IZRAEL SE OSJEĆA ZAŠTIĆENO, SVE DOK IMA AMERIČKU PODRŠKU
Al Jazeera English piše 18 .srpnja da je posljednjih nekoliko tjedana, izraelske ministre sankcioniralo nekoliko zapadnih zemalja, a Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Kanada izdale su zajedničku izjavu u kojoj osuđuju "nepodnošljivu" razinu "ljudske patnje" u Gazi.
Ranije ovog tjedna, nekoliko zemalja s globalnog juga, „Haške skupine“, složilo oko niza mjera za koje kažu da će „ograničiti izraelski napad na okupirane palestinske teritorije“.
Diljem svijeta, i u sve većem broju, javnost, političari i, nakon izraelskog napada na katoličku crkvu Svete obitelji u Gazi 18. srpnja, kada je troje ljudi poginulo, a 10 ranjeno među kojima je i svećenik Gabriel Romanelli, vjerski vođe govore protiv izraelskih ubojstava u Gazi.
Približavaju li se svjetske sile dovoljnom pritisku na Izrael da zaustavi rat u Gazi ?
HAAŠKA SKUPINA
Haaška skupina je globalni blok država posvećenih „koordiniranim pravnim i diplomatskim mjerama“ u obrani međunarodnog prava i solidarnosti s narodom Palestine.Haaška skupina sastavljena je od osam država; Južne Afrike, Bolivije, Kolumbije, Kube, Hondurasa, Malezije, Namibije i Senegala. Ta grupa zemalja postavila si je misiju poštivanja međunarodnog prava i zaštite načela utvrđenih u Povelji Ujedinjenih naroda, prvenstveno „odgovornosti svih država da poštuju neotuđiva prava, uključujući pravo na samoodređenje, koje ona štiti za sve narode“.
Tijekom tjedna Haaška skupina bila je domaćin sastanka na kome je bilo 30 zemalja, uključujući Kinu, Španjolsku i Katar, u kolumbijskom glavnom gradu Bogoti. Sastanku je prisustvovala i posebna izvjestiteljica UN-a Francesca Albanese, koja je sastanak okarakterizirala kao „najznačajniji politički događaj u posljednjih 20 mjeseci“.
Sjedinjene Države su nedavno sankcionirale Albanese zbog kritika njihovog saveznika Izraela.
Na kraju dvodnevnog sastanka, 12 prisutnih zemalja dogovorilo je šest mjera za ograničavanje izraelskih akcija u Gazi. Te mjere uključivale su blokadu opskrbe Izraela oružjem, zabranu brodovima koji prevoze oružje i reviziju javnih ugovora zbog mogućih veza s tvrtkama koje imaju koristi od izraelske okupacije Palestine.
JESU LI DRUGE VLADE IŠTA PODUZELE ?
Republika Slovenija je 17. srpnja zabranila krajnje desničarskom ministru nacionalne sigurnosti Itamaru Ben-Gviru i ultranacionalističkom ministru financija Bezalelu Smotrichu ulazak na svoj teritorij nakon što se šira Europska unija nije uspjela dogovoriti o mjerama za rješavanje optužbi za rašireno kršenje ljudskih prava protiv Izraela.
Slovenska zabrana ulaska dvojice ministara u vladu nadovezuje se na ranije sankcije koje su Smotrichu i Ben-Gviru u lipnju nametnule Australija, Kanada, Novi Zeland, Velika Britanija i Norveška zbog njihovog "poticanja na nasilje". Njih dvojica bili su među najglasnijim izraelskim ministrima u odbacivanju bilo kakvog kompromisa u pregovorima s Palestincima te su se zalagali za židovsko naseljavanje Gaze, kao i za povećanu izgradnju ilegalnih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izdale su zajedničku izjavu u kojoj su izraelsku eskalaciju kampanje protiv Gaze opisale kao "potpuno nesrazmjernu" i obećale "konkretne akcije" protiv Izraela ako ne zaustavi ofenzivu.
Ujedinjeno Kraljevstvo je 20. svibnja ispunio svoje upozorenje, najavivši sankcije nekolicini organizacija doseljenika i objavivši "pauzu" u pregovorima o slobodnoj trgovini s Izraelom.
Također u svibnju, Turska je objavila da će blokirati svu trgovinu s Izraelom dok se ne riješi humanitarna situacija u Gazi.
Južnoafrička Republika prvi je put pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela na Međunarodnom sudu pravde krajem prosinca 2023. , a od tada su je podržale i druge zemlje, uključujući Kolumbiju, Čile, Španjolsku, Irsku i Tursku.
U siječnju 2024., ICJ je donio svoju privremenu presudu, utvrdivši ono što je nazvao "uvjerljivim" slučajem genocida i naložio Izraelu da poduzme hitne mjere, uključujući pružanje pomoći koju je njegova vlada efektivno blokirala od ožujka ove godine.
Izraelsko bombardiranje crkve Svete Obitelji u gradu Gazi u četvrtak 18. srpnja , u kojem su ubijene tri osobe, izazvalo je rijetku kritiku najvjernijeg izraelskog saveznika, Sjedinjenih Država.
Nakon što je američkog predsjednika Trumpa nakon bombaškog napada navodno uputio "ljutit" telefonski poziv, ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua izdao je priopćenje u kojem izražava "duboko žaljenje" zbog napada.
Do danas je Izrael u Gazi ubio više od 58.000 ljudi, većinom žena i djece.
Masovni javni prosvjedi protiv izraelskog rata u Gazi nastavljaju se diljem svijeta tijekom cijelog trajanja tog rata. I postoje jasni znakovi rastućeg bijesa zbog brutalnosti rata i njegovih žrtava među Palestincima u Gazi.
U zapadnoj Europi, istraživanje koje je u lipnju provela tvrtka za istraživanje javnog mnijenja YouGov pokazalo je da je neto naklonost Izraelu dosegla najnižu razinu od početka praćenja.
Slična anketa koju je ovog tjedna proveo CNN pokazala je slične rezultate među američkom javnošću, gdje se samo 23 posto ispitanika slaže da su izraelske akcije u Gazi u potpunosti opravdane, u odnosu na 50 posto u listopadu 2023.
Gnjev javnosti također se izrazio na javnim događajima visokog profila, uključujući glazbene festivale poput njemačkog Fusion Festivala, poljskog Open'er Festivala i britanskog Glastonbury festivala , gdje su i umjetnici i njihovi podupiratelji koristili svoje platforme kako bi osudili rat u Gazi.
ŠTO SE PROMIJENILO U IZRAELU?
Prosvjedi protiv rata su i dalje mali, ali rastu, a organizacije poput Standing Together okupljaju izraelske i palestinske aktiviste kako bi prosvjedovali protiv rata.
Također je sve veći broj rezervista koji odbijaju doći na dužnost. U travnju je izraelski časopis +972 izvijestio da je više od 100 000 rezervista odbilo doći na dužnost, a od tada raste i broj otvorenih pisama iz vojske u kojima se prosvjeduje protiv rata.
Netanyahuova krajnje desničarska koalicija već neko vrijeme vodi rat protiv Gaze unatoč njezinoj domaćoj i međunarodnoj nepopularnosti.
Najnoviji prijedlog vlade, da se svo stanovništvo Gaze zatvori u ono što naziva "humanitarnim gradom", uspoređen je s koncentracijskim logorom, a mnogi kritičari shvatili su ga kao dokaz da više nije stalo ni do međunarodnog prava ni do globalnog javnog mnijenja.
Na međunarodnoj razini, unatoč nedavnim kritikama Izraela zbog bombardiranja katoličke crkve u Gazi, američka podrška Izraelu ostaje odlučna. Za mnoge u Izraelu, kontinuirana podrška SAD-a, a posebno predsjednika Donalda Trumpa, ostaje jedini diplomatski apsolut na koji se mogu osloniti kako bi prebrodili bilo kakve diplomatske oluje koje njihovi postupci u Gazi mogu izazvati.
Uz tu podršku, koja uključuje diplomatska jamstva kroz korištenje američkog veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i vojnu podršku putem svog opsežnog arsenala, tu je i američka upotreba sankcija protiv kritičara Izraela, poput Međunarodnog kaznenog suda, čiji su članovi sankcionirani u lipnju nakon što je pokrenut nalog za uhićenje Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta zbog optužbi za ratne zločine.
To znači da se Izrael, kratkoročno gledano, u konačnici osjeća zaštićeno sve dok ima američku podršku. Ali kako postaje sve više međunarodni izopćenik, ekonomska i diplomatska izolacija mogla bi postati teže podnošljiva.
Izvor: Al Jazeera English, mzz
Post je objavljen 20.07.2025. u 23:49 sati.