AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 31.05.2024.

DAN DRŽAVNOSTI OBILJEŽILE ORUŽANE SNAGE RH

GRAĐANIMA PREZENTIRANA MOĆ ORUŽANIH SNAGA


Oružane snage Republike Hrvatske 30. svibnja su zajedno s brojnim okupljenim građanima u Zagrebu, Splitu, Puli i Rijeci obilježile Dan državnosti Republike Hrvatske.
Dan državnosti prilika je za sjećanje na povijesne trenutke borbe za neovisnost i slobodu Republike Hrvatske kao i prilika za izražavanje zahvalnosti svim hrvatskim braniteljima te pripadnicima Oružanih snaga koji svakodnevno služe domovini.

Tim povodom u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli bio je izložen taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme Hrvatske vojske, a u Zagrebu se na RSC Jarun, uz prisustvo nekoliko tisuća okupljenih građana i visokih državnih dužnosnika održao svečani program u sklopu kojeg je proveden prikaz vježbi pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Uz visoke državne dužnosnike na svečanom obilježavanju Dana državnosti prisustvovao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid.

Pripadnici Zapovjedništva specijalnih snaga zajedno s pripadnicima MUP-a izveli su padobranski skok s hrvatskom zastavom, zastavom Europske unije i NATO-a. Održali su pripadnici ZSS- i niz pokaznih vježbi u zraku, na kopnu i u vodi uz simulaciju spašavanja u kriznim situacijama demonstrirajući visok stupanj spremnosti i profesionalizma pripadnika Hrvatske vojske.
Počasno-zaštitna bojna izvela je svoju vojno-akrobatsku ceremoniju uz izvođenje koreografije sa svojim puškama, a vježbe vodiča i službenih pasa Pukovnije vojne policije uključivale su prikaz vježbi poslušnosti službenih pasa, detekcije droga, uporabe službenih pasa prilikom provjere identiteta osobe te njihova uporaba u operativno – taktičkim zadaćama.
Završni dio programa uključivao je letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji je uključivao prelete helikoptera OH-58D Kiowa Warior i UH-60M Black Hawk, akorbatske grupe “Krila Oluje” te prelete aviona Rafale.
Svi posjetitelji imali su priliku uživati u tradicionalnom vojničkom grahu koji su pripadnici Hrvatske vojske dijelili u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli pridonoseći tako svečanom ozračju obilježavanja Dana državnosti.
Izvor: Vijesti ministarstva obrane, mzz

četvrtak, 30.05.2024.

LAVROV O KONFERENCIJI O MIRU

ŽELIO BI POŠTIVANJE STVARNOSTI NA TERENU

„Kina bi mogla organizirati mirovnu konferenciju na kojoj bi sudjelovale Rusija i Ukrajina“ citirala je ruska novinska agencija RIA 30. svibnja izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je rekao da bi takav potez bio nastavak napora Pekinga da riješi ukrajinsku krizu.
“Dijelimo stajalište Kine da se prvenstveno treba baviti korijenskim uzrocima sukoba i zaštititi zakonske interese svih strana, uz naknadne sporazume temeljene na načelu jednake i nedjeljive sigurnosti”, rekao je Lavrov u razgovoru za rusku novinsku agenciju
“Dopustite mi da još jednom naglasim, to podrazumijeva poštivanje stvarnosti na terenu, koja odražava volju ljudi koji ondje žive”, rekao je .

Rusija je više puta pozvala na pregovore uz uvjet da Kijev i Zapad priznaju njene teritorijalne dobitke u Ukrajini. Kijev je odbio te prijedloge.

Mininistar vanjskiuh poslova Rusije Sergej Lavrov kritizirao je Sjedinjene Američke Države zbog pomoći u oružju koju daje Ukrajini, te rekao je Washington postao “saučesnik u zločinima kijevskog režima”.
Također je rekao da Rusija planiranu isporuku borbenih aviona F-16 Ukrajini s nuklearnim oružjem smatra “signalnom akcijom” NATO-a.“Pokušavaju nam reći da Sjedinjene Američke Države i NATO neće stati ni pred čim u Ukrajini”, rekao je Lavrov.

“Ipak, nadamo se da će rusko-bjeloruske vježbe o korištenju nestrateškog nuklearnog oružja koje su sada u toku malo urazumiti naše protivnike i podsjetiti ih na katastrofalne posljedice daljnje nuklearne eskalacije”Na Bliskom Istoku, Sjedinjene Američke Države, također, “raspiruju plamen sukoba” rekao je ruski ministar Vanjskih poslova ruskoj novinskoj agenciji RIA, a prenijela Al Jazeera.
Izvor: Al Jazeera,mzz

srijeda, 29.05.2024.

VIJEĆE ZA POLJOPRIVREDU

POREMEĆAJI NA TRŽIŠTU

Sastanak Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo EU održan je u Briselu 27. svibnja 2024. na kojem je po prvi puta prisustvovao ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro, koji je i potpredsjednik Vlade RH.
Ministri su temeljem informacija koje je pripremila Europska komisija razmijenili mišljenja o trenutnoj krizi u poljoprivrednom sektoru, kao i o budućim mjerama koje treba razmotriti kako bi se poboljšalo upravljanje krizom te osigurala dostatna financijska sredstva. Hrvatska je tom prilikom podsjetila na prijedlog kojega je, zajedno sa Slovenijom, predstavila krajem prošle godine, a koji bi omogućio državama članicama jednostavan, učinkovit i fleksibilan instrument za pružanje pomoći sektoru u slučaju težih poremećaja na tržištu. Inicijativu podržava sve veći broj ministara pa su sve glasniji i zahtjevi prema EK da uključi ovu ideju u najavljeni prijedlog izmjene zakonskog okvira za stabilizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, koji se očekuje u drugoj polovici ove godine.

Vijeće je raspravilo trenutno stanje na tržištu, posebno u kontekstu poremećaja izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu. Poljska je pritom iznijela informaciju o teškoj situaciji za proizvođače voća i povrća zbog očekivanog pada prinosa uzrokovanog nepovoljnim vremenskim prilikama i potrebu reakcije na europskoj razini. Zahtjev je podržao niz država članica, uključujući Hrvatsku, koja je istaknula značajne štete od mraza u kontinentalnom dijelu države. Ciparska delegacija je pak izvijestila o posljedicama ozbiljne suše i zatražila pomoć EU, oko čega je Hrvatska izrazila svoju solidarnost.

Na ostatku sastanka raspravljale su se teme iz područja dobrobiti životinja, dvojne kvalitete prehrambenih proizvoda, korištenja tvari za tretiranje sjemena te primjene inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Izvor: vijesti ministarstva poljoprivrede, mzz

LIDL ULAZI U BOSNU I HERCEGOVINU

GRADI SE DISTRIBUTIVNI CENTAR U LEPENICI

Položen je kamen temeljac za LIDL-ov objekt u Lepenici, piše bosnainfo.ba 23. svibnja. Tako je za javnost obilježena gradnja vrijedna 100 miliona eura, koja je praktički već počela.Projekt obuhvaća 250.000 četvornih metara, dok će kapacitet distributivnog skladišta iznositi 60.000 četvornih metara.Objekt je nedaleko od autoputa, smjera Sarajevo prema Mostaru.
Na ceremoniji polaganja kamena temeljca bili su Toljan Papajorgji iz Lidla BH, Tomasz Kuzma iz Lidl International, Dr. Thomas Fitschen njemački ambasador u BiH, Antonella Di Sandri šefica sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu Delegacije EU u BiH i Mladen Mišurić Ramlja načelnik Općine Kiseljak.

LIDL U HRVATSKOJ

Josef Schwarz 1930.spaja svoje trgovačko poduzeće s veletrgovinom „A. Lidl & Comp.“ u tvrtku „Lidl & Schwarz KG“, koja trguje kolonijalnom i mješovitom robom te južnim voćem. Tvrtka će se s vremenom razviti u veletrgovinu prehrambenim artiklima.
Do kasnih 8o- ih godina Lidl mreža trgovina prehrambenim proizvodima širila se po Njemačkoj, a početkom 90 -ih godina počinje njeno širenje po europskim zemljama. Lidl ima najveću mrežu diskontnih trgovina prehrambenim proizvodima u Europi, a pripada Schwarz grupi, kao i Kaufland čiji je razvoj počeo nešto kasnije.
Lidl je prvih 13 trgovina u Hrvatskoj otvorio 23. studenog 2006. u Zagrebu, Jastrebarskom, Velikoj Gorici, Varaždinu, Sisku, Petrinji, Koprivnici, Đurđevcu, Bjelovaru, Novoj Gradiški i u Daruvaru. Danas u Hrvatskoj Lidl posluje u 102 prodavaonice diljem Hrvatske

Lidlovi logističko-distributivni centri u Hrvatskoj nalaze se u Jastrebarskom i Perušiću. Iz Jastrebarskog opskrbljuju se trgovine od Karlovca do Vukovara, a iz Perušića trgovine od Umaga do Dubrovnika. Otvaranjem LIDL trgovačkih centara po hrvatskim su gradovima zatvarane male kvartovske obiteljske trgovine, jer su cijene u Lidlu bile nešto povoljnije.
Prvi Kaufland otvoren je u Hrvatskoj, točnije u Karlovcu 2001. godine. (mzz)

POSLOVANJE
Schwarz grupa, kojoj pripada Lidl i Kaufland, izvijestila je o “uspješnoj” financijskoj godini 2023. u kojoj je ostvarila rast prihoda od 8,5 % na 167,2 milijarde eura. Tvrtka je taj rast pripisala višim cijenama uzrokovanim inflacijom, poboljšanim procesima i daljnjoj digitalizaciji.
Poboljšani procesi i upravljanje troškovima pomogli su Schwarz grupi da djelomično apsorbira više nabavne cijene jednako za asortiman kao i za sirovine, energiju i transport te kamatne stope.
Fokusiranjem na politiku cijena i dizajn asortimana, Lidl i Kaufland nastavili su s atraktivnom cjenovnom ponudom u inflacijskom okruženju.
“Ova stabilna fiskalna godina 2023. odražava prije svega našu operativnu izvrsnost u svim područjima poslovanja i impresivnu predanost naših zaposlenika. Učvrstili smo svoju poziciju u teškim gospodarskim vremenima i nastavili putem rasta. To smo postigli jer smo jedinstveni ekosustav koji pokriva cijeli lanac vrijednosti”, rekao je Gerd Chrzanowski predsjednik Schwarz grupe.

Diskontni lanac Lidl ostvario je prihod od 125,5 milijardi eura što je 9,4 % više u usporedbi s fiskalnom 2022. Kaufland je zabilježio rast od 7,8 % na 34,2 milijarde eura.

Internetski kanal tvrtke ostvario je prihod u vrijednosti od 1,7 milijardi eura, što predstavlja pad od 9,4 % u odnosu na prethodnu financijsku godinu i na razini je prihoda iz 2021.
Ovaj pad u skladu je s tržišnim razvojem online trgovina u Njemačkoj nakon faze vrlo visokih prihoda potaknutih pandemijom, objavljeno je iz Schwarz Group, piše portal Ja trgovaac 24. svibnja.
(m. zouhar zec)

utorak, 28.05.2024.

ŽUPANIJSKE POTPORE TRADICIJSKIM OBRTNICIMA I POLJOPRIVREDNICIMA

ZA 157 KORISNIKA – 285 TISUĆA EURA

U Tehnološko-inovacijskom centru u Virovitici 23. svibnja je Virovitičko-podravski župan, Igor Andrović, uručio županijske potpore tradicijskim obrtima, poljoprivrednicima i poduzetnicima za razvoj poduzetništva. Županija je za ovu svrhu, ove godine, izdvojila najviše sredstava do sada - 285. 000 eura za ukupno 157 korisnika.

Župan virovitičko-podravski Igor Andrović istaknuo je, kako broj korisnika raste iz godine u godinu, kako područje Virovitičko-podravske županije ima sve veći broj novih obrtnika i poduzetnika, tako se, shodno tome, svake godine povećavaju i raspoloživa sredstva, koja će biti još i veća.
„Krajnji cilj nam je povećati konkurentnost naših poljoprivrednika, obrtnika i poduzetnika kako na županijskom području, tako i na području RH. Sredstva pomažu da i naše gospodarstvo i poljoprivreda rastu sve više te da tako osiguramo što bolji položaj županije na gospodarskoj karti Hrvatske. Broj prijavitelja raste, broj obrta i poljoprivrednika kontinuirano raste. Rastu nam neto i bruto plaće kao i županijski BDP, a svaki ovaj euro kojim potičemo naše obrtnike, poljoprivrednike, poduzetnike i gospodarstvenike, doprinosi još boljoj gospodarskoj slici Virovitičko podravske županije. Sredstva povećavamo svake godine, a tako će biti i sljedeće kada ćemo također osigurati da svi, koji su ih i zaslužili, dobiju županijsku potporu – rekao je Andrović i naglasio kako su javni pozivi već u pripremi, a dodatno se osluškuju i potrebe korisnika.

Da su sredstva značajna potvrdio je poljoprivrednik Mario Drenški koji se poljoprivredom bavi 20 godina. „Imam dosta vlastite zemlje, nešto i državne, a ova sredstva pomoći će mi u nabavljanju nove opreme. Sve zahvale idu Županiji na ovoj pomoći koja nam je svima dobrodošla i koja će nam u određenoj mjeri olakšati poslovanje – naglasi je Mario.
Isto je potvrdio i Marino Pavleković koji se bavi proizvodnjom namještaja.“Ovakva sredstva općenito su dobrodošla, pogotovo za mlade poduzetnike. Sredstvima sam zadovoljan, a pomoći će mi u nabavljanju novog stroja za izradu namještaja – dodao je.

Potpore su dobili obrtnici koji se u radu služe alatima i priborom na način uobičajen od davnina. Potpora je namijenjena za uređenje poslovnog prostora, nabavu opreme i alata, promotivne aktivnosti, certificiranje proizvoda i usluga.

Poljoprivrednici su tako sredstva mogli dobiti za okrupnjavanje i poboljšavanje poljoprivrednog zemljišta, podizanje plastenika i staklenika za uzgoj povrća i voća, podizanje i rekonstrukciju intenzivnih višegodišnjih nasada, sufinanciranje troškova umjetnog osjemenjivanja goveda, za umjetno osjemenjivanje nazimica i krmača, za ulaganje u poboljšanje kvalitete mužnje i skladištenje mlijeka, za kupovinu uzgojno valjanih grla u stočarstvu, za uzgoj i držanje valjanih junica mliječnih pasmina, za očuvanje pčelinjeg fonda, za nabavu opreme za preradu poljoprivrednih proizvoda i za manifestacije, promociju i plasiranje proizvodnje.
Istodobno su poduzetnici i gospodarstvenici sredstva iskorištavali za nabave strojeva, opreme i alata, računalne opreme programa i sustava, izgradnje i adaptacije poslovnih prostora te sudjelovanje na sajmovima u zemlji i inozemstvu. Potporu su mogli dobiti mikro i mali poduzetnici s područja Virovitičko-podravske županije.
Izvor: Virovitičko podravska županija,mzz

ponedjeljak, 27.05.2024.

ZA PODUZETNIKE U 2024. GRAD PULA OSIGURALA 200 TISUĆA EURA

POTPORE ZA ŠEST MJERA

Najveći Istarski grad Pula s 57.000 stanovnika, za 2024. godinu oformila je paket mjera za poticanje razvoja malog gospodarstva.
Donošenjem Odluke o poticanju razvoja malog gospodarstva kroz dodjelu potpora za razvoj poduzetništva na području grada Pule u 2024. godini pod nazivom „Potpore Pula – Pola 2024“ te objavom javnog poziva pulskim će se poduzetnicima dodijeliti 200.000 eura bespovratnih potpora, a sredstva su osigurana u proračunu za ovu godinu. Javni poziv je raspisan 24. svibnja, a traje do 30.11. 2024. godine.


Razvoj poduzetništva uz poticajno poduzetničko okruženje oplemenjeno inovativnim sadržajima apsolutan je prioritet ove gradske uprave. Poticajnim poslovnim okruženjem omogućujemo poduzetnicima da stvaraju nove vrijednosti za širu zajednicu. Naglasak ovog paketa mjera je na poticanju samozapošljavanja, razvoju IT sektora, edukaciji i usavršavanju zaposlenika, razvoju prerađivačke industrije kroz ulaganje u novu opremu, strojeve i alate kao i predstavljanje poduzetnika na inozemnim tržištima.
U 2024. godini 200.000 eura bespovratnih potpora dodijelit će se kroz šest mjera. Kratko informacije o mjerama su slijedeće:
Mjerom Potpore novoosnovanim tvrtkama želi se pomoći poduzetnicima prilikom otvaranja subjekta i olakšati ulazak u svijet malog gospodarstva i poduzetništva kroz smanjenje početnih financijskih izdataka koje svaki poduzetnik ima kao i omogućiti nabavku osnovne opreme koja je potrebna za rad uključujući i edukaciju ukoliko je poduzetniku potrebna. Maksimalni iznos sredstava po ovoj mjeri je 2.000 eura, a ženama poduzetnicama odobrava se i dodatnih 20 posto na odobreni iznos potpore, odnosno 2.400 eura.

Mjerom Potpore za digitalizaciju poslovanja i digitalni marketing želi se sa 2.000 eura potaknuti mikro i male poduzetnike da koriste sredstva za digitalni marketing i digitalizaciju poslovanja.

Mjerom Potpore za IT sektor želi se povećati broj gospodarskih subjekata te konkurentnost u IT sektoru. U 2024. godini najveći iznos koji je moguće iskoristiti po ovoj mjeri iznosi 2.500 eura.

Mjerom Potpore za sufinanciranje nabave dugotrajne materijalne imovine želi se omogućiti poduzetnicima zamjena dotrajalih strojeva, alata i opreme, odnosno nabava suvremenih strojeva, alata i opreme čime bi se osnažio sektor malih proizvodnih djelatnosti i sektor uslužnih djelatnosti u području popravaka predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo i povećala njihova konkurentnost. U 2024. godini najveći iznos koji je moguće iskoristiti po ovoj mjeri iznosi 4.000 eura te se i dalje stavlja naglasak na prerađivačku industriju.

Mjerom Subvencioniranje stručnog osposobljavanja i usavršavanja želi se omogućiti postizanje konkurentne prednosti i podizanje kvalitete stručne osposobljenosti zaposlenika. U godini 2024. najveći iznos koji je moguće iskoristiti po ovoj mjeri iznosi 1.000 eura.

Mjerom Potpore za sufinanciranje pojedinačnog nastupa poduzetnika na međunarodnim sajmovima želi se poduzetnicima omogućiti jačanje pozicije gospodarskih subjekata na inozemnom tržištu i omogućavanje širenja poslovanja. U 2024. godini najveći iznos koji je moguće iskoristiti po ovoj mjeri iznosi 2.000 eura.Informacije su to sa stranice grada Pule .

Natječaj je na Internet adresi:

https://www.pula.hr/media/uploads/posts/attachments/JAVNI_POZIV_Potpore_Pula_Pola_2024.pdf

Izvor: Grad Pula,mzz

ZA VIZUELNI IDENTITET GRADA

SUFINANCIRANJE PROČELJA I KROVIŠTA

Grad Grubišno Polje je objavio javni poziv za sufinanciranje obnove krovišta te poziv za sufinanciranje obnove pročelja višestambenih zgrada na području grada u ovoj godini

Grubišno polje veličine je 269 kvadratnih kilometara i najveća je lokalna samouprava u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Na prostoru Grada su 24 naselja, a prema posljednjem popisu ima 5 300 stanovnika.

Javnom pozivu za sufinanciranje obnove pročelja, kao mjeri kojom se želi popraviti vizualni identitet grada, mogu se odazvati svi koji namjeravaju obnoviti i urediti ulično, odnosno glavno pročelje zgrade. Grad Grubišno Polje će sufinancirati 50 posto opravdanog troška, ali do najviše 5.000 eura na jednoj višestambenoj zgrad. Takvom se smatra zgrada izgrađena temeljem građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg i važećeg akta sukladno Zakonu o gradnji, zatim zgrada koja ima najmanje četiri stana, odnosno zgrada 50 posto površine koje je namijenjeno stanovanju.
Glavnim pročeljem, pak, smatra se ono nasuprot ulazu u stambeni dio zgrade.

U slučaju subvencioniranja obnove krovišta prednost imaju dotrajala i oštećena, pokrivena zastarjelim i po zdravlje opasnim salonit pločama pa je osim popravljanja vizualnog identiteta grada cilj tog javnog poziva i očuvanje zdravlja građana. I u ovom će slučaju vlasnicima koji se jave na javni poziv i budu im odobrena sredstva Grad sufinancirati 50 posto opravdanog troška, do najviše 5.000 eura po jednoj višestambenoj zgradi.
Prihvatljivim troškovima smatra se nabavka materijala, opreme i troškovi izvođenja radova. Raspoloživa sredstva prema javnom pozivu za pročelja višestambenih zgrada je iznos od 10.000 eura, a prema javnom pozivu za krovišta sredstva iznose 5.000 eura.

Javni poziv je otvoren od 15.5 do 31.10. odnosno do iskorištenja sredstava. Radovi moraju bi završeni tijekom ove godine do 10. prosinca 2024.

Izvor Grad Grubišno Polje, mzz

nedjelja, 26.05.2024.

NOVO IZDANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA DRŽAVE ZA GRAĐANE

TREZORSKI ZAPISI TREĆI PUT

U nešto više od godinu dana na redu je treće izdanje trezorskih zapisa, koje je namijenjeno kupnji građana, a jedno izdanje je bilo izdanje narodnih obveznica. Sudjelovalo je ukupno oko 118 tisuća građana, a kako je istaknuo dr.Primorac, ministar financija RH, ukupno je upisano oko 3,3 milijarde eura, čime se oko šest posto ukupnog javnog duga nalazi u rukama hrvatskih građana.
Za izdanja trezorskih zapisa u mjesecu studenom 2023. i u veljači 2024. ove godine, više od 37 tisuća građana za trezorske zapise uplatilo 957 milijuna eura.

NOVI KRUG OD 27. SVIBNJA DO 3. LIPNJA

Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, 27. svibnja, ciljani nominalni iznos je ukupno 900 milijuna eura, a moći će se ulagati u trezorske zapise te oročiti na 91 dan, čime se planira prikupiti 250 milijuna eura, te na oročenje od 364 dana, uz ciljani iznos od 650 milijuna eura.
I ovaj put će postojati dva kanala upisa, kaže ministar financija RH dr. Marko Primorac, a biti će to - putem 170 poslovnica Fine te digitalne platforme e-riznica.
„ Datum izdanja trezorskih zapisa je 6. lipnja, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, godišnji prinos za "trezorce" ročnosti od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto, „izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija dr. Marko Primorac na konferenciji za medije.

"Trezorci" se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan "tromjesečni" trezorski zapis iznosi 990,74 eura, odnosno 964,88 eura za onaj s dospijećem od godinu dana.

Po dospijeću građani će dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu ročnosti tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura. Prinosi na dvije ročnosti su tako identični kao i u izdanju trezorskih zapisa u veljači ove godine.

Rok upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je do 3. lipnja do 11 sati, dok će idućeg dana od 9 do 11 sati "trezorce" u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači.
Izvor: Vijesti ministarstva financija, mzz

subota, 25.05.2024.

GENOCID U SREBRENICI POTVRĐEN REZOLUCIJOM U SKUPŠTINI UN-a

TRAGEDIJA KOJA NADILAZI VREMENSKE OKVIRE

Rezolucija o genocidu u Srebrenici prihvaćena je 23. svibnja u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku. I tu je službeno kraj osporavanju za
događanje u srpnju 1995. u Srebrenici, o čemu je ostao povijesni podsjetnik 8372 bijela stupa na zelenoj poljani u Potočarima, koji, svaki stup za jedan život, simbolizira pogubljene muslimanske muškarce i stare i mlade što je učinila tadašnja vojska Republike Srpske, kojom je zapovijedao Ratko Mladić koji je narastao do čina generala u Vojsci Jugoslavaneke narodne armije. A onda je osuđen ratni zločin. Genocid u Srebrenici obilježava se 11. srpnja.

ARBITAR GENOCIDA DOŽIVOTNO U ZATVORU

Imao je kao vojna osoba Mladić više dužnosti u JNA, kada je započeo srbijanski osvajački rat Mladić je preuzeo dužnost zapovjednika Republike Srpske. A nakon svih ratnih događanja u Bosni Hercegovini, Mladić je nekoliko godina bez skrivanja živio u Beogradu, no od 2000 godine, kako su događaji vezani za rat poprimali svoj tijek i kako su dokumentirane optužnice započela je i potraga za počiniteljima ratnih zločina . Mladić je punih 10 godina, skrivajući se po Srbiji odolijevao hapšenju, ali je ipak 2011. ukapšen. Završio je u Hagu pred Međunarodnim mehanizma za kaznene sudove(MICT) gdje je 2021.osuđen na doživotni zatvor, a na odsluženje kazne upućen je odmah. Osuđen za zločine počinjene u BiH i to za genocid, za zločine protiv čovječnosti i kršenje običaja pravila ratovanja za, progon, istrebljivanje, deportaciju, nehumano postupanje, ubojstvo, teror, uzimanje talaca. Ratko Mladić je rođen 1942. u gradiću Klinoviku, četrdesetak kilometara južno od Sarajeva, u Bosni i Hercegovini.

ZAŠTIĆENA ZONA UN-a POSTALA MJESTO GENOCIDA

Tijekom rata u BiH, a tada je već nastupila ratna opsada Sarajeva,(5.4. 1992.) kada je 16. travnja 1993. UN donio Rezoluciju 819 kojom je područja Srebrenice i Žepe ( Žepa danas predstavlja Mjesnu zajednicu u sastavu općine Rogatica, koja pripada entitetu Republika Srpska) proglašena je zaštićenim zonama UN-a. Ali početkom srpnja 1995. godine započela je velika ofanziva vojske Republike Srpske na zaštićene zone. No UN snage nisu poduzele nikakve konkretne mjere da zaštite svoje zaštićene zone . Sve je bilo samo slovo na papiru. Stanovništvo je pak vjerovalo da UN snage mogu pružiti zaštitu te je većina stanovnika iz zona Srebrenice i Žepe, u nadi da će biti zaštićeni, došla u Potočare, nadomak Srebrenice, u bazu UN-a u kojoj je bio smješten nizozemski bataljon.
Tu je stiglo, kažu povijesni podaci, između 20 tisuća i 25 tisuća Bošnjaka. Nizozemski bataljon nije učinio ništa da zaštiti stanovnike Srebrenice te kada su vojno probijeni Potočari, to je selo u općini Srebrenica, vojska Republike Srpske i Mladić osobno, započeo je sa odvajanjem muškaraca od žena i djece. Žene i djeca su nakon toga deportirani prijevozom, neki i na slobodni teritorij. Muškarci su dijelom prevoženi na nepoznate lokacije, gdje su masovno ubijani, a dijelom su upućeni da krenu prema slobodnom teritoriju šumskim putevima prema Tuzli. U šumama su ih čekale naoružane zasjede Srpske vojske i paravojnih jedinica koje su ih pobile. Bio je to genocid, masovno i plansko provođenje ubojstava zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su bili starosne dobi od 12 do 77 godina.


MEMORIJALNI CENTAR ŽRTAVA GENOCIDA OTVOREN PRIJE 21 GODINU

Memorijalni kompleks koji je u Potočarima nedaleko od Srebrenice, osnovan je Odlukom visokog predstavnika za BiH Wolfganga Petritscha, na poziciji je bio od 1999- do 2002. godine, koji je 2001. godine donio odluku o osnivanju Fondacije Srebrenica-Potočari . To podrazumijeva spomen obilježje i mezarje, odnosno groblje. Paddy Ashdown, četvrti Visoki predstavnik u BiH po redu, od sredine 2002. do 2006., je 2003. godine prenio vlasništvo nad Fabrikom akumulatora na Fondaciju. Christian Schwarz-Schilling je 2007. godine donio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
Visoki predstavnici u BiH shvaćali su težinu zločina koji je počinjen na području Srebrenice, te su za vrijeme svojih političkih mandata poduzimali radnje kojima je cilj bio ublažiti bol onima čiji su članovi obitelji ubijeni u genocidu. Genocid je zauvijek priznat sada od Skupštine Ujedninjenih naroda i nitko ga više nikada ne može ni na koji način proglašavati nepostojećim.
Službeno Memorijalni centar Potočari - Srebrenica 20. listopada 2003. godine otvorio je Bill Clinton, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Onda je došla Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Potrebna je i opravdana. Genocid u Srebrenici smatra se najvećim u Europi od Drugog svjetskog rata. Više od osam stotina ubijenih još nije pronađeno, jer su grobnice bile premještane i po nekoliko puta.

POLITIČARI BEZ POŠTOVANJA PREMA NARODU

Milorad Dodik koji je mnogo puta negirao genocid u Srebrenici i Potočarima od koje lokacije do Banja Luke glavnog grada entiteta RS, ima samo 260 kilometara, rekao je 24. svibnja, dan nakon proglašenja Rezolucije, da je Vlada RS-a donijela službenu odluku da predloži razdruživanje RS iz Bosne i Hercegovine" kao neodgovorno i antidejtonsko djelovanje. Veleposlanik SAD-a u Sarajevu mu je odgovorio da "razdruživanje" Republike Srpske ne znači nezavisnost Republike Srpske niti kraj Bosne i Hercegovine, nego znači kraj Republike Srpske.
Političare poput predsjednika Srbije Vučića, koji je osobno otišao u New York ne bi li nešto izlobirao protiv Rezolucije o Arebrenici, spomenutog Dodika, Dragana Čovića koji je ocijenio kako usvajanje UN-ove Rezolucije o Srebrenici izazva novu krizu i podjele u zemlji i druge koji ne razumiju povijesna događanja, ne poštuju bol i osjećaje naroda, ne razumiju tragediju koja nadilazi vremenske okvire, s područja na kojima politiziraju doslovno treba informacijski ignorirati, a izbornim procesom birača trebaju biti poslani u ropotarnicu povijesti.
Margareta Zouhar Zec

petak, 24.05.2024.

SURADNJA KAUFLANDA I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH DRUŠTAVA

SVAKOJ TRGOVINI PRIDRUŽEN DVD I PET TISUĆA EURA

Kaufland , njemački trgovački lanac, dio Schwarz-Gruppe koji u Hrvatskoj posluje od 2001. godine, dakle već 23 godine, u dvorištu Državne vatrogasne škole na zagrebačkom Ksaveru obilježio je 21. svibnja početak suradnje s dobrovoljnim vatrogasnim društvima.
„Kao jedan od najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj svjesni smo svoje odgovornosti prema lokalnim zajednicama u kojima poslujemo, a vatrogasci igraju ključnu ulogu kada je riječ o zaštiti i pomoći lokalnom stanovništvu. Stoga smo odlučili podržati dobrovoljne vatrogasce diljem zemlje te im želimo ovim partnerstvom zahvaliti što su bez oklijevanja, nesebično i hrabro uvijek tu za nas”, pojasnio je Patrick Rudat, predsjednik Uprave Kauflanda Hrvatska k.d. Kaufland je odlučio svakoj od svojih 50 trgovina, koliko će ih do kraja ove godine biti, pridružiti po jedan partnerski DVD te ih podržati s 5.000 eura, odnosno ukupno s 250.000 eura.

“Vatrogasci su glavni stup domovinske sigurnosti i gotovo da i nema nesreće u kojoj oni ne sudjeluju u spašavanju i sanaciji. Vatrogasni posao izuzetno je opasan, a vatrogasci svakodnevno žrtvuju svoje živote kako bi spasili tuđe. Temelj hrvatskog vatrogastva čine upravo dobrovoljci i sretni smo što javnost cijeni njihovu humanost i žrtvu, a Kaufland je kao društveno odgovorna tvrtka to prepoznao i na tome smo im izuzetno zahvalni. Donacije koje idu dobrovoljnim vatrogasnim društvima odlaze u dobre ruke i dodatno će pomoći u njihovom obavljanju ove humane djelatnosti”, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković koji je bio prisutan na obilježavanju suradnje.

U Hrvatskoj danas djeluju 1.744 dobrovoljna vatrogasna društva, oko 140 tisuća članova vatrogasnih društava, a od toga je njih gotovo 34 tisuće operativnih vatrogasaca, dobrovoljaca koji bez oklijevanja izlaze na brojne opasne intervencije.
U 2023. godini vatrogasci su odradili više od 45 tisuća intervencija, a od toga je 23 posto bilo požarnih intervencija, dok su ostalih 77 posto bile intervencije tehničke prirode: od spašavanja u prometnim nesrećama, do sanacija nevremena i poplava te intervencija s opasnim tvarima.
Izvor: portal Ja trgovac, mzz

četvrtak, 23.05.2024.

U IVANCU OTVORENE DVIJE ULTRA BRZE ELEKTRIČNE PUNIONICE

PLAN - U PET GODINA 300 PUNIONICA

Tvrtka GreenWay Hrvatska otvorila je u MIPCRO Retail parku , u okviru prodajnog centara u gradu Ivancu u Varaždinskoj županiji 22. svibnja, najsnažniji hub za punjenje električnih vozila na sjeveru Hrvatske. Konkretno, instalirane su i spojene na 300kW priključak dvije ultra brze punionice, svaka snage 150kW s dva CCS priključka, što omogućuje istovremeno punjenje do četiri vozila. Ovisno o specifikacijama vozila, električni automobil može napuniti svoju bateriju do 100 kilometara dosega u samo osam minuta!
Svečanom otvaranju punionica su, osim predstavnika tvrtke na čelu s direktorom Dinom Novoselom, prisustvovali i gosti: gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, predsjednik Gradskog vijeća Zdenko Đuras, predstavnici MIPCRO-a na čelu s Filipom Kišičekom. S obzirom na to da je GreenWay tvrtka koja je u svojoj branši lider na tržištu u Poljskoj i Slovačkoj, na svečanosti je bio i veleposlanik Slovačke u Hrvatskoj Juraj Priputen.

Direktor Dino Novosel naglasio je zadovoljstvo što se prve dvije ultra brze punionice otvaraju upravo u Ivancu i to na visoko frekventnoj lokaciji uz državnu cestu.“ Hrvatska se ubrzano mora izgraditi i razviti mrežu brzih punionica za električna vozila. To je ujedno ključan preduvjet koji je EU postavila pred zemlje članice za predstojeći potpuni prelazak na električne automobile. Tvrtka GreenWay Hrvatska, u samo pet godina, planira izgraditi najmanje trećinu ukupnog nacionalnog plana povećanja instaliranih kapaciteta za punjenje električnih vozila i broja punionica u Hrvatskoj. Bez dodatnog troška i uz garantiranu zaradu za vlasnike lokacija, u Hrvatskoj ćemo postaviti minimalno 300 brzih i ultra brzih punjača, priključnih snaga od 100 - 400kW. Time ćemo na ključnim strateškim koridorima, ali i u urbanim sredinama, omogućiti ultra brzo punjenje električnih automobila i teretnih električnih vozila. U okviru nedavno odobrenog strateškog projekta Cross-E, do kraja 2026. postavit ćemo minimalno 16 ultra brzih hub-ova, uzduž TEN-T koridora, minimalne priključne snage 600 kW te s ukupno 64 priključna mjesta visokih snaga (150kW+) „ istaknuo je Novosel.

„ Realizacijom ultra brze punionice, Grad Ivanec će zajedno sa svojim sugrađanima, ali i posjetiteljima-korisnicima električnih vozila, doprinijeti povećanju udjela korištenja obnovljivih izvora energije u prometu – izjavio je Batinić te podsjetio na tradicionalno dobre partnerske odnose koje Grad njeguje sa svojom lokalnom poduzetničkom zajednicom i šire“ rekao je na otvorenju gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić.
Izvor: Grad Ivanec, mzz

NOVO STRATEŠKO USMJERENJE JANAFA

ULAŽE U SUNČANU ELEKTRANU U VOĐINCIMA

Jadranski naftovod d.d. je putem povezanog društva JANAF OIE d.o.o. sklopio Ugovor o kupoprodaji 100% udjela u društvu Solar Energy Vođinci d.o.o. i ulaganju u sunčanu elektranu u Vođincima,( Vođinci je općina sa manje od dvije tisuće stanovnika) nedaleko Vinkovaca, projektirane instalirane snage 14,2857 MW i priključne snage 9,99 MW. Projekt je u fazi početka gradnje, za njega su pribavljene građevinske dozvole. Planirani datum puštanja sunčeve elektrane u Vođincima u rad je 1. ožujka 2025. godine, kaže se u priopćenju od 22.svibnja.

„Odmah po donošenju Strategije tranzicije i razvoja JANAF-a za razdoblje od 2022. do 2030. s vizijom do 2050., kojom smo se opredijelili za zelenu transformaciju poslovanja, krenuli smo s provedbom konkretnih koraka kako bismo ostvarili zacrtane ciljeve. Preuzimanje projekta sunčeve elektrane prvi je opipljivi rezultat našeg novog strateškog usmjerenja. Ne zanemarujući sigurnost opskrbe srednje Europe i država u okruženju energentima, nastavit ćemo s razvojem segmenta poslovanja obnovljivih izvora energije, kako bi JANAF postao respektabilan igrač na hrvatskom tržištu električne energije“, izjavio je predsjednik Uprave JANAF-a je mr. Stjepan Adanić,

„Snažna financijska pozicija u kojoj se Jadranski naftovod nalazi zahvaljujući iznimno uspješnom poslovanju otvorila je Društvu mogućnost za investicije u obnovljive izvore energije. Uz zadovoljstvo činjenicom kako je realizirana prva akvizicija projekta na području obnovljivih izvora energije, naglašavam da je riječ tek o prvom takvom ulaganju jer trenutno u različitim fazama poslovnih aktivnosti, razmatramo niz drugih greenfield i zrelih projekata ove vrste. Ovim projektom potvrđujemo namjeru i spremnost za diverzifikaciju poslovanja i stvaranje novih vrijednosti za daljnji razvoj i rast kompanije“, istaknuo je Vladislav Veselica, član Uprave JANAF-a.
Od donošenja Strategije tranzicije i razvoja JANAF-a za razdoblje od 2022. do 2030. s vizijom do 2050. godine JANAF d.d. provodi aktivnosti usmjerene na diverzifikaciju poslovanja i transformaciju kompanije u zelenu energetsku kompaniju. Do sada je JANAF realizirao projekte integriranih sunčanih elektrana na JANAF-ovim terminalima Sisak, Žitnjak i Omišalj, a u pripremi su neintegrirane sunčane elektrane na lokacijama u Slavonskom Brodu, Omišlju i na Žitnjaku u Zagrebu.

Izvor: Priopćenje, mzz

srijeda, 22.05.2024.

NEZAPOSLENOST NAPOKON NISKA - 5,6 %

U RH U TRAVNJU RADILO 1 654 932 OSOBA

Državni zavod za statistiku objavio je 21. svibnja da je u travnju 2024. stopa registrirane nezaposlenosti iznosila samo 5,6%.
Broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj bio je u travnju 1 654 932, a od toga broja 768 354 su žene. U odnosu na ožujak 2024. broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,5%, a broj zaposlenih žena za 0,6%.

U odnosu na mjesec travanj prethodne godine, dakle 2023. broj ukupno zaposlenih u travnju 2024. porastao je za 1,2%, a broj zaposlenih žena za 0,8%.
Za razdoblje od siječnja do travnja 2024. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih porastao je za 1,4%, a broj zaposlenih žena za 0,9%.

Izvor: Državni zavod za statistiku, mzz

utorak, 21.05.2024.

STARA VLADA S MODIFIKACIJAMA

KAKAV JE PLAN S NISKIM MIROVINAMA?

Formirana je stara Vlada RH, s eksenzijama, 20. svibnja, koja se bilježi kao 16. od osnutka Republike Hrvatske. Ova Vlada ima neke političke modifikacije koje je uvjetovala parlamentarna stranka Domovinski pokret, a sve kako bi Vlada RH uopće mogla biti stvorena, jer HDZ nije imao dovoljno mandata da sam preuzme Vlast. Ostale stranke parlamenta su previše razjedinjene i ne shvaćaju same sebe, da bi učinile obrat u korist onih građana koji su izašli na izbore, jer su željeli promjene. Premijer Vlade je isto poznato lice- istih stavova i istih percepcija sreće za građane. Autoritarnim pristupom reže taj tip demokraciju u Hrvatskoj. Koliko je premijerskih mandata Andreju Plenkoviću potrebno da bi on ostvario svoju sreću? Ovo mu je treći, koliko još premijerskih mandata želi?

Jer sreća za Hrvate je ono što eto tako premijer misli da je sreća. Na prvo mjesto stavlja on plaću kada se radi o zaposlenima, koja je važna blagodat, ali ne i jedino ispunjenje života u sve, praznijoj od živih građana, Hrvatskoj. Što on još novo može pružiti stanovnicima? Plaća ne dolazi iz njegova džepa. Kao ni mirovina, na kojima je malo radio u protekla dva mandata svog izvršnog vladanja, koje ističe
u svakoj prilici. Kakav plan ima premijer upravo formirane Vlade s niskim mirovinama?
Margareta Zouhar Zec

MANIPULIRANJE STATISTIKOM MIROVINA
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović kaže u tekstu koji je objavila mirovina.hr 20. svibnja 2024. kaže da prikaz rasta mirovina nije ništa drugo doli manipuliranje statistikom. Smatra da ozbiljnijeg rješenja za siromaštvo umirovljenika neće biti sve dok Vlada ne prihvati njihove zahtjeve iz peticije ‘Veće mirovine odmah’.
U tekstu koji je potpisala Jasmina Grgurić Zanze piše da je prosječna mirovina svih oko 1,2 milijuna umirovljenika u travnju prvi put prešla iznos od 500 eura. Sada iznosi 513 eura, a povećanje od 18 eura u prosjeku, rezultat je siječanjskog usklađivanja. Iznos prosječne mirovine razlikuje se ovisno o tome računaju li se i primanja korisnika prema posebnim propisima ili međunarodnim ugovorima. Riječ je o rasponu od 470 pa do 574 eura, prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Hrvatska ima, bez isplata u inozemstvo, 946.293 umirovljenih građana, što je je s prosječnim primanjima od 531 euro. Ipak, čak 60 posto prima manje od toga iznosa. U brojkama, 564.088 umirovljenika ima manje od prosječnih 507 eura prikazanih prema razredima primanja.

– Jasna A. Petrović kaže: Toliko ljudi je siromašno, a najedanput su jako narasle mirovine, jer se zovu sveukupne. To je manipuliranje statistikom. Linija siromaštva za ovu godinu još uvijek nije poznata, ali službeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da imamo sve više građana u riziku od siromaštva koji kontinuirano raste. Medijalna mirovina je 424 eura pa se pitamo onda gdje su te velike mirovine. S takvim statističkim prikazom sve većih mirovina na kraju će ispasti da su si svi koji imaju manje od tih 500 i nešto eura sami krivi, jer nisu dovoljno radili i nisu uplaćivali doprinose, kaže Jasna A. Petrović.

NOVI STATISTIČKI PRIKAZ OD 2024.
Naime, novi statistički prikaz počeo se koristiti ove 2024. godine kako bi se, podsjeća Petrović, prikazao veći udio mirovine u prosječnoj plaći. Za umirovljene prema općim propisima, on se kretao na razini od 36 posto. Novom ‘matematikom’, popeo se vrlo brzo za deset posto više.
Nova Vlada objavila je Program od 2024. do 2028. godine, o čemu smo pisali. Umirovljenike, obećaju, do kraja mandata čeka 30 posto veća mirovina, povoljniji model usklađivanja te trajni godišnji dodatak na mirovinu. Bit će i veća bonifikacija za rad nakon 65. godine, dok će majke dobiti godinu dana staža po djetetu. Međutim, svoje zahtjeve ima Sindikat umirovljenika Hrvatske. Pred Vladu će staviti više od 34.000 potpisa na peticiju "Veće mirovine odmah".

SUH TRAŽI POVEĆANJE ZA 10,5 POSTO
Podsjetimo, Sindikat umirovljenika Hrvatske traži povrat duga umirovljenicima, jer su svi umirovljeni nakon 1999. zakinuti za prvi izračun aktualne vrijednosti mirovine. To bi značilo automatsko povećanje mirovina za 10,5 posto. Traže i češća usklađivanja i to sto posto prema povoljnijem indeksu cijena ili plaća te, uz ostalo, ukidanje penalizacije i dodatni staž za majke svim umirovljenicama.
– Ne znamo kada će nas nova Vlada primiti na razgovor i početi raspravljati o našim zahtjevima. Ovih dana ćemo ih svakako javno podsjetiti na to, zaključuje gospođa Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske
Izvor: Mirovina.hr,mzz

RADNA SKUPINA ZA TURIZAM

ZA RIJEŠENJA U TURISTIČKOJ SEZONI - AMBICIOZNO

Hrvatske zajednice županija je na 69. sjednici donijela odluku o potrebi formiranja Radne skupine za turizam, vijest je iz Virovitičko podravske županije
Republika Hrvatska svake sezone bilježi sve veći broj turističkih dolazaka što nerijetko dovodi do dostizanja maksimalnih smještajnih kapaciteta te se pojavila potreba za razvojem turizma koji je održiv na razini cijele zemlje. Zadatak članova Radne skupine za turizam bit će u koordinaciji s Ministarstvom turizma i sporta pronaći rješenja za sve izazove s kojima se susreću županije u turističkoj sezoni.

Prva sjednica Radne skupine održana je online, a za voditeljicu je izabrana Nina Kukurin, pomoćnica pročelnice za pravne i druge stručne poslove Istarske županije. Zamjenik je Željko Fanjak, direktor Regionalne turističke zajednice Karlovačke županije.
U izradi Plana rada Radne skupine sudjelovat će svi članovi predlaganjem tema koje će biti u fokusu u idućem razdoblju.
Izvor: Virovitičko podravska županija,mzz

ponedjeljak, 20.05.2024.

TRAŽI SE HAPŠENJE IZRELSKOG PREMIJERA I MINISTRA OBRANE

NI KOMANDANT NI LIDER NE MOGU SE PONAŠATI NEKAŽNJENO

Tužitelj Međurarodnog suda u Hagu Karim Kan traži hapšenje izraelskog premijera Netanjahua i Joa Galnta ministra obrane Izraela te tri čelnika Hamasa, Sinwara, Daifa i Hanie, radi ratnih zločina i zločina radi čovječnosti u ratu Izraela i Hamasa koji se vodi od 7. listopaada 2023.
U tom je ratu dugom sedam mjeseci i nekoliko dana , koji Izrael vodi američkim i njemačkim oružjem na palestinskom teritoriju u namjeri da pobije sve pripadnike Hamasa, kako je to tumačio Netanjahu, ubijeno je čak 140 novinara, život je izgubilo 35 tisuća palestinskih civila, među kojima više od 15 tisuća djece, otkriveno je desetak masovnih grobnica uništeni su bombardiranjem svi fakulteti i sve osnovne škole u Pojasu Gaze, ubijeno je 365 profesora i predavača, uništene su sve kulturne ustanove, petnaestak bolnica je onesposobljeno za rad, dvije su potpuno uništene, u Pojasu Gaze nema struje ni toliko potrebne vode, jer su Izraelci učinili sve da palestincima oduzmu osnovno za život.

Svi svjetski mediji prate i komentiraju događanja i ona moguća događanja s obzirom na SAD i Joa Bidena kao apsolutnog zaštitnika Izraela

Ozraelci Galamt i Netanjahu terete se za izgladnjivanje kao način ratovanja, uskračivanje opskrbe humanitarnoim pomoćim i namjerno ciljanje civila u sukobu, nanošenje velike patnjem namjerno napadanje na civilno stanovništvom čija je smrt uzrokovana glađu te progon kao zločin protiv čovječnisti
Troje Hamasovih ćelnih ljudi se tereti za uzimanje talaca, kao ratni zločin, djela seksualmog nasilja, mučenje kao djela protiv čovječnisti i druga krivična djela.

Karim Kan, predsjedavajući sudac Međunarodnog suda pravde 20. svibnja je između ostaloga rekao
" Nijedan komandant nijedan civilni lider, nitko se ne može ponašati kako želi a da ne bude kažnjen. Ništa na zemlji ne može opravdati ubijanje ljudskih bića uključujući žene i djecu, bebe i stare i mlade i uskraćivanje osnovnih potrepština za život. Ništa na zemlji ne može opravdati uzimanje taoca, targetiranje i ubijanje civila „ – rekao je između ostaloga predsjedavajući suda Karim Kan
. Izvor: Al Jazerra,m zouhar zec

nedjelja, 19.05.2024.

JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA PONOVO TRAŽI ZAŠTITU ZA PALESTINCE PREKO ICJ-A

JAR TRAŽI ZAUSTAVLJANJE IZRAELSKE OFENZIVE NA RAFAH


Saslušanje Južnoafričke Republike (JAR) na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) The International Court of Justice (ICJ in The Hague, Nizozemska, jedini je međunarodni sud koji presuđuje u općim sporovima među nacijama i daje savjetodavna mišljenja o međunarodnim pravnim pitanjima, organ je Ujedinjenih naroda (UN) održano je 16. svibnja saslušanje zbog zahtjeva za dodatne mjere protiv Izraela koji više od sedam mjeseci vodi rat protiv Hamasa u Pojasu Gaze, u kojem ne poštuje Ženevske konvencije u ratovanju protiv civilnog palestinskog stanovništva. Zahtijev za saslušanje je podnesen 10. svibnja.
Vusi Madonsela, veleposlanik JAR-a u Nizozemskoj rekao je da se Južnoafrička Republika obratila ICJ-u ponovo nakon suđenja u siječnju 2024. kako bi učinila sve što šta može da se zaustavi genocid nad palestinskim civilima, te traži od Suda nove mjere kao „krajnje hitne „ Jer rekao je veleposlanik Izrael je gotovo izbrisao Pojas Gazu s karte svijeta i „ šokirao savjest čovječanstva“ sa događanjima u gradu Rafahu gdje je prema zahtjevu Izraela moralo se preseliti oko 1,4 milijuna palestinskih civila.

TRI MJERE

Radi se o tome da Izrael nije poslušao naredbe Međunarodnog suda pravde iz siječnja kada je Izraelu naređeni da provede mjere za sprečavanje genocida, već je prekršio i krši obavezujuće naloge suda, eskalirajući napadima na palestinsko područje
Veleposlanik Madonsela je rekao da Južoafrička Republika tri privremene mjere od suda i nazvao je te mjere “krajnje hitnima „.
Prva mjera je trenutni prekid izraelske vojne operacije u Pojasu Gaze, uključujući grad Rafah te povlačenje s prelaza Rafah.
Druga mjera je da Izrael pusti službene osobe UN-a i drugih tijela koja pružaju humanitarnu pomoć Gazi i da osigura slobodan pristup misijama koje žele utvrditi činjenice rata na terenu, istražitelje sa međunarodnim mandatom te novinare za dokumentiranje i očuvanje dokaza na terenu.
Treća mjera je da Izrael podnese otvorene izvještaje sudu o svim mjerama za provedbu odluka u roku sedam dana od datuma naloga.

IZRAELSKI ODVJETNICI SVE NEGIRAJU

Izraelski odvjetnici rekli su 17. svibnja u svom odgovoru na optužbe Južnoafričke Republike ,Vrhovnom sudu Ujedinjenih naroda da Izrael ima pravo krenuti s opsežnom ofanzivom na Rafah u južnoj Gazi kako bi se odbranila od palestinske grupe Hamas. Gilad Noam, zamjenik izraelskog državnog tužitelja za međunarodno pravo, na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Hagu rekao je da se Južnoafrička Republika ruga s optužbom za genocid rekavši da “koristi strategiju beskonačnog povlačenja Izraela po sudovima” i da ima “skriveni motiv” za poticanje izraelskog povlačenja iz Rafaha kako bi dobila “vojnu prednost za svog saveznika Hamasa, kojeg ne želi vidjeti poraženog.
Izvještavajući iz Haga, novinarka Al Jazeere Step Vaessen je rekla da je saslušanje bilo “neuobičajeno”, jer je njemački sudac tražio od Izraela da dostavi pisani odgovor na zahtjev za informacije o humanitarnim uvjetima u “zonama evakuacije”, koje je Izrael proglasio u Gazi do narednog dana.
Kao dodatak emocijama na saslušanju, jedna žena je u sudnici u dijelu za publiku vikala “Lažljivci, lažljivci!” na izraelskog pravnog zastupnika, rekla je Vaessen.
Južnoafrička Republika je rekla da je ovo sada posljednja prilika za sud da spasi ljude u Gazi i u Rafahu, rekla je novinarka.


Južnoafrička Republika zatražila je 16. svibnja od ICJ-a da naredi Izraelu da zaustavi ofanzivu na Rafah, odakle je, prema UN-u, najmanje 630.000 raseljenih civila bilo prisiljeno pobjeći nakon što su tamo potražili utočište od bombardiranja širom opkoljene enklave.
Advokati su zatražili od ICJ-a da izda tri hitna naloga ili “privremene mjere”, dok odlučuje o široj optužbi da Izrael krši Konvenciju o genocidu iz 1948. godine.
Tamar Kaplan Tourgeman, glavna zamjenica pravnog savjetnika Izraelskog ministarstva vanjskih poslova, rekla je da Izrael ulaže “impresivne napore” da poboljša isporuku pomoći, negirajući da je zatvorio dva glavna prijelaza na jugu Gaze – granični prijelaz Rafah s Egiptom, koji je zauzeo 7. maja kada je počeo napad na grad i prijelaz Karem Abu Salem (Kerem Shalom) s Izraelom.
Izvještavajući iz Deir al-Balaha u centralnoj Gazi, Al Jazeerin novinar Tareq Abu Azzoum rekao je da su službenici UN-a potvrdili da nikakva pomoć nije pristizala ni preko jednog od prijelaza.
Marc Owen Jones, vanredni profesor studija Bliskog Istoka i digitalnih humanističkih nauka na Univerzitetu Hamad Bin Khalifa, rekao je kako vjeruje da je slučaj Južnoafričke Republike dovoljno jak da sud izda dodatne privremene mjere u Gazi, s obzirom na to da su se humanitarni uvjeti samo pogoršali nakon što je sud ranije naredio Izraelu da dopusti protok pomoći.“Prošli su mjeseci i situacija s pomoći je očajna”, rekao je za Al Jazeeru.
Izvor: Al Jazerra Internet i TV prijenos, mzz

subota, 18.05.2024.

KAPITALIZACIJA PODRAVKE VEĆA OD MILIJARDU EURA

FOKUS TVRTKE NA TRŽIŠTA SREDNJE EUROPE I SAD-a

Glavna skupština tvrtke Podravke d.d. održana je 16. svibnja 2024. u Koprivnici. Skupština je uvijek prilika za susrete i prijateljske razgovore dioničara, no vrlo je važno da tom prilikom rukovodeće osobe tvrtke održavaju prigodne govore, u kojima iznesu relevantne podatke, koji su na taj način informacije iz prve ruke, što će reći i novce i točne, a na taj način i relevantne i zanimljive.
U prigodi održavanja Glavne skupštine Podravke d.d. govor o stanju tvrtke je pred dioničarima Podravke d.d. održala predsjednica Uprave dr. Marina Dalić.

Odmah je dr. Dalić istakla da joj je namjera iskoristiti ovu priliku i informirati svakog od 12.243 dioničara, od toga 12.120 fizičkih i 123 pravne osobe, o najvažnijim događajima koji su obilježili poslovnu 2023. godinu te o poslovnim aktivnostima koje se nalaze u ishodištu rezultata ostvarenih u prošloj godini i koje čine temelj za rast rezultata u 2024. godini.

