KNJIŽNICA ĆE DOBITI IME VIKTORA ŽMEGAČA
Matica hrvatska najstarija je kulturna institucija u Hrvatskoj. Utemeljena je 10. veljače 1842. godine radi promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva, javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Matica je među najvećim nakladnicima knjiga i časopisa u Hrvatskoj.
U članstvu sam Matice hrvatske posljednjih devet godina. Povremeno o događanjima u Matici u Zagrebu i njenim ograncima, kojih je u Hrvatskoj stotinjak, prenesem poneku informaciju. (m zouhar zec)
„Gradska knjižnica i čitaonica Slatina u gradu Slatini u slavonskom dijelu Podravine, u Virovitičko-podravskoj županiji, koji ima oko 9 000 stanovnika uskoro će promijeniti naziv i postat će Gradska knjižnica Viktora Žmegača Slatina, piše Matica Hrvatska u svojim vijestima od 11. srpnja. Odluku o tome jednoglasno je donijelo Gradsko vijeće Slatine na sjednici održanoj 4. srpnja na temelju inicijative Ogranka Matice hrvatske u Slatini i ravnateljice ustanove Sanje Pajnić te pisanog pristanka Žmegačevih nasljednika Aleksandre Žmegač Horvat i Andreja Žmegača.
U skladu sa Zakonom o ustanovama, Grad Slatina kao osnivač Knjižnice zatražit će prethodnu ocjenu suglasnosti donesene odluke sa zakonom od Ministarstva kulture i medija RH kao nadležnog ministarstva, a potom će izmjenom Statuta ustanove i službeno biti promijenjeno ime slatinske Knjižnice.
O potrebi odavanja počasti Viktoru Žmegaču, koga je Dino Staničić u Telegramu 2022. nazvao dječakom iz Slatine koji je „vođen neobično snažnim intelektom i urođenom znatiželjom, postao ponajveći hrvatski autor i humanistički znanstvenik u recentnijem razdoblju“, u Slatini se razgovara još iz vremena prije njegova proglašenja počasnim građaninom 2017. godine. U dopisu Gradskom vijeću uime Predsjedništva Ogranka MH u Slatini njegova predsjednica Zorica Varga podsjeća da je profesor i neumorni znanstvenik i akademik prof. dr. sc. Viktor Žmegač koji je umro 2022. posljednji iz trolista slatinskih velikana u koje se ubrajaju Mirko Jirsak, Milko Kelemen i Viktor Žmegač.
„Na pozive slatinske Matice vraćao se svojoj Slatini predstavljajući svojim sugrađanima vrhunska postignuća proizašla iz njegova pera. Nikada nije krio oduševljenje što je ponovno mogao prošetati stazama svoga djetinjstva i susretati, tada već sredovječne, prijatelje iz školskih klupa. Rođeni Slatinčanin, svjetski poznati germanist, povjesničar umjetnosti i muzikolog, već je gradu Slatini dao neprocjenjivi dar prepoznatljivosti u obliku osobe koja je on sam bio i čime je opravdano zaslužio biti proglašen i počasnim građaninom, a njegova obitelj je nakon njegove smrti donirala Zavičajnom muzeju Slatina brojne predmete kojima se služio… Iako je u mladoj dobi napustio Slatinu, nije propuštao priliku govoriti s ponosom o svom rodnom gradu. Njegovim odlaskom na vječni počinak Slatina je izgubila erudita koji i dalje živi u svojim radovima koji će proučavati sljedeće generacije.
Predsjedništvo Matice hrvatske smatra da jedna od počasti kojima se Grad može odužiti ovom velikom čovjeku treba biti počast u znaku promjene imena Gradske knjižnice i čitaonice Slatina u GRADSKA KNJIŽNICA VIKTORA ŽMEGAČA SLATINA. Na taj način Grad Slatina odao bi počast Žmegačevu svjetskom glasu i trajno zabilježio povezanost Viktora Žmegača i Slatine.“
ŽMEGAČ - GERMANIST I MUZIKOLOG
Podsjetimo, Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini, školovao se u Slatini, Virovitici i Osijeku, a studirao je germanistiku i kroatistiku (jugoslavistiku) u Zagrebu te germanistiku i muzikologiju u Göttingenu. Godine 1959. postaje doktor znanosti, a od 1971. do umirovljenja 1999. redoviti je profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2002. Žmegač je profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Preminuo je 20. srpnja 2022. godine.
Ugledni germanist i muzikolog bio je redoviti član HAZU, inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu. Bio je glavni urednik časopisa „Umjetnost riječi“ i član nekoliko savjeta inozemnih časopisa. Dobitnik je brojnih hrvatskih i inozemnih nagrada, među njima Gundolfove nagrade za germanistiku Akademije za jezik i književnost Savezne Republike Njemačke 1987., znanstvene nagrade zaklade Alexander von Humboldt 1993., nagrade „Europski krug“ Hrvatskog vijeća europskog pokreta 1996., Državne nagrade za životno djelo 2000., Nazorove nagrade za životno djelo 2004., nagrade Matice hrvatske za znanost „Oton Kučera“ za 2006., nagrade HAZU „Josip Juraj Strossmayer“ 2006. (za 2005), nagrade Bavarske akademije umjetnosti 2009. i brojnih drugih. Odlikovan je Velikim križem za zasluge Savezne Republike Njemačke 1998.
U nizu brojnih djela objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu spomenimo samo neke: Književno stvaralaštvo i povijest društva (1976.), Težišta modernizma (1986.), Krležini evropski obzori (1986., 2001.), Povijesna poetika romana (1987., 1991., 2004.), Europski roman (1990. i 1991.), Književnost i filozofija povijesti (1994.), Duh impresionizma i secesije (1993., 1997.), Bečka moderna (1998., 2012.) Književnost i glazba (2003.), Od Bacha do Bauhausa (2006.), Majstori europske glazbe (2009.), SMS-eseji (2010.), Prošlost i budućnost 20. stoljeća (2010.), Četiri grada (2017.), Vrhunski europski romani (2021.), Kulturološki kvartet (2023.)“ ( izvor: Vijesti Matice hvatske,mzz)
| < | srpanj, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter