„PORICANJE GENOCIDA JE NEPRIHVATLJIVO IZVRTANJE ISTINE „
„Srebrenica nije poraz žrtve, već poniženje zločinca, negiranje genocida nije drugo mišljenje, već moralno neprihvatljivo izvrtanje istine, Srebrenica mora biti univerzalna opomena, ključne su poruke s otvaranja međunarodne naučne konferencije "Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja", koja je počela 1. srpnja u Sarajevu, a završit će 3. srpnja u Srebrenici, piše agencija Anadolija .
Konferenciju organizira Univerzitet u Sarajevu, a okuplja više od 40 istaknutih znanstvenika i istraživača s više od dvadeset prestižnih univerziteta iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, među kojima su Yale University, Istanbul University, RMIT University, York University i Dartmouth College.
Rektor Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović rekao je da Srebrenica nije samo ime grada niti statistički broj stradalih, već otvorena rana na kolektivnoj savjesti čovječanstva i simbol planiranog pokušaja uništenja jednog naroda.
"Srebrenica sigurno nije nesretni događaj, ona je očevidan rezultat jednog planiranog, institucionalnog, višegodišnjeg, usudim se reći višedecenijskog djelovanja s jasnim i nedvosmislenim političkim ciljevima uništenja jednog naroda, njegovog brisanja. Ne samo kroz genocid nad našim očevima, majkama, našim sestrama i braćom, već i brisanjima kulturnog, historijskog i vjerskog identiteta jednog naroda", rekao je rektor Tarik Zaimović.
Dekan Fakulteta političkih znanosti i predsjedavajući Organizacionog odbora konferencije Sead Turčalo istakao je da se, 30 godina nakon genocida, suočavamo s drugim, jednako organiziranim projektom, projektom negiranja i relativizacije genocida.
"Poricanje genocida nije legitimno mišljenje, već moralno neprihvatljivo izvrtanje istine", podvukao je dekan Turčalo te dodao: "Cilj je stvoriti informacijski haos, alternativnu stvarnost u kojoj su činjenice nebitne, a međunarodno pravo postaje besmisleno. Cilj je poslati poruku svijetu da istina ne postoji, da postoji samo verzije istine, a najjača verzija pobjeđuje. Zato je naš rad ovdje, u naredna tri dana, više od akademske konferencije."
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić rekao je da je ova debata o Srebrenici od ključnog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake, kojima je, kako je naveo, nametnut specifičan "memorijski režim" od strane međunarodnih institucija i aktera.
"Da bi se bavio Srebrenicom, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju stvorio je doslovno novi početak, historijski diskontinuitet, koji je izolirao djelić historije Bosne i Hercegovine, posebno istočne Bosne", rekao je Suljagić. Istakao je da je fokusiranjem isključivo na datum 11. srpnja 1995. godine, Tribunal uspostavio narativ koji zanemaruje širi kontekst i višegodišnje događaje koji su prethodili genocidu. Prema njegovim riječima, takav pristup rezultirao je nizom institucionalnih i društvenih šutnji koje se protežu kroz ključne tačke historijske konstrukcije: u stvaranju izvora, arhiva, narativa i retroaktivnog značenja. "Doslovno, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je Srebrenicu otkrio 11. srpnja 1995. Ona prije toga nije postojala, a samim time nije postojala u historiji. Ono što je proizašlo iz takvog krivičnog gonjenja jeste niz šutnji koji ulaze u određenu, u svaku historijsku produkciju, u četiri ključna trenutka : u trenutku stvaranja izvora, u trenutku stvaranja arhive, stvaranja narativa i učitavanja retroaktivnog značenja, odnosno stvaranja historije o krajnjem slučaju. Podsjetite se, razmislite o tome u kojem smo od ovih momenta mi uistinu učestvovali u pisanju i pričanju toga što nam se dogodilo", rekao je Suljagić. Dalje je rekao kako zbog toga “ne postoji historija onog što se događalo u Srebrenici između maja 1992. i jula 1995".
"Ta bi priča uključivala i Bošnjake kao aktere vlastite sudbine, njihov otpor i njihovu žilavost. Uključivala bi i činjenicu da je Zapad, time što je nametnuo embargo na oružje mladoj bosanskoj državi, vezao ruke bošnjačkim mladićima iz ruralne Istočne Bosne koji su pružali otpor i naoružavali se uzimajući oružje od srpskih snaga, te usprkos nesagledivim nedaćama osigurali preživljavanje desetina hiljada ljudi u Srebrenici do srpnja 1995. Takva historija uključivala bi sagu o opsadi i izgladnjivanju, korištenju hrane ne samo kao oruđa, nego i kao oružja koje je na dnevnoj osnovi ubijalo desetine ljudi", podvukao je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
Međunarodna znanstvena konferencija "Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja", održava se u okviru programa "Odgovornost za budućnost", kojim će ove godine kroz niz programa akademskog i kulturnog sadržaja, obilježiti 30 godina od genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice, kao i 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao okvirnog plana za mir u Bosni i Hercegovini.
Ova dva događaja predstavljaju ključne trenutke u recentnoj historiji države Bosne i Hercegovine, a brojna pitanja za ova dva važna događaja i dalje nisu odgovorena i traže angažman naučne zajednice. Kao najstarija i najznačajnija obrazovna i naučna institucija u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu ima ključnu odgovornost u promoviranju objektivnog i temeljitog naučnog istraživanja ovih događaja, s ciljem edukacije novih generacija o njihovom značaju. (Agencija Anadolija, mzz)
| < | srpanj, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter