RAZVIJATI TEHNOLOGIJE I OBRAMBENU INDUSTRIJU
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uvodnim je govorom 11. srpnja otvorio 18. godišnju međunarodnu konferenciju Dubrovnik Forum pod nazivom „Channelling the change“- „Usmjeravanje promjene“.
Forum je počeo 2006. godine, pod imenom Croatia Summit, a u međuvremenu je promijenio ime u Dubrovnik Forum i razvija se kao mjesto susreta utjecajnih političkih ličnosti država i vlada, gdje se vode otvorene razmjene mišljenja o ključnim geopolitičkim zbivanjima. Domaćin Foruma je Ministarstvo vanjskih poslova RH i Hrvatska Vlada. Jandroković je najavio panele posvećene Mediteranu, budućnosti Afrike u kontekstu globalnog repozicioniranja, kao i odnosima Europe i Azije.
Konferencija Dubrovnik Forum 2025. okupila je više od 400 dužnosnika kako bi raspravljali o globalnim geopolitičkim, sigurnosnim i gospodarskim izazovima sadašnjeg vremena.
Na panelu „Connecting Economies, Empowering People: The New Pact for the Mediterranean“ „Povezivanje gospodarstava, osnaživanje ljudi: Novi pakt za Mediteran“.okupili su se ugledni stručnjaci i donositelji odluka iz mediteranske regije i šire. Bio je tu i ministar gospodarstva RH Ante Šušnjar te je istaknuo ulogu Hrvatske kao poveznice između Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, s posebnim naglaskom na LNG terminal na otoku Krku te modernizirane luke Rijeka i Ploče koje doprinose energetskoj sigurnosti i jačanju trgovinskih veza. „Novi Pakt za Mediteran važan je korak prema jačanju suradnje u gospodarstvu, sigurnosti i društvenom razvoju. Ulaganjem u infrastrukturu i produbljivanjem regionalnih veza, Mediteran može postati otpornija i povezanija regija koja doprinosi zajedničkom prosperitetu“, rekao je ministar Šušnjar.
U raspravi na središnjem panelu lidera 12. srpnja pod nazivom„Channelling the change“- "Usmjeravanje promjena". su, uz premijera Plenkovića, sudjelovali i potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antonio Tajani, ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrii Sybiha, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Brazil Mauro Luiz Iecker Vieira te ministar vanjskih poslova, regionalne integracije i togoanskih građana u inozemstvu Robert Dussey.
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako u proteklom desetljeću živimo u svijetu višestrukih kriza. Govoreći o proširenju Europske unije, istaknuo je utjecaj ruske agresije na Ukrajinu i u tom pitanju, posebno u pogledu članstva Ukrajine, Moldove i Gruzije, koje su sada „spojene“ sa zemljama jugoistoka Europe.
„Nakon što su puna dva prethodna mandata Europske komisije i Europskog parlamenta prošla bez novog proširenja, nakon što se Europskoj uniji posljednja pridružila Hrvatska prije 12 godina, osjeti se namjera Komisije da se u ovom mandatu učini više, kako bi makar još jedna zemlja postala članicom. Hoće li tako biti ili ne, dodao je, trenutno je teško reći“ – rekao je između ostaloga Plenković.
RAZVIJATI TEHNOLOGIJE I OBRAMBENU INDUSTRIJU
Na Dubrovnik Forumu kome je specifičnost da ima mnogo panela gdje se razmjenjuju mišljenja na određene teme, na panelu pod nazivom “Enhancing Europe`s Defence Capabilities: Challenges and Opportunities” - „Jačanje obrambenih sposobnosti Europe: izazovi i prilike“ sudjelovao je ministar obrane RH Ivan Anušić zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska, ministar vanjskih poslova Češke Republike Martin Dvoržak i predstavnik američkog kongresa Martin Turner.
Ministar Anušić istaknuo je kako su ruska agresija na Ukrajinu kao i narušena sigurnosna situacija u Europi i svijetu osvijestili Europu da mora sama brinuti o svojoj sigurnosti, a to znači i bitno više ulagati u svoje obrambene sposobnosti.“Zadnjih 20 godina u Europi se smatralo da ratnih sukoba više neće biti i da je mir nešto što se događa samo od sebe. Pokazalo se suprotno i sad moramo povećati ulaganja u obranu kako bismo osnažili svoje vojske i posebno vlastite vojne industrije”, poručio je ministar Anušić.
“Hrvatska je ove godine dosegnula 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu. Do 2030. godine dostići će 3 posto, a do 2035. godine 3,5 posto BDP-a izdvajanja za obranu plus 1,5 posto izdvajanja za ulaganja povezana s obranom. Nije bit da samo trošimo i kupujemo naoružanje i zadovoljimo statistiku, poanta je da razvijamo naše sposobnosti, da ulažemo u nove tehnologije i da potičemo vlastitu obrambenu industriju. Potrebno je stvarati dodanu vrijednost, moramo znati u što investiramo i koja su iskustva rata u Ukrajini te kako ih primijeniti u sustavu obrane”, pojasnio je ministar Anušić.
“I Hrvatska ima iskustvo iz Domovinskog rata”, nastavio je ministar, “punih pet godina trajao je rat na ovim područjima, a trećina Hrvatske bila je okupirana”.“I onda smo 1995. godine operacijom Oluja, koja je trajala vrlo kratko, oslobodili okupiran teritorij. Danas se ta operacija proučava na mnogim vojnim učilištima diljem svijeta. Zašto smo to uspjeli? Zato što smo u te četiri godine, kao što sada Europa želi napraviti, bili prisiljeni pripremati se za obranu i za oslobađanje vlastite države, jer jednostavno drugog izbora nije bilo”, naglasio je Anušić.
“Iskustva iz Domovinskog ratamožemo primjenjivati i u modernim načinima ratnih sukoba, ali ne u potpunosti. Danas sve što vidimo, nažalost, i učimo iz toga, je rat u Ukrajini. I naoružanje se u Ukrajini testira u stvarnim uvjetima rata”, rekao je .
Ministar Anušić govorio je i o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe:
“Na tom području postoji ozbiljna opasnost od eskalacije sukoba kao i velika opasnost od političkih nestabilnosti koje su ovdje, u jačem ili manjem intenzitetu, prisutne od devedesetih godina. Imali smo nekoliko ratnih sukoba, rat u Hrvatskoj, rat u Bosni i Hercegovini, rat na Kosovu, pa i rat u Sloveniji. Ti su ratovi iza nas, ali političke nestabilnosti su ostale. Apeliram na NATO saveznike da se obrati pažnja na Kosovo, da se obrati pažnja na Bosnu i Hercegovinu, da se obrati pažnja na situaciju koja može vrlo lako eskalirati i vrlo lako postati slična onoj u devedesetim godinama”, upozorio je ministar obrane.
“Zato smatram da je odlično što su Sjedinjene Američke Države jasnim rječnikom izravno rekle da je 5 posto izdvajanja nešto što moramo dostići.“Mislim da je to Europi odlično došlo i da Europa ovu priliku mora snažno i dobro iskoristiti, ne samo u području obrane i sigurnosti, nego i u području gospodarskog rasta”, rekao je ministar Anušić.
Na marginama konferencije ministar Anušić sastao se s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrejem Sibihom, na sastanku su bile prisutne i hrvatske tvrtke s područja obrane: DOK-ING, Šestan-Busch i HS Produkt.
Ministar Anušić potvrdio je čvrstu potporu Republike Hrvatske teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Ukrajine, kao i njezinim euroatlantskim integracijama. Istaknuo je kako će Hrvatska, kao članica EU i NATO-a i dalje pružati pomoć Ukrajini u području razminiranja i humanitarnih aktivnosti u skladu s nacionalnim i savezničkim okvirima.
Ministar Sibiha zahvalio je na dosadašnjoj pomoći Ukrajini i podršci ukrajinskom narodu.
( Izvor: resorna ministarstva, m zouhar zec)
Post je objavljen 13.07.2025. u 12:10 sati.