AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 15.07.2025.
RUSIJA I KRIPTO VALUTA
ZAOBILAZI LI RUSIJA FINANCIJSKE SANKCIJE ZAPADA?
Manjak komentara kirgistanskih vlasti dodatno podgrijava međunarodne zabrinutosti zbog navodnih transakcija vrijednih milijarde dolara na platformi za kripto valute Grinex, registrirane u ovoj centralnoazijskoj zemlji.
Grinex, platforma , navodno je omogućila transakcije u vrijednosti od devet milijardi dolara između siječnja i travnja ove godine, prvenstveno korištenjem stabilne kriptovalute vezane za rusku rublju, poznatu kao A7A5.
Ova otkrića, koja je prvi objavio The Financial Times krajem lipnja, izazvala su zabrinutost da bi Grinex mogao igrati ključnu ulogu u ruskim naporima da zaobiđe zapadne sankcije uvedene nakon što je Moskva 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, piše Radio Slobodna Europa 14. srpnja.
Grinex je osnovan nekoliko tjedana nakon što su američke sankcije uništile rusku platformu Garantex, koja je bila jedina burza koja je upravljala A7A5, kriptovalutom čija vrijednost je stabilizirana vezivanjem za tradicionalne aktive poput valuta, zlata ili nafte – u ovom slučaju za rusku rublju.
Sličnosti u načinu rada Grinexa i Garantexa, zajedno s trenutkom kada je Grinex osnovan, izazvale su sumnje da se radi o nasljedniku Garantexa, koji omogućava Moskvi digitalnu rutu za izbjegavanje međunarodnih sankcija. Situaciju dodatno komplicira i umiješanost Ilana Shora, moldavskog oligarha i bjegunca osuđenog za organizaciju financijske prevare vrijedne milijardu dolara u Moldaviji. Shor, koji navodno sada živi u Rusiji, sumnjiči se da je povezan s A7A5 i Grinexom putem mreže kompanija koje se prostiru od Moskve do Biškeka - glavnog grada Republike Kirgistan u središnjoj Aziji.
Međutim, kada su novinari pokušali dobiti odgovore o nadzoru nad Grinexom ili njegovim povezanim firmama, kirgistanske regulacione agencije i ministarstva uglavnom su davala neodređene izjave ili su preusmjeravala pitanja.
Bez komentara
Služba za regulaciju i nadzor finansijskog tržišta (FMRS), koja je odgovorna za provođenje Kirgistanskog Zakona o virtualnim sredstvima iz 2022. godine, potvrdila je za Kirgistanski servis Radija Slobodna Evropa da je kompanija pod nazivom Grinex evidentirana u njenom registru.
Međutim, dužnosnica FMRS-a Chynara Baktybekova izjavila je da je "firma upisana na ruskom jeziku i da možda ne odgovara međunarodnoj kripto burzi Grinex, koja je trenutno pod međunarodnom istragom"."Odgovoriti ćemo na upite medija u roku propisanom zakonom. Trenutno nismo spremni za komentar", dodala je Baktybekova.
Na pitanje o statusu licenciranja firme Old Vector, koja stoji iza kriptovalute A7A5, Baktybekova je navela da je firma registrirana, ali da nije potrebna puna licenca, već samo dozvola, s obzirom na to da izdaje tokene, a ne upravlja kripto burzom.
Što se tiče A7-Kyrgyzstan, garanta A7A5 tokena, Baktybekova je uputila novinare RSE na drugu službu unutar FMRS-a.Ipak, višestruki pokušaji da se kontaktira ta služba ostali su bez odgovora.
Ministarstvo financija i Nacionalna banka Kirgistana odbili su komentirati slučaj, navodeći da nadzor nad kripto burzama ne spada u njihov djelokrug rada. Ministarstvo ekonomije i trgovine nije odgovorilo na više pisanih i telefonskih upita.
U lipnju je istraga Centra za informativnu otpornost (Center for Information Resilience), nevladine organizacije posvećene razotkrivanju kršenja ljudskih prava i prijetnji demokratiji putem otvorenih izvora, zaključila je da je strategija A7 usmjerena na "prebacivanje novca preko granica" i da "vjerojatno predstavlja ozbiljan izazov za postojeće režime sankcija."
'Idealno okruženje za nezakonite aktivnosti'
Obrazac birokratske tišine frustrirao je novinare, financijske analitičare i antikorupcijske aktiviste koji pokušavaju razjasniti kako su ovako velike transakcije mogle da se odvijaju unutar mladog kripto sektora Kirgistana.
"Ovaj nedostatak transparentnosti stvara idealno okruženje za nezakonite finansijske aktivnosti", upozorila je Aizada Abdyldaeva, stručnjakinja za financijsko pravo na Američkom univerzitetu u Centralnoj Aziji u Biškeku. "Kirgistan rizikuje da postane poželjna jurisdikcija za entitete koji pokušavaju izbjeći međunarodnu kontrolu", dodala je. Slične zabrinutosti iznio je i Temirlan Moldokulov, politički analitičar iz Biškeka.
"Ako naši regulatori ne mogu reći tko prebacuje milijarde kroz naš sistem, kako da uvjerimo strane partnere da ne pomažemo u zaobilaženju sankcija?", naveo je.
Kontroverza u vezi sa Grinexom dolazi nakon višetjednih špekulacija o navodnoj umiješanosti Ilana Shora u Capital Bank, jednu od komercijalnih banaka u Kirgistanu.
Reagirajući na te tvrdnje, aktualni predsjednik Republike Kirgistan Sadyr Japarov je javno negirao bilo kakav strani utjecaj u toj banci.
"Capital Bank je pod kontrolom države. Ne vjerujte takvim glasinama", rekao je Japarov u televizijskom intervjuu u lipnju. "Dobit banke ide direktno u državni budžet."
Iako su predsjednikove izjave bile usmjerene konkretno na Capital Bank, one nisu uspjele da umire širu zabrinutost zbog ranjivosti financijskog sistema Kirgistana.
Zadnja vrata za zaobilaženje sankcija?
Kirgistan je jedna od rijetkih zemalja u Centralnoj Aziji koja je uspostavila pravni okvir za digitalnu imovinu. Zakon iz 2022. godine uveo je režim licenciranja za kripto burze i izdavače tokena, što je u to vrijeme pozdravljeno kao progresivan potez.Međutim, kritičari tvrde da zakon nema stvarnu snagu. "Zakon izgleda dobro na papiru, ali je provođenje slabo, a registri su netransparentni", rekao je Nurlan Aitkulov, ekonomista iz Biškeka.
Analitičari upozoravaju da ovaj regulatorni vakuum, u kombinaciji s blizinom Kirgistana Rusiji i njegovom zavisnošću od doznaka kirgistanskih radnika u Rusiji, može privući zlonamjerne aktere koji bi zemlju iskoristili kao financijsko središte za zaobilaženje sankcija.
Zapadni diplomati u Centralnoj Aziji privatno izražavaju zabrinutost zbog moguće uloge Kirgistana u podrivanju međunarodnih sankcija.
Jedan visoki dužnosnik Evropske unije u Briselu, koji je želio ostati anoniman, rekao je za Radio Slobonu Europu "Jurisdikcije poput Kirgistana sve će više dolaziti pod povećalo".
Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija pojačala je mjere protiv mreža koje koriste kripto valute za izbjegavanje sankcija širom svijeta.
Pitanje nacionalne sigurnosti
Financijski sistem Kirgistana nije stranac kontroverzama. Od kolapsa banaka tokom političkih previranja, do ranijih optužbi za pranje novca kroz sektor avionskog goriva, zemlja se već dugo suočava s korupcijom i slabim institucijama."Skok kriptovaluta je dodao novi sloj kompleksnosti već krhkom sistemu", rekla je Aizada Abdyldaeva, stručnjakinja za financijsko pravo. "Bez jačeg nadzora, mogli bismo svjedočiti ponavljanju prošlih skandala, samo sada u digitalnom obliku", dodala je.
Organizacije civilnog društva pozvale su vladu da objavi kompletan registar pružalaca usluga vezanih za virtualnu imovinu i da razjasni pravni status Grinexa i njegovih povezanih firmi. "Ovo nije samo pitanje za regulatore, ovo je pitanje nacionalne sigurnosti", izjavila je Aijan Akmatova, istraživačica iz biškekskog think-tanka Taza Koom.
Dok međunarodni istražitelji sve dublje istražuju Grinex i njegovu mrežu, službena šutnja Kirgistana podstiče spekulacije, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.Afera Grinex dovela je u pitanje ambicije Kirgistana u finansijsko-tehnološkom sektoru.Ako zemlja bude percipirana kao žarište za zaobilaženje sankcija, mogla bi se suočiti s međunarodnim pritiskom, ugrožavajući svoju težnju da postane regionalni lider u digitalnim financijama.
Priča o Grinexu i A7A5 i dalje se razvija, dok novinari i specijalizirane firme za block chain analitiku nastavljaju pratiti tokove novca i mreže koje stoje iza njih.
Za Biškek, raskrsnica je jasna: pooštriti nadzor i obnoviti povjerenje ili rizikovati da postane novo žarište u sivoj zoni financijskog kriminala. (Radio Slobodna Europa, mzz)
| < | srpanj, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Prosinac 2025 (10)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter