Jutros jedan od mojih omiljenih doručaka, tuna s feferonima (nek i ta tehnologija nečemu posluži) uz dodatak svježeg feferona, bez njega mi nije dovoljno ljuto u ljute dane. Inače da se nadovežem na prošli vrtni završetak posta, i grožđu je prijao izgleda nedostatak vode, odlično je, slatko, no još nije naraslo za fotkanje. Poznato je da nisam ljubitelj morske ribe, tu naravno izuzimam škampe i lignje, tu uostalom ni ne spada u ribe, s rječnima imam bolja iskustva, još pamtim bosansku jegulju, naravno pridjev nije potpuno točan, jegulje su svjetski putnici. U stranom trgovačkom lancu sam našao izvrsne danske dimljene filete pastrve, inače isti imaju i steakove koje sam jeo u Berlinu, neka korist i od te globalizacije. |
Dva meni najdraža pjesnika Erich Fried i Bertolt Brecht imali su pjesmu istog naslova, nije bilo slučajno, Fried je svoju posvetio Brechtu na 25. godišnjicu Brechtove smrti. Obojica su bili borci za bolji svijet i obojica su osjećali odgovornost i potrebu za ostavljanjem poruke generacijama koje dolaze poslije njih. Pjesme su jako lijepe, upotrijebiću baš taj pridjev, majstorski sročene, istinite, ali po meni suštinski promašene. Ponavljat će budući greške svojih predaka i kao svi prije njih trijeznit se njihovim posljedicama. Brecht otprilike apelira da dolazeći razumiju i njihove slabosti koje proizilaze iz nevremena za kojeg su njegovi suvremenici živjeli. Ne treba se dodvoravati niti tješiti djecu koja će uglavnom slijediti greške svojih predaka i stvarati svijet koji će biti gori od našeg, jebe se mene. Pametni će se uglavnom baviti kozama i sličnim poput blogera Neverina. |
Sinoć je u Berlinu, u gradskoj četvrti Kreuzberg, svečano preimenovan reprezentativan gradski trg u trg Rio Reisera, poznatog rockera i pobunjenika, prerano preminulog u 46. godini života. Svirao je ponovo prigodno okupljen njegov bivši bend, spominjana je njegova podrška sceni skvotera i zauzimača praznih nekorištenih stanova kojima je Berlin zahvaljujući racionalnosti "građevinskih poduzetnika" obilovao. Nitko se nijednom rječju nije sjetio njegove deklarirane homoseksualnosti. Način života pojedinca je njegova privatna stvar i točka. p.s. Na slici nije trg Ria Reisera već jedan manji, meni intimno draži berlinski trg. |
Kad u Berlinu posjećujem svoj omiljeni second hand shop obavezno zaobilazim nekad veću nekad ipak nešto manju, kao ovdje, kolonu ljudi. Radi se o daleko najpopularnijem kebab kiosku ne samo tamo, najviše zahvaljujući turističkim vodičima i reklami u svim mogućim knjižicama već i ljudskoj povodljivosti, ako toliko ljudi nešto čeka, to mora da je dobro, pa se neplanirano stane u red. Ja sam dva puta jeo tamo i mogu posvjedočiti, sasvim običan pileći kebab, postoje puno bolji izbori kod te vrste hrane, jedino mu moram priznati, povrće je uvijek svježe, a kako bi i bilo sa svom tom gužvom. p.s. Što me briga? Ma ništa mene više nije briga, jedino kratim vrijeme pišući pred izlazak. |
Kad je pao zid i Berlin ponovo postao jedinstven prvi je sravnjen sa zemljom Potsdamer Platz uključujući i do sad nenadmašenu pivnicu, zemljište je postalo najskuplje u Europi i najskuplji svjetski arhitekti su gradili centre za tada najjače tehnološke divove Sony i Mercedes. Meni se Sony centar više svidio od Mercedesovih arkada pa sam ga opet posjetio. Arkade su uostalom razrušene osim temelja i ponovo se grade ljepše i novije. Sony centar isto djeluje žalosno osim zbilja moćne kupole. Nikoga nema tamo gdje je nekad bio muving i neopisive gužve. Ljudi trebaju stalno moćnije i jače centre kojih u Berlinu ima. S druge strane nedavno sam ostao bez fotića i kao što sam čuo i uvjerio se Sonyje na tržištu manjih kamera opet pomeo konkurenciju kao nekad davno, evo jednog ja nosim u džepu prsluka s buvljaka. |
Prve nedjelje u mjesecu su besplatni muzeji, Posjetili smo preuređenu Novu nacionalnu galeriju: |
|
< | kolovoz, 2022 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |