AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 31.07.2025.

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA MISLI DA TREBA IZVOZITI ELEKTRONIČKI OTPAD

BANALNA I NEINTELIGENTNA IDEJA

Građani nemaju kamo sa starom elektronikom, jer komunalna poduzeća u Hrvatskoj sve češće obavještavaju građane da ne dovoze elektronički otpad u reciklažna dvorišta, piše Mirovina.hr 30. srpnja.
Tvrtka s koncesijom za prikupljanje, naime, odustala je od suradnje s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zbog preniskih naknada. Riječ je o tvrtki „Spectra media“ koja je do kraja prošle godine, uz pomoć svoje mreže sakupljača elektroničkog otpada, dovozila odbačene uređaje na preradu u svoja postrojenja. Zapelo je i s povratom ambalaže. Građani mjesecima upozoravaju da, unatoč plaćenoj povratnoj naknadi, boce ne mogu vratiti u trgovine.

PRENISKA NAKNADA
Mirovina. hr piše dalje da nakon što je Fond objavio novi cjenik za ovu godinu, vodstvo tvrtke odlučilo se povući iz posla jer im naknade više nisu osiguravale normalno poslovanje. Zbog otkaznog roka, prikupljanjem elektroničkog i električnog (EE) otpada bavili su se još početkom ove godine, potvrđeno je Hini.
Tvrtka je obrađivala otpad poput televizora, monitora, laptopa, mobilnih telefon, printera i ostalog. Ugovor s Fondom raskinuli su u veljači. Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je javni poziv za obavljanje poslova obrade otpadne elektroničke opreme te dodijelilo dva ovlaštenja za obradu elektroničkog otpada. Fond je pokrenuo potrebnu proceduru radi sklapanja ugovora. U tijeku je i Javni poziv za osiguravanje sakupljačke mreže i obrade otpadne električne i elektroničke opreme za kategorije otpada za koje nije izdano ovlaštenje ili ne postoje dostatni kapaciteti za obradu te kategorije otpada.

PROSTORI PREPUNJENI, A NEMAJU KOLIČINU ?
Mnoga komunalna poduzeća diljem Hrvatske obavještavaju sugrađane da više ne dovoze elektronički i električni otpad na reciklažna dvorišta, jer su prostorije namijenjene za odlaganje elektronike potpuno popunjene. Ipak Križevačka tvrtka „ Friš „zadovoljila je uvjete Fonda i postala novi sakupljač i uporabitelj dijela EE otpada. Trenutačno su u procesu stvaranja mreže sakupljača otpada, pa iako imaju ovlaštenje, u dozvoli nemaju navedenu količinu dovoljnu za pokrivanje cijele Hrvatske. Zato je Fond raspisao natječaj koji istječe 17. kolovoza, a odnosi se na izvoz preostalog dijela koji se ne može uporabiti u Hrvatskoj. Tek nakon dobivanja dozvola za izvoz, Friš može uspostaviti funkcionalnu mrežu prikupljanja otpada.
Na pitanje gdje će se izvoziti višak nefunkcionalne elektronike, u Kinu ili neku drugu azijsku zemlju koja će znati iskoristiti odbačene dijelove, odgovoreno je da tvrtka traži partnera u EU, a najpoželjnije su zemlje što bliže Hrvatskoj, zbog manjih troškova transporta. Bijelu tehniku, kao i do sada, zbrinjavat će i uporabljati tvrtka Cezar iz Zagreba. (Mirovina.hr, mzz)

srijeda, 30.07.2025.

DONALD TUSK O DESTABILIZACIJI POLJSKE

UTJECAJ RUSIJE

„Priveli smo 32 osobe osumnjičene za saradnju s ruskim službama, koje su im naredile da počine sabotaže ili napade", rekao je premijer Poljske Donald Tusk na sjednici vlade u Varšavi. Varšava vjeruje da je Poljska postala meta ruske sabotaže u "hibridnom ratu" koji Moskva vodi kako bi destabilizirala zemlje koje podržavaju Ukrajinu u ratu s Rusijom. To uključuje protjerivanje migranata preko bjeloruske granice, podmetanje požara, sajber napade i kampanje dezinformacija na društvenim mrežama, piše Anadolija.

Oficir ukrajinske vojske pozvao je 29. srpnja Poljsku i EU da pripreme trupe i civile za potencijalnu rusku agresiju, rekavši da je hibridni rat "već počeo". Poljske, američke i njemačke obavještajne službe upozorile su da bi Rusija i Kina mogle biti spremne za "agresivnu akciju" do 2027. godine. U ponedjeljak je Poljska podigla avione i stavila svoje sisteme protuzračne odbrane u stanje pripravnosti nakon što je Rusija pokrenula masovni zračni napad na Ukrajinu, a prema vojnim dužnosnicima.
Glanogovornik koordinatora specijalnih službi Jacek Dobrzynski izjavio je 29. srpnja da je kolumbijski državljanin, koji je djelovao u ime ruske obavještajne službe, stajao iza dva podmetanja požara prošle godine. Osumnjičeni 27 godišnjak odgovoran je za incidente u svibnju u Varšavi i Radomu, prema Dobrzynskom.
Agencija za unutrašnju sigurnost (ABW) objavila je da je Kolumbijac optužen za djelovanje u ime strane obavještajne agencije. Dobrzynski je rekao da je muškarac osuđen na osam godina zatvora zbog terorističkih djela u Češkoj i da bi se sada mogao suočiti s 10 godina zatvora u Poljskoj.
Premijer Tusk je rekao da su među osumnjičenima koji čekaju suđenje jedan Poljak, Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. "Ova lista nije iscrpljena", dodao je. Ključni operater ruskih saboterskih operacija uhapšen je u inostranstvu i doveden u Poljsku kao rezultat diplomatskih napora, istakao je. „Bili smo efikasni u poduzimanju mjera protiv počinilaca sabotaža i napada, ali je također vrijeme da izdamo pravo upozorenje svim službama“, rekao je Tusk, dodajući: „Danas nema sumnje da ruske aktivnosti utiču i na određene organizirane političke krugove.“
„Svatko tko destabilizira poljsku državu direktno ili indirektno pomaže ruskim službama, tako da ćemo djelovati nemilosrdno“, rekao je poljski premijer Donald Tusk. ( Agencija Analodija, mzz)

utorak, 29.07.2025.

PRIPREMA SE MIMOHOD I MIMOPLOV OBRAMBENIH SNAGA HRVATSKE

OPREMLJENOST I VJEŠTINE ORUŽANIH SNAGA HRVATSKE

Priprema se mimohod Hrvatske vojske koji će se održati 31. srpnja na kopnu u Zagrebu Vukovarskom ulicom i mimoplov na moru koji će se održati istoga dana 31. srpnja 2025. na Jadranu, južno od otoka Šolte. Pripreme teku u najboljem redu i prema planu ističe načelnik ureda zapovjednika Hrvatske ratne mornarice brigadir Branimir Gaćina-Bilin. U uvježbavanjima za mimoplov sudjeluje oko 200 pripadnika Hrvatske ratne mornarice.Plovni postroj Hrvatske ratne mornarice sastoji se od ukupno 13 brodova i to četiri raketne topovnjače “Kralj Petar Krešimir IV”, “Kralj Dmitar Zvonimir”, “Vukovar” i “Dubrovnik”, jednog desantnog broda minopolagača “Cetina”, četiri ophodna broda “Andrija Mohorovičić”, “Faust Vrančić”, “Omiš” i “Umag” te četiri brze gumene brodice “Modrulj”.
Sudjelovanjem u mimoplovu pripadnici Hrvatske ratne mornarice će dostojanstveno sudjelovati u obilježavanju 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, ” piše internet stranica Ministarstva obrane 23. srpnja.

OPREMLJENOST I VJEŠTINE OS HRVATSKE

Na kopnu kao da je zavladala mala euforija radi pripremanja Hrvatske vojske za mimohod „Snaga, opremljenost, znanje i vještine koje naše Oružane snage imaju jamče nam da se više nikada neće dogoditi ono što se dogodilo devedesetih godina“ poručio je ministar obrane Ivan Anušić iz vojne baze 28. srpnja u kojoj se odvijaju posljednja uvježbavanja za svečani vojni mimohod 31. srpnja . Načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid pozvao je građane da dođu na mimohod, baš kao što je poziv uputio i premijer Andrej Plenković još 24. srpnja rekavši da građani dolaskom na vojni mimohod podrže Oružane snage i budu dio povijesnog događaja koji simbolizira snagu Hrvatske.
"Spremni smo za 31. srpnja kada ćemo pokazati sposobnosti, vještine i opremljenost naših Oružanih snaga. Mimohode nemamo svake već svakih 10 godina i zato mi je baš drago da me dopalo da budem ministar obrane koji je na neki način zadužen za organizaciju cijelog ovog događaja", rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić nakon što je odgledao jednu od proba uvježbanosti pješačkih postrojbi u vojnoj bazi na Plesu koje su u punom jeku tri dana uoči mimohoda. „Zadovoljan sam zato što ova snaga, opremljenost, znanje i vještine koje naše Oružane snage imaju jamče da nam se više nikada neće dogoditi ono što se dogodilo devedesetih godina", naglasio je ministar Anušić.
Pješačke postrojbe HV-a, MUP-a, pravosudne policije, Civilne zaštite i Hrvatske vatrogasne zajednice, motorizirani i mehanizirani postroji s više od 500 borbenih i neborbenih vozila, na mimohodu u Zagrebu povodom 30. obljetnice VRO Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja sudjelovat će preko 3400 pripadnika.

Ministar obrane Anušć je najavio nešto što do sad nije viđeno, a to su FPV dronovi i to domaće proizvodnje. "Naš proizvod, naše znanje, naša tehnologija. Mi kao Hrvatska se stavljamo na raspolaganje našim saveznicima unutar NATO-a i EU da preuzmemo vodeću ulogu u proizvodnji malih borbenih dronova. Oni nisu nešto posebno atraktivni jer nisu veliki i bučni, ali su puno učinkovitiji nego što izgledaju", rekao je .

Za sada je potvrđeno sudjelovanje 50-ak pripadnika iz devet stranih država. "Od susjeda će biti Mađari, Slovenija, Crna Gora. Neke se države odlučuju sudjelovati u mimohodu savezničkih zemalja u NATO-u, a neke ne. Prije 10 godina nije ni bilo stranih vojnika", komentirao je ministar Anušić.

HRVATSKA ZASTAVA OD 25 METARA

"U mimohodu, 31. srpnja, biti će i simbol Hrvatske, Hrvatska zastava duga 25 metara, istu onakvu kakva se prije 30 godina zavijorila na kninskoj tvrđavi. Vukovarskom ulicom pronosit će je hrvatski branitelji, pripadnici gardijskih brigada, specijalne i temeljne policije, pričuvnih domovinskih pukovnija, članovi obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, branitelji koji su prošli torture srpskih koncentracijskih logora", rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved 24. srpnja

Donijeti će zastavu ispred spomenika prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, držat će zastavu u vrijeme intoniranja hrvatske himne i potom će je simbolično predati kadetima Hrvatske vojske i policije, kao znak usmjeravanja obveze i odgovornosti mladih generacija kadeta koji preuzimaju ulogu vođenja hrvatske vojske i policije te za izgradnju novih sposobnosti", naglasio je ministar Medved

Na svečanoj bini također će biti 60 ratnih zapovjednika koji su obnašali najviše zapovjedne dužnosti u vrijeme "Oluje" 1995., a pored njih 2.000 hrvatskih branitelja, obitelji poginulih u "Oluji", obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalidi bit će smješteni na tribine pored Vip lože, naveo je ministar Medved te dodao da ga raduje velik interes branitelja da dođu najavivši da će im Ministarstvo hrvatskih branitelja osigurati prijevoz i smještaj.
( Izvor, Vlada RH ,ministarstvo obrane, m zouhar zec )

ponedjeljak, 28.07.2025.

VON DER LEYEN I TRUMP U ŠKOTSKOJ

CARINE ZA EU OD 15 POSTO

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump su 27. srpnja postigli dogovor o carinama tijekom sastanka u Turnberryju u Škotskoj. "Uspjeli smo", rekla je von der Leyen.
Prema Bijeloj kući, EU će pristati na kupnju energije od SAD-a u vrijednosti od 750 milijardi dolara i povećati svoja trenutna ulaganja u vojnu opremu i trgovinu bez carina za 600 milijardi dolara. Carine na sve ostale proizvode, uključujući automobile, iznosit će 15 posto, piše Agenzia Nova 27. srpnja navečer.

TRUMP JE TEŽAK PREGOVARAČ
„Bez danas postignutog sporazuma između EU-a i Sjedinjenih Država o carinama, ne smijemo zaboraviti da bismo 1. kolovoza imali carinu od 30 posto, a sada bi je bilo puno teže smanjiti na 15 posto“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
„Carina od 15 posto je svakako izazov za neke, ali ne smijemo zaboraviti da nam to omogućuje pristup američkom tržištu i da intenzivno diverzificiramo svoje poslovanje u druge regije svijeta, čime otvaramo nova potencijalna tržišta“, rekla je.
„Put do postizanja dogovora bio je mukotrpan, ali u konačnici, s obzirom na to da smo bili uspješni, sve je pozitivno i zadovoljavajuće“, nastavila je von der Leyen. „Bilo je vrlo teško jer smo pregovore započeli daleko jedan od drugoga. Dakle, s pravom ste vidjeli napetost na početku. Stoga smo morali naporno raditi kako bismo postigli zajednički stav, i to do samog kraja. Kao i uvijek u pregovorima, nikad ne znate hoćemo li pronaći točku slijetanja, zonu slijetanja ili ćemo se srušiti“, objasnila je.
„Trump je težak pregovarač, ali je i osoba koja sklapa poslove“, rekla je von der Leyen, zahvaljujući američkom predsjedniku na „njegovoj osobnoj predanosti i vodstvu u postizanju ovog napretka. Želim zahvaliti povjereniku Marosu Šefčoviču i njegovom timu na neumornom radu i vještom vodstvu. Oni su obavili većinu teškog posla. I želim zahvaliti našim državama članicama na njihovom povjerenju i predanosti. Naše jedinstvo je naša snaga kod kuće i u inozemstvu. Nastavit ćemo naporno raditi za dobrobit svih Europljana“, izjavila je predsjednica.

PRISTUP NAJVEĆEM IZVOZNOM TRŽIŠTU
„Osiguravamo trenutno ublažavanje carina. To će imati jasan utjecaj na profit naših tvrtki. Ovim sporazumom osiguravamo i pristup našem najvećem izvoznom tržištu. Istodobno ćemo osigurati bolji pristup američkim proizvodima našem tržištu. To će koristiti europskim potrošačima i učiniti naše tvrtke konkurentnijima“, rekla je von der Leyen.

PREVIŠE RUSKOG PLINA U EU
EU i Sjedinjene Države dogovorile su nultu carinu za niz strateških proizvoda. „To uključuje sve zrakoplove i njihove komponente, određene kemikalije, određene generičke proizvode, poluvodičku opremu, određene poljoprivredne proizvode, prirodne resurse i kritične sirovine. Nastavit ćemo raditi na dodavanju više proizvoda na ovaj popis“, rekao je predsjednik.
Što se tiče čelika i aluminija, Europska unija i Sjedinjene Države moraju se pozabaviti zajedničkim vanjskim izazovom globalnog prekapaciteta. „Surađivat ćemo kako bismo osigurali poštenu globalnu konkurenciju i smanjili prepreke među nama“, rekao je predsjednik Europske komisije. „Carine će se smanjiti i provest će se sustav kvota. Također ćemo povećati našu suradnju u području energetike. Kupnja američkih energenata diverzificirat će naše izvore opskrbe i doprinijeti energetskoj sigurnosti Europe. Ruski plin i naftu zamijenit ćemo značajnim kupnjama američke nafte, LNG-a i nuklearnih goriva. Američki čipovi pomoći će u pokretanju naših tvornica umjetne inteligencije, a Sjedinjene Države pomoći će u održavanju svoje tehnološke prednosti“, rekla je von der Leyen.
„Još uvijek previše ruskog ukapljenog prirodnog plina ulazi u Europsku uniju na mala vrata, kao i prirodnog plina i nafte koje više ne želimo“, rekla je von der Leyen. „Apsolutno se želimo riješiti ruskih fosilnih goriva. Stoga je poželjnije kupovati jeftiniji i bolji ukapljeni prirodni plin (LNG) od Sjedinjenih Država“, zaključila je predsjednica Europske komisije.
Tijekom proteklog mjeseca EU je završio pregovore s Mercosurom, Meksikom i Indonezijom. „Europa je pouzdan partner. I nastavit ćemo sklapati sporazume koji pomažu u očuvanju našeg prosperiteta“, rekla je je predsjednica Europske komisije.

O MIGRANTIMA ODLUČUJEMO MI, EUROPLJANI
Tijekom sastanka pokrenuta je tema migranata. „Na Europskoj je uniji da odluči tko i pod kojim okolnostima dolazi na tlo EU, a ne na krijumčarima i trgovcima ljudima“, rekla je von der Leyen. „Stoga smo intenzivno radili na pitanju regularnih migracija i od samog početka smo rekli da su migracije europski izazov koji zahtijeva europski odgovor“, rekla je von der Leyen. „Kao Europljani, ispunit ćemo svoje međunarodne obveze, kao što smo to činili u prošlosti i nastavit ćemo to činiti, kao što mi Europljani odlučujemo tko dolazi u Europsku uniju. To je načelo na kojem radimo“, rekla je von der Leyen (Agenzia Nova, mzz)

nedjelja, 27.07.2025.

HRVATSKA ZATRAŽILA SEDMU ISPLATU SREDSTAVA IZ EU

IZ MEHANIZMA ZA OPORAVAK I OTPORNOST 1,07 MILIJARDI

Hrvatska je 25. srpnja podnijela Europskoj komisiji sedmi zahtjev za plaćanja u iznosu od 1,07 milijardi eura, jasnije: milijardu i 70 milijuna eura. Sredstva su to iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koja imaju temelj u 53 ispunjena reformska i investicijska pokazatelja iz Plana oporavka i otpornosti.
Uz ministra financija Marka Primorca, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, događaju su prisustvovali službenici najužeg koordinacijskog tima za Nacionalni Plan oporavka i otpornosti i to i Doria Petričević Štefanac, ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za Europsku uniju i međunarodne financijske odnose, državni tajnik Stipe Župan, Zvonimir Savić posebni savjetnik predsjednika i zamjenica Glavne državne rizničarke Dubravka Flinta.
U okviru sedmog zahtjeva za plaćanje iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije neki od reformskih pokazatelja su:

- provedba prvog skupa mjera utvrđenih u petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje poduzetnika u iznosu od 207 milijuna eura

- pojednostavnjenje i uklanjanje 62 regulatorna zahtjeva za profesionalne usluge

- potporu projektima za komercijalizaciju inovacija

- dovršena nadogradnja 328,1 km nadzemnih vodova visokonaponske mreže i priključenje 1 500 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije na mrežu

- integracija pružatelja vodnih usluga

- smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje na 51 %

- obnova i nadogradnja dvokolosiječne željezničke pruge na dionici Zagreb Kustošija-Zagreb Zapadni kolodvor-Zagreb Glavni kolodvor u duljini od 3,4 km
- digitalizaciju 32 javne usluge u poljoprivredi

- integracija elektroničkih javnih usluga u novu mobilnu platformu

- donošenje novog Zakona o tržištu rada kojim se povećao iznos i trajanje naknada za nezaposlene, smanjili zahtjevi za radnike i digitalizirao postupak ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene na temelju provedenih analiza

- povećanje ukupnog mirovinskog prihoda i najniže mirovine

- digitalizacija dostupnosti informacija o naknadama iz sustava socijalne zaštite na nacionalnoj razini

- razvoj i donošenje Programa obrazovanja odraslih - zelene vještine u građevinskom sektoru za strane radnike iz trećih zemalja

Navedeno je potvrda snažnoj posvećenosti provedbi planiranih reformi i investicija te dobrog rada uspostavljenog sustava koordinacije i provedbe, na korist hrvatskim građanima i gospodarstvu.

Europska komisija će ocijenit ovaj zahtjev za plaćanjem, a zatim Gospodarskom i financijskom odboru Europske unije poslati preliminarnu ocjenu o ostvarenju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti potrebnih za ovu isplatu.

Navedenim se Mehanizmom za provedbu reformi i povezanih ulaganja državama članicama EU na raspolaganje stavljen je iznos od 672,5 milijardi eura. Bespovratna sredstava iznose 312,5 milijardi eura, a 360 milijardi eura su zajmovi, kroz koji Europska unija pozajmljuje sredstva uz povoljnije kamate od onih koje bi mogle dobiti mnoge države članice.
Prema Uredbi (EU) 2021/24 od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, svrha je osiguranje djelotvorne i znatne financijske potpore za ubrzavanje provedbe održivih reformi i povezanih javnih ulaganja u državama članicama Europske unije . ( Internet stranice Vlade RH, m.zouhar zec )

subota, 26.07.2025.

50 GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA EUROPSKE UNIJE I KINE

KLJUČNO JE URAVNOTEŽITI BILATERALNE ODNOSE

Povodom 50 godina diplomatskih odnosa između Europske Unije i Narodne Republike Kine predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, prisustvovali su summitu EU-Kina. Sastali su se s kineskim predsjednikom, Xi Jinpingom, i premijerom Li Qiangom. Tom je prilikom predsjednica von der Leyen inzistirala na spremnosti EU-a da surađuje s Kinom na uravnoteženijem trgovinskom odnosu, ističući da je trenutna situacija dosegla prekretnicu. U toj prilici, prenosi priopćenje Europske komisije 25. srpnja, predesjednica EU je rekla „Kako se naša suradnja produbljivala, tako su se produbljivale i neravnoteže. Došli smo do prekretnice. Ponovno uravnoteženje naših bilateralnih odnosa ključno je. Jer da bi bili održivi, odnosi moraju biti obostrano korisni. Da bi se to postiglo, ključno je da Kina i Europa priznaju svoje zabrinutosti i predlože stvarna rješenja.“

Europa i Kina dvije su najveće svjetske ekonomske i trgovinske sile, a što se tiče ukupne trgovine, EU je najveći trgovinski partner Kine, dok je Kina treći trgovinski partner Europske unije.

Predsjednica von der Leyen predložila je napredak u suradnji na sastanku premijerom Li Qiangom, rekavši: „Rebalansiranje je nužno i ujedno je u interesu jačeg odnosa među nama. Što treba učiniti kako bi se postiglo rebalansiranje: Povećati pristup tržištu za europske tvrtke u Kini, ograničiti vanjski utjecaj prekapacitiranosti, smanjiti kontrole izvoza važni su koraci naprijed. (...) Ali naša je preferencija uvijek, kao što to činimo i danas, voditi dijalog i pronaći dobra, dogovorena rješenja.“

Predsjednica Von der Leyen je na konferenciji za novinare istaknula da se raspravljalo o tri stavke na sastanka na vrhu s Kinom . Što se tiče reciprociteta, EU i Kina složili su se raditi na konkretnim rješenjima. Što se tiče pitanja prekapacitiranosti u kineskom gospodarstvu, predsjednica von der Leyen podijelila je da je kinesko vodstvo pokazalo spremnost više podržati potrošnju nego proizvodnju. Konačno, u vezi s kontrolom izvoza rijetkih zemalja i permanentnih magneta iz Kine, EU je priznala napore Kine u ubrzanom postupku izdavanja dozvola za kritične sirovine, a obje strane su se složile oko unaprijeđenog mehanizma opskrbnog lanca – novog mehanizma koji omogućuje trenutnu provjeru u slučaju uskih grla.
Predsjednica Europske komisije pohvalila je izvrsnu suradnju između EU-a i Kine u području klime. Dvije strane su se složile oko zajedničke izjave za medije o daljnjim koracima nakon 10. obljetnice donošenja Pariškog sporazuma. Složile su se pokazati vodstvo u pokretanju globalne pravedne tranzicije u kontekstu održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva.

Predsjednica von der Leyen je zaključila : „Iz ovog sastanka na vrhu shvaćam da možemo puno toga učiniti zajedno. Unatoč našim razlikama – a imamo razlike – možemo pronaći pragmatična rješenja. Europa će uvijek braniti svoje interese, kao što bi to učinila Kina. Spremni smo poboljšati bilateralnu suradnju i izgraditi uravnoteženiji i stabilniji odnos. Sljedećih 50 godina odnosa EU-a i Kine bit će oblikovano izborima koje donosimo danas.“ (Priopćenje Europske komisije,mzz )

petak, 25.07.2025.

GRCI I IZRAELCI PROTESTIRALI PROTIV RATA U POJASU GAZE

TRAŽE PREKID RATA I POVERATAK TALACA

Stotine Grka okupilo se u 24. srpnja navečer na protestu u centru Atene pozivajući na trenutni prekid izraelskog genocida u Gazi, piše Anadolija rano ujutro 25. srpnja. Skup na centralnom atenskom trgu Sytagma organizirala je Alijansa “Stop the War“, a prisustvovale su mu stotine ljudi iz grupa za ljudska prava, propalestinskih organizacija i brojnih ljevičarskih političkih stranaka.
Okupljeni, su mahali palestinskim zastavama i transparentima solidarnosti s Palestinom, aplaudirali su radi rastućeg grčkog i međunarodnog protivljenja izraelskom genocidu nad Palestincima u Gazi. "Pobjeda za Palestinu", "Od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna", "Od Aleksandrupolisa do Krita, ubice planete, van Grčke" i "Solidarnost u borbi naroda, dolje sa cionističkom državom", bili su među mnogim sloganima koje su uzvikivali okupljeni.
Yannis Adrianos, jedan od demonstranata, rekao je za agenciju Anadoliju da žele da grčka vlada prekine veze s izraelskom vladom. “Umjesto toga, trebali bi pomagati u pronalaženju načina da se Gazi obezbijedi voda i hrana i okonča genocid“, rekao je.
Drugi demonstrant, Hristos Stavrakakis, rekao je da pozivaju za trenutni prekid genocida u Gazi. “Također smo ovdje da skrenemo pažnju na smrt nevinih civila, uključujući bebe, kao rezultat izraelske blokade“, rekao je.
Prema podacima palestinskog Ministarstva zdravstva, od početka rata je ubijeno preko 1.083 ljudi, a ranjeno više od 7.275 dok su pokušavali da dođu do hrane na mjestima za distribuciju pomoći.
Izrael je od listopada 2023. u Pojasu Gaze ubio više od 59.500 Palestinaca, većinom žena i djece. Vojna kampanja je devastirala enklavu, urušila zdravstveni sistem i dovela do ozbiljne nestašice hrane.

U studenom 2024. Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.

PROTESTIRALI I IZRAELCI U TEL AVIVU

Istovremeno kada i Grci u Grčkoj, Izraelci su protestirali u Tel Avivu, tražeći prekid vatre u Pojasu Gaze i povratak talaca u Izrael, čiji povratak premijer Netanjahu još uvijek nije omogučio. Hiljade demonstranata okupile su se u 24. srpnja navečer na Trgu Habima u Tel Avivu u Izraelu , zahtijevajući hitan prekid vatre u Pojasu Gaze i povratak izraelskih talaca, piše Anadolija u izvještaju iz Izraela rano ujutro 25. srpnja.
Okupljeni, od kojih su mnogi nosili izraelske zastave, poslali su jasnu poruku vlastima, pozivajući Vladu da postigne dogovor o prekidu sukoba i osigura siguran povratak svih talaca koji se trenutno nalaze u zarobljeništvu u Pojasu Gaze.
Protest je održan u jeku sve veće zabrinutosti javnosti zbog humanitarne situacije u Palestini i sigurnosti talaca u blokiranoj Gazi, a okupljeni su svojim prisustvom izrazili solidarnost s porodicama zarobljenih i nezadovoljstvo dosadašnjim naporima vlade premijera Benjamina Netanjahua.
Demonstracije su održane uz snažnu prisutnost policije i medija koji su dronovima zabilježili trenutke masovnog okupljanja.
Tel Aviv procjenjuje da je u Gazi ostalo 50 talaca, od kojih je oko polovina još uvijek živa. Više od 10.800 Palestinaca nalazi se u izraelskim zatvorima, izloženi su mučenju, izgladnjivanju i medicinskom zanemarivanju, što je rezultiralo mnogim smrtnim slučajevima, prema izvještajima palestinskih i izraelskih organizacija za ljudska prava i medija.
Izrael je od oktobra 2023. u Gazi ubio više od 59.500 Palestinaca, većinom žena i djece. Vojna kampanja je devastirala enklavu, urušila zdravstveni sistem i dovela do ozbiljne nestašice hrane.( Agencija Anadolija, mzz )

POLJOPRIVREDA U ITALIJI

ZAKONOM O COLTIVAITALIJI SMANJITI ĆE OVISNOST O STRANIM PROIZVOĐAČIMA

„Danas Vlada dodaje još jednu ciglu svojoj strategiji“ za poljoprivredu, „i to čini mjerom koju smo nazvali Coltivaitalia. Ulažemo dodatnih milijardu eura kako bismo podržali stratešku domaću proizvodnju, čime smanjujemo našu ovisnost o inozemstvu, poboljšavamo pristup kreditima za nova poduzeća i olakšavamo poduzetništvo mladih, uključujući i rekultivaciju više od 8 hektara napuštenog ili neaktivnog zemljišta“
To je izjavila premijerka Giorgia Meloni, govoreći o zakonu za potporu poljoprivrednom sektoru, tijekom konferencije za novinare nakon sastanka Vijeća ministara.

„Naš rad ovdje ne staje jer će vlada nastaviti braniti, posebno u Europi, potrebe naših poljoprivrednika i proizvođača, s istim duhom i upornošću s kojom stoji uz sve one koji svaki dan zasuču rukave i doprinose tome da ova nacija ponovno postane velika“, zaključila je premijerka Italije, informacija je Agencije Nove 24. svibnja.(mzz)

četvrtak, 24.07.2025.

MAĐARSKA PREKRŠILA OBVEZU PREMA RIMSKOM STATUTU

NIJE UHITILA NETANJAHUA U VRIJEME NJEGOVA POSJETA

Međunarodni kazneni sud (ICC) 24. srpnja je presudio da Mađarska nije ispunila svoje međunarodne obaveze prema Rimskom statutu time što nije izvršila zahtjev suda za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua tokom njegova posjeta Budimpešti od 3. do 6. travnja 2025. godine.“Mađarska nije ispunila svoje međunarodne obaveze prema Statutu, nije izvršila zahtjev suda za privremeno hapšenje Netanyahua dok je bio prisutan na mađarskoj teritoriji“, priopćilo je Predraspravno vijeće ICC-a, piše agencija Anadolija 24. srpnja.
Suci su naveli da se predmet upućuje Skupštini država članica (ASP), upravnom tijelu Suda, kako bi se poduzele odgovarajuće mjere za osiguranje usklađenosti.
Netanyahuovu posjetu, koja je uslijedila nakon što je ICC izdao nalog za hapšenje protiv njega u studenom 2024. godine, sud je opisao kao potpuno očekivanu.

“Netanyahu je posjetio Mađarsku na poziv mađarske vlade. Njegova posjeta stoga nije bila iznenađenje“, napomenulo je Vijeće.
Usprkos ponovljenim kontaktima Sekretarijata ICC-a od 21. ožujka 2025. godine, uključujući ponude za sastanak i pružanje smjernica, Mađarska je odbila konsultacije sa sudom.
Kada je Netanyahu stigao, ICC je 3. travnja izdao formalni zahtjev za privremeno hapšenje, ali mađarske vlasti nisu poduzele nikakve mjere, navodi se u priopćenju.
U svom odgovoru, Mađarska je tvrdila da njeni domaći zakoni ne dozvoljavaju takvo hapšenje i da je Netanyahu zaštićen državnim imunitetom jer Izrael nije stranka Rimskog statuta.
“Odsustvo ili neadekvatnost implementacije domaćeg zakonodavstva ne može opravdati nepoštivanje obaveza država stranaka prema Statutu“, priopćili su suci .

Sud je također naglasio da Mađarska ostaje punopravna članica dok njeno najavljeno povlačenje iz Rimskog statuta ne stupi na snagu 2. srpnja 2026. godine. (Naime Mađarska se neposredno prije dolaska Netanjahua na njen teritorij povukla iz Rimskog statuta op.a)
“Mađarska nije uložila nikakav napor da obavijesti sud o navodnom sukobu obaveza kada je primila zahtjev“, dodaje se u odluci. (Anadolija , mzz)

srijeda, 23.07.2025.

SAJAM OBRAMBENE INDUSTRIJE U ISTANBULU

400 MEĐUNARODNIH OBRAMBENIH TVRTKI

Međunarodni sajam obrambene industrije 2025. (IDEF) u Istanbulu okupio je brojne globalne tvrke i organizacije obrambene industrije i tehnologije iz Kine, Južne Afrike, Azerbejdžana, Katara, Saudijske Arabije, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja. Šestodnevni događaj IDEF 2025 održava se 17. put i prisustvuje mu više od 400 stranih obrambenih i tehnoloških kompanija iz 44 zemlje. Globalne firme iz Saudijske Arabije, Azerbejdžana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kine, Južne Afrike i Pakistana predstavljaju svoje obrambene, zrakoplovne i svemirske proizvode u svojim nacionalnim paviljonima na događaju.
Giganti obrambene i zrakoplovne industrije poput BAE Systemsa, Rolls-Roycea, Lockheed Martina i Airbusa također sudjeluju na događaju sa svojim proizvodima, piše Anadolija 23. srpnja.

Osim stranih firmi, tu su i turski obrambeni giganti Baykar, Turkish Aerospace Industries (TAI), Aselsan, Havelsan, Roketsan, FNSS, Otokar, MKE i mnoge druge firme.
Glavni borbeni tenkovi, oklopna borbena vozila, sistemi za elektronsko ratovanje, taktičke balističke rakete, rakete za protuzračnu obranu, rakete i vođene rakete, te bespilotna kopnena vozila izloženi su u jednom od odjela.
Platforme s fiksnim krilima, tehnologije za elektronsko ratovanje, sistemi protuzračne odbrane, sateliti, bespilotne letjelice i avionski motori su primjeri zračnih vozila koji se predstavljaju na sajmu.
Borbeni i pomoćni brodovi, platforme s fiksnim i rotacijskim krilima, bespilotna površinska i podvodna vozila, te sistemi za komandovanje, kontrolu i komunikaciju dio su segmenta pomorskih vozila sajma. Posjetioci će imati priliku istražiti i logističke i sigurnosne tehnologije.

Sajam obrane održava se istovremeno u Istanbulskom sajamskom centru, na aerodromu “Ataturk“, u hotelu Wow i marini Atakoy.
Događaj organizira KFA Fairs uz podršku Sekretarijata obrambene industrije Turske (SSB) i Fondacije Oružanih snaga Turske, a agencija Anadolija ima ulogu globalnog komunikacijskog partnera.
Ovogodišnji događaj uključuje ministre, načelnike generalštabova, komandante i visoke predstavnike iz 103 zemlje, sa štandovima iz 44 zemlje. Događaj ugošćuje preko 900 domaćih i 400 međunarodnih obrambenih tvrtki.( Agencija Anadolija, mzz)

DEZINFORMACIJA S HRT-a

FUNKCIJA OSOBI KOJA JE VIŠE NEMA

Na Glavnoj izbornoj skupštini Matice hrvatske, održanoj 21. lipnja 2025. u Srednjoj školi Čakovec, koja je prva katolička škola u Međimurju, izabran je novi predsjednik najstarije kulturne institucije Matice hrvatske. To je dr. Damir Zorić (65) koji je diplomirao i doktorirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Akademik Miro Gavran (64) pisac drama i romanopisac, koji je najizvođeniji hrvatski dramski pisac, čija su djela prevedena na 40-ak jezika svijeta, time je prestao biti predsjednik Matice hrvatske, na čije je mjesto izabran 6. studenog 2021. godine. To su činjenice.

A te činjenice prikrila je HRT 4, 23. srpnja u popodnevnim satima kada je u emisiji “ Umjetnost s potpisom „ posvećena piscu drame i romanopiscu Miri Gavranu, gospodina Gavrana voditeljica emisije dr. Jasna Burić tijekom predstavljanja, tijekom razgovora, kao i na kraju emisije, navodila kao predsjednika Matice hrvatske. Tu funkciju kako što je objašnjeno, akademik Gavran više nema.

Po svemu sudeći emisija je snimljena prije 21. lipnja 2025. godine, što navodi na zaključak da je emisija reprizirana. A kada je emisija emitirana u reprizi bilo bi informacijski pošteno da tijekom emitiranja, u nekom od uglova tv ekrana bude navedeno da se emisija reprizira. Tada bi i propust netočne informacije, poput opisanog, imao manju težinu. A ozbiljan urednik, zauzet za gledatelje, stavio bi i dodatni pisani navod u kome bi kratko napisao da je emisija snimana prije izbora novog predsjednika Matice hrvatske 21. lipnja.

Naznaka da se emisija reprizira, poštena bi bila prema gledateljima koji su emisiju već gledali prije 23. srpnja. Prešućivanje repriziranja kod gledatelja potiče negativan stav prema televiziji. A još i kada se dogodi pogreška poput opisane, da se važna četverogodišnja funkcija predsjednika institucije kakava je Matica hrvatska navodi uz ime osobe koja tu funkciju više nema, uvredljivo je za gledatelje TV, kao i HTV koja ima funkciju informirati, a nikako dezinformirat i koja je tako velika informativna institucija da se takva pogreška nikada ne bi smjela dogoditi. Dezinformacija je zapravo manipulacija javnog mnijenja i utjecaj na gledatelje koji u kontekstu informiranja, kao i poučavanja, koju medij ima, ima samo negativan učinak.
M.Zouhar Zec

HRVATSKA PŠENICA

DO 180 EURA ZA TONU ČETVRTE KLASE

„ Pšenica se u Hrvatskoj u prosjeku otkupljuje po cijeni od 170 do 180 eura po toni za četvrtu klasu i uglavnom se izvozi u Italiju. Ratari nisu zadovoljni zaradom te upozoravaju kako su cijene iste kvalitete pšenice na europskim burzama dosegnule 200 eura po toni. Zbog toga je važno ulagati u kvalitetne sorte, jer će se za pšenicu više kvalitete ostvariti i veća cijena.
Dodatni doprinos tome dat će i izgradnja novih silosa i skladišnih kapaciteta, za što su osigurana 33 milijuna eura. Bit će namijenjeni malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, kako bi urod mogli držati uskladišten do povoljnijih tržišnih uvjeta“ rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir, objavio je HRT 22. srpnja

Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva rekao je 8. srpnja u emisiji HRT Studio 4, , kako je ove godine žetva pšenice rekordna, a radi se i do 10 tona po hektaru.“ Ovo je takozvana „pšenična godina”. Povoljno zimsko razdoblje je spriječilo nastanak bolesti, a isto tako, dosta oborina tijekom proljeća utjecalo je na prinose, ali i agrotehnika koju poljoprivrednici primjenjuju, naglasio je.
„ Cijena pšenice se rangira prema pravilniku koji definira proteinsku vrijednost, ali i postotak primjesa, odnosno hektolitarsku masu. Ove je godine hektolitar bio izuzetno dobar, preko 80, ali je sinteza proteina izostala u razdoblju pojačanih visokih temperatura i to svrstava pšenicu u niži cjenovni razred“ rekao je državni tajnik Tugomir Majdak.
Na pitanje kolika je cjenovna razlika između prve i četvrte kategorije pšenice, Majdak je rekao kako razlika ide od 4 do 5 posto. „ Mi uvozimo iz Austrije i Mađarske visoko proteinsku pšenicu, odnosno brašno, u nedostatku naše visoko kvalitetne pšenice“ rekao je. Državni tajnik je naglasio kako je država ove godine krenula sa sufinanciranjem certificiranog sjemena soje, a nastavit će sa sufinanciranjem ozimih žitarica, što će utjecati na kvalitetu kupovnog sjemena.
Pšenica žetve 2025. zasijana je bila na 146 tisuća hektara, odnosno 4,3 posto ili šest tisuća hektara više nego 2024. godini, objavio je Državni zavod za statistiku . (HRT, mzz)

utorak, 22.07.2025.

PLENKOVIĆ POZVAO NA RAZUMNU POLITIKU CIJENA U TURIZMU

MORA SE POKAZATI OSJEĆAJ ZA CJENOVNU KONKURENTNOST

"Oko 50 posto turista u zadnji trenutak se odlučuju za destinaciju i to na temelju cjenovnog kriterija", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković na otoku Hvaru u gradu Hvaru na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma, 22. srpnja. Rekao je da je to jasna poruka svima u turizmu da vode računa o razumnoj politici cijena, kako bio one bile privlačne i priuštive za turiste koji dolaze u Hrvatsku.

Plenković je dodao da se mora pokazati osjećaj za cjenovnu konkurentnost u odnosu na Hrvatskoj bliska tržišta na Mediteranu. Naglasio je i da se mora povećati udio hotelskih kapaciteta u turizmu.
"Sada je taj postotak udjela niži u odnosu na druge zemlje Mediterana. U godinama koje dolaze morat ćemo voditi računa o investicijama koje će podići kvalitetu našeg turizma", poručio je Plenković.
Očekuje se, naveo je hrvatski premijer, da će ovogodišnja turistička sezona biti na razini rekordne prošlogodišnje sezone, možda i nešto bolja.
(Agencija Anadolija, mzz)

ponedjeljak, 21.07.2025.

PALESTINCI UMIRU OD GLADI U POJASU GAZE

PAPA LAV XIV RAZGOVARAO S PALESTINSKIM PREDSJEDNIKOM ABBASOM

Najmanje 95 civila ubijeno je u posljednja 24 sata od vatre izraelske vojske dok su čekali isporuku pomoći na američkim distributivnim mjestima u Pojasu Gaze, priopćilo je 21. srpnja Ministarstvo zdravstva Gaze, piše agencija Anadolija.
“Glad je također ubila 19 ljudi u posljednja 24 sata zbog potpune izraelske blokade“, rekao je za Anadoliju generalni direktor Ministarstva, Muneer Alboursh.
Izrael je od 2. marta zatvorio sve prijelaze s Gazom, efektivno prekidajući pristup humanitarnoj pomoći i ubrzavajući širenje gladi.
Izrael je od oktobra 2023. godine u Pojasu Gaze ubio više od 59.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Vojno razaranje je devastiralo enklavu, urušila zdravstveni sistem i dovela do katastrofalne nestašice hrane.

RAZGOVORALI PAPA I PALESTINSKI PREDSJEDNIK

Istoga dana 21. srpnja Papa Lav XIV razgovarao je telefonom s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom o aktuelnom sukobu u Gazi i eskalaciji nasilja na Zapadnoj obali. Dvojica lidera su obilježila diplomatski jubilej između Svete stolice i Države Palestine. Papa je „podsjetio na desetu godišnjicu Potpunog sporazuma između Svete stolice i Države Palestine, potpisanog 26. lipnja 2015. godine, koji je stupio na snagu 2. siječnja 2016.“ objavljeno je iz Ureda za medije Svete stolice, piše agencija Anadolija 21. srpnja
„Sveti otac je ponovio svoj apel da se u potpunosti poštuje međunarodno humanitarno pravo, posebno naglašavajući obavezu zaštite civila i svetih mjesta, zabranu neselektivne upotrebe sile i prisilnog raseljavanja stanovništva“, navodi se u priopćenju.
U jeku onoga što je Vatikan opisao kao „tragičnu humanitarnu situaciju“, „naglašena je hitna potreba da se pruži pomoć najranjivijima u sukobu i omogući adekvatan pristup humanitarnoj pomoći“, stoji u priopćenju. Izvor: Agencija Anadolija, mzz

21.07.2025. u 23:04 • 0 Komentara • Print • # • ^

MATICA HRVATSKA U SLATINI

KNJIŽNICA ĆE DOBITI IME VIKTORA ŽMEGAČA

Matica hrvatska najstarija je kulturna institucija u Hrvatskoj. Utemeljena je 10. veljače 1842. godine radi promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva, javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Matica je među najvećim nakladnicima knjiga i časopisa u Hrvatskoj.
U članstvu sam Matice hrvatske posljednjih devet godina. Povremeno o događanjima u Matici u Zagrebu i njenim ograncima, kojih je u Hrvatskoj stotinjak, prenesem poneku informaciju. (m zouhar zec)

„Gradska knjižnica i čitaonica Slatina u gradu Slatini u slavonskom dijelu Podravine, u Virovitičko-podravskoj županiji, koji ima oko 9 000 stanovnika uskoro će promijeniti naziv i postat će Gradska knjižnica Viktora Žmegača Slatina, piše Matica Hrvatska u svojim vijestima od 11. srpnja. Odluku o tome jednoglasno je donijelo Gradsko vijeće Slatine na sjednici održanoj 4. srpnja na temelju inicijative Ogranka Matice hrvatske u Slatini i ravnateljice ustanove Sanje Pajnić te pisanog pristanka Žmegačevih nasljednika Aleksandre Žmegač Horvat i Andreja Žmegača.


U skladu sa Zakonom o ustanovama, Grad Slatina kao osnivač Knjižnice zatražit će prethodnu ocjenu suglasnosti donesene odluke sa zakonom od Ministarstva kulture i medija RH kao nadležnog ministarstva, a potom će izmjenom Statuta ustanove i službeno biti promijenjeno ime slatinske Knjižnice.
O potrebi odavanja počasti Viktoru Žmegaču, koga je Dino Staničić u Telegramu 2022. nazvao dječakom iz Slatine koji je „vođen neobično snažnim intelektom i urođenom znatiželjom, postao ponajveći hrvatski autor i humanistički znanstvenik u recentnijem razdoblju“, u Slatini se razgovara još iz vremena prije njegova proglašenja počasnim građaninom 2017. godine. U dopisu Gradskom vijeću uime Predsjedništva Ogranka MH u Slatini njegova predsjednica Zorica Varga podsjeća da je profesor i neumorni znanstvenik i akademik prof. dr. sc. Viktor Žmegač koji je umro 2022. posljednji iz trolista slatinskih velikana u koje se ubrajaju Mirko Jirsak, Milko Kelemen i Viktor Žmegač.

„Na pozive slatinske Matice vraćao se svojoj Slatini predstavljajući svojim sugrađanima vrhunska postignuća proizašla iz njegova pera. Nikada nije krio oduševljenje što je ponovno mogao prošetati stazama svoga djetinjstva i susretati, tada već sredovječne, prijatelje iz školskih klupa. Rođeni Slatinčanin, svjetski poznati germanist, povjesničar umjetnosti i muzikolog, već je gradu Slatini dao neprocjenjivi dar prepoznatljivosti u obliku osobe koja je on sam bio i čime je opravdano zaslužio biti proglašen i počasnim građaninom, a njegova obitelj je nakon njegove smrti donirala Zavičajnom muzeju Slatina brojne predmete kojima se služio… Iako je u mladoj dobi napustio Slatinu, nije propuštao priliku govoriti s ponosom o svom rodnom gradu. Njegovim odlaskom na vječni počinak Slatina je izgubila erudita koji i dalje živi u svojim radovima koji će proučavati sljedeće generacije.
Predsjedništvo Matice hrvatske smatra da jedna od počasti kojima se Grad može odužiti ovom velikom čovjeku treba biti počast u znaku promjene imena Gradske knjižnice i čitaonice Slatina u GRADSKA KNJIŽNICA VIKTORA ŽMEGAČA SLATINA. Na taj način Grad Slatina odao bi počast Žmegačevu svjetskom glasu i trajno zabilježio povezanost Viktora Žmegača i Slatine.“

ŽMEGAČ - GERMANIST I MUZIKOLOG

Podsjetimo, Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini, školovao se u Slatini, Virovitici i Osijeku, a studirao je germanistiku i kroatistiku (jugoslavistiku) u Zagrebu te germanistiku i muzikologiju u Göttingenu. Godine 1959. postaje doktor znanosti, a od 1971. do umirovljenja 1999. redoviti je profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2002. Žmegač je profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Preminuo je 20. srpnja 2022. godine.

Ugledni germanist i muzikolog bio je redoviti član HAZU, inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu. Bio je glavni urednik časopisa „Umjetnost riječi“ i član nekoliko savjeta inozemnih časopisa. Dobitnik je brojnih hrvatskih i inozemnih nagrada, među njima Gundolfove nagrade za germanistiku Akademije za jezik i književnost Savezne Republike Njemačke 1987., znanstvene nagrade zaklade Alexander von Humboldt 1993., nagrade „Europski krug“ Hrvatskog vijeća europskog pokreta 1996., Državne nagrade za životno djelo 2000., Nazorove nagrade za životno djelo 2004., nagrade Matice hrvatske za znanost „Oton Kučera“ za 2006., nagrade HAZU „Josip Juraj Strossmayer“ 2006. (za 2005), nagrade Bavarske akademije umjetnosti 2009. i brojnih drugih. Odlikovan je Velikim križem za zasluge Savezne Republike Njemačke 1998.

U nizu brojnih djela objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu spomenimo samo neke: Književno stvaralaštvo i povijest društva (1976.), Težišta modernizma (1986.), Krležini evropski obzori (1986., 2001.), Povijesna poetika romana (1987., 1991., 2004.), Europski roman (1990. i 1991.), Književnost i filozofija povijesti (1994.), Duh impresionizma i secesije (1993., 1997.), Bečka moderna (1998., 2012.) Književnost i glazba (2003.), Od Bacha do Bauhausa (2006.), Majstori europske glazbe (2009.), SMS-eseji (2010.), Prošlost i budućnost 20. stoljeća (2010.), Četiri grada (2017.), Vrhunski europski romani (2021.), Kulturološki kvartet (2023.)“ ( izvor: Vijesti Matice hvatske,mzz)

21.07.2025. u 22:06 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 20.07.2025.

SLABI NAKLONOST SVIJETA PREMA IZRAELU

IZRAEL SE OSJEĆA ZAŠTIĆENO, SVE DOK IMA AMERIČKU PODRŠKU

Al Jazeera English piše 18 .srpnja da je posljednjih nekoliko tjedana, izraelske ministre sankcioniralo nekoliko zapadnih zemalja, a Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Kanada izdale su zajedničku izjavu u kojoj osuđuju "nepodnošljivu" razinu "ljudske patnje" u Gazi.
Ranije ovog tjedna, nekoliko zemalja s globalnog juga, „Haške skupine“, složilo oko niza mjera za koje kažu da će „ograničiti izraelski napad na okupirane palestinske teritorije“.
Diljem svijeta, i u sve većem broju, javnost, političari i, nakon izraelskog napada na katoličku crkvu Svete obitelji u Gazi 18. srpnja, kada je troje ljudi poginulo, a 10 ranjeno među kojima je i svećenik Gabriel Romanelli, vjerski vođe govore protiv izraelskih ubojstava u Gazi.
Približavaju li se svjetske sile dovoljnom pritisku na Izrael da zaustavi rat u Gazi ?

HAAŠKA SKUPINA

Haaška skupina je globalni blok država posvećenih „koordiniranim pravnim i diplomatskim mjerama“ u obrani međunarodnog prava i solidarnosti s narodom Palestine.Haaška skupina sastavljena je od osam država; Južne Afrike, Bolivije, Kolumbije, Kube, Hondurasa, Malezije, Namibije i Senegala. Ta grupa zemalja postavila si je misiju poštivanja međunarodnog prava i zaštite načela utvrđenih u Povelji Ujedinjenih naroda, prvenstveno „odgovornosti svih država da poštuju neotuđiva prava, uključujući pravo na samoodređenje, koje ona štiti za sve narode“.
Tijekom tjedna Haaška skupina bila je domaćin sastanka na kome je bilo 30 zemalja, uključujući Kinu, Španjolsku i Katar, u kolumbijskom glavnom gradu Bogoti. Sastanku je prisustvovala i posebna izvjestiteljica UN-a Francesca Albanese, koja je sastanak okarakterizirala kao „najznačajniji politički događaj u posljednjih 20 mjeseci“.
Sjedinjene Države su nedavno sankcionirale Albanese zbog kritika njihovog saveznika Izraela.
Na kraju dvodnevnog sastanka, 12 prisutnih zemalja dogovorilo je šest mjera za ograničavanje izraelskih akcija u Gazi. Te mjere uključivale su blokadu opskrbe Izraela oružjem, zabranu brodovima koji prevoze oružje i reviziju javnih ugovora zbog mogućih veza s tvrtkama koje imaju koristi od izraelske okupacije Palestine.

JESU LI DRUGE VLADE IŠTA PODUZELE ?

Republika Slovenija je 17. srpnja zabranila krajnje desničarskom ministru nacionalne sigurnosti Itamaru Ben-Gviru i ultranacionalističkom ministru financija Bezalelu Smotrichu ulazak na svoj teritorij nakon što se šira Europska unija nije uspjela dogovoriti o mjerama za rješavanje optužbi za rašireno kršenje ljudskih prava protiv Izraela.
Slovenska zabrana ulaska dvojice ministara u vladu nadovezuje se na ranije sankcije koje su Smotrichu i Ben-Gviru u lipnju nametnule Australija, Kanada, Novi Zeland, Velika Britanija i Norveška zbog njihovog "poticanja na nasilje". Njih dvojica bili su među najglasnijim izraelskim ministrima u odbacivanju bilo kakvog kompromisa u pregovorima s Palestincima te su se zalagali za židovsko naseljavanje Gaze, kao i za povećanu izgradnju ilegalnih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izdale su zajedničku izjavu u kojoj su izraelsku eskalaciju kampanje protiv Gaze opisale kao "potpuno nesrazmjernu" i obećale "konkretne akcije" protiv Izraela ako ne zaustavi ofenzivu.
Ujedinjeno Kraljevstvo je 20. svibnja ispunio svoje upozorenje, najavivši sankcije nekolicini organizacija doseljenika i objavivši "pauzu" u pregovorima o slobodnoj trgovini s Izraelom.
Također u svibnju, Turska je objavila da će blokirati svu trgovinu s Izraelom dok se ne riješi humanitarna situacija u Gazi.
Južnoafrička Republika prvi je put pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela na Međunarodnom sudu pravde krajem prosinca 2023. , a od tada su je podržale i druge zemlje, uključujući Kolumbiju, Čile, Španjolsku, Irsku i Tursku.
U siječnju 2024., ICJ je donio svoju privremenu presudu, utvrdivši ono što je nazvao "uvjerljivim" slučajem genocida i naložio Izraelu da poduzme hitne mjere, uključujući pružanje pomoći koju je njegova vlada efektivno blokirala od ožujka ove godine.
Izraelsko bombardiranje crkve Svete Obitelji u gradu Gazi u četvrtak 18. srpnja , u kojem su ubijene tri osobe, izazvalo je rijetku kritiku najvjernijeg izraelskog saveznika, Sjedinjenih Država.
Nakon što je američkog predsjednika Trumpa nakon bombaškog napada navodno uputio "ljutit" telefonski poziv, ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua izdao je priopćenje u kojem izražava "duboko žaljenje" zbog napada.
Do danas je Izrael u Gazi ubio više od 58.000 ljudi, većinom žena i djece.

Masovni javni prosvjedi protiv izraelskog rata u Gazi nastavljaju se diljem svijeta tijekom cijelog trajanja tog rata. I postoje jasni znakovi rastućeg bijesa zbog brutalnosti rata i njegovih žrtava među Palestincima u Gazi.
U zapadnoj Europi, istraživanje koje je u lipnju provela tvrtka za istraživanje javnog mnijenja YouGov pokazalo je da je neto naklonost Izraelu dosegla najnižu razinu od početka praćenja.
Slična anketa koju je ovog tjedna proveo CNN pokazala je slične rezultate među američkom javnošću, gdje se samo 23 posto ispitanika slaže da su izraelske akcije u Gazi u potpunosti opravdane, u odnosu na 50 posto u listopadu 2023.
Gnjev javnosti također se izrazio na javnim događajima visokog profila, uključujući glazbene festivale poput njemačkog Fusion Festivala, poljskog Open'er Festivala i britanskog Glastonbury festivala , gdje su i umjetnici i njihovi podupiratelji koristili svoje platforme kako bi osudili rat u Gazi.

ŠTO SE PROMIJENILO U IZRAELU?
Prosvjedi protiv rata su i dalje mali, ali rastu, a organizacije poput Standing Together okupljaju izraelske i palestinske aktiviste kako bi prosvjedovali protiv rata.
Također je sve veći broj rezervista koji odbijaju doći na dužnost. U travnju je izraelski časopis +972 izvijestio da je više od 100 000 rezervista odbilo doći na dužnost, a od tada raste i broj otvorenih pisama iz vojske u kojima se prosvjeduje protiv rata.
Netanyahuova krajnje desničarska koalicija već neko vrijeme vodi rat protiv Gaze unatoč njezinoj domaćoj i međunarodnoj nepopularnosti.
Najnoviji prijedlog vlade, da se svo stanovništvo Gaze zatvori u ono što naziva "humanitarnim gradom", uspoređen je s koncentracijskim logorom, a mnogi kritičari shvatili su ga kao dokaz da više nije stalo ni do međunarodnog prava ni do globalnog javnog mnijenja.

Na međunarodnoj razini, unatoč nedavnim kritikama Izraela zbog bombardiranja katoličke crkve u Gazi, američka podrška Izraelu ostaje odlučna. Za mnoge u Izraelu, kontinuirana podrška SAD-a, a posebno predsjednika Donalda Trumpa, ostaje jedini diplomatski apsolut na koji se mogu osloniti kako bi prebrodili bilo kakve diplomatske oluje koje njihovi postupci u Gazi mogu izazvati.
Uz tu podršku, koja uključuje diplomatska jamstva kroz korištenje američkog veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i vojnu podršku putem svog opsežnog arsenala, tu je i američka upotreba sankcija protiv kritičara Izraela, poput Međunarodnog kaznenog suda, čiji su članovi sankcionirani u lipnju nakon što je pokrenut nalog za uhićenje Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta zbog optužbi za ratne zločine.
To znači da se Izrael, kratkoročno gledano, u konačnici osjeća zaštićeno sve dok ima američku podršku. Ali kako postaje sve više međunarodni izopćenik, ekonomska i diplomatska izolacija mogla bi postati teže podnošljiva.
Izvor: Al Jazeera English, mzz

20.07.2025. u 23:49 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 18.07.2025.

CHRISTIAN SCHMIDT RIJEŠAVA KRUCIJALNE TEŠKOĆE U BIH

„VIADUCT „ I TEHNOLOGIJA ZA IZBORE 2026.

U jednom danu dvije odluke kojima je iskoristio Bonska ovlaštenja ! Tako je Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt stavio tačku na slučaj "Viaduct" kojeg bezuspješno vlasti u Bosni i Hercegovini pokušavaju riješiti već godinama.

Drugom odlukom je osigurao novac i nametnuo zakonske izmjene kojima se zaobilaze višegodišnje političke blokade reformi izbornog procesa.
Donoseći ove dvije odluke, Schmidt je omogućio da Bosna i Hercegovina izmiri dugogodišnja dugovanja , ali i da ima transparentnije izbore iduće godine, pire Radio Slobodna Europa 17. srpnja

NOVAC ZA „ VIADUCT“ ODREDIO SCHMIDT

Šta je Schmidt učinio u slučaju 'Viaduct'? Visoki predstavnik u BiH je preusmjerio dio poreznog novca koji bi pripao Republici Srpskoj za otplatu duga od 56 miliona eura, prema slovenskoj firmi "Viaduct".

Naime, više od 160 miliona eura, koje su prikupljene od putarina, punih sedam godina se nalazi na posebnom računu Centralne banke BiH. Razlog je, jer se entitetski ministri financija ne mogu dogovoriti o njegovoj raspodjeli. Dvadeset euro centi putarine koja se plaća na svaku litru goriva isključivo je namijenjeno izgradnji auto cesta. Okvirni dio koji bi trebao pripasti Republici Srpskoj trebao bi pokriti dug prema "Viaductu".
Taj iznos bit će prenesen s računa koji je posebno za putarine otvoren kod Centralne banke BiH, na račun Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine.
Ova sredstva, prema odluci Schmidta, državni ministar ili njegov zamjenik će, isplatiti Viaductu "bez odlaganja nakon zaprimanja validnog zahtjeva".
Dug prema ovoj firmi nastao je zbog koncesije za dvije hidroelektrane kod Banje Luke koju je Vlada RS dala slovenskoj firmi, ugrozila, pa poništila.
Država BiH mora, prema presudi suda iz Washingtona, iz svog budžeta platiti dug, a potom taj novac dogovorno ili sudskim putem potraživati od RS-a.
Vlada RS je odbijala unaprijed uplatiti sredstva za izmirenje duga na državni račun, predlažući da se plati iz dobiti Centralne banke BiH, što su odbili predstavnici iz Federacije BiH.
"Viaduct" je, u međuvremenu, pokrenuo ovrhu nad računima države BiH u zemlji i inozemstvu, sredstvima za agenciju koja kontrolira prelete aviona iznad BiH i nekretninama Centralne banke BiH.

TEHNOLOGIJA ZA IZBORE 2026.

Šta je Schmidt odlučio u vezi izbora? Visoki predstavnik Christian Schmidt odlučio je da se nova izborna tehnologija potrebna za iduće opće izbore, koji su planirani za listopad 2026. godine, kupi iz dobiti Centralne banke BiH. Ta dobit je 2024. godine iznosila oko 200 miliona eura.
Centralna izborna komisija BiH ranije je procijenila da će im za nabavku skenera glasačkih listića i slične opreme trebati oko 59 miliona eura.
Taj novac nije bio predviđen nacrtom budžeta za 2025. godinu, koji još uvijek nije usvojilo tročlano Predsjedništvo i dvodomni Parlament BiH. Prema odluci visokog predstavnika, Centralna izborna komisija (CIK) će zatražiti novac od Ministarstva financija BiH. Ministar ili njegov zamjenik moraju isplatiti tražena sredstva bez obzira na to hoće li budžet za 2025 godinu biti usvojen ili ne.

PLATITI MEĐUNARODNE IZGUBLJENE ARBITRAŽE

Šta je još nametnuo visoki predstavnik? Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je i izmjene zakona prema kojima niži nivoi vlasti, entiteti i kantoni, moraju platiti izgubljene međunarodne arbitraže u roku od 30 dana.
Koncesije i općenito privreda su, kao i obrazovanje ili zdravstvo, u ustavnoj nadležnosti entiteta Republika Srpska, te Federacije BiH i njenih deset kantona.
Strani investitori u slučaju nepoštivanja ugovora tuže državu kao međunarodni pravni subjekt, kao što je bio slučaj sa slovenskim "Viaductom".
Trenutno su u toku arbitraže u kojima odštetni zahtjevi premašuju 1,3 milijarde eura zbog ugovora koje su potpisali entiteti i kantoni.
Prema odluci visokog predstavnika, niži nivoi će morati osigurati sredstva za isplatu odštete ili direktno izmiriti takav dug prema stranom investitoru.
Prema Schmidtovoj odluci, dug će se moći isplatiti iz sredstava od poreza, poput putarina i akciza( posebni porez), koji bi trebali pripasti entitetima ili kantonima. Taj novac se prikuplja i naknadno raspoređuje s posebnih računa u Centralnoj banci BiH.
Također, od sad se u ugovorima sa stranim investitorima mora jasno navesti da će odgovornost za eventualne štete i tužbe snositi entitet, kanton ili općina koja je ugovor potpisala, a ne cijela država. Izvor : Radio Slobodna Europa 17. srpanj, mzz )

18.07.2025. u 11:14 • 0 Komentara • Print • # • ^

SAPONIA POVUKLA DIONICE S BURZE

ŽELE VEĆE VRIJEDNOSTI ZA SVE DIONIKE

Hrvatska kompanija Saponia, sa sjedištem u Osijeku, kompanija s dugom tradicijom u proizvodnji deterdženata, kozmetike i sredstava za osobnu i kućnu higijenu, s prepoznatljivim brendovima kao što su Faks, Nila, Ornel, Likvi, Arf i Kalodont, a proizvode plasira na više od 20 tržišta diljem Europe i svijeta, izvijestila je prije nekoliko dana o povlačenju dionica sa Zagrebačke burze, piše portal Ja trgovac 16. srpnja.
Tu odluku donijela je Glavna skupština, a, povlačenje je predloženo jer društvo ne ostvaruje benefit u poslovanju od uvrštenja dionica na tržištu kapitala niti od trgovanja s njima. S druge strane, izravni i neizravni troškovi povezani s uvrštenjem dionica na tržištu kapitala su znatni i u okolnostima poslovanja kompanije predstavljaju joj određeni teret.
Saponia je 2024. ostvarila neto dobit nakon oporezivanja od 4,45 milijuna eura. Kada se tome pridoda preneseni gubitak od 6,9 tisuća eura, dolazi se do raspoložive dobiti od 4,4 milijuna eura, koja se raspoređuje u ostale rezerve društva.
Ukupni prihodi Saponije lani su iznosili 132,9 milijuna eura, dok je godišnji prosječni primitak po zaposleniku dosegnuo 18.154 eura.

PRESUDILA NISKA LIKVIDNOST DIONICA

Povlačenje dionica s burze, rezultat je sveobuhvatne dugoročne strateške analize i procjene što je najbolje za održiv rast i razvoj Saponije. Proces će se provoditi transparentno i u skladu sa zakonom, uz osiguranje pravičnog tretmana za sve dioničare. Omogućena će biti pravedna naknada za one koji žele prodati svoje dionice.
Uprava Saponije pritom naglašava kako je odluka o delistiranju donesena jer je tvrtka već duže vrijeme suočena s niskom likvidnošću svojih dionica, visokom administrativnom i financijskom zahtjevnošću kotacije te nedovoljno iskorištenim prednostima javnog tržišta kapitala.
“Kao privatna kompanija, imat ćemo veću slobodu u donošenju strateških odluka, lakši pristup reorganizacijama i učinkovitiju zaštitu osjetljivih poslovnih informacija. Povlačenje dionica vidimo kao korak naprijed – prema fleksibilnijem, agilnijem i tržišno konkurentnijem poslovanju. Naši dioničari ostat će ravnopravni partneri u ovom procesu, s punim pravima i pravednim uvjetima. Vjerujemo da je to ispravan put ka stvaranju još veće vrijednosti za sve dionike”, poručili su iz Uprave, dodajući da kompanija nastavlja s realizacijom svog razvojnog plana i ciljeva. ( Ja trgovac, mzz)

18.07.2025. u 09:24 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 17.07.2025.

IZREL NAPAO SIRIJU

SLUŽBENI RAZLOG – ŽELI ZAŠTITITI ETNIČKU SKUPINU DRUZE

Izrael je 16. srpnja izveo zračne napade na Damask, ciljajući Ministarstvo odbrane Sirije i područja u blizini predsjedničke palače.
No zašto Izrael sada napada Siriju? Posljednji napadi su upozorenje trebaju imati smisao odvraćanje od sirijske vojske koja se raspoređuje na jugu Sirije, gdje Izrael nastoji na tom području stvoriti demilitariziranu zonu. Izrael se boji prisutnosti islamističkih boraca u blizini svoje sjeverne granice, duž Golanske visoravni koju je Izrael odavno okupirao
Dok su izraelski zračni napadi 15. srpnja bili ograničeni na ciljanje sigurnosnih snaga i vozila u Suweidi, izraelska vojska proširila je opseg svojih napada 16. srpnja . Izrael je vojno intervenirao, rekavši da njegove snage žele zaštititi Druze i eliminirati provladine snage optužene za napad na njih u Suweidi.
Udari su predstavljali najozbiljniju izraelsku eskalaciju u Siriji od prosinca 2024., kada je uništeno stotine vojnih lokacija diljem zemlje i zauzeta tampon zona pod patrolama UN-a na sirijskoj Golanskoj visoravni . Izrael je više puta napao Siriju s namjerom da spriječi nove vlasti u izgradnji vojnih kapaciteta, što Izrel smatra prijetnju svojoj sigurnosti i.
„Upozorenja u Damasku su završila - sada slijede bolni udarci“, napisao je izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz na društvenim mrežama 16. srpnja, nedugo nakon što su započeli izraelski napadi na Damask.
Napad na sirijsko vojno sjedište uživo je prenosila vodeća sirijska televizijska stanica iz studija koji se nalazi preko puta zgrade, piše Internet stranica bbc. com

Tko su Druzi?

Druzi su arapska etno-religijska manjina u Siriji, Libanonu, Izraelu i okupiranoj Golanskoj visoravni. Druzska vjera je ogranak šijitskog islama sa svojim jedinstvenim identitetom i uvjerenjima.
Polovica od otprilike milijun sljedbenika živi u Siriji, gdje čine oko 3% stanovništva. Druzska zajednica u Izraelu se uglavnom smatra lojalnom izraelskoj državi, zbog sudjelovanja njezinih članova u vojnoj službi. Prema izraelskom središnjem zavodu za statistiku, u Izraelu i na Golanskoj visoravni koju je okupirao Izrael, živi oko 152 000 Druza.
Povijesno gledano, zauzimali su nesiguran položaj u sirijskom političkom poretku. Tijekom gotovo 14-godišnjeg građanskog rata u Siriji, Druzi su upravljali vlastitim milicijama na jugu Sirije.
Od pada Assada u prosincu, Druzi su se opirali pokušajima države da nametne vlast nad južnom Sirijom. Dok su frakcije Druza u Siriji podijeljene u svom pristupu novim vlastima, od opreza do otvorenog odbacivanja, mnogi se protive službenoj sirijskoj sigurnosnoj prisutnosti u Suweidi i opiru se integraciji u sirijsku vojsku - umjesto toga oslanjaju se na lokalne milicije. (bbc.com, mzz)

17.07.2025. u 08:36 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 16.07.2025.

SRBIJA IMA 50,5 TONA ZLATA

NETO DEVIZNE REZERVE SRBIJE SU 23,7 MILIJARDI EURA

Zlatne rezerve Srbije iznose 50, 5 tona, rekla je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković 15. srpnja, piše agencija Anadolija
Ona je naglasila kako je iz domaće proizvodnje kupljeno 4,1 tonu od 2001. do 2012., a od decembra 2018. godine kupljeno je 19 tona zlata.
"Zlato iz domaće proizvodnje plaćamo dinarima i to je najveća prednost. A, ono što kupujemo u inostransvu, kupili smo 17 tona - 2019. godine devet tona, u novembru 2020. godine još tri i julu 2024. godine još pet tona", kazala je Tabaković, dodajući da je NBS tih 17 tona zlata platio 993 miliona eura, ustvrdivši kako danas ta količina zlata vrijedi milijardu i 800 miliona eura“, prenosi agencija Tanjug.

Tabaković je rekla da je NBS za pet mjeseci ove godine na međubankarskom deviznom tržištu prodao milijardu i 350 miliona eura iz deviznih rezervi.
"Sa današnjim danom, Srbija jeste ponovo neto kupac deviza i mi smo nadomestili prodatih milijardu i 350 miliona evra, da bi održali stabilnost kursa i mi smo u plusu 55 miliona evra na današnji dan", rekla je guvernerka NBS.

Navela je da na današnji dan bruto devizne rezerve iznose 28 milijardi eura, a neto devizne rezerve 23,7 milijardi eura.
"One su, ne samo diversifikovane po strukturama, po valutama, nego usklađene sa spoljnim dugom i obavezom Republike Srbije, jer Srbija nikom ne duguje ni cent, ni dolar, ni funtu, ni jedan jedini dinar", zaključila je Tabaković. ( Agencija Anadolija, mzz)

16.07.2025. u 08:58 • 0 Komentara • Print • # • ^

SAD ĆE BITI BEZ MINISTARSTVA OBRAZOVANJA

VRHOVNI SUD UDOVOLJIO TRUMPOVU ZAHTIJEVU

U Europi, po svemu što se može čuti i pročitati od Europske komisije, a slijedom toga i u državama članicama EU, nema pretenzija za ikakva ukidanja obrazovanja, i bilo koje forme obrazovanja, kao ni Ministarstva obrazovanja. Obrazovanje, talentirani odnosno nadareni učenici za mnoga područja put su ka inovacijama, a inovacija znači primjena nove i poboljšane ideje, procesa koja donosi nove koristi ili neku novu kvalitetu u nekoj primjeni. Zato, kada sve češće čitamo da predsjednik SAD-a namjerava ukinuti Ministarstvo obrazovanja, pojavljuje se pitanje, zašto i kamo ukidanje Ministarstva obrazovanja vodi i kako obrazovanje može funkcionirati bez Ministarstva obrazovanja.Nema u tekstu NDTV WORLD odgovora na ta sva pitanja, ali iz teksta koji objavljujem vidljivo je da je Vrhovni sud SAD-a udovoljio Trumpovom zahtjevu, te što o tome misle neki suci i drugi članovi zajednice. (mzz)

Objavljujem tekst koji je ndtv world objavio 15. srpnja 2025.

„Oštro podijeljeni Vrhovni sud SAD-a dopustio je predsjedniku Donaldu Trumpu da nastavi raspuštanje Ministarstva obrazovanja, ukidajući nalog nižeg suda koji je zahtijevao vraćanje na posao čak 1400 radnika.

Odobravajući hitan zahtjev administracije 14. srpnja, konzervativna većina suda odgodila je presudu prema kojoj bi Trumpova čistka onemogućila odjelu obavljanje dužnosti koje zahtijeva američki zakon. Nalog Vrhovnog suda, koji nije donesen bez objašnjenja, primjenjivat će se dok se slučaj nastavlja u žalbenom postupku.
Troje liberala suda nije se složilo. Pišući u ime grupe, sutkinja Sonia Sotomayor osudila je odluku kao "neobranjivu" i rekla da predsjedniku daje "moć da ukine zakone otpuštanjem svih onih koji su potrebni za njihovu provedbu".
„Većina je ili namjerno slijepa na implikacije svoje presude ili je naivna, ali u svakom slučaju prijetnja podjeli vlasti u našem Ustavu je ozbiljna“, rekla je Sotomayor, kojoj su se pridružile sutkinje Elena Kagan i Ketanji Brown Jackson.
Presuda potvrđuje odluku Vrhovnog suda od prošlog tjedna kojom je Trumpu dopušteno da u velikoj mjeri nastavi s naporima za dramatično smanjenje broja zaposlenih u saveznoj vladi. Odluka od 8. srpnja nije se bavila zakonitošću planova pojedinačnih agencija, a najnovija presuda mogla bi ojačati administraciju dok se brani od pravnih osporavanja tih postupaka.
„Vrhovni sud je danas ponovno potvrdio očito“, rekla je ministrica obrazovanja Linda McMahon u izjavi poslanoj e-poštom. „Predsjednik Sjedinjenih Država, kao čelnik izvršne vlasti, ima krajnju ovlast donositi odluke o broju zaposlenih, administrativnoj organizaciji i svakodnevnom radu saveznih agencija.“

Zatvaranje odjela

McMahon je 11. ožujka objavio da ministarstvo smanjuje broj zaposlenih na polovicu. Trump je potom 20. ožujka izdao izvršnu naredbu u kojoj se navodi da McMahon treba "u najvećoj mogućoj mjeri dopuštenoj zakonom poduzeti sve potrebne korake kako bi se olakšalo zatvaranje Ministarstva obrazovanja". Taj se napor osporava u dvije tužbe, jednu koju su prvenstveno pokrenule države predvođene demokratima, a drugu nekoliko javnih školskih sustava i sindikata Massachusettsa.
„Bez objašnjenja američkom narodu, većina sudaca Vrhovnog suda SAD-a zadala je razoran udarac obećanju ove nacije o javnom obrazovanju za svu djecu“, rekla je Skye Perryman, predsjednica udruge Democracy Forward, koja predstavlja škole i sindikate.
Ured državnog odvjetnika New Yorka, koji je predvodio koaliciju država, nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentar.

Američki okružni sudac Myong Joun u Bostonu presudio je u svibnju da će smanjenje broja zaposlenih "vjerojatno osakatiti odjel". Rekao je da će izazivači vjerojatno uspjeti pokazati da Trump zapravo raspušta odjel otpuštanjem zaposlenika, zatvaranjem regionalnih ureda i premještanjem programa u druge savezne agencije.
„Odjel bez dovoljno zaposlenika za obavljanje zakonski propisanih funkcija uopće nije odjel“, napisao je Joun. „Od ovog suda se ne može tražiti da zatvara oči dok se zaposlenici odjela kontinuirano otpuštaju, a jedinice premještaju sve dok odjel ne postane samostalan.“
Američki žalbeni sud 1. okruga sa sjedištem u Bostonu odbio je blokirati Jounovu presudu, čime je otvoren put Trumpovom zahtjevu upućenom Vrhovnom sudu.
Ovaj slučaj je posljednji u nizu koji se bavi Trumpovim ovlaštenjima za ukidanje subjekata koje je osnovao Kongres, uključujući Ured za financijsku zaštitu potrošača, Američku agenciju za međunarodni razvoj i Američki institut za mir. „ (ndtv world, mzz)

16.07.2025. u 08:18 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 15.07.2025.

RUSIJA I KRIPTO VALUTA

ZAOBILAZI LI RUSIJA FINANCIJSKE SANKCIJE ZAPADA?

Manjak komentara kirgistanskih vlasti dodatno podgrijava međunarodne zabrinutosti zbog navodnih transakcija vrijednih milijarde dolara na platformi za kripto valute Grinex, registrirane u ovoj centralnoazijskoj zemlji.
Grinex, platforma , navodno je omogućila transakcije u vrijednosti od devet milijardi dolara između siječnja i travnja ove godine, prvenstveno korištenjem stabilne kriptovalute vezane za rusku rublju, poznatu kao A7A5.

Ova otkrića, koja je prvi objavio The Financial Times krajem lipnja, izazvala su zabrinutost da bi Grinex mogao igrati ključnu ulogu u ruskim naporima da zaobiđe zapadne sankcije uvedene nakon što je Moskva 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, piše Radio Slobodna Europa 14. srpnja.
Grinex je osnovan nekoliko tjedana nakon što su američke sankcije uništile rusku platformu Garantex, koja je bila jedina burza koja je upravljala A7A5, kriptovalutom čija vrijednost je stabilizirana vezivanjem za tradicionalne aktive poput valuta, zlata ili nafte – u ovom slučaju za rusku rublju.

Sličnosti u načinu rada Grinexa i Garantexa, zajedno s trenutkom kada je Grinex osnovan, izazvale su sumnje da se radi o nasljedniku Garantexa, koji omogućava Moskvi digitalnu rutu za izbjegavanje međunarodnih sankcija. Situaciju dodatno komplicira i umiješanost Ilana Shora, moldavskog oligarha i bjegunca osuđenog za organizaciju financijske prevare vrijedne milijardu dolara u Moldaviji. Shor, koji navodno sada živi u Rusiji, sumnjiči se da je povezan s A7A5 i Grinexom putem mreže kompanija koje se prostiru od Moskve do Biškeka - glavnog grada Republike Kirgistan u središnjoj Aziji.
Međutim, kada su novinari pokušali dobiti odgovore o nadzoru nad Grinexom ili njegovim povezanim firmama, kirgistanske regulacione agencije i ministarstva uglavnom su davala neodređene izjave ili su preusmjeravala pitanja.

Bez komentara

Služba za regulaciju i nadzor finansijskog tržišta (FMRS), koja je odgovorna za provođenje Kirgistanskog Zakona o virtualnim sredstvima iz 2022. godine, potvrdila je za Kirgistanski servis Radija Slobodna Evropa da je kompanija pod nazivom Grinex evidentirana u njenom registru.
Međutim, dužnosnica FMRS-a Chynara Baktybekova izjavila je da je "firma upisana na ruskom jeziku i da možda ne odgovara međunarodnoj kripto burzi Grinex, koja je trenutno pod međunarodnom istragom"."Odgovoriti ćemo na upite medija u roku propisanom zakonom. Trenutno nismo spremni za komentar", dodala je Baktybekova.
Na pitanje o statusu licenciranja firme Old Vector, koja stoji iza kriptovalute A7A5, Baktybekova je navela da je firma registrirana, ali da nije potrebna puna licenca, već samo dozvola, s obzirom na to da izdaje tokene, a ne upravlja kripto burzom.
Što se tiče A7-Kyrgyzstan, garanta A7A5 tokena, Baktybekova je uputila novinare RSE na drugu službu unutar FMRS-a.Ipak, višestruki pokušaji da se kontaktira ta služba ostali su bez odgovora.

Ministarstvo financija i Nacionalna banka Kirgistana odbili su komentirati slučaj, navodeći da nadzor nad kripto burzama ne spada u njihov djelokrug rada. Ministarstvo ekonomije i trgovine nije odgovorilo na više pisanih i telefonskih upita.
U lipnju je istraga Centra za informativnu otpornost (Center for Information Resilience), nevladine organizacije posvećene razotkrivanju kršenja ljudskih prava i prijetnji demokratiji putem otvorenih izvora, zaključila je da je strategija A7 usmjerena na "prebacivanje novca preko granica" i da "vjerojatno predstavlja ozbiljan izazov za postojeće režime sankcija."
'Idealno okruženje za nezakonite aktivnosti'
Obrazac birokratske tišine frustrirao je novinare, financijske analitičare i antikorupcijske aktiviste koji pokušavaju razjasniti kako su ovako velike transakcije mogle da se odvijaju unutar mladog kripto sektora Kirgistana.
"Ovaj nedostatak transparentnosti stvara idealno okruženje za nezakonite finansijske aktivnosti", upozorila je Aizada Abdyldaeva, stručnjakinja za financijsko pravo na Američkom univerzitetu u Centralnoj Aziji u Biškeku. "Kirgistan rizikuje da postane poželjna jurisdikcija za entitete koji pokušavaju izbjeći međunarodnu kontrolu", dodala je. Slične zabrinutosti iznio je i Temirlan Moldokulov, politički analitičar iz Biškeka.
"Ako naši regulatori ne mogu reći tko prebacuje milijarde kroz naš sistem, kako da uvjerimo strane partnere da ne pomažemo u zaobilaženju sankcija?", naveo je.
Kontroverza u vezi sa Grinexom dolazi nakon višetjednih špekulacija o navodnoj umiješanosti Ilana Shora u Capital Bank, jednu od komercijalnih banaka u Kirgistanu.
Reagirajući na te tvrdnje, aktualni predsjednik Republike Kirgistan Sadyr Japarov je javno negirao bilo kakav strani utjecaj u toj banci.
"Capital Bank je pod kontrolom države. Ne vjerujte takvim glasinama", rekao je Japarov u televizijskom intervjuu u lipnju. "Dobit banke ide direktno u državni budžet."
Iako su predsjednikove izjave bile usmjerene konkretno na Capital Bank, one nisu uspjele da umire širu zabrinutost zbog ranjivosti financijskog sistema Kirgistana.

Zadnja vrata za zaobilaženje sankcija?

Kirgistan je jedna od rijetkih zemalja u Centralnoj Aziji koja je uspostavila pravni okvir za digitalnu imovinu. Zakon iz 2022. godine uveo je režim licenciranja za kripto burze i izdavače tokena, što je u to vrijeme pozdravljeno kao progresivan potez.Međutim, kritičari tvrde da zakon nema stvarnu snagu. "Zakon izgleda dobro na papiru, ali je provođenje slabo, a registri su netransparentni", rekao je Nurlan Aitkulov, ekonomista iz Biškeka.
Analitičari upozoravaju da ovaj regulatorni vakuum, u kombinaciji s blizinom Kirgistana Rusiji i njegovom zavisnošću od doznaka kirgistanskih radnika u Rusiji, može privući zlonamjerne aktere koji bi zemlju iskoristili kao financijsko središte za zaobilaženje sankcija.
Zapadni diplomati u Centralnoj Aziji privatno izražavaju zabrinutost zbog moguće uloge Kirgistana u podrivanju međunarodnih sankcija.
Jedan visoki dužnosnik Evropske unije u Briselu, koji je želio ostati anoniman, rekao je za Radio Slobonu Europu "Jurisdikcije poput Kirgistana sve će više dolaziti pod povećalo".
Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija pojačala je mjere protiv mreža koje koriste kripto valute za izbjegavanje sankcija širom svijeta.

Pitanje nacionalne sigurnosti

Financijski sistem Kirgistana nije stranac kontroverzama. Od kolapsa banaka tokom političkih previranja, do ranijih optužbi za pranje novca kroz sektor avionskog goriva, zemlja se već dugo suočava s korupcijom i slabim institucijama."Skok kriptovaluta je dodao novi sloj kompleksnosti već krhkom sistemu", rekla je Aizada Abdyldaeva, stručnjakinja za financijsko pravo. "Bez jačeg nadzora, mogli bismo svjedočiti ponavljanju prošlih skandala, samo sada u digitalnom obliku", dodala je.
Organizacije civilnog društva pozvale su vladu da objavi kompletan registar pružalaca usluga vezanih za virtualnu imovinu i da razjasni pravni status Grinexa i njegovih povezanih firmi. "Ovo nije samo pitanje za regulatore, ovo je pitanje nacionalne sigurnosti", izjavila je Aijan Akmatova, istraživačica iz biškekskog think-tanka Taza Koom.

Dok međunarodni istražitelji sve dublje istražuju Grinex i njegovu mrežu, službena šutnja Kirgistana podstiče spekulacije, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.Afera Grinex dovela je u pitanje ambicije Kirgistana u finansijsko-tehnološkom sektoru.Ako zemlja bude percipirana kao žarište za zaobilaženje sankcija, mogla bi se suočiti s međunarodnim pritiskom, ugrožavajući svoju težnju da postane regionalni lider u digitalnim financijama.
Priča o Grinexu i A7A5 i dalje se razvija, dok novinari i specijalizirane firme za block chain analitiku nastavljaju pratiti tokove novca i mreže koje stoje iza njih.
Za Biškek, raskrsnica je jasna: pooštriti nadzor i obnoviti povjerenje ili rizikovati da postane novo žarište u sivoj zoni financijskog kriminala. (Radio Slobodna Europa, mzz)

15.07.2025. u 08:56 • 0 Komentara • Print • # • ^

BUGARSKI PREDSJEDNIK U ZAGREBU O KRITERIJIMA SJEVERNE MAKEDONIJE

„ČEKAMO DA ISPUNI KRITERIJ RAVNOPRAVNOSTI BUGARA“

Bugarski predsjednik Rumen Radev je tokom posjete Zagrebu 14. srpnja na poziv predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića rekao kako tri godine Bugarska čeka da Sjeverna Makedonija ispuni kriterij ravnopravnosti Bugara i ostalih manjina.
„Bugarska ne koči Sjevernu Makedoniju na njenom europskom putu, već to Republika Sjeverna Makedonija radi sama sebi, jer još uvijek ne želi ispuniti kopenhagenske kriterije za članstvo - među kojima je sporno poštivanje ljudskih prava i diskriminacija. Već tri godine čekamo da Sjeverna Makedonija ispuni kriterij ravnopravnosti Bugara, ali i ostalih manjina koje žive u toj zemlji. Nemamo nikakve dopunske uvjete osim onih koji su već dogovoreni, ali još nisu ispunjeni“, izjavio je Radev odgovarajući na pitanje novinara.

Dodao je da se radi o sličnim kriterijima kakvi se traže za ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Hrvatski predsjednik Milanović je, odgovarajući na pitanje odnosa EU-a, Bugarske i Sjeverne Makedonije na putu prema članstvu, istaknuo kako je pitanje odnosa tih dviju država područje "intimnih odnosa koji se trebaju bilateralno razriješiti".

Milanović i Radev su razgovarali o EU perspektivi Ukrajine i Zapadnog Balkana te europskoj sigurnosti i naoružanju.
Odnosi Hrvatske i Bugarske su prijateljski i bez izazova, s brojnim kulturno-povijesnim i političkim vezama koje će se i dalje produbljivati na brojnim poljima, od sigurnosne do ekonomske suradnje te turizma i energetike, ocijenjeno je nakon sastanka.
Bugarski predsjednik Rumen Radev ocijenio je Bugarsku i Hrvatsku faktorima stabilnosti jugoistočne Europe te državama koje potiču proširenje Europske unije na Zapadni Balkan.
„Vlastite zasluge ostaju ključni faktor za razvijanje procesa integracije u Europsku uniju, zato nam je važno da države Zapadnog Balkana pokažu kako se zalažu za vrijednosti Europske unije te provedu reforme u ključnim segmentima društva kao što su borba protiv korupcije, sloboda medija te poštivanje ljudskih prava“, istaknuo je Radev.
Milanović je kritizirao odnos Europske unije spram pojedinih zemalja Zapadnog Balkana u usporedbi s odnosom bloka prema Ukrajini.
„Meni nije sve izglednije da će Ukrajina postati članica Europske unije. Meni se čini da se bezobrazluk i cinizam određenih europskih struktura ne zaustavlja te kako je to jedini način da neki ljudi u EU strukturama ostanu na vlasti. Reći da je Ukrajina bliže EU članstvu nego Crna Gora ili Sjeverna Makedonija je uvreda tim državama. Mi tu zemlju uništavamo već godinama“, izjavio je Milanović.

Naglasio je kako Ukrajina na ratištima ne napreduje te kako je cilj da Ukrajina vojno nadvlada Rusiju potpuno promašena ideja. Ocijenio je kako su Ukrajinu raskomadali ponajviše Rusi, a potom i EU države svojim promašenim politikama te kako ideja da Ukrajina uđe u NATO dovodi do stradavanja Ukrajinaca.
Govoreći o perspektivi Ukrajine u europskim integracija, Radev je istaknuo kako u toj zemlji zahvaćenoj ratom nema uvjeta za provođenje slobodnih izbora. Podsjetio je na štrajkove europskih poljoprivrednika koji su se protivili otvaranju ovog sektora ekonomije za veliko ukrajinsko tržište.
Radev je poručio kako se EU treba više zalagati za jačanje vlastite sigurnosti i obrane kroz razvoj potencijala NATO saveza i europskog sustava za sigurnost, kao i za razvoj dinamične i održive ekonomije.

Milanović je prenio iskustva Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u Eurozonu, za što se Bugarska intenzivno priprema, istaknuvši kako su financije, valuta, u samom središtu svake državnosti. Dodao je kako je vlastita nacionalna valuta snažan potencijal za razvoj i zaštitu vlastitog interesa i opstanka države.
"Negativan dio hrvatskog iskustva nakon prihvaćanja eura je divljanje i neravnoteža cijena", rekao je Milanović.
Iako Bugarska još nije članica Eurozone, s Hrvatskom je prošle godine zabilježen porast robne razmjene za 50 posto.
(Agencija Anadolija, mzz)

15.07.2025. u 07:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 14.07.2025.

RUMEN RADEV, BUGARSKI PREDSJEDNIK, U SLUŽBENOM POSJETU HRVATSKOJ

BUGARSKI GRAĐANI NE ŽELE EURO

Predsjednik Bugarske Rumen Radev boravit će u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj 13. i 14. srpnja, na poziv hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, priopćio je ured hrvatskog predsjednika.Dvojica predsjednika sastali su se u uredu predsjednika na Pantovčaku. Dvojica predsjednika ocijenila su bilateralne odnose prijateljskima i bez otvorenih pitanja, a razgovarali su i o jačanju suradnje na obrambenom, gospodarskom i kulturnom planu. piše portal HRT-a.

BUGARSKI GRAĐANI NE ŽELE EURO

U kom je kontekstu zanimljiv bugarski predsjednik i Bugarska ovoga trenutka ? Iz razloga što bi od 1.1. 2026. u Bugarsku trebao biti uveden euro i Bugarska bi trebala ući u euro zonu. Šest mjeseci prije uvođenja eura bugarski građani protestiraju protiv uvođenja eura i žele referendum o euru. Vijest O prosvjedima građana objavila je HRT 13. srpnja, no novinske agencije ne donose više vijesti.

Bugarska je članica Europske unije postala 2007. zajedno s Rumunjskom, ali dojam je da je Bugarska u neku ruku zapostavljena ili od Europske unije, ili uopće nije dovoljno informacijski okrenuta prema Europi. Rijetki tekstovi koji se na internetu mogu pročitati govore da je predsjednik Bugarske Rumen Radev (62) pro ruski orijentiran, iako je obrazovan, bio je vojni pilot prije odluke da ude nezavisni kandidat za predsjednika Bugarske, a na funkciju predsjednika Bugarske došao je 22. siječnja 2017.
Na internetu se na platformi X nalazi tekst u vezi s uvođenjem eura koji je predsjednik Rumen Radev objavio 26. svibnja. 2025. Između ostaloga u tom tekstu Rumen Radev piše:

„Bugarska je najsiromašnija zemlja u EU, a NSI tvrdi da je svaki treći Bugarin u riziku od siromaštva. Preko 1,3 milijuna Bugara je ispod granice siromaštva i svaki cjenovni šok može osuditi tisuće sunarodnjaka na marginalizaciju.
Očekivao sam da će vlada, podnošenjem zahtjeva za izvanredno izvješće o konvergenciji, izaći s iskrenom procjenom rizika, procjenom svoje spremnosti da se suprotstavi bilo kakvim špekulacijama i financijskim rezervama. Nisam vidio ništa slično, a mjesec dana kasnije, s usvajanjem proračuna, nisam vidio ni snažan socijalni paket ni ikakve financijske rezerve. Dana 5. svibnja, kada je objavljeno tromjesečno izvješće Ministarstva financija, koje je prilično rječito s obzirom na pad izvoza i industrijske proizvodnje, postalo je jasno da čak i ako vlada namjerava nečim suzbiti mogući cjenovni šok, to neće ničim. Nagađanja o referendumu koji sam predložio prerasla su u histeriju, ali ovo nije prijedlog za referendum protiv eura, već o našoj spremnosti za uvođenje eura 2026. godine.“

PREDVIĐENA DVA DANA U HRVATSKOJ

Radev će se u Zagrebu sastati i s predsjednikom vlade Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatsko sabora Gordanom Jandrokovićem, položit će vijenac kod Spomenika domovini i susresti se s predstavnicima bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju ureda predsjednika.

Bugarski će predsjednik, prema priopćenju ureda predsjednika, tijekom drugog dana službenog posjeta u Vukovaru položiti vijenac na bugarskom vojnom groblju, kod spomen obilježja poginulim bugarskim vojnicima s kraja Drugog svjetskog rata te će odati počast žrtvama Vukovara polaganjem vijenca ispred Spomen obilježja žrtvama Domovinskog rata na Memorijalnom groblju.
Predsjednik Milanović boravio je u svibnju 2023. u službenom posjetu Bugarskoj, gdje se u Sofiji sastao s predsjednikom Radevim.
M. Zouhar Zec, Ured predsjednika RH

14.07.2025. u 11:07 • 0 Komentara • Print • # • ^

IZVJEŠĆE EUROPSKE KOMISIJE O VLADAVINI PRAVA ZA 2025.

PREPORUKE EUROPSKE KOMISIJE ZA HRVATSKU

Europska komisija je 8. srpnja objavila godišnje izvješće o vladavini prava, u kojem se ispituju kretanja u području vladavine prava u svim državama članicama i četiri poglavlja za Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

Izvješće o vladavini prava i godišnji ciklus vladavine prava doprinose otpornosti europske demokracije, sigurnosti gospodarstva u globalnom okruženju u kojem je poštovanje temeljnih prava i demokratskih sustava pod sve većim pritiskom. Stoga je ključno da EU ponovno potvrdi svoju predanost vladavini prava i poduzme konkretne korake kako bi je promicao i branio, na našem kontinentu i u cijelom svijetu.

U ovogodišnjem se izvješću potvrđuje da su mnoge države članice ostvarile jasan napredak i provele važne reforme u četiri ključna područja obuhvaćena izvješćem, a to su 1. pravosuđe, 2. borba protiv korupcije, 3. sloboda medija i 4. institucijski sustav provjere i ravnoteže. Iako u nekim državama članicama još postoje problemi, a u nekima je situacija ozbiljna, općenita suradnja u tom procesu i dalje je uspješna, a države članice u potpunosti su ili djelomično provele velik broj preporuka iz 2024.

Poštovanje vladavine prava neophodno je i za donošenje politika koje promiču konkurentnost putem jedinstvenog tržišta i motiviraju građane da sudjeluju u društvu i u gospodarstvu. Vladavina prava bitan je faktor za poduzeća koja posluju prekogranično. Poduzećima, posebno malima i srednjima, potrebno je stabilno i predvidljivo gospodarsko okruženje.
U ovogodišnjem izvješću posebno se ističu pitanja koja su izravno povezana s pravilnim funkcioniranjem jedinstvenog tržišta, kao što su dobra izrada zakonodavstva, pravila o javnoj nabavi i stabilnost regulatornog okruženja.
U Izvješću se razmatraju i neke mjere koje su tek u planu. Novom generacijom instrumenata potrošnje EU-a, koji će biti predstavljeni kao dio sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, osigurat će se da poštovanje načela vladavine prava i dalje bude preduvjet za primanje sredstava EU-a. Financijska potpora EU-a za ulaganja i reforme za promicanje vladavine prava može pružiti stvarnu dodanu vrijednost. To se može uzeti u obzir u širem praćenju provedbe preporuka iz Izvješća.

ODREĐENI NAPREDAK HRVATSKE

Općenito, u vezi s preporukama iz Izvješća o vladavini prava za 2024. godinu, Hrvatska je postigla:

određeni napredak u reviziji Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, u skladu sa Strategijom za borbu protiv korupcije, kako bi se dodatno povećala učinkovitost istraga i kaznenog progona korupcijskih djela.

1. Još nije postignut napredak u jačanju napora za jačanje pravnog okvira i mehanizama nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja.

2. Određeni napredak u preporuci za nastavak napora za rješavanje pitanja strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti usmjerenih na novinare, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire upotrebe procesnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.

3. Značajan napredak u daljnjem poboljšanju praćenja preporuka i osiguravanju sustavnijeg odgovora na zahtjeve za informacijama od strane pučkog pravobranitelja. Na temelju toga i uzimajući u obzir druge događaje koji su se dogodili u referentnom razdoblju, te uz podsjećanje na relevantne obveze preuzete u okviru Plana oporavka i otpornosti.

PREPORUKE HRVATSKOJ

Hrvatskoj se preporučuje da:

a. Poduzme mjere za daljnje poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, posebno u pogledu duljine postupaka u trgovačkim i građanskim parnicama.

b. Napreduje s planovima za reviziju Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, u skladu sa Strategijom za borbu protiv korupcije, kako bi se dodatno povećala učinkovitost istraga i kaznenog progona korupcijskih djela.

c. Pojača napore za jačanje pravnog okvira i mehanizama nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjele državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja.

d. Nastavlja s naporima za rješavanje pitanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire upotrebe proceduralnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
( Europska komisija, priopćenje, m. zouhar zec )

14.07.2025. u 01:56 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 13.07.2025.

IVAN ANUŠIĆ MINISTAR OBRANE RH NA DUBROVNIK FORUMU

RAZVIJATI TEHNOLOGIJE I OBRAMBENU INDUSTRIJU

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uvodnim je govorom 11. srpnja otvorio 18. godišnju međunarodnu konferenciju Dubrovnik Forum pod nazivom „Channelling the change“- „Usmjeravanje promjene“.

Forum je počeo 2006. godine, pod imenom Croatia Summit, a u međuvremenu je promijenio ime u Dubrovnik Forum i razvija se kao mjesto susreta utjecajnih političkih ličnosti država i vlada, gdje se vode otvorene razmjene mišljenja o ključnim geopolitičkim zbivanjima. Domaćin Foruma je Ministarstvo vanjskih poslova RH i Hrvatska Vlada. Jandroković je najavio panele posvećene Mediteranu, budućnosti Afrike u kontekstu globalnog repozicioniranja, kao i odnosima Europe i Azije.
Konferencija Dubrovnik Forum 2025. okupila je više od 400 dužnosnika kako bi raspravljali o globalnim geopolitičkim, sigurnosnim i gospodarskim izazovima sadašnjeg vremena.

Na panelu „Connecting Economies, Empowering People: The New Pact for the Mediterranean“ „Povezivanje gospodarstava, osnaživanje ljudi: Novi pakt za Mediteran“.okupili su se ugledni stručnjaci i donositelji odluka iz mediteranske regije i šire. Bio je tu i ministar gospodarstva RH Ante Šušnjar te je istaknuo ulogu Hrvatske kao poveznice između Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, s posebnim naglaskom na LNG terminal na otoku Krku te modernizirane luke Rijeka i Ploče koje doprinose energetskoj sigurnosti i jačanju trgovinskih veza. „Novi Pakt za Mediteran važan je korak prema jačanju suradnje u gospodarstvu, sigurnosti i društvenom razvoju. Ulaganjem u infrastrukturu i produbljivanjem regionalnih veza, Mediteran može postati otpornija i povezanija regija koja doprinosi zajedničkom prosperitetu“, rekao je ministar Šušnjar.

U raspravi na središnjem panelu lidera 12. srpnja pod nazivom„Channelling the change“- "Usmjeravanje promjena". su, uz premijera Plenkovića, sudjelovali i potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antonio Tajani, ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrii Sybiha, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Brazil Mauro Luiz Iecker Vieira te ministar vanjskih poslova, regionalne integracije i togoanskih građana u inozemstvu Robert Dussey.
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako u proteklom desetljeću živimo u svijetu višestrukih kriza. Govoreći o proširenju Europske unije, istaknuo je utjecaj ruske agresije na Ukrajinu i u tom pitanju, posebno u pogledu članstva Ukrajine, Moldove i Gruzije, koje su sada „spojene“ sa zemljama jugoistoka Europe.
„Nakon što su puna dva prethodna mandata Europske komisije i Europskog parlamenta prošla bez novog proširenja, nakon što se Europskoj uniji posljednja pridružila Hrvatska prije 12 godina, osjeti se namjera Komisije da se u ovom mandatu učini više, kako bi makar još jedna zemlja postala članicom. Hoće li tako biti ili ne, dodao je, trenutno je teško reći“ – rekao je između ostaloga Plenković.

RAZVIJATI TEHNOLOGIJE I OBRAMBENU INDUSTRIJU

Na Dubrovnik Forumu kome je specifičnost da ima mnogo panela gdje se razmjenjuju mišljenja na određene teme, na panelu pod nazivom “Enhancing Europe`s Defence Capabilities: Challenges and Opportunities” - „Jačanje obrambenih sposobnosti Europe: izazovi i prilike“ sudjelovao je ministar obrane RH Ivan Anušić zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska, ministar vanjskih poslova Češke Republike Martin Dvoržak i predstavnik američkog kongresa Martin Turner.
Ministar Anušić istaknuo je kako su ruska agresija na Ukrajinu kao i narušena sigurnosna situacija u Europi i svijetu osvijestili Europu da mora sama brinuti o svojoj sigurnosti, a to znači i bitno više ulagati u svoje obrambene sposobnosti.“Zadnjih 20 godina u Europi se smatralo da ratnih sukoba više neće biti i da je mir nešto što se događa samo od sebe. Pokazalo se suprotno i sad moramo povećati ulaganja u obranu kako bismo osnažili svoje vojske i posebno vlastite vojne industrije”, poručio je ministar Anušić.
“Hrvatska je ove godine dosegnula 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu. Do 2030. godine dostići će 3 posto, a do 2035. godine 3,5 posto BDP-a izdvajanja za obranu plus 1,5 posto izdvajanja za ulaganja povezana s obranom. Nije bit da samo trošimo i kupujemo naoružanje i zadovoljimo statistiku, poanta je da razvijamo naše sposobnosti, da ulažemo u nove tehnologije i da potičemo vlastitu obrambenu industriju. Potrebno je stvarati dodanu vrijednost, moramo znati u što investiramo i koja su iskustva rata u Ukrajini te kako ih primijeniti u sustavu obrane”, pojasnio je ministar Anušić.

“I Hrvatska ima iskustvo iz Domovinskog rata”, nastavio je ministar, “punih pet godina trajao je rat na ovim područjima, a trećina Hrvatske bila je okupirana”.“I onda smo 1995. godine operacijom Oluja, koja je trajala vrlo kratko, oslobodili okupiran teritorij. Danas se ta operacija proučava na mnogim vojnim učilištima diljem svijeta. Zašto smo to uspjeli? Zato što smo u te četiri godine, kao što sada Europa želi napraviti, bili prisiljeni pripremati se za obranu i za oslobađanje vlastite države, jer jednostavno drugog izbora nije bilo”, naglasio je Anušić.
“Iskustva iz Domovinskog ratamožemo primjenjivati i u modernim načinima ratnih sukoba, ali ne u potpunosti. Danas sve što vidimo, nažalost, i učimo iz toga, je rat u Ukrajini. I naoružanje se u Ukrajini testira u stvarnim uvjetima rata”, rekao je .

Ministar Anušić govorio je i o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe:
“Na tom području postoji ozbiljna opasnost od eskalacije sukoba kao i velika opasnost od političkih nestabilnosti koje su ovdje, u jačem ili manjem intenzitetu, prisutne od devedesetih godina. Imali smo nekoliko ratnih sukoba, rat u Hrvatskoj, rat u Bosni i Hercegovini, rat na Kosovu, pa i rat u Sloveniji. Ti su ratovi iza nas, ali političke nestabilnosti su ostale. Apeliram na NATO saveznike da se obrati pažnja na Kosovo, da se obrati pažnja na Bosnu i Hercegovinu, da se obrati pažnja na situaciju koja može vrlo lako eskalirati i vrlo lako postati slična onoj u devedesetim godinama”, upozorio je ministar obrane.
“Zato smatram da je odlično što su Sjedinjene Američke Države jasnim rječnikom izravno rekle da je 5 posto izdvajanja nešto što moramo dostići.“Mislim da je to Europi odlično došlo i da Europa ovu priliku mora snažno i dobro iskoristiti, ne samo u području obrane i sigurnosti, nego i u području gospodarskog rasta”, rekao je ministar Anušić.
Na marginama konferencije ministar Anušić sastao se s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrejem Sibihom, na sastanku su bile prisutne i hrvatske tvrtke s područja obrane: DOK-ING, Šestan-Busch i HS Produkt.

Ministar Anušić potvrdio je čvrstu potporu Republike Hrvatske teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Ukrajine, kao i njezinim euroatlantskim integracijama. Istaknuo je kako će Hrvatska, kao članica EU i NATO-a i dalje pružati pomoć Ukrajini u području razminiranja i humanitarnih aktivnosti u skladu s nacionalnim i savezničkim okvirima.
Ministar Sibiha zahvalio je na dosadašnjoj pomoći Ukrajini i podršci ukrajinskom narodu.
( Izvor: resorna ministarstva, m zouhar zec)

13.07.2025. u 12:10 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 12.07.2025.

JOSEP BORELL UPOZORIO NA NOVI GENOCID

NAJBOLJA POČAST JE ZAUSTAVITI DRUGI GENOCID

Bivši visoki povjerenik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, španjolski političar Josep Borell 11. srpnja je povukao paralele između genocida u Srebrenici iz 1995. godine i trenutnog rata u Pojasu Gaze, pozivajući na hitnu akciju kako bi se spriječili daljnji zločini, javlja Anadolija.

“Prije 30 godina nismo spriječili genocid u Srebrenici. Danas se klanjamo žrtvama“, napisao je Borrell na društvenoj mreži X. “Najbolji način da odamo počast sjećanju na njega jeste da zaustavimo drugi genocid koji se sada čini u Gazi“, prenosi Anadolija 12. srpnja.
Odbacujući međunarodne pozive na prekid vatre, izraelska vojska provodi brutalnu ofanzivu na Gazu od 7. oktobra 2023. godine, ubivši do sada skoro 57.800 Palestinaca, većinom žena i djece. Nemilosrdno bombardiranje uništilo je enklavu i dovelo do nestašice hrane i širenja bolesti.

Prošlog studenog, Međunarodni kazneni sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata protiv enklave. (Anadolija mzz)

12.07.2025. u 12:58 • 0 Komentara • Print • # • ^

IZRELSKO AMERIČKA HUMANITARNA ZAKLADA HRANI PALESTINCE U GAZI

UBIJAJU IH DOK POKUŠAVAJU DOĆI DO HRANE

I dok je 11. srpnja u Srebrenici u Bosni i Hercegovini obilježeno 30 godina od genocida - gdje mnogi ponavljaju da se ne smije dogoditi nikada više - kojeg je karakteristika uništavanje određenih etničkih skupina ljudi i takav ratni zločina je izvršen u srpnju 1995. godine, u vrijeme rata u kojem je srpska vojska ubila najmanje 8 372 bošnjačke osobe muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica, ured UN-a za ljudska prava izvijestio je istoga dana da je u proteklih šest tjedana zabilježio najmanje 798 ubojstava na mjestima za pružanje pomoći Palestinskim civilima u Gazi kojim upravlja Humanitarna zaklada za Gazu (HGF) koju financiraju SAD i Izrael.

Agencija Reuters piše da GHF koristi privatne američke sigurnosne i logističke tvrtke za dostavljanje opskrbe u Gazu, zaobilazeći sustav koji vodi UN, a za koji Izrael tvrdi da je omogućio militantima predvođenim Hamasom da pljačkaju pošiljke pomoći namijenjene civilima. Hamas poriče tu optužbu.

Nakon smrti stotina palestinskih civila koji su pokušavali doći do centara za pomoć GHF-a u zonama gdje djeluju izraelske snage, Ujedinjeni narodi nazvali su njihov model pomoći "inherentno nesigurnim" i kršenjem standarda humanitarne nepristranosti.

„Od 27. svibnja do 7. srpnja zabilježili smo 798 ubojstava, uključujući 615 u blizini lokacija Humanitarne zaklade za Gazu i 183 vjerojatno na ruti konvoja pomoći“, rekla je glasnogovornica Ureda UN-a za ljudska prava (OHCHR) Ravina Shamdasani na konferenciji za medije u Ženevi.

GHF, koji je krajem svibnja počeo distribuirati pakete hrane u Gazi nakon što je Izrael ukinuo 11-tjednu blokadu pomoći, rekao je za Reuters da su UN-ovi podaci "lažni i obmanjujući". Poriče da su se na njegovim lokacijama dogodili smrtonosni incidenti.
„Činjenica je da su najsmrtonosniji napadi na mjesta pružanja pomoći povezani s konvojima UN-a“, rekao je glasnogovornik GHF-a.
"U konačnici, rješenje je više pomoći. Kad bi UN (i) druge humanitarne skupine surađivale s nama, mogli bismo zaustaviti ili značajno smanjiti ove nasilne incidente."
Izraelska vojska je u izjavi za Reuters izjavila da preispituje nedavne masovne žrtve te da je nastojala smanjiti trenje između Palestinaca i Izraelskih obrambenih snaga (IDF) postavljanjem ograda i znakova te otvaranjem dodatnih ruta.

RANE OD VATRENOG ORUŽJA

OHCHR je rekao da svoje podatke temelji na izvorima kao što su informacije iz bolnica u Gazi, groblja, obitelji, palestinskih zdravstvenih vlasti, nevladinih organizacija i partnera na terenu.
Većina ozljeda Palestinaca u blizini centara za distribuciju pomoći koje je OHCHR zabilježio od 27. svibnja bile su rane od vatrenog oružja, rekla je glasnogovornica Shamdasani. „Izrazili smo zabrinutost zbog počinjenih zločina i rizika od daljnjih zločina u situacijama kada ljudi čekaju u redu za osnovne potrepštine poput hrane“, rekla je.

Nakon tvrdnje GHF-a da su brojke OHCHR-a lažne i obmanjujuće, Shamdasani je rekla: "Nije korisno paušalno odbacivati naše zabrinutosti - ono što je potrebno su istrage o tome zašto ljudi bivaju ubijani dok pokušavaju pristupiti pomoći."

Izrael je izjavio da njegove snage djeluju u blizini mjesta za dostavu humanitarne pomoći kako bi spriječile da zalihe padnu u ruke militanata protiv kojih se bori u ratu u Gazi izazvanom prekograničnim napadom predvođenim Hamasom 7. listopada 2023.

GHF je 11. srpnja izjavio da je u pet tjedana dostavio više od 70 milijuna obroka Palestincima u Gazi te da su Hamas ili kriminalne bande "gotovo svu pomoć opljačkali" drugim humanitarnim skupinama. Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova prethodno je naveo slučajeve nasilne pljačke pomoći
Već 21 mjesec izraelske vojne kampanje u Gazi vlada akutna nestašica hrane i drugih osnovnih potrepština, tijekom koje je veći dio enklave sravnjen s zemljom, a većina od njezinih 2,3 milijuna stanovnika raseljena, piše Reuters , mzz.

12.07.2025. u 11:56 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 11.07.2025.

OBILJEŽENO 30 GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI

NUMIRA SUBAŠIĆ:

„ EUROPO PROBUDI SE 21. JE VIJEK“

U Srebrenici su 11. srpnja 2025. na obilježavanju 30 godina genocida bili čelnici koje vode međunarodnu politiku, te su priznali odgovornost Međunarodne zajednice, dok su predstavnice žrtava poručile da svijet u međuvremenu nije ništa naučio.
Predsjednica pokreta „ Majke enklava Srebrenice – Žepa“ Numira Subašić sjetila se u govoru ubijenog sina, supruga i ukupno 22 člana porodice. Istakla je kako preživjele žrtve 30 godina čekaju, gledaju veličanje ratnih zločinaca, dok svijet i Europa to toleriraju. Numira Subasić koja je govorila i na komemoraciji u Ujedinjenim Narodinma, je s pozornice okupljenima u Srebrenici između ostaloga rekla :“ Svijet i Europa ništa nisu naučili. Pričaju nam priče, no ako nas volite, ako ste se pokajali što niste niša učinili, zašto nas ne primite u Europu, zašto nas ne primite u Nato, mi tamo pripadamo. Ne pripadamo u mrak, pripadamo budućnosti. Nemojmo misliti, nemojmo pričati, moramo nešto raditi. Europo probudi se 21. je vijek. Umjesto da bude pravde, počeo je da se budi fašizam. Dokle ćemo stići, neznam“ rekla je majka Numira Subašić. Svi prisutni u dvorani gromoglasno su aplaudirali ženi iz Srebrenice.

MRLJA NA SAVJESTI ČOVJEČANSTVA
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt odao je počast žrtvama genocida u Srebrenici u obraćanju na komemoraciji povodom 30. godišnjice genocida, te rekao : "Hvala vam što ste s pozvali nas koji 1995. nismo intervenirali protiv Mladića i njegovih saučesnika u ovim užasnim gašenjima tolikog broja života. Mi koji smo danas ovdje razumijemo da zajednički moramo raditi kako bismo dali doprinos izgradnji budućnosti mira. Srebrenica ne može biti zaboravljena. To je mrlja na savjesti čovječanstva i moralna obaveza u duhu Daytona. Moramo se pobrinuti za one koji žele da se vrate, a suočavaju se s prijetnjama umjesto dobrodošlice. To dugujemo Bosni i Hercegovini i njenoj tranziciji ka modernoj i mirnoj demokratiji. Oni koji ignoriraju činjenice doprinose većoj neizvjesnosti u budućnosti. Rekao je da negiranje genocida, nacionalno motivirana mržnja i ideje o novonastaloj ili vjerskoj nadmoći ne smiju imati mjesto u Bosni i Hercegovini.

OVO JE BIO GENOCID
Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove Serge Brammertz započeo svoj govor u Potočarima, na obilježavanju 30 godina od genocida u Srebrenici riječima,
“Ovo je bio genocid.Bio je to smišljeni zločinački poduhvat koji i danas potresa savjest cijelog svijeta.“ „Genocid nije nešto što se može osporavati – to je istina utvrđena sudovima, međunarodnom zajednicom i historijom.“
Počast žrtvama, rekao je Brammerc, ne odajemo samo cvijećem i tišinom – već imenovanjem zločinaca, presudama i pravdom. Ne smije se dozvoliti da istinu prekriva revizionizam, niti da negatori genocida imaju politički ili društveni legitimitet.
„Odavanje počasti znači imenovati počinioce, poput Karadžića i Mladića, i podržati borbu za pravdu kroz institucije.“

MIR NIJE SIGURAN AKO GA NE BRANIMO
Član predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bečirović na obilježavanju 30 godina od genocida je rekao „
„Hvala svim državama koje su podržale usvajanje rezolucije koja je važna za cijeli svijet. Dokle god bude postojala ljudska civilizacija 11. juli će biti međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. 30 godina se relativizira genocid, 30 godina borbe za bolju sigurnost svih ljudi. „ Naveo je da je stupanj indoktrinacije bio toliki da je jedan poslanik rekao da za jednog Srbina treba ubiti 100 muslimana. Poseban cilj je bio demonizacija Bošnjaka u očima Zapada. Ovaj prljavi cilj je ponovo aktiviran. Zato Zapad i BiH na vrijeme trebaju shvatiti namjere opasne propagande, koja je 90-ih uzrokovala katastrofalne posljedice. Sada kada obilježavamo 30. godišnjicu genocida, svjedočimo monstruoznoj propagandi prema BiH, koja je pouzdan partner prema globalnoj koaliciji. Zločin genocida nad Bošnjacima nije bio historijska slučajnost, on je financiran i brutalno izvršen. Znam da i danas ima onih koji ne vole čuti ulogu rukovodstva Srbije u počinjenju genocida - kazao je Bećirović. Naveo je da je agresija na Republiku BiH pokrenuta iz Beograda i da bez podrške ne bilo moguće izvršenje genocida u i oko Srebrenice. Pozivam da gradimo odnose na bazi međusobnog poštovanja, to je naš zajednički interes.
Suočimo se s nekoliko ozbiljnih i upozoravajućih činjenica - rekao je Bećirović te nabrojio : 1. Ideologija i politika koje su dovele do genocida još prijete i ne smiju se podcjenjivati 2. Bošnjaci kao narod nisu otklonili opasnost od novog genocida.3. Zločin genocida može zaustaviti samo jaka država i ljudi koji su spremni da je brane. Uprkos počinjenom genocidu nismo se predali. Mir nije siguran ako ga ne branimo - rekao je Bečirović

ŽRTVE REŽIMA
Hrvatski premijer Andrej Plenković je rekao kako je 30 godina prošlo od dana kada je više od 8.000 muškaraca i dječaka ubijeno u Srebrenici samo zato jer su bili Bošnjaci.
"Hrvatska i BiH su bile žrtve agresije Miloševićevog režima. Hiljade porodica oplakuje najmilije, a mi još tragamo za nestalima. Njihova sudbina je otvorena rana. S poštovanjem gledamo u vas koji ste ostali", rekao je Plenković u govoru u Srebrenici.
"Istinska pomirba se može graditi samo na istini. Hrvatska želi vidjeti BiH kao dio Evropske unije i snažno podupire napore koje ulažete. S vjerom u mir i budućnost, poklanjam se svim žrtvama genocida" rekao je između ostaloga Andrej Plenković.

OGLASIO SE SRPSKI PREDSJEDNIK

Agencija Anadolija piše da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, izrazivši saučešće porodicama bošnjačkih žrtava. "Danas se navršava trideset godina od strašnog zločina počinjenog u Srebrenici. Prošlost ne možemo promijeniti, ali moramo mijenjati budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti", naveo je Vučić.

CIVILNE UDRUGE JAVNO IZRAZILE SUOSJEĆANJE

Paljenje svijeća na Trgu Republike u glavnom gradu Srbije jedna je od manifestacija u organizaciji koalicije "Ljudi pamte ljude" pod nazivom "Srebrenica - 30 godina posle" koje se održavaju u nekoliko gradova Srbije od početka lipnja do sredine srpnja.
Dodaju kako događajima koje su organizirali "pozivaju na poštivanje dostojanstva žrtava genocida, čuvanje i širenje činjenica i znanja o žrtvama, a posebno čuvanje sjećanja na ime i život 8.372 kojih više nema".
Službena Srbija nije priznala presude međunarodnih sudova o počinjenom genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici. Grupa nevladinih organizacija za ljudska prava u Beogradu u četvrtak je povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici održala i komemorativnu akciju pod sloganom "Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici". Okupljeni su pozvali vlasti u Srbiji da prekinu sa negiranjem genocida u Srebrenici, a simbolično su nosili i ogledala s crnom trakom.
Zatražili su da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, po uzoru na Rezoluciju koju je Generalna skupština UN-a usvojila u maju prošle godine, te pozvali na uklanjanje murala koji širom Srbije slave Ratka Mladića, nekadašnjeg generala Vojske Republike Srpske, jednog od osuđenih za genocid u Srebrenici, piše Anadolija. ( Izvor, Anadolija, Al Jazerra, Dnevni avaz, mzz)

DAN SJEČANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

DO SADA ZA GENOCID OSUĐENE 54 OSOBE

Trideset je godina od genocida u Srebrenici, a 11 . srpanj je dan koji je Rezolucijom 78/282 Opća skupština UN-a prihvatila i proglasila Međunarodnim danom sjećanja na genocid. Rezolucija je usvojena tek prošle godine 23. svibnja velikim zalaganjem Denisa Bečirovića člana predsjedništva Bosne i Hercegovine. Genocid u Srebrenici počinila je Vojska Republike Srpske , pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića. On je proglašen krivim za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je pokopano 6.765 žrtava a 250 žrtava pokopano je u mjesnim grobljima prema želji i odluci članova obitelji poginulih.

Tokom srpnja 1995. godine u genocidu su ubijena najmanje 8.372 bošnjačka muškarca i dječaka.

Žrtve genocida su iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine -Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta a masovne grobnice pronađene su na 77 mjesta.Najmlađa do sada pokopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija je Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine. Još uvijek se traga za više od tisuću žrtava genocida u Srebrenici.

Sud u Hagu, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u mjesecu srpnju 1995. godine.
Od toga, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora.
Na kaznu doživotnog zatvora za genocid su osuđeni Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara. Na kaznu od 35 godina zatvora osuđeni su Radislav Krstić i Drago Nikolić.
Za druge zločine u Srebrenici osuđeno je još 11 osoba.

Sud Bosne i Hercegovine je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 27 osoba na ukupno 446 godina zatvora. Zbog genocida je osuđeno 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, a za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno je 14 osoba na 221 godinu zatvora, objavio je internet portal detektor.ba

U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice "Škorpioni".
U Hrvatskoj su osuđena dvojica bivših pripadnika "Škorpiona" na po 15 godina zatvora.
Deset optuženih za genocid i druge zločine počinjene u srpnju 1995. godine u Srebrenici još uvijek je nedostupno pravosuđu u Bosni i Hercegovini. ( Detektor. ba, m zouhar zec)

četvrtak, 10.07.2025.

SAD NE ŽELI TRAJNU OKUPACIJU VELIKIH DIJELOVA POJASA GAZE

VLADAJUĆA KOALICIJA PRITIŠĆE NETANJAHUA

Trumpova administracija neće prihvatiti "izraelsku okupaciju velikih dijelova" Pojasa Gaze kao dio plana povlačenja koji bi izraelske snage provele nakon potencijalnog 60-dnevnog sporazuma o primirju. Američki posebni izaslanik Steve Witkoff to je "jasno" izjavio 9. srpnja u u Bijeloj kući s izraelskim ministrom za strateška pitanja Ronom Dermerom, a prema internetskom portalu "Axiosu". Kartu koju je Izrael izvorno predstavio za povlačenje svojih trupa iz Gaze, u slučaju sporazuma o primirju, navodno je odbacio Witkoff, kao i katarska delegacija koja je prisustvovala sastanku.

Predstavnici Dohe navodno su svojim izraelskim kolegama rekli da Hamas neće prihvatiti takve uvjete, piše talijanska novinska agencija Agenzia Nova.
Američki izaslanik je također navodno izjavio da Trumpova administracija neće prihvatiti "plan koji je, čini se, sastavio Smotrich", a koji uključuje "trajnu izraelsku okupaciju velikih dijelova" Gaze. Pritom je mislio na izraelskog krajnje desničarskog ministra financija Bezalela Smotricha , koji se posljednjih tjedana zalagao za izgradnju daljnjih izraelskih naselja na Zapadnoj obali i protivio se mogućnosti postizanja dogovora s Hamasom. Dermer je navodno odgovorio da premijer Benjamin Netanyahu trpi "veliki pritisak" od svoje vladajuće koalicije da izbjegne pretjerane ustupke, naglašavajući da bi svaka odluka zahtijevala odobrenje kabineta.
Izvori koji su razgovarali s Axiosom izjavili su, međutim, da su, nakon upozorenja SAD-a i Katara, izraelske vlasti predstavile novu kartu za premještanje Izraelskih obrambenih snaga (IDF) u slučaju primirja, koja bi uključivala "šire povlačenje". Novi izraelski prijedlog, objasnili su izvori, omogućio je "značajan napredak" tijekom pregovora, "povećavajući šanse" za sporazum, piše Agenzia Nova.

O Pojasu Gaze razgovara Netanjahu u SAD-u, kamo je u trodnevni posjet Trumpu otputovao u ponedjeljak 7. srpnja. Izrael intenzivira napade na Gazu i nastavlja sistematsko uništavanje civilnog stanovništva uskraćivanjem humanitarne pomoći u hrani, vodi, zdrastvenim potrepštinama, ubijajući stanovnike koji odlaze po humanitarnu pomoć koju doprema Humanitarna fondacija za Gazu, koju su osnovali Izrael i SAD. U Kataru se vode pregovori o prekidu vatre u Pojasu Gaze. (mzz)

SUSRET PREMIJERA MIHALA I PLENKOVIĆA U ZAGREBU

ESTONIJA ĆE ZA OBRANU VEĆ 2026. IZDVOJITI 5,4 POSTO BDP-a

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković primio je 8. srpnja u Banskim dvorima u Zagrebu predsjednika Vlade Estonije Kristana Mihala. Estonija je članica EU od 2004. Dvojica premijera razgovarali su o vojnoj suradnji u okviru NATO saveza, proširenju Europske unije na susjedstvo te o mogućnosti mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, piše agencija Anadolija
Estonski premijer Mihal je najavio kako će Estonija, slijedeći NATO odluke, već sljedeće godine za obranu izdvojiti 5,4 posto BDP-a. Naveo je to kao opterećenje koje je nužno za obranu od ruske prijetnje Europi.
"Želimo osnažiti kapacitete Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji koja je vrlo jasno kršenje međunarodnog prava i svih načela dobrosusjetstva i svega onoga na čemu počiva međunarodni poredak. Jednako tako se zalažemo i za mirovne napore koji bi doveli do pravednog mira i nepriznavanja nelegalno okupiranih, anektiranih i uvrštenih u ruski ustavno-pravni poredak ukrajinskih regija i Krima i Donetska i Luhanska i Hersona i Zaporožja", izjavio je hrvatski premijer Plenković.

Tema je bilo i proširenje EU kojega Hrvatska i Estonija podržavaju.

"Za nas je posebno važan jugoistok Europe, podrška BiH, podrška nama susjednim zemljama da i one zajedno s napretkom koji ostvari Ukrajina i Moldova idu brže prema europskoj matici", poručio je Plenković.
Mihal je također izrazio punu podršku otvaranju EU pregovora za Ukrajinu i Moldovu.
Na pitanje kako komentira izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je ponovno istaknuo ruske uvjete za prekid rata, a to su neutralna i demilitarizirana Ukrajina, Plenković je poručio kako smatra da ideje o demilitariziranoj i neutralnoj Ukrajini nisu prihvatljive samim Ukrajincima, jer bi to značilo potpunu kapitulaciju i serviranje nacije koja ima više od 30 milijuna ljudi, za neku novu buduću agresiju.

"U ovom trenutku članstvo u NATO-u Ukrajine nije niti realno, niti predviđeno. Međutim, svaka država na evropskom kontinentu, odnosno u transatlantskom prostoru, ako ima te ambicije i želi se priključiti članstvu, u konačnici je ona koja takav zahtjev postavlja i odlučuje. Pozicija je Hrvatske da je mir potreban… Ako će rezultat mirovnog procesa biti priznavanje nezakonite agresije, okupacije, lažnih referenduma, fabriciranih, anektiranja teritorija, njihovog uključivanja u ustavno-pravni poredak Rusije, onda je to težak poraz međunarodnog prava i svih načela globalnog upravljanja iza kojih stojimo", zaključio je Plenković.

Odgovarajući na isto pitanje, Mihal je poručio kako su Putin i Lavrov pregovarači koji stalno postavljaju svoje uvjete.
"Najjednostavniji način da to pojasnim glasi: rat bi prestao odmah kada bi ruske snage prestale ubijati u Ukrajini. Vrlo jednostavno. To je uvjet bez kojega se ne može", rekao je.
"O tome tko će postati član NATO saveza odlučivat će NATO, a ne Rusija. S Rusijom ne pregovaramo o europskoj i NATO sigurnosti jer ona nije članica nijednog od ovih saveza", zaključio je Mihal.

Stanje bilateralnih odnosa ocijenjeno je kvalitetnim, kao i da vojno-politička stajališta između Hrvatske i Estonije konvergiraju, osobito kada je riječ o velikim sigurnosnim temama. U sklopu posjeta estonskog premijera, održava se i poslovni forum između Hrvatske i Estonije na području obrambenog sektora. Dvojica premijera su razgovarali i o energetskim temama, o LNG terminalu na Krku koji omogućuje diverzifikaciju opskrbe plinom.(agencija Anadolija,mzz)

srijeda, 09.07.2025.

U SJEDIŠTU UJEDINJENIH NACIJA KOMEMORACIJA ZA SREBRENICU

DENIS BEĆIROVIĆ :

NEMA ZNAKA JEDNAKOSTI IZMEĐU ZLOČINACA I CIJELOG NARODA

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku održana je 8. srpnja komemorativna sjednica povodom obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici. Komemorativna sjednica je organizirana u okviru Dana sjećanja na genocid u Srebrenici koji je 11. srpnja, a uspostavljen je Rezolucijom 78/ 282 Generalne skupštine UN-a.

Ističući da se ovakav događaj prvi put organiziran u sjedištu najvažnije međunarodne organizacije, Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine rekao je da je usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici 23. svibnja 2024. bio važan momenat u historiji Bosne i Hercegovine, Evrope i UN-a, piše agencija Anadolija.

“Naša je obaveza da dosljedno implementiramo sadržaj Rezolucije, kao i da preveniramo ponavljanje genocida. Danas, u sali Generalne skupštine UN-a, ne govorim samo kao član Predsjedništva BiH i pokretač aktivnosti vezanih za usvajanje ove Rezolucije. Govorim kao čovjek koji dijeli bol žrtava i naroda nad kojim je počinjen jedini genocid na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Govorim u ime onih koji traže istinu. Govorim u ime onih koji, usprkos svim patnjama i nepravdama, ne mrze i ne pozivaju na osvetu. Govorim u ime onih koji vole ponosnu i nepokorenu Bosnu i Hercegovinu. Govorim i zagovaram pravdu, mir i pomirenje zasnovane na istini“, rekao je.

Optuživši rukovodstvo Srbije da i dalje negira pravosnažne presude sudova UN-a, Bećirović je rekao da je “apsurdno“ da država članica negira presude sudova UN-a.

“To je nelogično, nemoralno i nedopustivo. Rukovodstvo Srbije ne želi da se suoči s istinom i odbaci ideologiju i politiku koja je dovela do genocida. Ne distanciraju se od pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Naprotiv, od njih pokušavaju praviti heroje", rekao je on i dodao: "S druge strane, mi pozivamo na razum i istinu. Dignitet i čast svakog naroda čuva se politikom osude ratnih zločinaca. Mi ne stavljamo znak jednakosti između ratnih zločinaca i cijelog naroda. Mi uvažavamo susjednu Srbiju i njene građane. Mi želimo mir i ravnopravnu saradnju“.
Naglasio je da BiH ima budućnost, uprkos pretrpljenoj agresiji i udruženim zločinačkim poduhvatima.
“Uvjeren sam da, uz podršku naših prijatelja širom svijeta, možemo graditi modernu, demokratsku i prosperitetnu državu. Mi ne tražimo osvetu. Mi tražimo istinu i pravdu“, dodao je.
“Naši najvažniji saveznici su države i ljudi koje vjeruju u mir i pravdu. Pokažimo odlučnost i snagu da vratimo život u Srebrenicu i ovaj dio Bosne i Hercegovine. Neka Srebrenica bude mjesto života i budućnosti. Neka se iz borbe za istinu rodi pravda. Neka se više nigdje, nikome i nikada ne ponovi genocid“, zaključio je.

Subašić: UN je odgovoran za sve što se dešavalo 1995.
Predsjednica udruženja "Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa" Munira Subašić je podsjetila da je u genocidu izgubila 22 člana šire porodice.
"Zahvaljujem se svima koji su glasali za Rezoluciju. Oni koji nisu - neka žive u mraku, mi majke im nećemo zaboraviti, niti oprostiti", rekla je Subašić i dodala:
"UN je odgovoran za sve što se dešavalo 1995. godine pred očima cijelog svijeta i pod zastavom UN-a. Teško je živjeti i nositi bol 30 godina u svojoj duši, slušati negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca."
Munira Subašić je podsjetila da su "naša djeca ubijena jer su se drugačije zvala i bila muslimani." "Svijet i Europa su nijemo posmatrali ubijanja. Majke nisu čekale da im neko donese pravdu. Ustale smo jasno da kažemo da su naša djeca nevine žrtve i da neko za to mora odgovarati", rekla je Subašić i zaključila:"Zato smo mi majke imale važne ciljeve u kojima smo uspjeli: 5.500 djece koja su ostala siročad, djeca koja su gledala kako im ubijaju oca, siluju majku, a neka su se djeca rađala nakon smrti svog oca, a mnoga i nemaju sliku svog oca. Mnoga su nas pitala da li liče na svog oca, to je jako teško, ali smo i to preživjele kao majke, da tu djecu odgojimo bez mržnje i osvete." ( Agencija Anadolija, mzz)

utorak, 08.07.2025.

ANA BRNABIĆ, PREDSJEDNICA SKUPŠTINE SRBIJE POSJETILA IZRAEL

ZAHVALILA IZRELU ŠTO NIJE GLASAO ZA REZOLUCIJU O SREBRENICI

I dok je premijer Izraela Benjamin Netanjahu u trodnevnom posjetu kod Donalda Trumpa kamo je stigao 7. srpnja, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić 8. srpnja stigla je u dvodnevni posjet Izraelu, gdje je s predsjednikom Izraelskog parlamenta razgovarala o političkoj i ekonomskoj suradnji dvije države, a koja se, razvila prethodnih nekoliko godina.
Brnabić je rekla da Srbija stoji uz Izrael u, kako je navela, teškim trenucima za zemlju te zahtijevala puštanje zarobljenih u listopadu 2023, među kojima je i izraelsko-srbijanski državljanin.

“Željela bih zahvaliti Izraelu zbog vašeg stava tokom glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. To je nešto što Srbija nikad neće zaboraviti.( Prije glasanja o Rezoluciji 78/ 282 za Srebrenicu veleposlanik Izraela pri UN-u napustio je dvoranu, kao i ostalih 21 / mzz) Također, želim vam se zahvaliti što podržavate Srbiju u našoj namjeri da ugostimo Specijaliziranu izložbu EXPO 2027 i što ste službeno potvrdili učešće”, rekla je Ana Brnabić predsjednica Skupštine Srbije.

Predsjednik Izraelskog parlamenta Amir Ohana zahvalio se Brnabić na posjeti :“Vi ste prva predsjednica inozemnog parlamenta, koja je posjetila Izrael otkad je počeo rat, i to nije samo gesta. Upravo u vremenima poput ovih vidi se tko su pravi prijatelji”, rekao je Ohana.
Izvoz oružja iz Srbije u Izrael lani je iznosio gotovo 40 miliona eura. Dio građana Srbije protestirao je, tražeći da zemlja prestane izvoziti oružje u Izrael dok traje genocid u Gazi.
Predsjednici dva parlamenta istakli su da su se međusobno uvijek podržavali u teškim vremenima.
( Internet stranica Al Jazeera,mzz )

RUSKI MINISTAR PROMETA PRONAĐEN MRTAV U AUTOMOBILU

ODLUKA O SMJENI NAKON NAPADA DRONOVIMA
NA INFRASTRUKTURU

Roman Starovoit ruski ministar prometa pronađen je mrtav u svom automobilu u Odintsovu, u Moskovskoj oblasti. O tome su izvijestile dnevne novine "Kommersant" i nekoliko ruskih Telegram kanala. Starovoit je upravo toga danas smijenjen s mjesta ruskog ministra prometa. Prema izvješćima, Starovoit je počinio samoubojstvo. Kako je izvijestio Telegram kanal "Mash", preliminarni uzrok Starovoitovog samoubojstva bio je mogući kazneni postupak protiv njega. Prema "Mashu", bivši ministar je zapravo bio osumnjičen za ozbiljnu prijevaru, piše talijanska Agenzia Nova 7. srpnja.
„Najvjerojatnija verzija je samoubojstvo“, rekla je Svetlana Petrenko, službena glasnogovornica Istražnog odbora Ruske Federacije . „Istraga utvrđuje okolnosti smrti Romana Starovoita. U gradskom okrugu Odintsovo u privatnom automobilu pronađeno tijelo bivšeg ministra prometa Ruske Federacije Romana Vladimiroviča Starovoita s prostrijelnom ranom“, priopćio je Istražni odbor.

Prema portalu Gazeta, odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina o smjeni Romana Starovoita s mjesta ministra prometa došla je samo nekoliko dana nakon što je domaći zračni promet Imao mnogo problema zbog napada dronova na civilnu infrastrukturu, što je paraliziralo zračne luke u Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim gradovima.

Prema Rosaviatsii, ruskoj Agenciji za civilno zrakoplovstvo, između 5. i 7. srpnja otkazano je 485 letova, dok je 1900 odgođeno. Više od 43 000 karata je vraćeno, a 94 000 putnika prebačeno je u hotele. Procijenjena ekonomska šteta za zrakoplovne tvrtke mogla bi premašiti 20 milijardi rubalja (oko 210 milijuna eura). Iako se čini da je Starovoitova smjena povezana s tim poremećajima, nekoliko izvora sugerira dublje razloge. Prema politologu Borisu Mežuevu , u intervjuu za „Gazeta“, razloge za smjenu treba tražiti u prethodnim pozicijama bivšeg ministra: „Pretpostavljam da je u Kurskoj oblasti moglo izaći na vidjelo nešto neugodno za Starovoita, možda povezano s korupcijom. Novi guverner mogao je otkriti kompromitirajuće elemente“.

Starovoyt je bio guverner Kurske oblasti od 2019. do 2024. godine, prije nego što je imenovan ministrom prometa. Tijekom Starovoytova mandata u prometu, ministarstvo prometa uvelo je mjere za regulaciju korištenja uređaja za osobnu mobilnost i ublažilo ograničenja za kamione za smeće i strane kabotažne prijevoznike. Mjere su, prema kritikama u ruskom tisku, imale kontroverzne učinke ( Agenzia Nova, mzz)

ponedjeljak, 07.07.2025.

MARKO PERKOVIĆ TOMPSON NA HIPODROMU U ZAGREBU

GLAZBENI SPEKTAKL ZA 500 TISUĆA POSJETITELJA

Glazbenik Marko Perković (56) nadimkom Tompson 5. srpnja navečer održao je veliki koncert na zagrebačkom Hipodromu. Koncert je počeo točno u 21.00 sat, a završio oko ponoći. Organizatori su za HRT potvrdili da se na Hipodromu okupilo 504.000 ljudi, čime je ovaj koncert postao najveći muzički događaj te vrste u Hrvatskoj.
Thompson je otvorio koncert pjesmom "Ustani iz sjene". Atmosferu je dodatno podigla bakljada i svjetlosni efekti. "Sada ćemo ovim koncertom pokazati veliko zajedništvo. Želim poručiti cijeloj Evropi da se vrati svojoj tradiciji, svojim kršćanskim korijenima. Samo tako Hrvatska može biti ponovno snažna", poručio je pjevač u obraćanju prisutnima.
Unutar i oko Hipodroma bili su raspoređeni timovi hitne službe, zbog koncerta su sve bolnice u posebnom režimu rada, a na Velesajmu je postavljeno i 400 kreveta. Angažirano je bilo oko 6500 policajaca, gotovo 5.000 redara i zaštitara, 70 vatrogasaca, a policija je cijeli događaj snimala.
Policija je privela 123 osobe, 111 njih privedeno je zbog posjedovanja pirotehničkih sredstava, a ostali zbog narušavanja javnog reda mira. Oduzeto je 121 pirotehničko sredstvo. Medicinski timovi na području Hipodroma i Bundeka imali su 245 intervencija, priopćili su iz MUP-a 6. srpnja, piše agencija Anadolija.

Cijene ulaznica kretale su se između 30 i 50 eura, a u prodaju su puštene i dodatne karte, čime je ukupan broj prodanih ulaznica dostigao oko 500.000. Najviše karata kupljeno je u Hrvatskoj, gdje ih je prodano oko 350.000, a zabilježena je prodaja u još oko 40 država širom svijeta. Na vrhu po broju kupljenih ulaznica je Njemačka, sa oko 22.000, Austrija sa oko 18.000 i Bosna i Hercegovina s oko 10.000, piše Radio Slobodna Evropa.

Ministar unutarnjih poslova dr. Davor Božinović, poslao je nakon koncerta 6. srpnja poruku svim posjetiteljima, službama, volonterima i organizatoru: "Večeras iz Zagreba želim reći - hvala svima! Građanima iz cijele Hrvatske i inozemstva koji su poštovali upute, bili strpljivi i pokazali da se i ovakvo masovno okupljanje može provesti dostojanstveno i mirno. Hvala policiji, hitnim službama, svim djelatnicima i volonterima te tisućama ljudi koji su mjesecima pripremali ovaj događaj. Pokazali ste da hrvatske institucije znaju i mogu - i to na svjetskoj razini", kazao je u objavi na TikToku.
"Čestitam organizatorima i Marku Perkoviću Thompsonu, jer čak i oni kojima ovo nije omiljeni glazbeni izričaj, moraju priznati da je ovo bio spektakl kakav se rijetko viđa bilo gdje u svijetu", poručio je ministar MUP dr.Božinović.

Thompson je između 30 pjesama otpjevao i "Bojnu Čavoglave", čiji stihovi izazivaju podijeljene reakcije u javnosti. Uzviknuo je i ustaški pozdrav "za dom", na što je publika gromoglasno uzvratila "spremni", kojim stihovima počinje ta pjesma, koja je nastala 1991. godine. Koristile su ga jedinice HOS-a i dio branitelja u Domovinskom ratu, a nastao je u NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Marko Perković Thompson u hrvatskom društvu izaziva podjele, imajući u vidu da ga dio građana smatra rodoljubom, koji pjeva rodoljubne pjesme, kao i one o vjeri i ljubavi, a drugi ga kritiziraju. ( Anadolija,mzz)

nedjelja, 06.07.2025.

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PODIJELILA MAJSTORSKE DIPLOME

MAJSTORSKO ZNANJE POSTIGAO 861 OBRTNIK

Na svečanosti povodom Dana Hrvatske obrtničke komore 2. srpnja 2025. dodijeljene su majstorske diplome novim majstorima u obrtničkim zanimanjima, a podijelio ih je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil. Polaganjem majstorskih ispita, mladi su obrtnici stavili pečat kvalitete na svoj proizvod i uslugu. Majstorsku diplomu je svojim znanjem u posljednju godinu dana postigao 861 obrtnik . Najveći broj položenih majstorskih ispita bio je u majstorskim zvanjima majstor elektroinstalater, majstor frizer, majstor automehaničar, majstor autoserviser i majstor kuhar. Najviše majstorskih ispita položeno je na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske županije i Istarske županije.
Dodijeljena su najviša priznanja Komore – Statua i Plaketa „Zlatne ruke“ za doprinos obrtništvu. Ovogodišnji dobitnici najvišeg priznanja HOK-a, Statue „Zlatne ruke“, su vlasnik obrta za keramičarstvo i vinarstvo iz Nadina Tomislav Glavić, vlasnica pekarskog obrta Imako iz Daruvara Matea Kolaček Šaravanja, vlasnica obrta „RE-NI TRGOVINA“ Marija Komerički iz Samobora, vlasnik obrta Autoservis i trgovina "DM" iz Koprivnice Davor Milaković i vlasnik ugostiteljskog obrta „Asterix“ iz Pule Andi Vitasović.

NAJBOLJI UČENIK IZ DARUVARA, A ŠKOLA IZ ĐAKOVA

U ovoj godini najboljim učenikom strukovne škole pokazao se Sebastian Donat, koji je završio treći razred Tehničke škole Daruvar te se obrazuje za zanimanje instalater grijanja i klimatizacije. Sva tri razreda završio je s odličnim uspjehom te je osvojio 2. mjesto na državnom natjecanju Wordskills Croatia 2025. Ovogodišnja najbolja strukovna škola je Srednja strukovna škola Antuna Horvata iz Đakova, koja ima 10 realiziranih zanimanja iz sustava vezanih obrta, a prosječna ocjena učenika koji se školuju za zanimanja iz sustava vezanih obrta je vrlo dobar. U ovoj školskoj godini škola je sudjelovala u 2 projekta odnosno programa sufinanciranim EU sredstvima te se promovirala kroz 41 različitu manifestaciju. Za najboljeg mentora ove je godine ocijenjena gospođa Milka Dudić, vlasnica Frizerskog obrta Chic iz Rijeke. Frizerski obrt gospođe Dudić od 2005. godine prima učenike na naukovanje te je u posljednjih 20 godina obrazovala 40 učenika i zaposlila ih osam. Gospođa Dudić članica je komisije za pomoćničke ispite, komisije za licenciranje te komisije za majstorski ispit.

U HRVATSKOJ POSLUJE 130.000 OBRTNIKA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je obrtnicima da je njihov doprinos u gospodarstvu i društvu značajan te da u Vladi RH imaju partnera, što se moglo vidjeti i kroz niz paketa pomoći u proteklom periodu u kojima se obratila posebna pažnja na obrtnike. Ministar gospodarstva Šušnjar najavio je i nova ulaganja u obrtništvo, kroz ponovno pokretanje stipendiranja učenika u strukovnim zanimanjima, pri čemu će 711 učenika iz svih krajeva Hrvatske primiti stipendiju vrijednu 2.400 eura, mjeru ukupno vrijednu 1,7 milijun eura. Također, najavljena je objava poziva do kraja srpnja za naukovanje za obrtnička zanimanja za dvije školske godine, za što su u 2025. osigurana sredstva u iznosu od 13,2 milijuna eura.

„Nikad nije dosta i uvijek za obrtnike može i mora više i bolje. Ali želim da znate da radimo predano i s entuzijazmom u korist hrvatskog obrtništva. Uložit ćemo sve svoje napore da se približimo rješavanju problema koje nas sada već godinama muče – porezno opterećenje, radna snaga, nelojalna konkurencija, neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada, u svakom slučaju traženje svih mogućih dodatnih prava i zaštite za obrtnike te smanjenje njihovih obaveza i opterećenja. Govorimo u ime 13,5 posto udjela u broju ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil i istaknuo da u ovom trenutku u Hrvatskoj posluje više od 130.000 obrta koji zapošljavaju oko 250.000 ljudi, dodavši da obrtnici snažno doprinose gospodarstvu i društvu.

Tradicionalnoj dodjeli nagrada istaknutim obrtnicima nazočili su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za zakonodavstvo u Hrvatskom saboru Krunoslav Katičić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te brojni drugi visoki uzvanici, saborski zastupnici, ravnatelji zavoda i predsjednici domaćih i stranih komora. (Hrvatska obrtnička komora, mzz)

HRISTIJAN MICKOSKI PREMIJER SJEVERNE MAKEDONIJE

ŽIVOT UČINITI VREDNIJIM, A MAJČINSTVO BLAGOSLOVOM

Govoreći o padu nataliteta u zemlji, Mickoski je na događaju organiziranom u Vladi pod nazivom "Demografski trendovi, izazovi i moguća rješenja - Razvoj strateških dokumenata za demografsku otpornost" poručio da je došlo vrijeme za državu u kojoj će se mladi češće ženiti i udavati, rađati više djece i u koju će se ljudi vraćati. "U posljednje četiri godine izgubili smo više od 33.000 stanovnika. Stopa nataliteta pala je s 12,5 %, 2010. godine na svega 8,8 u 2024. godini", istakao je premijer Mickoski. Dodao je da ovaj problem ne pogađa samo Sjevernu Makedoniju, već cijelu Evropu i šire te poručio da je cilj Vlade, između ostalog, da mladima pruži razloge da ostanu u zemlji, piše agencija Anadolija 5. srpnja.

"Moramo graditi institucije koje ne troše mladost, nego je njeguju; da gradimo državu u kojoj je nada važnija od pasoša. Znamo da ne postoji magično rješenje. Ali postoji uporna, državotvorna borba. I mi smo je započeli. Svaka mjera, svaka investicija, svaka politika koju donosimo ima za cilj povratak povjerenja. Ozbiljno razmatramo dodatne poreze za neoženjene i neudate", poručio je premijer.
Naveo je da je 2024. godine u zemlji rođeno 16.061 dijete, dok je preminulo 20.201 osoba, što predstavlja prirodni pad od 4.140 stanovnika u samo jednoj godini.
Rekao je i da u mnogim općinama i selima više nema ni prvačića, te da sve više ljudi živi samo.
Naglasio je da se borba Vlade vodi ka tome kako bi se život učinio vrednijim, majčinstvo blagoslovom, a ne teretom i kako bi se suprotstavilo stanju u kojem se država prazni.
"Vrijeme je za državu u kojoj će se rađati više djece, više mladih stupati u brak, ljudi će se vraćati i živjeti s više srca... Već djelujemo. Gradimo temelje promjena, jer dolazi vrijeme naroda i građana. I to neće biti vrijeme odlazaka, već povrataka", poručio je premijer Sjeverne Makedonije Mickoski. (Anadolija,mzz)

subota, 05.07.2025.

EPPO: ISTRAGA „MASNE RUKE“

POJEDINCI IZ OSAM ZEMALJA U KRIMINALNOM UDRUŽENJU

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u talijanskom gradu Torinu izrekao je osuđujuće presude protiv 13 optuženika, uključujući tri vođe, u istrazi „Masne ruke“. Dokazano je da su optuženici upravljali kriminalnom organizacijom koja je uvozila maziva za vozila na talijansko tržište sustavno izbjegavajući PDV, što je rezultiralo gubicima većim od 15 milijuna eura.

Osuđeni su za zločinačko udruživanje i poreznu prijevaru, na kazne zatvora od jedne do četiri godine, što je ukupno iznosi 34 godine.
Presude, koje su donijeli Sud u Torinu i Sud u Materi, rezultat su sporazuma o priznanju krivnje i skraćenih sudskih postupaka, budući da je većina optuženika priznala krivnju za optužbe. Sudovi su također naložili oduzimanje više od 12 milijuna eura, kao i dionica tvrtke, nekretnina, vozila, satova, luksuznih predmeta i gotovine. Ovo je prva sudska odluka na koju se još uvijek može uložiti žalba.
Procjenjuje se da su nezakonite aktivnosti kriminalne organizacije uzrokovale gubitak od 14 milijuna eura neplaćenog PDV-a i preko milijun eura trošarina u razdoblju od 2017. do 2023. godine.

U središtu prijevarne sheme je kriminalno udruženje sastavljeno od pojedinaca koji djeluju u Italiji, kao i u Belgiji, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji, koji su uveli i prodali velike količine mazivih ulja za automobile i kamione, namijenjenih potrošačima na talijanskom tržištu. Zločinačka organizacija koristila je više strategija za izbjegavanje PDV-a i plaćanja trošarina, uključujući krivotvorene prijevozne dokumente i mrežu fiktivnih tvrtki.
Zločinačka skupina također se sumnjiči za krivotvorenje marki motornih ulja i pranje nezakonito stečene dobiti. Istraga je dodatno pokazala da je tvrtka koja posluje u području Matera, koje je jedno od glavnih središta za prodaju maziva za vozila u središnjoj i južnoj Italiji, također nabavljala naftu od kriminalnog udruženja, prikrivajući od poreznih vlasti preko 52 milijuna eura dobiti.

I podsjećanje : Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) je neovisni ured javnog tužitelja Europske unije. Odgovoran je za istragu, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela protiv financijskih interesa EU-a./( priopćenje EPPO, 4. srpnja, mzz )

petak, 04.07.2025.

FRANCESKA ALBANESE IZVJESTITELJICA UN-a ZA POJAS GAZE

POSTOJI POTREBA ZA ODGOVORNOŠU

Specijalna izvjestiteljica UN-a za okupiranu palestinsku teritoriju Francesca Albanese u četvrtak 3. srpnja je naglasila potrebu za odgovornošću za ubistva Palestinaca koji traže pomoć u Gazi, istovremeno pozivajući na sveobuhvatan pristup istrazi izraelskog nedoličnog ponašanja na toj teritoriji.
“Postoji potreba, opet, postoji potreba za odgovornošću. Nema sumnje u to“, rekla je Albanese na konferenciji za novinare u Ženevi, odgovarajući na pitanje agencije Anadolije o ubistvima u blizini zona distribucije pomoći kojima upravlja kontroverzna Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), koju podržava Izrael, piše agencija Anadolija 3. srpnja.
Njena konferencija za novinare uslijedila je nakon predstavljanja novog izvještaja, koji se fokusirao na "ekonomski genocid" koji se dešava na okupiranoj palestinskoj teritoriji. Opisala je program pomoći GHF-a kao “smrtonosnu zamku“, osmišljenu da ubije ili prisili na bijeg izgladnjelo stanovništvo.
U vezi sa GHF-om, koji je pod lupom zbog stotina Palestinaca ubijenih dok su čekali pomoć, Albanese je istakla da je taj entitet više nema zaštićeni status u Ženevi".

Švicarske vlasti su u srijedu objavile da se grupa formalno raspušta u Ženevi. Švicarski savezni nadzorni organ za fondacije naredio je zatvaranje nakon što je utvrdio da grupa više nema švicarskog predstavnika ili adresu i da nije uložila nikakve napore da riješi problem. Ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je odluku.
Početkom lipnja, švicarsko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je Anadoliji da se pravni status kontroverzne ženevske podružnice GHF-a procjenjuje kao "neaktivan" i "neusklađen" sa zakonskim zahtjevima.
Albanese je naglasila da se pojedinačni incidenti, poput ubistava prilikom distribucije pomoći, ne smiju posmatrati izolirano, već sveobuhvatno.“Mislim da moramo izaći iz kronološkog pristupa i mentaliteta. Naravno, svaki incident zahtijeva analizu i istragu, ali moramo sagledati cjelokupnost, odmaknuti se od detalja“, rekla je.
“Sve se dešava u kontekstu destruktivnog, namjerno destruktivnog napada koji je Izrael pokrenuo protiv Palestinaca u Gazi. Što se također odražava i u nasilju koje je eskaliralo i intenziviralo se protiv Palestinaca na Zapadnoj obali“, dodala je.
“Vjerujem da je potrebno shvatiti da ovo nije prvi genocid koji se sastoji od nekoliko drugih zločina, i upravo u odnosu i međudjelovanju svih ovih ponašanja i svih ovih zločina može se vidjeti koliko se Palestinci osjećaju napušteno pred ovim zločinačkim planom“, zaključila je specijalna izvjestiteljica UN-a za okupiranu palestinsku teritoriju Francesca Albanese. ( Agencija Anadolija, mzz)


DVA PITANJA NA KOJA NITKO NE DAJE ODGOVOR

TKO I KAKO TREBA DJELOVATI NA IZRAEL?

Ponovo i ponovo nakon mnogih konstatacija pojedinih dužnosnika na funkcijama da nehumani rat Izraela protiv Palestinaca , koji takav nema uporište ni u kojoj Ženevskoj konvenciji, ni u kakvom Ženevskom postupanju sa civilima, da se stanovnicima Pojasa Gaze ne smije zaustaviti isporuka humanitarne pomoći, kako je to učinjeno sada u tolikoj mjeri da se stotine tisuća ljudi tjera da doslovno gladuju bez ikakve hrane i pitke vode, da gladuju trudnice, tek rođena djeca, da djeca umiru od gladi, a umrlo ih je sedamdesetak prema statistikama Ministarstva zdravstva u Gazi, postavlja se pitanje na koje nijedan dužnosnik ne daje odgovor – TKO je taj tko treba zaustaviti to nehumano postupanje sa civilima? Svi dužnosnici koji govore ne imenuju nikoga.

Osim što Izraelska Vlada ne dopušta dopremu hrane i medicinskih materijala u Pojas Gaze, Palestince ubijaju topovskom vatrom i pucanjem na njih iz drugog oružja kada dođu po humanitarnu pomoć koju doprema Humanitarna fondacija za Gazu (GHF) koju je osmislio Izrael i Sjedinjene Američke Države. I ta pomoć se, prikazala je AL Jazeera u novinarskim izvještajima, dijeli kao u kavezima. Strašno, užasno za 21 stoljeće, ali i za sve političke dužnosnike svake pojedine zemlje koji nemaju svoje mišljenje o nečovječanskom ratu koji na Bliskom Istoku vodi Izrael protiv Palestinaca potpomognut oružjem Sjedinjenih Američkih Država.

I još jedan odgovor, koji ne daje nitko tko o dužnom pažnjom upozorava i skreće pozornost na užas koji traje na teritoriji Palestine je - KAKO, kojim sredstvima i kojim načinima zaustaviti taj nehumani užas uskraćivanja humanitarne pomoći koji traje u Palestini? I KAKO zaustaviti rat Izraela i Palestine?
Margareta Zouhar Zec

04.07.2025. u 10:23 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 03.07.2025.

STOTINE HILJADA LJUDI U GAZI ŽIVI U UVJETIMA GLADI

MNOGO POLITIČKIH PRIČA – JOŠ UVIJEK NIŠTA OD REALIZACIJE

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je da se ne smije propustiti nijedna prilika za oslobađanje zarobljenika u Gazi, dodajući da postoji velika podrška, i u vladi i u široj javnosti, za prijedlog koji podržava SAD.
Trump je pojačao pritisak na Izraelsku vladu i Hamas da postignu primirje i sporazum o oslobađanju izraelskih zarobljenika u Gazi. Rekao je da će se 60-dnevno razdoblje koristiti za rad na okončanju rata – nešto što Izrael kaže da neće prihvatiti dok Hamas ne bude poražen. Trump bi se sljedećeg tjedna trebao sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, piše portal Al Jazeere 3. srpnja ujutro.

U tekstu se dalje navodi prijedlog, Izraelskog ministra vanjskih poslova da se ne smije propustiti nijedna prilika za oslobađanje zarobljenika u Gazi. No to ne podržavaju ministri: nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich, ekstremni desničari u Netanyahuovom kabinetu.

Reporter Al Jazeere Hani Mahmoud je u javljanju iz grada Gaze rekao da Palestinci ne vjeruju Trumpu i da su nekoliko puta razočarani najavljenim prekidima vatre koji se nisu ostvarili.
„Postoje priče koje govore o potencijalnom sporazumu i okončanju genocida, ali na terenu, stvarnost govori drugačiju priču. U prosjeku svakog dana izraelska strana ubija sto do 120 Palestinaca“, rekao je reporter. „Dakle, za mnoge ljude postoji mnogo licemjerja. Ako govorite o prekidu vatre, onda morate stvoriti uvjete koji bi doveli do njega, a ne do eskalacije, a ono što vidimo na terenu definitivno je eskalacija.“
Izraelske snage su u srijedu 2. srpnja u Gazi ubile najmanje 78 ljudi, prema palestinskim zdravstvenim vlastima. Zvaničnici bolnice rekli su da je među njima četvero djece i sedam žena.

UBIJEN DIREKTOR INDONEZIJSKE BOLNICE I NJEGOVA OBITELJ

Među žrtvama je bio dr. Marwan al-Sultan, direktor Indonezijske bolnice, koji je ubijen u izraelskom napadu na stambenu zgradu u području jugozapadno od grada Gaze, prema svjedočenju reportera Al Jazeere. Njegova supruga i djeca su, također ubijeni u napadu.
Al-Sultan je bio ključni izvor informacija iz Gaze, izvještavajući o uvjetima života Palestinaca na sjeveru opkoljene enklave. Više je puta pozivao međunarodnu zajednicu da vrši pritisak za sigurnost medicinskih timova, uključujući i slučaj kada je izraelska vojska opsjedala ili napadala Indonezijsku bolnicu, najveću medicinsku ustanovu sjeverno od grada Gaze.

U izraelskom ratu u Gazi ubijeno je najmanje 56.647, a ranjeno 134.105 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze.
Rat je ostavio palestinsku enklavu u ruševinama, a veliki dio urbanog krajolika sravnjen je sa zemljom. Više od 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze je raseljeno, često više puta.
Rat je uzrokovao humanitarnu krizu u Gazi, gdje stotine hiljada ljudi žive u uvjetima gladi.
( Internet portal AL Jazeera,mzz)

03.07.2025. u 11:14 • 0 Komentara • Print • # • ^

SUSRET DIPLOMATA TURSKE I HAMASA

TURSKA JE ZA JEDINSTVENU PALESTINU

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je 2. srpnja delegaciji Hamasa tokom sastanka u Ankari da Turska neće dozvoliti da nedavne regionalne tenzije zasjene genocid koji se dešava u Gazi, na Bliskom Istoku.

Fidan se sastao s Mohammedom Ismailom Darwishom, predsjednikom Generalnog vijeća pokreta Hamas, i njegovom delegacijom, saopćili su diplomatski izvori iz Turske.
Sastanak je bio fokusiran na nedavne pomake u pregovorima o prekidu vatre i humanitarnu situaciju u Gazi, piše Anadolija. Fidan je istakao da je prioritet Ankare zaustaviti masakr u Gazi i osigurati hitnu dostavu humanitarne pomoći.
Ponovio je stav da Palestina predstavlja jedinstvenu cjelinu koja obuhvata Gazu, Zapadnu obalu i Istočni Jerusalem, te naglasio da će Turska nastaviti snažno podržavati i braniti palestinsku borbu sve dok Palestina ne postane slobodna. ( Anadolija, mzz)

03.07.2025. u 10:29 • 0 Komentara • Print • # • ^

GIORGIA MELONI NA OBILJEŽAVANJU AMERIČKOG DANA NEOVISNOSTI

ITALIJA I SAD GOVORE ISTIM JEZIKOM

Dan neovisnosti SAD je 4. srpnja, a premijerka Italije govorila je povodom obilježavanja tog američkog važnog dana koji je nacionalni praznik Sjedinjenih Američkih Država. Bilo je to u Villa Taverna koja je dio rezidencije veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Rimu. Talijanska Agencia Nova prenijela je događaj u slijedećoj informaciji:

„Italija i Sjedinjene Američke Države govore istim jezikom o mnogim pitanjima i to je vrlo pozitivan element u međunarodnom okviru. To je dobro za naše odnose, ali i za jedinstvo i kompaktnost Zapada, što je bitan uvjet za suočavanje s izazovima našeg vremena“. To je izjavila premijerka Italije Giorgia Meloni , govoreći na svečanosti proslave Dana neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država u Villi Taverni. „Snaga jednog automatski je snaga drugog“.

Italija i Sjedinjene Države „sestrinske su nacije ujedinjene privilegiranim odnosom koji se njeguje svaki dan“, rekla je premijerka. „S američkim predsjednikom Donaldom Trumpom uvijek smo se sjećali ove izvanredne i jedinstvene veze, početne točke da je učinimo još jačom“.„Zahvalni smo predsjedniku Trumpu što je odabrao Tilmana Fertittu za veleposlanika: on je prijatelj Italije i zajedno možemo obaviti vrlo važan posao za naše nacije“, rekla je premijerka Meloni.

„Italija ima sreću što ima Giorgiju Meloni za vođu“, rekao je veleposlanik SAD-a Tilman J. Fertitta. „Tijekom proteklih nekoliko mjeseci imao sam zadovoljstvo susresti se s Meloni u Mar A Lago s Trumpom i državnim tajnikom Marcom Rubiom i shvatio sam koliko je Italija sretna što je ima za vođu. Svi Amerikanci je poštuju“, rekao je veleposlanik, koji je rekao da mu je „čast imati i druge prijatelje“, od ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija „ne poštujemo nijednog drugog ministra vanjskih poslova u SAD-u koliko njega“ do Mattea Salvinija : „voljeli bismo njegove ambicije za infrastrukturu i promet u Americi.“ Konačno, Fertitta je dodao: „nitko nije bolji od La Russe u njegovoj predanosti da Italiju učini boljom.“

Sjedinjene Američke Države „naš su najbolji prijatelj na svijetu“, rekao je Tajani. „Italija ima dvije zvijezde, Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države“, i u tom smislu „vrlo je važno ojačati suradnju“ s Washingtonom, rekao je ministar vanjskih poslova. Potpredsjednik vlade Tajani naglasio je da na Bliskom istoku i u Ukrajini vlada podržava „djelovanje u korist mira s predsjednikom Trumpom“. O Gazi je naglasio da „Hamas nije Palestina“ i potrebu da se „pošalje poruka Netanyahuu “ da zaustavi bombardiranje. ( Agenzia nova, mzz)

03.07.2025. u 09:35 • 0 Komentara • Print • # • ^

HRVATSKA POŠTA

USLUGA OD OPĆEG GOSPODARSKOG INTERESA

Hrvatska pošta je od 1. srpnja 2025. službeno preuzela distribuciju tiskanih medija na području cijele Republike Hrvatske. Hrvatska pošta ovime nastavlja biti građanima na usluzi kada je u pitanju dostava tiskovina budući da je 2021. godine preuzela pretplatničku distribuciju tiskovina od tvrtke Tisak plus.

Hrvatska pošta izabrana je kao najpovoljniji ponuditelj na natječaju Ministarstva kulture i medija te je potpisan petogodišnji ugovor vrijedan 90 milijuna eura (bez PDV-a). Ovim ugovorom distribucija tiskanih medija proglašena je uslugom od općeg gospodarskog interesa, čime se osigurava i državna potpora za očuvanje ove djelatnosti.
Distribucija tiskovina postaje dio modernog i pouzdanog logističkog sustava Hrvatske pošte, priopćeno je iz tvrtke, piše portal Ja trgovac.
Ova akvizicija provedena je u skladu s korporativnom strategijom Pošta 2025(30) koja je usmjerena na daljnji razvoj logističkih i dostavnih kapaciteta, povećanje učinkovitosti i konkurentnosti te širenje portfelja usluga putem najšire dostavne mreže u zemlji. ( Ja trgovac, mzz)

03.07.2025. u 08:18 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 02.07.2025.

ANTONIO GUTERRES : SAMI HUMANITARNI RADNICI UN-a GLADUJU

„POTRAGA ZA HRANOM ME SMIJE BITI SMRTNA PRESUDA“

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je novinarima 27. lipnja da je operacija pomoći koju podupiru SAD u Gazi "inherentno nesigurna".
Izrael i Sjedinjene Države žele da UN djeluje putem kontroverzne nove Humanitarne fondacije za Gazu , ali UN je to odbio, dovodeći u pitanje njezinu neutralnost i optužujući model raspodjele za militarizaciju pomoći i prisilno raseljavanje.
„Svaka operacija koja usmjerava očajne civile u militarizirane zone inherentno je nesigurna. Ubija ljude“, rekao je Guterres novinarima, piše agencija Reuters.

Guterres je rekao da se humanitarni napori pod vodstvom UN-a "guše", da sami humanitarni radnici gladuju, a Izrael - kao okupacijska sila - mora pristati i olakšati dostavu pomoći i diljem palestinske enklave.

„Ljudi se ubijaju samo pokušavajući prehraniti sebe i svoje obitelji. Potraga za hranom nikada ne smije biti smrtna presuda“, rekao je Guterres novinarima."Vrijeme je da pronađemo političku hrabrost za prekid vatre u Gazi."
Otkad je Izrael 19. svibnja ukinuo 11-tjednu blokadu pomoći Gazi, omogućivši nastavak ograničenih isporuka UN-a, Ujedinjeni narodi tvrde da je više od 400 Palestinaca ubijeno tražeći pomoć od operacija UN-a i GHF-a. Visoki dužnosnik UN-a rekao je u nedjelju da je većina tih ljudi pokušavala doći do lokacija GHF-a.

Odgovarajući Guterresu u petak 27. lipnja , izraelsko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da izraelska vojska nikada ne cilja civile i optužilo UN da "čini sve što može" kako bi se protivio operaciji pomoći GHF-a.
„Time se UN pridružuje Hamasu, koji također pokušava sabotirati humanitarne operacije GHF-a“, objavljeno je na X-u.
Glasnogovornik GHF-a rekao je da nije bilo smrtnih slučajeva na ili u blizini mjesta za distribuciju pomoći Humanitarne fondacije za Gazu (GHF)
„Žalosno je što UN i dalje širi lažne informacije o našim operacijama“, rekao je glasnogovornik GHF-a. „U konačnici, naša pomoć se sigurno dostavlja. Umjesto prepirki i uvreda sa strane, pozdravili bismo UN i druge humanitarne skupine da nam se pridruže i nahrane ljude u Gazi.“
Humanitarna fondacija za Gazu za rad koristi privatne američke sigurnosne i logističke tvrtke. Počeo je s radom u Gazi 26. svibnja i u 27. lipnja je izjavio da je do sada podijelio više od 48 milijuna obroka. Američki State Department u četvrtak je izjavio da je odobrio 30 milijuna dolara financiranja za GHF i pozvao druge zemlje da također podrže skupinu.

Izrael i Sjedinjene Države optužili su Hamas za krađu pomoći od operacija pod vodstvom UN-a. Hamas to poriče. ( Reuters, mzz)

02.07.2025. u 09:50 • 0 Komentara • Print • # • ^

PAPA LAV XIV POZIVA MEĐUNARODNU ZAJEDNICU DA REAGIRA

NEČOVJEČNO KORIŠTENJE GLADI U GAZI KAO SREDSTVA RATOVANJA

"Glad ne smije biti korištena kao oružje rata", poručio je 1. srpnja poglavar Katoličke crkve Papa Lav XIV osvrćući se na brutalnu i nehumanu izraelsku blokadu ključne humanitarne pomoći, hrane i lijekova u Pojasu Gaze, piše agencija Anadolija.

"S dubokom tugom svjedočimo nečovječnom korištenju gladi kao sredstva ratovanja", naveo je Papa Lav XIV u pismu koje je uputio 44. zasjedanju UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u Rimu, objavio je Vatican News.
"Izgladnjivanje civilnog stanovništva je vrlo jeftin način vođenja rata", dodao je Papa.
Naglašavajući da taktike poput paljenja usjeva i blokiranja humanitarne pomoći najviše pogađaju nezaštićene civile, Papa je pozvao međunarodnu zajednicu da reagira i postavi jasne granice kako bi se počinitelji ovakvih djela pozvali na odgovornost.

"Političke krize, oružani sukobi i ekonomski poremećaji igraju ključnu ulogu u pogoršanju prehrambene krize. Oni onemogućavaju humanitarnu pomoć, ugrožavaju lokalnu poljoprivrednu proizvodnju i lišavaju ljude ne samo hrane, već i prava na dostojanstven i ispunjen život", kazao je Papa. Također je upozorio da se financijska sredstva i inovativne tehnologije preusmjeravaju na proizvodnju oružja i trgovinu naoružanjem.
"Kao posljedica toga, promoviraju se upitne ideologije, dok međuljudski odnosi zahlade, nagrizaju zajedništvo i udaljavaju bratstvo i društveno prijateljstvo", zaključio je Papa Lav XIV . (Anadolija,mzz)

02.07.2025. u 09:31 • 0 Komentara • Print • # • ^

SARAJEVO: KONFERENCIJA O GENOCIDU U SREBRENICI

„PORICANJE GENOCIDA JE NEPRIHVATLJIVO IZVRTANJE ISTINE „

„Srebrenica nije poraz žrtve, već poniženje zločinca, negiranje genocida nije drugo mišljenje, već moralno neprihvatljivo izvrtanje istine, Srebrenica mora biti univerzalna opomena, ključne su poruke s otvaranja međunarodne naučne konferencije "Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja", koja je počela 1. srpnja u Sarajevu, a završit će 3. srpnja u Srebrenici, piše agencija Anadolija .
Konferenciju organizira Univerzitet u Sarajevu, a okuplja više od 40 istaknutih znanstvenika i istraživača s više od dvadeset prestižnih univerziteta iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, među kojima su Yale University, Istanbul University, RMIT University, York University i Dartmouth College.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović rekao je da Srebrenica nije samo ime grada niti statistički broj stradalih, već otvorena rana na kolektivnoj savjesti čovječanstva i simbol planiranog pokušaja uništenja jednog naroda.
"Srebrenica sigurno nije nesretni događaj, ona je očevidan rezultat jednog planiranog, institucionalnog, višegodišnjeg, usudim se reći višedecenijskog djelovanja s jasnim i nedvosmislenim političkim ciljevima uništenja jednog naroda, njegovog brisanja. Ne samo kroz genocid nad našim očevima, majkama, našim sestrama i braćom, već i brisanjima kulturnog, historijskog i vjerskog identiteta jednog naroda", rekao je rektor Tarik Zaimović.

Dekan Fakulteta političkih znanosti i predsjedavajući Organizacionog odbora konferencije Sead Turčalo istakao je da se, 30 godina nakon genocida, suočavamo s drugim, jednako organiziranim projektom, projektom negiranja i relativizacije genocida.
"Poricanje genocida nije legitimno mišljenje, već moralno neprihvatljivo izvrtanje istine", podvukao je dekan Turčalo te dodao: "Cilj je stvoriti informacijski haos, alternativnu stvarnost u kojoj su činjenice nebitne, a međunarodno pravo postaje besmisleno. Cilj je poslati poruku svijetu da istina ne postoji, da postoji samo verzije istine, a najjača verzija pobjeđuje. Zato je naš rad ovdje, u naredna tri dana, više od akademske konferencije."

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić rekao je da je ova debata o Srebrenici od ključnog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake, kojima je, kako je naveo, nametnut specifičan "memorijski režim" od strane međunarodnih institucija i aktera.
"Da bi se bavio Srebrenicom, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju stvorio je doslovno novi početak, historijski diskontinuitet, koji je izolirao djelić historije Bosne i Hercegovine, posebno istočne Bosne", rekao je Suljagić. Istakao je da je fokusiranjem isključivo na datum 11. srpnja 1995. godine, Tribunal uspostavio narativ koji zanemaruje širi kontekst i višegodišnje događaje koji su prethodili genocidu. Prema njegovim riječima, takav pristup rezultirao je nizom institucionalnih i društvenih šutnji koje se protežu kroz ključne tačke historijske konstrukcije: u stvaranju izvora, arhiva, narativa i retroaktivnog značenja. "Doslovno, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je Srebrenicu otkrio 11. srpnja 1995. Ona prije toga nije postojala, a samim time nije postojala u historiji. Ono što je proizašlo iz takvog krivičnog gonjenja jeste niz šutnji koji ulaze u određenu, u svaku historijsku produkciju, u četiri ključna trenutka : u trenutku stvaranja izvora, u trenutku stvaranja arhive, stvaranja narativa i učitavanja retroaktivnog značenja, odnosno stvaranja historije o krajnjem slučaju. Podsjetite se, razmislite o tome u kojem smo od ovih momenta mi uistinu učestvovali u pisanju i pričanju toga što nam se dogodilo", rekao je Suljagić. Dalje je rekao kako zbog toga “ne postoji historija onog što se događalo u Srebrenici između maja 1992. i jula 1995".
"Ta bi priča uključivala i Bošnjake kao aktere vlastite sudbine, njihov otpor i njihovu žilavost. Uključivala bi i činjenicu da je Zapad, time što je nametnuo embargo na oružje mladoj bosanskoj državi, vezao ruke bošnjačkim mladićima iz ruralne Istočne Bosne koji su pružali otpor i naoružavali se uzimajući oružje od srpskih snaga, te usprkos nesagledivim nedaćama osigurali preživljavanje desetina hiljada ljudi u Srebrenici do srpnja 1995. Takva historija uključivala bi sagu o opsadi i izgladnjivanju, korištenju hrane ne samo kao oruđa, nego i kao oružja koje je na dnevnoj osnovi ubijalo desetine ljudi", podvukao je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.

Međunarodna znanstvena konferencija "Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja", održava se u okviru programa "Odgovornost za budućnost", kojim će ove godine kroz niz programa akademskog i kulturnog sadržaja, obilježiti 30 godina od genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice, kao i 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao okvirnog plana za mir u Bosni i Hercegovini.
Ova dva događaja predstavljaju ključne trenutke u recentnoj historiji države Bosne i Hercegovine, a brojna pitanja za ova dva važna događaja i dalje nisu odgovorena i traže angažman naučne zajednice. Kao najstarija i najznačajnija obrazovna i naučna institucija u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu ima ključnu odgovornost u promoviranju objektivnog i temeljitog naučnog istraživanja ovih događaja, s ciljem edukacije novih generacija o njihovom značaju. (Agencija Anadolija, mzz)

02.07.2025. u 06:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 01.07.2025.

HRVATSKA JE 12 GODINA U ČLANSTVU EUROPSKE UNIJE

Ž I V J E L I !

Hrvatska 1.7. 2025. može podići čašu, i svaki njen građanin, čašu šampanjca , nekog dobrog hrvatskog vina, možda iz Dalmacije, Iste, sa Plješivice, iz zelinskih vinogorja ili možda iz hrvatskog Podunavljam pa, kome je dostupno i čašu Grgičevog Zinfandela ili Chardonnaya, naraslog u Napa Valleyu u Kaliforniji. Jer Hrvatska s današnjim danom obilježava 12 godina otkako je primljena u punopravnom članstvu Europske unije.

Broj 12 je broj velike simbolike u više područja; godina ima 12 mjeseci, s 12 tjedana začeto dijete prestaje biti embrij i postaje fetus, u kršćanskoj vjeri Isus Krist je imao 12 apostola, u knjizi Otkrivenja Novoga zavjeta žena, Djevica Marija, ima krunu od 12 zvijezda, 12 zlatnih zvijezda je i plavoj zastavi Europske unije, Grci su u povijesnom razdoblju antike imali 12 bogova na planini Olimp, itd.

HRVATSKA KAO KRALJICA

Hrvatska je u punopravnom članicom Europske unije postala 1. srpnja 2013. godine Predsjednik RH bio je tada dr. Ivo Josipović , a premijer Zoran Milanović . Hrvatska je u članstvo Europske unije ušla sama, kao kraljica , bez obzira na sve poteškoće prije pristupanja.
Hrvatski put u članstvo trajao je 12 godina. Formalno pristupanje započelo je 2001. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nastavljeno je podnošenjem zahtjeva za članstvo 2003. godine. Status kandidata Hrvatska je dobila 2004., a iduće 2005. započeli su pred pristupni pregovori koji su završeni u mjesecu lipnju 2011. I te 2011. godine u mjesecu prosincu potpisan je Ugovor o pristupanju Europskoj uniji.
Nakon što je 27 država članica Europske u Parlamentima svojih država ratificiralo Hrvatski ugovor, Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala punopravna članica Europske unije, 28 članica tada po redu. No Ujedinjeno Kraljevstvo povuklo se iz Europske unije 31. siječnja 2020. jer su tako na referendumu odlučili njeni građani.

Ulaskom u EU je ostvaren najveći politički uspjeh Hrvatske , nakon onog prvog i najvećeg a to je bilo da je Hrvatska postala samostalna država . Podsjetiti ću Hrvatska je postala samostalna država 25. lipnja 1991. godine, kada je Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Iako je uveden moratorij na tu odluku koji je trajao tri mjeseca 8. listopada 1991. Sabor je prekinuo sve preostale odnose s Jugoslavijom, čime je formalno dovršen proces osamostaljenja.

NITKO NAKON HRVATSKE

Europska Unija danas ima 27 država članica, a to su: Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska i Švedska. Najveće proširenje Europske unije bilo je 1. svibnja 2004. kad je Uniji pristupilo 10 država. Posljednje proširenje bio je ulazak Republike Hrvatske 1. srpnja 2013. Nitko nakon Hrvatskog ulaska u članstvo EU nije ispunio zadane uvjete.
Nekoliko se država administrativno priprema za ulazak u Europsku uniju. Pristupanje zahtijeva zadovoljiti određene gospodarske, političke i pravne uvjete. U osnovi, od države aspirantice na članstvo zahtjeva se demokratska vlast, vladavina prava, te odgovarajuće slobode i institucije. Hrvatska je u tome uspjela prije 12 godina. Živjeli!
Margareta Zouhar Zec

01.07.2025. u 09:17 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.