno obilježiti, što je vidljivo na nadgrobnim spomenicima Prominaca kao Miljezović, Keretić, Ćelkanović i dr.
Iz povijesti je znano da se prezimena kao i druga identifikacija uvode poslije Tridentskog koncila koji je uz prekide trajao od 1545 - 1563. godine.
Između ostaloga zaključeno je da se uvedu matične knjige, no u nekim predjelima su već i prije postojale, u našem Primorju u 15. stoljeću, a u predjelima koja su bila pod Turcima dva stoljeća kasnije.
Prominska prezimena najvjerojatnije su nastala na prijelazu sa 16. u 17. stoljeće i jedan dio ih je dobio tursku determinaciju, a neka prezimena još i kasnije na prijelazu 17. u 18. stoljeće što se vidi po plemenima koja su dobila talijansku oznaku.
Promina je doživjela nekoliko seoba pučanstva.
Prvo pred Turcima početkom 16. stoljeća pa su Turci tijekom 16. stoljeća naseljavali Prominu mahom iz srednje Bosne što se vidi po običajima, govoru i nošnji.
Druga seoba se zbila na samom početku Kandijskog rata 1647. i oni se nisu vratili u Prominu jer su se uvjeti za povratak ispunili tek nakon više od 40 godina.
Prezimena kao Čaletići, Omelići, Bogetići nestala su iz Promine.
Međutim iseljenja nastala na samom početku 1684. godine, i početkom
Morejskog ili Bečkog rata, te nakon oslobođenja 1688. kući se vratio veći dio ljudi.
U zbjegu su bili Perici, Škarice, Džepine, Burnaći, Bandale, Dujići, Vučići, Bronići, Vulići, Bilušići, Jurići, Sarići, Pandže, Barišići, Bibići (3).
Jedan dio Prominaca koji je prihvatio islam oko 1695. vratio se na vjeru pradjedova. Prominska prezimena koja imaju osnovu u turskom jeziku nemaju nikakve genetske veze s Turcima, čak niti Dizdari koje prezime nose i Muslimani u BiH. Prezime Dogan - turski sokol vrlo je rašireno u Turskoj, međutim naši Dogani nemaju nikakve veze s njima.
Prezimena s patrimonijalnom osnovom najčešća su kod Slavena pa tako i kod Hrvata. Ima ih i u Promini ali njima se nećemo posebno baviti jer su sama po sebi objašnjiva kao Perić, Jurić, Jukić, Janković, Stojanović, Markić, Martinović i dr. Rjeđa su s matrimonijalnom osnovom, a neka su i upitna Mandarić od Manda. Ikica deminutiv od Ika. Upitna su prezimena Čavka jer ga neki dovode u svezu s pticom (4), a drugi izvori sa srednjovjekovnim imenom Čava. Slično je Bronić od Brona, a Radas od Rada (5), a isto tako od Radovan sin kralja Zvonimira (kod popa Dukljanina).
Prezimena s augmentativnom osnovnom su Čavlina (talijanski chiavo - čavao) vjerojatno prezime nastalo na prijelazu 17. u 18. stoljeće za početka Venecijanske uprave u Promini. Istu osnovu imaju Džepina - tur.džep - prorez), Čulina od kratkouhi. Prezime Svetina nije augmentativ jer dolazi od osnove sveti, svetac. Prezime Mlinar označava zanimanje čovjeka koji ima mlin i melje za sebe i za druge, slično je i Kovačević . Prominska prezimena Maglica označava hipokoristik prirodne pojave. Prezime Đak (postoji ime sela u Travničkom kotaru), a moguće da neki predak od Gojčeta pripadao franjevačkom redu, ali se nije zaredio. Tako je postojao nezaređeni đak Mlinar koji je 1853. ostavio biljeg na kamenu.
Od mnogobrojnih šepavih ljudi samo je prominski predak dobio talijansku determinaciju Cota. Prezime Gambiroža dolazi iz talijanskog jezika gamba -noga što je zapravo talijanski augmentativ. Brojnija je zajednica oko Zadra i vjerojatno su nekom službom za Mletačke uprave doselili u Potkonje (Knin) i Prominu. Ostala prezimena razmotrit ćemo po selima. Prema administrartivnoj podjeli nastaloj za Mletačkog vremena u Promini se ustalilo devet sela nekad zvanih kapitanije. Seoska samouprava bila je dosta razvijena. Selo je biralo svoga kapitana, poljara, lugara, cestara, a sela koja su imala crkvu i zvonara. Postojali su i čauši koji su obznanjivali seljacima razne obavijesti.
Z a b i I j e š ke
3."Kačić" 1979. str.183-192
4.Ante Šupuk "Jezik" 15,1967-68. (121-128)
5.Veliki rječnik
Nastavlja se…..
(Ukoliko želite komentirati post, komentar pošaljite na e-mail promina.blog.hr@gmail.com)
Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
