06

petak

svibanj

2016

Židovsko pitanje, titoizam i ustaše



Židovsko pitanje u RH je nedvojbeno pitanje odnosa većinskog stanovništva (Hrvata) prema svima, ali i političkog odnosa ...

Kriza (proistekla iz orjunaško-titoističke napuhanosti) koja potresa Hrvatsku, odrazila se i na materijalne prilike (napominjem, kriza je nesposobnost donošenja odluka). Materijalna neimaština (produkt društvene osnove) ukazuje na bezidejnost (i bespotrebnost ) društvene nadgradnje (svojstveno komunističko-titoističkim lamentiranjima o humanom sustavu i najvećem (Titu) humanisti).
Borba za pravo (birača i stanovništva) na bolji život dovela je do otpora (titoističke) bande koja svakodnevno poseže za titoističkim metodama.
Ničim izazvan, predstavnik (titoista, a ne) židovske zajednice spomenuo je ustašku vlast u protekloj godini ...

Niti su židovi zastupani (pravovaljano), niti su u Hrvatskoj fašisti ili ustaše na vlasti. U Hrvatskoj je titoizam (mali smradovi) na djelu koji se bori za vlastita prava (prava na vlast). Titoizam je oduvijek nametao zastupnike (manjinskih zajednica, interesnih skupina, većinskog stanovništva, ...) na neadekvatan, sebi (titoistima) svrsishodan način. Više su štete titoisti uradili u svojoj kratkotrajnoj vladavini nego osmanlije i Huni zajedno ...

Primjer židovskog pitanja (plastično) ukazuje na promašenost i štetnost titoizma. Nepovratno narušavanje međuljudskih odnosa posredstvom udbaško-titoističkih kadrova. (Onog tko se usudio Hrvatskoj spočitavati ustaško-fašistički karakter u protekloj godini dana treba osuditi i kazniti kao udbaško-titoistički kadar (potplaćen i u službi zla), a ne kao predstavnika židovske zajednice.) Židovska zajednica bespotrebno (nepružanjem otpora banditskim načelima (titoizma)) gubi i ono malo izgleda na boljitak (kao i svi mi, bez obzira na pripadnost).
Titoizam je zlo koje treba iskorijeniti (demokratizacijom).

Hrvatska je katolička (fašistička nije mogla, niti može biti), ustaška kad treba ... (ustaštvo je dio hrvatskog povijesnog identiteta). Protivnici ustaštva iz doba Kraljevine Jugoslavije stvorili su ustaše i u titovoj Jugoslaviji (koji se, opet, razlikuju, od pavelićevih). Odnos prema ustašama je odnos prema istini ...
Osporavanje povijesnom narodu pravo na državu (bez obzira na ime naroda) mora stvarati bunt.



Oznake: židovsko pitanje, kriza, materijalna neimaština, bezidejnost, društvena osnova, društvena nadgradnja, zastupanje, borba za pravo na vlast, teta?, demokratizacija, ustaštvo kroz povijest, odnos prema ustašama

18

petak

ožujak

2016

Saborski opančari



U (Državnom) Saboru RH zasjedaju parlamentarni zastupnici.
Bez obzira na način izbora i (neobvezujući) oblik zastupničkoga mandata (pogotovo jer je neobvezujući) zastupnici imaju obavezu u Saboru (parlamentu) djelovati kao zastupnici. Zastupati (nekoga ili nešto) obvezuje suvislo obrazlagati stavove, gramatički i logički jasno izlagati misli koje koriste državi ili određenoj (društvenoj) skupini.
...

Primjer Milanovića (bivšeg premijera), koji je u saborskoj raspravi o proračunu iznio niz (vlastitih/ ili ruskih) gledišta o instituciji kreditnog rejtinga zapanjuje.
U (Državnom) Saboru (Državni sabor RH) postoji "zastupnik" koji (ne zastupa nikoga poznatog, pretpostavka je kako zastupa ruske tajne službe) svoje stavove o agencijama za kreditni rejting omalovažava tvrdnjom kako njihove procjene "ionako" ništa ne znače ... (jer su kamate u Italiji ionako male unatoč lošim procjenama kreditnoga rejtinga ...).

Personalizacija (osobina krkana sa obronaka "partizanske" Zelengore) parlamentarnog života (isključujući zastupanje) svodi nas na državu s malim izgledima prosperirati u demokraciji.

Agencije za kreditni rejting procjenjuju rizike kreditnoga ulaganja, i posredno određuju kamatnu stopu (koja nije posljedica samo kreditnoga rizika ...).
Zastupnik koji dobije prigodu zastupati u zakonodavnom tijelu nečije interese ne "lupeta" gluposti. Dobro odmjeri kako će predočiti interese koje zastupa i vodi računa o vlastitom biračkom tijelu.
Milanović laže, lupeta, ne zastupa, narcisoidno iritira (jer ionako budale nitko ne primjećuje, a kad ih i primijeti nastupi nasilje). Iz tog proizlazi kako nema biračko tijelo, interesnu skupinu koju bi zastupao. Ali podjednako proizlazi i otužna činjenica na koje je grane spao Sabor (parlament), poslije stoljeća okupacijskih saborovanja (Khuen-Héderváry-a, Nazora, Bakarića, i sl). Narod kojem takvi zauzimaju značajna mjesta nema budućnost.

Sukob Milanovića s (HDZ-ovcem) Bačićem, ima svoju veselu stranu. Milanović optuži Bačića za skupocjene poklone (sat) koje je primio od direktora državne firme (napominjući kako u njegovoj vladavini nije bilo krađa), Bačić spomene kredit za mlade (koje je Milanović iskoristio iako je premašio godine starosti). Milanović (u svojoj tuposti) odgovori kako su neki državni dužnosnici dobivali kredite (kod HBOR-a, državne banke) po 2% kamata a on vraća kredit po 6%. Zaboravio je reći kako je varajući dobio kredit po 4% manjoj kamati što bi na iznos kredita od milijun kuna na rok od 25 godina iznosilo 100% (čitaj: cijelih 1 milijun kuna). Bačić je dobio poklon od maksimalno 30 000 kuna. Nakon toga je nastao pljesak Milanovića i njegovi opančara u saborskim klupama.

S ludima se nije šaliti (oni se vesele jedino kad nešto zabrljaju).


Oznake: parlament, zastupnici, zastupanje, neobvezujući mandat, bivši premijer, razina zastupanja, personalizacija, agencije za kreditini rejting, kamatna stopa, procjena kreditnoga rizika, povlašteni kredit (za mlade)