Nachtfresser

Jedan poznati njemački sportski novinar danas po prvi put nakon desetljeća pisanja nije objavio članak na uobičajenoj sportskoj stranici. Priča mi je zanimljiva jer svi junaci u priči postupaju protiv svojih ideala, a po mom mišljenju svi su donijeli ispravne odluke. Naravno za blog ću napraviti grubi kroki priče i karaktera. Pripovjedač je dakle sportski novinar, po uvjerenjima pacifist i alternativno usmjeren, nikad nije bio ni u jednoj stranci niti postoji ta čiji je vjerni glasač, ipak tu su pretežno Ljevica, socijaldemokrati ili Zeleni, koji dobivaju njegove glasove. Glavna junakinja je iz ukrajinske domoljubne obitelji, stari roditelji su još živi i ni u jednom momentu im nije palo na pamet napustiti Ukrajinu zakačenu ratom. Udovica je ratnog heroja, s malim sinom je izbjegla u Njemačku, sad je već i dobila državljanstvo kao i njen sin koji je ove godine maturirao. Prijateljstvo s novinarom, koji je, usput rečeno, iako nebitno za ovu priču, imao iza sebe propalu vezu, preraslo je u ljubav, kad je mali bio u najosjetljivijim godinama. Na odjeću uglavnom repliku vojne obleke je prišivao oznake ukrajinske vojske, iz njega je kiptio bijes i strast, te je u društvu govorio, iako je bio dobar učenik, da jedva čeka punoljetstvo i otići na front služeći zemlji u kojoj je rođen, zanimalo ga je oružje i nabavljao vojni tisak. Mama mu je ocu govorila sve najljepše, a naš novinar nije ni pokušao oponirati dječakovim stavovima, odnosno to je radio jako pažljivo i s puno takta. Dječak se pokušao približiti ekstremnim vršnjacima Nijemcima rođenjem, jako ga je zbunilo kad je shvatio da njima imponira Putin, ali najbitnije, to je sam shvatio, nitko ga nije indoktrinirao. Drugo ga je zbunilo kad ga je novinar upoznao s ministrom obrane, inače najomiljenijim njemačkim ministrom socijaldemokratom, i odveo na propagandni skup na kojem je ovaj mamio nove regrute u njemačku vojsku. Tamo je čuo da njemačka vojska doduše prvih mjeseci ima najžešći dril u Europi, da neki ne izdrže i otpadnu, no oni koji ostanu imaju dosta benefita. Ministar je dobar govornik i ostavio je dojam na nadobudnog mladića punog energije, bijesa i željnog dokazivanja. Treće iznenađenje je bilo kad mu je mama rekla da ako se prijavi u ukrajinsku vojsku Ukrajina je više neće vidjeti, osim za posljednje ispraćaje, a ona ionako bez obzira na ishod rata nastavlja živjeti u Njemačkoj. Bio je zbunjen jer ni njen partner ni ona nikad mu nisu otvoreno proturječili. Slijedio je razgovor u kojem ga je novinar, podsjećam pacifist, uvjerio da se za ideale slobode i demokracije bori i njemačka vojska (prešutio je da je on eskivirao vojnu službu), a ukrajinska, bez obzira na pritiske desničarskih vlada još ne regrutira osamnaestogodišnjake. Piše da je uvidio da mu se posinak mora iživjeti kao vojnik i eto, trenutno je na obuci, piše da je teško, ali izdržati će on, što je najvažnije, zadovoljan je.