KNJIŽNICA ĆE DOBITI IME VIKTORA ŽMEGAČA
Matica hrvatska najstarija je kulturna institucija u Hrvatskoj. Utemeljena je 10. veljače 1842. godine radi promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva, javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Matica je među najvećim nakladnicima knjiga i časopisa u Hrvatskoj.
U članstvu sam Matice hrvatske posljednjih devet godina. Povremeno o događanjima u Matici u Zagrebu i njenim ograncima, kojih je u Hrvatskoj stotinjak, prenesem poneku informaciju. (m zouhar zec)
„Gradska knjižnica i čitaonica Slatina u gradu Slatini u slavonskom dijelu Podravine, u Virovitičko-podravskoj županiji, koji ima oko 9 000 stanovnika uskoro će promijeniti naziv i postat će Gradska knjižnica Viktora Žmegača Slatina, piše Matica Hrvatska u svojim vijestima od 11. srpnja. Odluku o tome jednoglasno je donijelo Gradsko vijeće Slatine na sjednici održanoj 4. srpnja na temelju inicijative Ogranka Matice hrvatske u Slatini i ravnateljice ustanove Sanje Pajnić te pisanog pristanka Žmegačevih nasljednika Aleksandre Žmegač Horvat i Andreja Žmegača.
U skladu sa Zakonom o ustanovama, Grad Slatina kao osnivač Knjižnice zatražit će prethodnu ocjenu suglasnosti donesene odluke sa zakonom od Ministarstva kulture i medija RH kao nadležnog ministarstva, a potom će izmjenom Statuta ustanove i službeno biti promijenjeno ime slatinske Knjižnice.
O potrebi odavanja počasti Viktoru Žmegaču, koga je Dino Staničić u Telegramu 2022. nazvao dječakom iz Slatine koji je „vođen neobično snažnim intelektom i urođenom znatiželjom, postao ponajveći hrvatski autor i humanistički znanstvenik u recentnijem razdoblju“, u Slatini se razgovara još iz vremena prije njegova proglašenja počasnim građaninom 2017. godine. U dopisu Gradskom vijeću uime Predsjedništva Ogranka MH u Slatini njegova predsjednica Zorica Varga podsjeća da je profesor i neumorni znanstvenik i akademik prof. dr. sc. Viktor Žmegač koji je umro 2022. posljednji iz trolista slatinskih velikana u koje se ubrajaju Mirko Jirsak, Milko Kelemen i Viktor Žmegač.
„Na pozive slatinske Matice vraćao se svojoj Slatini predstavljajući svojim sugrađanima vrhunska postignuća proizašla iz njegova pera. Nikada nije krio oduševljenje što je ponovno mogao prošetati stazama svoga djetinjstva i susretati, tada već sredovječne, prijatelje iz školskih klupa. Rođeni Slatinčanin, svjetski poznati germanist, povjesničar umjetnosti i muzikolog, već je gradu Slatini dao neprocjenjivi dar prepoznatljivosti u obliku osobe koja je on sam bio i čime je opravdano zaslužio biti proglašen i počasnim građaninom, a njegova obitelj je nakon njegove smrti donirala Zavičajnom muzeju Slatina brojne predmete kojima se služio… Iako je u mladoj dobi napustio Slatinu, nije propuštao priliku govoriti s ponosom o svom rodnom gradu. Njegovim odlaskom na vječni počinak Slatina je izgubila erudita koji i dalje živi u svojim radovima koji će proučavati sljedeće generacije.
Predsjedništvo Matice hrvatske smatra da jedna od počasti kojima se Grad može odužiti ovom velikom čovjeku treba biti počast u znaku promjene imena Gradske knjižnice i čitaonice Slatina u GRADSKA KNJIŽNICA VIKTORA ŽMEGAČA SLATINA. Na taj način Grad Slatina odao bi počast Žmegačevu svjetskom glasu i trajno zabilježio povezanost Viktora Žmegača i Slatine.“
ŽMEGAČ - GERMANIST I MUZIKOLOG
Podsjetimo, Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini, školovao se u Slatini, Virovitici i Osijeku, a studirao je germanistiku i kroatistiku (jugoslavistiku) u Zagrebu te germanistiku i muzikologiju u Göttingenu. Godine 1959. postaje doktor znanosti, a od 1971. do umirovljenja 1999. redoviti je profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2002. Žmegač je profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Preminuo je 20. srpnja 2022. godine.
Ugledni germanist i muzikolog bio je redoviti član HAZU, inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu. Bio je glavni urednik časopisa „Umjetnost riječi“ i član nekoliko savjeta inozemnih časopisa. Dobitnik je brojnih hrvatskih i inozemnih nagrada, među njima Gundolfove nagrade za germanistiku Akademije za jezik i književnost Savezne Republike Njemačke 1987., znanstvene nagrade zaklade Alexander von Humboldt 1993., nagrade „Europski krug“ Hrvatskog vijeća europskog pokreta 1996., Državne nagrade za životno djelo 2000., Nazorove nagrade za životno djelo 2004., nagrade Matice hrvatske za znanost „Oton Kučera“ za 2006., nagrade HAZU „Josip Juraj Strossmayer“ 2006. (za 2005), nagrade Bavarske akademije umjetnosti 2009. i brojnih drugih. Odlikovan je Velikim križem za zasluge Savezne Republike Njemačke 1998.
U nizu brojnih djela objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu spomenimo samo neke: Književno stvaralaštvo i povijest društva (1976.), Težišta modernizma (1986.), Krležini evropski obzori (1986., 2001.), Povijesna poetika romana (1987., 1991., 2004.), Europski roman (1990. i 1991.), Književnost i filozofija povijesti (1994.), Duh impresionizma i secesije (1993., 1997.), Bečka moderna (1998., 2012.) Književnost i glazba (2003.), Od Bacha do Bauhausa (2006.), Majstori europske glazbe (2009.), SMS-eseji (2010.), Prošlost i budućnost 20. stoljeća (2010.), Četiri grada (2017.), Vrhunski europski romani (2021.), Kulturološki kvartet (2023.)“ ( izvor: Vijesti Matice hvatske,mzz)
Post je objavljen 21.07.2025. u 22:06 sati.