KAPITALIZACIJA PODRAVKE VEĆA OD MILIJARDU EURA
„Iza nas je“, rekla je dr. Dalić „ uspješna godina ne samo zbog ostvarenih poslovnih rezultata i povećanja tržišne vrijednosti kompanije, već i zbog iskoraka u modernizaciji i transformaciji brojnih područja poslovanja koje poduzimamo s ciljem osnaživanja potencijala rasta poslovanja u godinama koje dolaze. Tijekom poslovne 2023. godine tržišna kapitalizacija Podravke prvi je puta u povijesti probila granicu od milijardu eura i krajem godine dosegla 1.143,6 milijardi eura. Cijena dionice porasla je 93,6 posto. Na ovaj način Podravka se svrstala u malobrojnu skupinu hrvatskih kompanija s tržišnom kapitalizacijom većom od milijardu eura. Cijela Uprava Podravke i ja osobno izuzetno smo ponosni jer dioničari i investitori na ovako jasan način prepoznaju naše rezultate i iskazuju povjerenje u poslovnu strategiju koju provodimo.
U odnosu na 2022., prodaja Grupe porasla je sedam posto, normalizirana EBITDA za 10,4 posto, a normalizirana dobit (bez jednokratnih stavki) za 14,2 posto. Izvještajna neto dobit Grupe dosegla je 66,4 milijuna eura ili 35,3 posto više nego prethodne godine zbog korištenja porezne olakšice temeljem Zakona o poticanju ulaganja, a vezano uz investiciju u logističko-distributivni centar.

STRATEGIJA USVOJENA PRIJE TRI GODINE
Ovi rezultati nisu samo odraz našeg poslovnog uspjeha, već i rezultat predanog rada, upornosti i odlučnosti svih radnika Grupe Podravka u provođenju poslovne strategije koju smo usvojili prije tri godine, s ciljem jačanja naše konkurentnosti i općenito transformacije Podravke u snažnu i potentnu hrvatsku multinacionalnu kompaniju.

67 POSTO PRIHODA OSTVARENO IZVAN HRVATSKE
U 2023. Grupa Podravka ostvarila je 67,3 posto prihoda od prodaje izvan Hrvatske. Daljnja internacionalizacija i rast prodaje izvan Hrvatske je ključni prioritet Grupe i osnovica našeg budućeg rasta. Stoga smo u protekloj godini provodili brojne aktivnosti usmjerene na daljnje jačanje sposobnosti poslovanja na međunarodnim tržištima, osobito tržištima zapadne i srednje Europe.
U segmentu Prehrane to se prvenstveno odnosi na restrukturiranje tržišta Poljske, Češke i Mađarske te promjenu modela poslovanja na tržištima Njemačke i Austrije. Osim jačanja menadžerskih i kadrovskih kapaciteta u prodaji na svim spomenutim tržištima, u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj posebna pozornost usmjerena je na ukidanje neprofitabilnog portfelja i usklađivanje cjenovnih politika.
Na tržištima Njemačke i Austrije provedena je promjena modela poslovanja na način da smo u Austriji distribuciju naših proizvoda povjerili Atlantic Grupi s jasno definiranim ciljevima rasta dubine i širine distribucije.

FOKUS NA TRŽIŠTE NJEMAČKE I AUSTRIJE
U Njemačkoj smo se okrenuli vlastitoj distribuciji prema velikim trgovačkim lancima, dok je za tradicionalne trgovine uspostavljena nova mreža kvalitetnijih distributera. Na ovaj smo način postavili čvrste osnove za realizaciju našeg strateškog određenja kojim smo utvrdili tržišta srednje Europe, Njemačke i Austrije kao fokus tržišta. Poduzimanje svih ovih aktivnosti, osobito onih koje su bile usmjerene na ukidanje neprofitabilnog asortimana, razrješavanje odnosa s bivšim distributerima i postavljanje poslovnih odnosa s dijelom kupaca na nove osnove, donijelo je u kratkom roku i određeni pad prodaje na ovim tržištima. Međutim, rast ukupne profitabilnosti, kretanje prodaje u posljednjem kvartalu 2023. godine, a osobito rast prodaje u prvom kvartalu ove godine, potvrđuju da ove promjene donose planirane rezultate. A planirani rezultat je stabilan i profitabilan rast prodaje na ovim tržištima. Osobito važan rezultat svih ovih promjena opaža se u novim prodajnim politikama kroz koje je ostvaren cilj da se naši proizvodi na bogatijim tržištima od Hrvatskog, u pravilu, više ne prodaju po cijenama koje su niže od onih u Hrvatskoj.

POZICIONIRANJE PODRAVKE U SAD-u
Istovremeno, Grupa Podravka i Atlantic Grupa dogovorile su suradnju u SAD-u kroz koju je Podravka putem svoje kompanije u SAD-u počela distribuirati brendove Atlantic Grupe. Na ovaj je način pokrenuta realizacija projekta širenja i pozicioniranja Podravkine kompanije u SAD-u kao izvoznog huba za brendove iz jugoistočne Europe. U kontekstu izgradnje izvoznog huba, osim s Atlantic Grupom, sklopljeni su ugovori s još nekoliko manjih kompanija.
U segmentu Farmaceutike uspostavljena je putanja rasta prodaje u Istočnoj Europi sa stabilnim i predvidivim komercijalnim uvjetima, a poseban prioritet je stavljen na širenje i unapređenje prodaje na tržištima srednje i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je promijenjen komercijalni model na način da je uspostavljen jedinstven prodajni kanal prema svim kupcima.

PRIHODI U PREHRANI 553,7 MILIJUNA EURA
Zahvaljujući ovim naporima, prihodi od prodaje u segmentu Prehrane u 2023. iznosili su 553,7 milijuna eura, što je za šest posto ili 31,5 milijuna eura više u odnosu na 2022. godinu. Radi se o nenormaliziranim prihodima od prodaje, što znači da je u rastu prihoda sadržan i efekt gore navedenih restrukturiranja međunarodnih tržišta koji je kratkoročno donio smanjenje prodaje određenih kategorija radi unapređivanja profitabilnosti prodaje, ali i stvaranja stabilne osnovice u nadolazećem razdoblju.
Prihodi od prodaje u Farmaceutici porasli su 15,2 milijuna eura, 10,5 posto više u odnosu na usporedno razdoblje, što odražava širenje na izvoznim tržištima, ali i spomenutu promjenu načina plasmana Belupovih proizvoda na hrvatskom tržištu. U konačnici, Grupa Podravka u 2023. ostvarila je prihode od prodaje u iznosu od 713,8 milijuna eura, što je 46,7 milijuna eura, odnosno sedam posto više u odnosu na godinu prije. Prihodi u segmentu Prehrane dosegli su pritom 553,7 milijuna eura, dok su prihodi Belupa, koji čini segment Farmaceutike, iznosili160,2 milijuna eura.

OGRANIČILI UTJECAJ RASTA TROŠKOVA NA SIROVINE
U okruženju obilježenom izazovima kao što su rast troškova sirovina i inflacija, uspjeli smo kroz efikasnost nabave i inzistiranje na konkurenciji među dobavljačima ograničiti utjecaj rasta troškova sirovina na troškove proizvodnje. U tom se pogledu posebno ističe inzistiranje na većem broju dobavljača i stvaranju konkurentskog okruženja u svakom nabavnom predmetu, uključujući i intenzivno korištenje elektroničkih aukcija kao metode utvrđivanja konačne nabavne cijene. Na primjer, dijelu nabavnih predmeta za sirovine i ambalažu, 52 posto realizirane nabave provedeno je kroz elektroničke aukcije, a gotovo sve investicijske nabave u finalnom krugu ponuda zaključene su na taj način.

U KAPITALNA ULAGANJA 69 MILIJUNA EURA
Provođenje investicijskog ciklusa nastavljeno je planiranom dinamikom, uključujući ulaganja u tehnologiju i povećanje efikasnosti proizvodnje, ulaganja u digitalizaciju proizvodnje i poslovanja, ali i ulaganja u razvoj poljoprivrede. Kapitalna ulaganja u prošloj godini dosegla su 69 milijuna eura, od čega se 44 posto odnosi na tehnološku modernizaciju, 39 posto na ulaganja u objekte te osam posto na ulaganja u digitalizaciju. Počeli smo, također, u marketingu primjenjivati i alate zasnovane na umjetnoj inteligenciji.
Krajem prošle godine dovršena je, i početkom siječnja 2024. u pogon puštena, nova Tvornica tjestenine što je, nakon 17 godina, prva novoizgrađena tvornica u segmentu Prehrane. Uspješno privodimo kraju i izgradnju logističko-distributivnog centra u Koprivnici, što je i naša najveća investicija, ukupne vrijednosti od 48 milijuna eura. Logističko-distributivni centar zadovoljit će očekivane potrebe za skladišnim prostorom na tržištu Hrvatske u sljedećih deset godina, a Grupa Podravka povećat će svoju efikasnost u logističko-distributivnom segmentu poslovanja kroz optimizaciju broja skladišnih prostora, minimizaciju internog transporta te veću kontrolu troškova.

ULAGANJE U SUNČANE ELEKTRANE
U sklopu ulaganja u energetsku održivost i obnovljive izvore energije pokrenuta je realizacija druge faze ulaganja u sunčane elektrane, sufinancirane sredstvima Modernizacijskog fonda u iznosu od više od 3,3 milijuna eura. Za provedenu prvu fazu projekta – projekt najveće integrirane sunčane elektrane u Hrvatskoj snage 3,2 MWh, Podravka je prošle godine dobila prestižnu nagradu Hrvatskog energetskog društva „Hrvoje Požar“ u kategoriji za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom i unapređenje okoliša. Završetak druge faze projekta očekuje se u trećem kvartalu 2024., a ona će obuhvatiti ostale proizvodne i skladišne lokacije Podravke d.d. koje nisu bile obuhvaćene prvom fazom, kao i Tvornicu tjestenine te objekte na Belupu. Nakon dovršetka druge faze, Podravka će raspolagati sunčanom elektranom na krovovima ukupne snage oko 13 MWh koja će zadovoljiti oko 24 posto ukupnih potreba Podravke d.d za električnom energijom.

KOPERANTSKA PROIZVODNJA U VARAŽDINU I ISTRI
U kontekstu jačanja poljoprivredne proizvodnje i povećanja samodostatnosti u proizvodnji poljoprivrednih sirovina, prošle je godine pokrenuta investicija u pogon za primarnu preradu svježe rajčice u okviru postojeće tvornice za preradu voća i povrća u Varaždinu. Pogon je dovršen u travnju 2024. i spreman je za proizvodnju s početkom sezone berbe. U širem smislu, investicija uključuje i ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i navodnjavanje koje je nužno za nesmetano obavljanje primarne proizvodnje. Sukladno kapacitetima novog pogona za primarnu preradu rajčice i potrebama proizvodnje finalnih proizvoda od rajčice, organizirana je sadnja rajčice na vlastitim površinama i kod kooperanata ukupne veličine od oko 400 hektara. Kooperantsku proizvodnju Podravka će nastaviti u Istri, a za potrebe zadovoljavanja kapaciteta nove tvornice, uspostavljena je nova mreža kooperanata na kontinentu.
Tijekom 2023. nastavljene su investicije u koncentraciju i modernizaciju pekarstva u Sloveniji, pokrenute u kontekstu projekta restrukturiranja Žita, s ciljem povećanja konkurentnosti pekarskih proizvoda i povećanja efikasnosti proizvodnje. Tijekom 2023. dovršena je investicija u novu liniju za proizvodnju kruha u pekari Vič kod Ljubljane vrijedna oko pet milijuna eura. Nadalje, pokrenute su investicije u nabavu novih linija za proizvodnju peciva i kruha u pekari Maribor u vrijednosti većoj od osam milijuna eura, čiji se dovršetak očekuje 2024 godine. Koncentracija i modernizacija pekarstva rezultirat će optimizacijom proizvodnog procesa, većom kontrolom troškova proizvodnje i stvaranjem preduvjeta za proizvodnju novih proizvoda.

INVESTICIJE FINANCIRANE BEZ ZADUŽIVANJA
Sve investicije u protekle dvije godine Podravka je financirala iz vlastitih sredstava, bez zaduživanja, što se ogleda i u padu omjera neto duga i EBITDA na 0,2, čime se dodatno potvrđuju snaga i stabilnost poslovanja. Štoviše, likvidonosna pozicija Grupe tijekom 2023. dodatno je pojačana kroz generiranje novca i novčanih ekvivalenata od 20,6 milijuna eura.
I u 2023. godini Grupa Podravka ostala je predana unapređenju materijalnog položaja radnika i stvaranju poticajnog radnog okruženja za naše zaposlenike. Tijekom prošle godine provedena je, u Podravki i Belupu, povijesna transformacija sustava plaća i nagrađivanja kojom je nakon 27 godina napušten sustav koeficijenata i uveden moderan i fleksibilan sustav plaća. Novi sustav plaća vezuje plaću uz složenost poslova koji se obavljaju na pojedinom radnom mjestu i otvara prostor za nagrađivanje i napredovanje temeljem rezultata i kvalitete rada. Uvođenje novog sustava plaća donijelo je i značajno povećanje prosječne neto plaće naših zaposlenika, peto po redu u protekle tri godine, podcrtavajući našu predanost njihovom blagostanju i profesionalnom razvoju. Kao rezultat većeg ulaganja u materijalna prava radnika i uvođenja novog sustava plaća, prosječna neto plaća radnika Podravke za prosinac 2023. bila je prosječno oko19 posto veća nego za prosinac 2022. te gotovo 52 posto veća nego za prosinac 2020. Na ovaj smo način uspjeli održati rast plaća većim od inflacije, ali, vjerujem, ispraviti i brojne nepravde u odnosima plaća koje su radnike Podravke mučile godinama.

STRATEGIJA ZA POSLOVANJE I ZDRAVU PREHRANU

U 2023. usvojili smo Strategiju održivog poslovanja koja je usmjerena na čist okoliš, brigu o zaposlenicima i zajednici, odgovorno korporativno upravljanje te zdravu prehranu. Važan je dio te strategije i nova Nutritivna strategija kojom potvrđujemo privrženost načelima zdrave i uravnotežene prehrane te definiramo okvir za razvoj novih i inoviranih proizvoda na bazi visokovrijednih i kvalitetnih namirnica i sastojaka.
Na kraju, u svoje, i u ime cijele Uprave, želim zahvaliti svim radnicima Grupe Podravka na doprinosu ostvarenim rezultatima, na svakodnevnom upornom radu, inovativnosti, kreativnosti, ali i spremnosti da se profesionalno i strpljivo adresiraju brojni izazovi koji su se javljali tijekom godine. Pred nama je još jedna godina puna izazova. Međutim, naša snažna poslovna i financijska pozicija omogućuje nam da se brzo prilagođavamo promjenama, radimo na daljnjem poboljšanju naših rezultata, uključujući i poboljšanje materijalnog položaja radnika, usporedno realizirajući naše strateške ciljeve koji uključuju dovršetak važnih investicija te ustrajnost u provođenju nove Strategije održivosti“ rekla je predsjednica Uprave Podravke d.d., dr Martina Dalić o načinu i rezultatima poslovanja Podravke .
Izvor: Govor, iz ureda Podravke d.d., mzz

petak, 17.05.2024.

SHMIDT U VIJEĆU SIGURNOSTI GOVORIO O BiH

U DESET GODINA BiH NAPUSTILO 600 TISUĆA GRAĐANA

Christian Schmidt. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, na koju je dužnost stupio 1. kolovoza 2021. godine, 15. svibnja 2024. se obratio Vijeću sigurnosti UN-a a obraćanje je započeo riječima.“ Od mog imenovanja, 27. maja 2021. godine, podnio sam generalnom sekretaru UN-a i Vijeću sigurnosti šest izvještaja o provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. U svim izvještajima tražim ne samo da međunarodna zajednica i dalje nastavi pratiti dešavanja u BiH nego i snažniju međunarodnu pomoć Bosni i Hercegovini. Ova podrška je neophodna kako bi Bosna i Hercegovina krenula putem održivog mira, stabilnosti i napretka. Da bi postigla napredak, BiH mora biti u mogućnosti da se osloni na efikasne instrumente demokratskih, pouzdanih struktura, kao i da se osloni na svoj Ustav koji je Aneks IV Mirovnog sporazuma“- rekao je visoki predstavnik te nastavio rekavši da u BiH ima mnogo izazova i neispunjenih obećanja, ali počeo je s dobrim vijestima.

OTVORENI PRISTUPNI PREGOVORI EU SA BiH

Dobra vijest je da je Europsko vijeće 21. ožujka 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Potom je rekao „ Čestitam predsjedniku Bećiroviću, u ime građana BiH, na ovom neizmjerno važnom koraku koji može biti prekretnica i odlučujući trenutak za BiH. Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, uz aktivan angažman i uz rukovođenje gospođe Borjane Krišto, i Parlamentarna skupština BiH zaslužuju pohvale za intenzivne napore i usvajanje velikog broja važnih odluka. Ovdje bih također dodao i sve stranke iz državne koalicije – HDZ BiH, SDP BiH, NS, NiP, SNSD – i konstruktivnu opoziciju, tako da možemo reći da su mnogi dali značajan doprinos.“- rekao je Schmidt te nastavio

LIDERI SU MANDATE DOBILI OD GRAĐANA
„Odluka Vijeća EU je geopolitički opravdana. Građani su u strahu od svakog rata. Oni žele i zaslužuju mir i stabilnost. Nadilaženjem pojedinačnih, stranačkih, etničkih ili entitetskih interesa, perspektiva članstva u EU nudi priliku svima u Bosni i Hercegovini da rade zajedno“ rekao je Christian Schmit. Prema riječima Viskog predstavnika za BiH mora se uložiti napor da bi građani stekli povjerenje u političke elite. Proces stabilnosti i evropskih integracija je u rukama stanovnika BiH, njenih građana. Politički lideri su svoje mandate dobili od građana. To je ohrabrenje građanima da ostanu u BiH i da ne napuštaju zemlju u dramatično velikom broju. Broj onih koji su napustili zemlju u posljednjih deset godina je oko 600.000 od 3,2 miliona stanovnika. Sa godišnjom stopom depopulacije od oko 45.000 i prirodnim smanjenjem broja stanovnika zbog niske stope nataliteta, Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla izgubiti ključnog pokretača promjena: svoje mlade i kvalitetne građane. To je glavni izazov.

MIROVNI SPORAZUM JE TEMELJ
„Kako bi iskoristila prilike koje joj se nude, Bosna i Hercegovina se mora suprotstaviti prijetnjama, vratiti stabilnost, te proširiti i ubrzati reforme. Polazna tačka je Mirovni sporazum, koji se mora poštovati i u potpunosti provesti. Mirovni sporazum štiti suverenitet, teritorijalni integritet i unutrašnju strukturu BiH. To podrazumijeva očuvanje stabilnosti i poticanje suživota, uz uzajamno poštovanje, oba entiteta i Brčko Distrikta – kondominijuma. Mirovni sporazum je temelj za pristupni put Bosne i Hercegovine EU. Instrumenti Mirovnog sporazuma i institucije EU trebaju funkcionirati ruku pod ruku, uzajamno se nadopunjujući i jačajući. Uzimajući u obzir perspektivu evropskih integracija i slabljenje značaja granica, što je ideja evropskih integracija, to će biti prilika da se, razvija postdejtonska klima bez odustajanja od sigurnosti, garancija i povjerenja. Ali to treba poštovati.“

PREGOVORI O PRISTUPANJU EU SU PREKRETNICA
Visoki predstavnik za BiH Schmidt je dalje rekao da je otvaranje pregovora o pristupanju EU je prekretnica koja je dovedena u pitanje, jer prijetnje dolaze od vlasti Republike Srpske, ali i drugih, koji aktivno ruše državu Bosnu i Hercegovinu, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski mirovni sporazum. „Prijetnje paraliziranjem rada i procesa donošenja odluka državnih organa imaju za cilj da ugroze funkcionalnost države i njenu sposobnost da provodi svoje obaveze. Izjednačavanjem međuentitetske granične linije – administrativne linije – s međunarodnom granicom pokušava se promovirati ideja secesionizma. Dodatnu zabrinutost izaziva pritisak kojem su izložene pravosudne institucije, a ovaj pritisak se očituje u zagovaranju ukidanja Suda i Tužilaštva BiH i ugrožavanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nadam se da ćemo u budućnosti moći izvještavati o jačanju nezavisnosti pravosuđa. Ustavni sud BiH se suočava s posebno izazovima koji su politički motivirani i direktno utječu na funkcioniranje Suda. Ovi izazovi mogu dovesti do situacije u kojoj će Sud prestati funkcionirati. Smatram da je izjava lidera HDZ BiH Dragana Čovića koju je dao medijima i najavio da će Parlament Federacije BiH imenovati novog suca Ustavnog suda BiH dobar korak u ovom pravcu. Pozivam Parlament Federacije BiH da izvrši ovo imenovanje“- rekao je Schmidt

VLAST REPUBLIKE SRPSKE DOPRINOSI KRŠENJU DEJTONA
„ Kao tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, smatram da vlasti Republike Srpske ozbiljno doprinose teškom kršenju Dejtona. Ako se s tim nastavi, njihove antidejtonske aktivnosti dovesti će do de facto secesije Republike Srpske. Ovo je scenario s teškim posljedicama ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za cijelu regiju. Mi, međunarodna zajednica i državne institucije moramo pratiti situaciju i, ako je potrebno, zajedno djelovati. Općenito gledano, sigurnosna situacija je osjetljiva i rapidno se može pogoršati.
Pozdravljam odgovoran pristup političkih, vjerskih i građanskih lidera koji su odbili odgovoriti na provokacije.

DEJTON I EU IMAJU KOMPLEMENTARNI PUT
Put prema naprijed počinje od razumijevanja da su Dejton i reformski put EU komplementarni, a ne konkurentni procesi. „OHR, moj ured, mora zadržati sposobnost da bude efikasan ključni instrument provedbe mira sve do trenutka dok ne budem Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira mogao preporučiti usvajanje pozitivne procjene zasnovane na potpunom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane BiH. To još uvijek nije slučaj, ali mogli bismo biti bliže tom cilju. Želim upozoriti da postoji shvaćanje kako je prelazak na put evropskih integracija formalnost u fiksnom okviru. To nije automatski proces već je to proces koji treba poticati i razraditi na nivou institucija Bosne i Hercegovine i političkih struktura.“ rekao je Christian Schmidt

ALTEA MORA ZADRŽATI MANDAT
„EUFOR-Misija ALTHEA mora zadržati svoj izvršni mandat i mogućnost raspoređivanja trupa u kratkom roku“. Ovo je moj zaključak na osnovu naše saradnje i svjestan sam da će Vijeće sigurnosti razmotriti ovo pitanje na nekoj drugoj sjednici. Podržavam nastavak mandata EUFOR-ove Misije ALTHEA kao neizbježan korak“ rekao je Schmidt

ZLOČINCIMA ZABRANA KANDIDIRANJA NA IZBORIMA
„Jačanje integriteta izbornog procesa, je dugogodišnja obaveza vlasti Bosne i Hercegovine. Kako nije bilo napretka, 26. ožujka sam potpisao Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Te izmjene i dopune su u velikoj mjeri prihvaćene i pripreme za održavanje općinskih izbora 6. listopada 2024.godine dobro se odvijaju. Također sam uveo zabranu da se osobe koje je bilo koji međunarodni ili domaći sud osudio za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine kandidiraju na izborima ili obavljaju bilo koju javnu funkciju na koju su izabrani ili imenovani. Moje je mišljenje – koje dijeli i specijalni savjetnik UN-a za prevenciju genocida, kao i udruženja žrtava – da je ova zabrana neophodna za izgradnju međusobnog povjerenja u institucijama, kao i među narodima.“

KRŠENJE KRIVIČNOG ZAKONA
Visoki predstavnik se osvrnuo na događaj od 14. svibnja u Kalinoviku, rodnom selu Ratka Mladića: „ Nažalost, postoje informacije da su neki od najviših vojnih zvaničnika BiH, uključujući i zamjenika ministra odbrane i zamjenika načelnika Generalštaba, zajedno s grupom pripadnika struktura RS-a u okviru Oružanih snaga BiH, izazvali skandal nakon što su se navodno poklonili i odali počast ispred spomenika haškom osuđeniku i ratnom zločincu Ratku Mladiću. Kao što se vidi na fotografijama, pripadnici Oružanih snaga BiH odali su počast u uniformama s državnim obilježjima BiH. Moramo provjeriti ove izvještaje. Ako se to dogodilo, onda se radi o teškom kršenju Krivičnog zakona BiH. Takvo ponašanje je u svakom slučaju neprihvatljivo jer predstavlja veličanje ratnih zločina, što je neprihvatljivo.“

KRIVIČNO PRAVO NE POZNAJE KOLEKTIVNU KRIVNJU

„Za održivi mir i stabilnost neophodna je izgradnja povjerenja. Ovdje bih dao dva zapažanja.
Negiranje genocida u Srebrenici i negiranje drugih ratnih zločina, te veličanje ratnih zločinaca nisu samo problem. Ovakvo djelovanje postalo je instrument politike i jedne ograničene stranačke procjene da je suočavanje s prošlošću čin prihvačanja kolektivne krivice.
PRVO, povijesna je činjenica da je u Srebrenici u srpnju 1995. godine počinjen genocid. To je pravno utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 2004. godine i Međunarodni sud pravde 2007. godine. Ne radi se o mišljenju.
DRUGO, krivično pravo ne poznaje kolektivnu krivnju. Pogrešno je prebacivati individualnu krivičnu odgovornost na grupu ljudi ili naciju.
Sjećanje, obilježavanje i iznošenje istine za buduće generacije predstavljaju preduvjet za miran suživot naroda u Bosni i Hercegovini. Moramo raditi na tome da učimo mlade, studente i djecu u Bosni i Hercegovini da “nikad više” znači NE mržnji i ratu. Nažalost, još uvijek ne mogu izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a da je ovo ispunjeno u svakom kontekstu. Ostaje da se učini još mnogo toga.

Christian Schmidt, Visoki predstavnik za BiH svije izlaganje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda 15. svibnja poslijepodne završio je riječima „ Pozivam sve da osiguraju daljnju integraciju Bosne i Hercegovine u evropsku porodicu. Svi mi imamo odgovornost za mirnu i prosperitetnu budućnost novih generacija Bosne i Hercegovine. Dugujemo im ovu perspektivu.“
Izvor: Direktan prijenos Al Jazerra TV ,m.zouhar zec

četvrtak, 16.05.2024.

ATENTAT NA SLOVAČKOG PREMIJERA

NIJE SE SLAGAO S POLITIKOM PA PUCAO

Na premijera Slovačke Roberta Fica (60) 15. svibnja u popodnevnim satima izvršen je atentat, u gradu Handlovi , kada je premijer prišao grupi građana da bi se s njima rukovao. U njega je iz vatrenog oružja pucao Juraj Cintula (71) češki književnik, kojeg je policija odmah uhitila.
Premijer je hospitaliziran, a informacije o njegovu stanju, nakon što je pogođen u prsa i trbuh su različite, no Fico je živ.
Cintula je izjavio da je u premijera Slovačke pucao jer se nije slagao s politikom Vlade koju je Fico provodio.
Grad Handlova je oko 180 km sjeveroistočno od glavnog grada Bratislave.

TREĆI FICOV PREMIJERSKI MANDAT

Premijer Fico je premijersku poziciju u Slovačkoj, koja je u EU ušla 1.5. 2004. preuzeo, već po treći put i to u listopadu 2023. godine.Premijer je bio već u dva mandata, od 2006. do 2010. i od 2012. do 2018. Od početka trećeg premijerskog mandata je promijenio je vanjsku politiku zemlje – analitičari kažu da je ta politika postala pro ruska, te je pokrenuo reforme krivičnog zakona i zakona o medijima i time u Slovačkoj izazvao promjene koje idu na štetu vladavine prava, što je doživjelo brojne kritike Slovaka.
Izjavljivao je da Ukrajina nije suverena država, nego je pod apsolutnom kontrolom SAD-a, te da u Kijevu nema rata i da se život odvija normalno. Fico je proglašenje neovisnosti Kosova nazvao "velikom pogreškom".Protivnik je članstva Ukrajine u NATO Savezu.
Fico je 2022. više puta izjavio da su novinari "organizirana kriminalna skupina koja ima cilj razbijanje slovačke državnosti" Tvrdio je da su korumpirani mediji opsjednuti njime i njegovom strankom koju žele uništiti.
Fica i osobe iz Ficova premijerskog ureda istraživao je Slovački novinar Jan Kucijak. Osobe su dale ostavku, a Kucijak i njegova zaručnica Martina Kušnirova su ubijeni 2018. Fico je tada također otišao s premijerske dužnosti. Ali i Fico je očito opsjednut vlašću, pa je ponovo 2023. dobio premijerski mandat, treći, što je rekordan broj mandata jedne osobe u Slovačkoj koja ima 5,5 miliona stanovnika.
M. Zouhar Zec

utorak, 14.05.2024.

PROMOCIJA TURIZMA PUTEM SPORTA

278 PROJEKATA DOBITI ĆE 3,4 MILIJUNA EURA

Sjednica vijeća Hrvatske turističke zajednice, 33. po redu, održana je 13.svibnja. Članovi su usvojili Odluku o odobrenju sredstava za provedbu marketinške suradnje s vrhunskim hrvatskim sportašima, te Odluku o odabiru projekata lokalnih turističkih zajednici na turistički nedovoljno razvijenom području i kontinentu.

Za 2024. je odobrena suradnja s 11 hrvatskih sportaša na promociji Hrvatske kao turističke destinacije, a među kojima su Sandra Elkasević, Ivica Kostelić, Matea Jelić, Damir Martin, Matea Parlov Koštro, Šime i Mihovil Fantela i drugi, piše u vijesti Ministarstva turizma, u kojoj nije nabrojeno svih 11 sportaša.

„Kada je riječ o promociji hrvatskog turizma putem sporta, posebnu pozornost dajemo vidljivosti, popularnosti i praćenosti samih sportaša, odnosno njihovih kanala komunikacija kako bi naše zajedničke aktivnosti na najbolji mogući način uskladili s promotivnim ciljevima hrvatskog turizma. Također, pred nama su Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj, kao i ljetne Olimpijske igre u Parizu koje ćemo iskoristiti za dodatnu promociju i vidljivost naše zemlje u svijetu“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice dodavši kako je Hrvatska globalno najprepoznatljivija upravo po turizmu i sportu.

Lokalne turističke zajednice su na natječaj za dodjelu sredstava prijavile ukupno 379 projekata 2024., a članovi Turističkog vijeća HTZ-a dodijelili su sredstva za ukupno 278 projekata lokalnih turističkih zajednica na turistički nedovoljno razvijenom području i kontinentu u ukupnom iznosu od 3,4 milijuna eura.
Izvor: Ministarstvo turizma, mzz

ponedjeljak, 13.05.2024.

ISTRA CAMPING U FUNTANI – U PET NABOLJIH U EUROPI

OD 8. 100 ZAPOSLENIKA U VALAMARU U SEZONI
83 POSTO SU HRVATSKI DJELATNICI

Kako to postiže? - da su u velikom broju djelatnici domicilni, legitimno je pitanje, a svojim bi odgovorom tvrtka Valamar trebala poučiti sve druge RH poslodavce

U društvu predsjednika Uprave turističke tvrtke Valamar Željka Kukurina, jedan od najboljih kampova u Europi, Istra Camping s 5 zvjezdica posjetio je 11. svibnja, aktualni mandatar za sastav Hrvatske Vlade, Andrej Plenković, piše portal Poreština.
Istra Camping s 5 zvjezdica je u Funtani, šest kilometara južno od grada Poreča, a uvršten je među pet najboljih kampova u Europi, po ADAC-u . ADAC je najveći njemački i europski automobilski klub. U Europi ima 22.500 kampova od kojih u 2023. godini njih 194 nosi oznaku 5 zvjezdica.
Istra Camping u top 5 najboljih kampova u Europi. Ulaganja u ovaj kamp su započela 2018. godine. Do tada je kamp imao svega dvije zvjezdice, zapošljavao je 19 djelatnika te je bio zatvoren za lokalno stanovništvo jer je bio nudistički kamp. Nakon što je kamp preuzeo Valamar i modernizacijom u njega uložio 81 milijun eura, kamp Funtana zapošljava 370 djelatnika te u glavnoj turističkoj sezoni u Funtanu dnevno dovodi do 3.500 gostiju visoke platežne moći.

LIDER U ODRŽIVOM RAZVOJU
Na sastanku s menadžmentom Valamara, mandatar Plenković razgovarao je o održivom turizmu u Republici Hrvatskoj u čemu je Valamar primjer dobre prakse. Tijekom 70 godina poslovanja Valamar je postao predvodnik gospodarskog i društvenog razvoja u destinacijama u kojima posluje, prepoznat je kao najbolji poslodavac u turizmu u Hrvatskoj i lider u održivom razvoju. U špici sezone Valamar zapošljava 8,100 djelatnika od čega je 83% domicilnih zaposlenika. Valamar je najveći investitor u hrvatskom turizmu s uloženih 1,1 milijardu eura u povećanje kvalitete turističkih objekata i širenje portfelja na Jadranu te u zimske destinacije u Alpama, a na području EU.

Prilikom razvoja kampa, poštivani su kriteriji održivog razvoja te su plaže, šetnice, dječja igrališta i ostali sadržaji otvoreni za lokalno stanovništvo. Većina hrane i pića dolazi od domaćih proizvođača, a u sklopu Piazze koja se nalazi u Istra Campingu 5 zvjezdica, zastupljeni su brojni lokalni OPG-ovi. Iznimnu kvalitetu ovog kampa su najvišim priznanjima nagradili ADAC i ANWB, njemački i nizozemski autoklubovi. Uz brojne domaće i međunarodne nagrade, Istra Camping nositelj je i oznake ekološke izvrsnosti Europske Komisije, EU Ecolabel.
„ Moram priznati da sam prvi put čuo da se u kamp uložilo toliko sredstava, ali to se i vidi ovdje u Funtani i u Poreču, zaista smo impresionirani. Valamar je danas najjača hotelska kuća s 36 hotela i 15 kampova od Poreča do Dubrovnika koja je akvizicijama i ulaganjima u podizanje kvalitete osigurala veliki priljev gostiju. Vlada je u proteklih nekoliko godina, prije svega pristupom schengenskom prostoru i euro području, ali isto tako mjerama potpore u Covid krizi, omogućila da se premosti ta situacija za koju nitko od nas nije bio odgovoran. A Valamar je vlastitim ulaganjima i kvalitetnim poslovanjem osigurao preduvjete da bude jedna od onih kompanija koja pridonosi rastu hrvatskoga turizma. Mi smo 2016. imali 8.1 milijardi prihoda od turizma, dok smo u 2023. imali 14.6 milijardi, a prema podacima, već sada dolasci su u plusu za 4 do 5 % naspram lani i ja očekujem da 2024. bude najuspješnija turistička sezona do sada”, izjavio je trenutni mandatar za sastav nove Vlade RH Andrej Plenković.
“Održivi razvoj turizma nema alternativu i predstavlja prioritet hrvatskog društva. Istra Camping je odličan primjer takvog razvoja koji smo napravili u suradnji s lokalnom zajednicom i uz potporu hrvatske Vlade. Zaista veseli da od ulaganja u kamp Istra svi imaju koristi, a posebno smo ponosni da šetnice, plaže i ostale izgrađene sadržaje danas, uz naše goste, koriste u prvom redu građani Funtane i ostalo lokalno stanovništvo Istarske županije”, izjavio je Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere d.d.

Potrebno je primijetiti da je Uprava Valamara već prije nekoliko godina započela razvijati princip održivog turizma u destinacijama u kojima ima svoje turističke objekte. Naime Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine koju je napisala Hrvatska Vlada po sili obveze radi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji je financiran sredstvima EU, u primjeni je tek od 1.1. 2023.
Uprava Valamara, činjenica je , vidi mnogo dalje kada je turizam u pitanju, mnogo dalje, od sada bivše hrvatske Vlade. A ta će se Vlada u retro obliku pojaviti u Banskim dvorima po treći put, u trećem mandatu, za nekoliko dana. m zouhar zec
Izvor: portal Poreština,mzz

NEDOSTATAK RADNE SNAGE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

SAMO 1 POSTO ZAPOSLENIH STRANACA
IMA VISOKU STRUČNU SPREMU

Gospodarsko vijeće Hrvatske gospodarske komore Zagreb održalo je svoju 2. sjednicu, te je 9. svibnja na internet stranici HGK objavljen izvještaj s tog događaja. Informacije su nove iz sfere gospodarstva, pa prenosim taj izvještaj. (mzz)

„Grad Zagreb i Zagrebačka županija, kao gospodarski najsnažnija područja u zemlji, imaju veliku potrebu za zapošljavanjem, a danas zapošljavaju i najviše stranih radnika. Poslodavcima koji posluju na ovom području od početka godine odobrene su dozvole za 15 tisuća radnika iz trećih zemalja, što je gledajući po županijama najviše u RH.
Ukupno je u Hrvatskoj oko 110 tisuća stranih radnika, a svega 1 posto njih ima visoku stručnu spremu.
"Bitno je da strani radnici nauče osnove hrvatskog jezika, treba ih što kvalitetnije uvesti u posao i pomoći im da se što prije integriraju u društvo. U tome svoj doprinos daje i Hrvatska gospodarska komora kroz integracijski program Welcome to Croatia, prvi takav u Hrvatskoj. Istovremeno, važno je prepoznati skupine čiji potencijal nije iskorišten, a čijom bi se aktivacijom umanjio problem nedostatka radne snage. Kroz programe dodatnih edukacija i prekvalifikacija, ključno je potaknuti uključivanje na tržište rada dugotrajno nezaposlenih osoba, stvoriti uvjete da u većem broju mogu raditi studenti, učenici i umirovljenici, u oblicima koji odgovaraju njihovim potrebama. Naš cilj je inkluzivno tržište rada koje omogućuje svima da ostvare svoj potencijal te da se istovremeno osigurava gospodarski rast i razvoj naše zemlje", kazao je Josip Zaher, predsjednik Komore Zagreb.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je prezentaciju Hrvatsko tržište rada - ograničenja, izazovi i mogućnosti, tijekom koje je iznio dugoročne trendove, istaknuo određene izazove i naglasio nužnost aktivnog promišljanja situacije na tržištu rada od strane svih dionika, uključujući i nositelje ekonomske politike.
"Tržište rada na strani ponude uglavnom odražava demografske trendove koji su po svojoj prirodi dugoročni, no nagli porast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj sugerira da su određene prilagodbe moguće već i u kratkom do srednjem roku. S druge strane, povoljni recentni gospodarski rezultati generiraju snažnu potražnju za radnom snagom, kao temeljnim proizvodnim čimbenikom“, kazao je guverner Vujčić.
U zadnjih 10 godina na hrvatskom tržištu rada prisutan je trend kontinuiranog rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti, kao i rasta plaća.
"RH, unatoč svim izazovima, unatrag nekoliko godina doživjela je pozitivne trendove na tržištu rada. Bilježimo nikad veći broj zaposlenih, nikad manji broj nezaposlenih, kontinuirani rast plaća. Kontinuirano ulažemo u tržište rada, a samo kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, Vlada RH na godišnjoj razini osigurava 130 milijuna eura. Kako bismo odgovorili na sve brže promjene na tržištu rada, uveli smo i sustav vaučera za cjeloživotno obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba u područjima zelene i digitalne tranzicije za što je Vlada osigurala 60 milijuna eura", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.

U sklopu sjednice GV-a Komore Zagreb održan je panel na kojem su sudjelovali državni tajnik Ivan Vidiš, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski.
Razgovaralo se o tome u kojoj će mjeri utjecaj automatizacije rada i tehnološki napredak kompenzirati nedostatak radne snage te kako će se rješavati problem nedostatka visokokvalificiranih radnika - u kojim državama ćemo ih tražiti i kako ćemo priznavati njihove kvalifikacije. Zapošljavanje velikog broja stranaca izazov je za tvrtke, potrebna su znatna sredstva i složena organizacija poslovanja, iskustva su poslodavaca.
Što se tiče povratka iseljenih, sudionici panela složili su se da je najizglednije da će se u Hrvatsku vraćati oni koji su odselili u zadnjih desetak godina. Razgovaralo se i o uključivanju umirovljenika na tržište rada, a jedan od prijedloga poduzetnika je da se omogući veća fleksibilnost kod njihova zapošljavanja, ali i općenito kod povremenog rada.

Najsnažnija gospodarstva u zemlji

Poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji najsnažnija su gospodarstva u zemlji. Grad Zagreb ostaje vodeći po svim gospodarskim pokazateljima s udjelom od 48,9 posto ukupnih prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj, 33,2 posto ukupnog broja poduzetnika, 38,4 posto svih zaposlenih, 38,4 posto ukupnog hrvatskoj izvoza, 52,7 posto neto dobiti svih hrvatskih poduzetnika, pokazuju podaci FINA-e.

Zagrebačka županija slijedi Zagreb u rezultatima poslovanja, zauzimajući prema ukupnim prihodima poduzetnika i prosječnoj mjesečnoj neto plaći visoko drugo mjesto, prema izvozu, broju zaposlenih i ostvarenoj neto dobiti treće mjesto, dok je po broju poduzetnika rangirana na 5. mjesto među županijama.
U ove dvije županije, gospodarski najrazvijenijem području Hrvatske, sjedište je 40 posto hrvatskih poduzetnika koji iskazuju 46,4 posto neto dobiti, ostvaruju 56,5 posto ukupnih prihoda i 49,6 posto izvoza svih poduzetnika u RH, s udjelom od 45 posto u broju zaposlenih."
Izvor: Hrvatska gospodarska komora Zagreb,mzz

nedjelja, 12.05.2024.

PITOMAČA PRIPREMA TEČAJ JEZIKA ZA STRANE RADNIKE

140 SATI I CERTIFIKAT

Srednja škola Stjepana Sulimanca u Pitomači dobila je pozitivno mišljenje Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih za provođenje tečaja hrvatskog jezika za strance, piše portal ePodravina 11. svibnja
Ova edukacija putem HZZ vaučera ponajviše je namijenjena stranim radnicima koji žive i rade na području Virovitičko podravske županije, ali i svim zainteresiranima. Naime o potrebi da strani radnici moraju naučiti komunicirati na hrvatskom, jeziku se mnogo govori, ali se rijeetko može pročitati da se tečaj hrvatskog za njih i organizira, Ovo je pozitovan primjer.

Prema riječima ravnatelja spomenute srednje škole Marka Marića „ naše je tržište počelo uvoziti strane radnike iz udaljenijih zemalja. Kako više ovaj „balkanski bazen“ nije dovoljan za zadovoljenje potreba tržišta rada, počeli su nam dolaziti radnici iz Filipina i Nepala koji ni kulturno ni jezično ne pripadaju našem podneblju. Najčešće rade u poljoprivredi i proizvodnim pogonima. Razgovarali smo s lokalnim poslodavcima o potrebi uklanjanja jezičnih barijera i složili se kako su vaučeri odlično rješenje za to“
Na području Pitomače, a Pitomača je općina od 12 naselja, gdje živi oko osam i pol tisuća stanovnika prema zadnjem popisu, prema saznanjima ravnatelja živi i radi 200 do 300 stranih radnika koji imaju problema s komunikacijom, odnosno s osnovama hrvatskog jezika. Putem sustava obrazovanja odraslih, tečajevi hrvatskog jezika olakšali bi posao i radnicima i njihovim poslodavcima.
„U dogovoru s poslodavcima vidjet ćemo koja razina komunikacije njih zadovoljava. Ako uvidimo da postoji potreba za specifičnim vokabularom određenog zanimanja, uvrstit ćemo ga u našu edukaciju „– kaže ravnatelj Marić.
Škola je u fazi pripreme dokumentacije za slanje Ministarstvu, stoga se detaljniji uvjeti upisa još definiraju. Međutim, ono što je sigurno jest da će polaznici tečaja odslušati 140 sati nastave, u samoj školi tijekom druge smjene, točnije u poslijepodnevnim satima. Nakon završene edukacije, polaznici će biti podvrgnuti testiranju usvojenog znanja i dobiti službeni certifikat. Predviđeno vrijeme početka tečaja je ove jeseni.
– Ostavljamo otvorenu mogućnost da poslodavci šalju svoje zaposlenike direktno k nama na prijavu za upis . Potrebna je osnovna dokumentacija na temelju koje će biti moguće izdati pravovaljani dokument o završetku tečaja – ističe ravnateljj Srednje škole Stjepan Sulimanec, Marko Marić.

Na inicijativu Ministarstva znanosti i obrazovanja te Upravnog odjela za obrazovanje i demografiju Virovitičko podravske županije, ova srednja škola u Pitomači je, uz spomenut tečaj, prijavila i razne druge programe iz područja ekonomije i trgovine, elektrotehnike i računarstva, geologije, rudarstva, nafte i kemijske tehnologije, poljoprivrede, prehrane i veterine, turizma i ugostiteljstva, psihologije, edukacijske rehabilitacije, logopedije i socijalne djelatnosti, zdravstva.
Svaka osoba, zaposlena ili nezaposlena, s minimalnim obrazovnim kvalifikacijama može se prijaviti za potpuno financiranje ili u velikom iznosu sufinanciranje bilo kojeg programa u sustavu. Sustav obrazovanja odraslih postoji dugi niz godina, ali prethodno su cijene tečajeva bile te koje su kočile polaznike. Tada nije bilo mogućnosti sufinanciranja tečajeva europskim novcem i ljudi su trebali sami ulagati u svoje znanje.
– U Hrvatskoj treba razviti svijest o važnosti cjeloživotnog obrazovanja. Naši ljudi smatraju da po njihovog završetku školovanja i zapošljavanjem prestaje učenje. Današnje tržište je modernizirano, napreduje velikim koracima. Potrebno je kontinuirano usavršavati znanje, kako ne bismo za desetak godina postali tehnološki višak – zaključuje ravnatelj Marko Marić.
Izvor: ePodravina portal, mzz

subota, 11.05.2024.

KONFERENCIJA CARITASA EUROPE

PRIHVAĆENA HRVATSKA KANDIDATURA ZA 2026.

Od 6. do 8 . svibnja u Bruxellesu je održana Regionalna konferencija Caritasa Europa, koji okuplja 48 Caritasovih organizacija europskih zemalja. Konferenciju je otvorio predsjednik Caritasa Europa mons. Michael Landau, koji je s generalnom tajnicom Marijom Nyman predsjedao sjednicama Konferencije.

U radu Regionalne konferencije Caritasa Europe sudjelovao je ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik koji kao svećenik služi u Župi sv. Antuna Padovanskoga na zagrebačkom Svetom Duhu. On je između ostaloga na Konferenciji i predstavio kandidaturu Hrvatskog Caritasa za domaćinstvo Regionalne konferencije Caritasa Europa 2026. u Zagrebu. Kandidatura je prihvaćena.
Caritas Europa zajednica je 48 nacionalnih Caritasovih organizacija članica europskih zemalja, sa sjedištem u Bruxellesu, te ujedno jedna od sedam kontinentalnih regija konfederacije Caritasa Internationalis, sa sjedištem u Rimu. Regionalne konferencije u pravilu se održavaju naizmjenično u Belgiji i nekoj od članica Caritasa Europa. Hrvatski Caritas bio je do sada jednom domaćin Regionalne konferencije, i to 2004. u Dubrovniku.
Izvor: portal Caritas, mzz

petak, 10.05.2024.

EK : 20 GODINA OD PROŠIRENJA A 10

KOHEZIJSKA POLITIKA UNAPROJEDILA REGIJE ČLANICA EU

Regionalni i urbani razvoj EU, na svojoj internet stranici 8. svibnja piše kako je Europska unija 1. svibnja proslavila 20. godišnjicu najvećeg proširenja od svog osnivanja. Tada 2004. su u članstvo EU primljene zemlje Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Prozvane su zemlje – A 10 . Za te zemlje integriran je mehanizme kohezijske politike koja je potaknula gospodarski i društveni napredak, pridonoseći da se te zemlje približe zemljama ostalih zemalja članica EU. U skladu s Rimskom ugovoru iz 1957., kohezijska politika bila je ključna u tome da dođe do smanjenja razlika koje postoje između regija i njihove zaostalosti.
Prosječni BDP 10 zemalja u trenutku pristupanja EU 1.5 2004. bio je 60 % prosjeka EU-a, u usporedbi s 80 % danas. Slična poboljšanja zabilježena su u stopi nezaposlenosti, koja je pala sa 14,4 posto u 2004. na 3,6 posto u 2023. Proces ekonomskog sustizanja omogućila je potpora ulaganjima iz kohezijske politike. To je bio ključ uspješne integracije u jedinstveno tržište.

KOHEZIJSKA POLITIKA OZNAČILA JE NOVE MOGUĆNOSTI
Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira ponovila je ta postignuća u povodu objavljivanja 9. kohezijskog izvješća kada je izjavila: „Tijekom posljednjih 20 godina kohezijska politika uspjela je u svojoj misiji promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije među regijama. Za građane država članica od proširenja 2004. kohezijska politika značila je nove mogućnosti, novi prosperitet i bolju kvalitetu života.'
Tijekom razdoblja 2014. – 2020. godišnja financijska potpora kohezijske politike iznosila je u prosjeku za EU-27 0,4 % nacionalnog BDP-a. Za neke korisnike, uključujući zemlje koje su se pridružile 2004., dosegnuo je više od 2 % BDP-a.
Kohezijska politika, zajedno s drugim instrumentima financiranja EU-a smanjila je razlike, kako na razini EU-a tako i unutar država članica. Regionalne razlike u EU-u smanjile su se za oko 3,5 % zahvaljujući programima financiranja 2014. – 2020., dok su se razlike među zemljama smanjile za 2 posto.

NAJVEĆI UTJECAJ U MANJE RAZVIJENIMA
Utjecaj je najveći u istočnoeuropskim zemljama i manje razvijenim regijama. BDP u manje razvijenim regijama 2023. bio je 2,4 % veći nego što bi bio bez potpore kohezijske politike. Za Latviju i Litvu, odgovarajuće brojke bile su 4 posto odnosno 3 posto.

Prava priroda uzlazne konvergencije, koju potiče kohezijska politika, očituje se u činjenici da ne samo regije koje zaostaju imaju koristi od fondova EU-a. Zapravo, kohezijska politika također koristi državama članicama koje neto doprinose politici. To je zato što ulaganja kratkoročno potiču potražnju za njihovom robom i uslugama. Dugoročno gledano, razvijenije zemlje imaju koristi od povećanog uvoza iz manje razvijenih regija. Nikada se nije radilo o 'estetskoj preraspodjeli dohotka', nego o promicanju uravnoteženog rasta i razvoja, rekao je povjerenik Ferreira na 9. kohezijskom forumu.

MAĐARSKA IMA NAJVEĆU GEOTERMALNU MREŽU GRIJANJA U EUROPI
„Kohezijska politika poduprla je snažna poboljšanja infrastrukture i potaknula javne usluge, ljudski kapital, inovacije i izgradnju kapaciteta. Ovakav razvoj događaja povećao je konkurentnost i kvalitetu života u 10 država članica, piše regionalni i urbani razvoj EU, te nastavlja „Bezbrojni su projekti financirani kroz kohezijsku politiku, u područjima od zdravstva do prometa i energetike. Mnogi od ovih projekata koje financira EU ne samo da ciljaju na dugotrajan i stabilan rast u manje razvijenim regijama, već također potiču održiv rast. Slučaj je Litve gdje je preko 5 600 sustava rasvjete na solarnu energiju instalirano u kućanstvima diljem zemlje. S oko 45 megavata instaliranog kapaciteta, Litvanci svake godine uštede oko 27 000 tona emisija stakleničkih plinova.
Još jedan značajan slučaj je geotermalni sustav Szegeda u Mađarskoj. Zahvaljujući kohezijskoj politici, Mađarska se može pohvaliti najvećom geotermalnom mrežom grijanja u Europi. Sastoji se od 27 bunara, 16 toplana i 250 km cjevovoda koji opskrbljuju 27 000 kućanstava i preko 400 javnih zgrada, eliminira 434 000 tona stakleničkih plinova godišnje.

ONKOLOŠKI CENTAR NA MALTI
No potpora kohezijske politike također je ključna u osiguravanju da zajednice diljem Europe imaju pristup učinkovitim javnim uslugama, bilo da se radi o najsuvremenijim sustavima javnog prijevoza - poput potpuno nove Varšavske metro linije 2, koju su fondovi EU-a podržali u kupnji 17 novih vlakova -; ili zdravstvene usluge, poput 41 milijuna eura koliko je kohezijska politika doprinijela razvoju Onkološkog centra Sir Anthony Mamo na Malti, gdje pacijenti sada mogu pristupiti ponudi napredne dijagnoze i liječenja raka.
Vjerna svojoj predanosti poticanju inovacija, kohezijska politika također je podržala novi slovenski biotehnološki centar koji pruža najsuvremenije objekte za napredna znanstvena istraživanja u područjima kao što su medicinska biotehnologija i poljoprivreda.

ESTONIJA – NAJDIGITALNIJA DEMOKRACIJA U EUROPI
Još jedan primjer projekta financiranog od strane EU-a koji igra na najjačoj strani država članica je potpora kohezijske politike e-Estoniji. U najdigitalnijoj demokraciji u Europi, ova ICT infrastruktura građanima i tvrtkama omogućuje pristup nizu digitalnih rješenja za pristup uslugama uključujući zdravstvenu skrb, plaćanje poreza i glasovanje, san introverta.

Tijekom proteklih 20 godina kohezijska politika značajno je pridonijela uklanjanju razlika između pograničnih regija i njihovoj integraciji u EU, kroz europsku teritorijalnu suradnju kroz program Interreg. Stotine zajedničkih projekata suradnje i partnerstava pomoglo je u prevladavanju prošlosti i izgradnji povjerenja i solidarnosti preko granica. To je vidljivo u podršci Interrega za pogranične gradove kao što su Gorizia-Nova Gorica (Italija-Slovenija), Słubice-Frankfurt an der Oder (Poljska-Njemačka) i Cieszyn-Česky Tešín (Poljska-Češka). To se također može vidjeti u razvoju europskog zelenog pojasa duž rute nekadašnje Željezne zavjese.

INICIJATIVE INTERREGA
Zemlje koje pristupaju EU-u imale su koristi od transnacionalnih inicijativa Interrega poput programa za Baltičko more, Srednju Europu ili Podunavlje. Oni su pomogli poboljšati socio-ekonomski razvoj i konkurentnost pružajući pristup mrežama učenja i partnerstvima. Produktivnost mjerena kroz BDP po zaposlenoj osobi, rasla je oko tri puta brže od prosjeka EU-a u posljednja dva desetljeća. To je dokaz bolje konkurentnosti i poslovnog okruženja u istočnim regijama otkako su se pridružile EU.
Napredak koji su postigle zemlje A 10 u posljednjih 20 godina govori o potrebi kohezijske politike. Govoreći o izvješću skupine na visokoj razini o budućnosti kohezijske politike, povjerenica Elisa Ferreira rekla je da ni Europa ne može uspjeti u sve konkurentnijem globalnom gospodarstvu snagom samo nekoliko regija, ako neka mjesta ne izvrše tranziciju. Politika se morala prilagoditi. Već je to učinjeno , u financiranju inovacija, kvaliteti institucija i zelenih ulaganja.
Povjerenica Ferreira u više je navrata podsjetila da politika još ima prostora za rast, modernizaciju, da postane jednostavnija i brža. Slaveći 20 godina od posljednjeg velikog proširenja, postignuća kohezijske politike su ogromna i kao što je Ferreira rekla u obraćanju na otvaranju 9. kohezijskog foruma, “Kohezijska politika pretvorila je nadu u djelo.”
Izvor: EK, REGIONALNI I URBANI RAZVOJ EU, MZZ

četvrtak, 09.05.2024.

SJEVERNA MAKEDONIJA DOBILA PREDSJEDNICU

59 MANDATA STRANCI VMRO-DPMNE

U Sjevernoj Makedoniji je u srijedu 8. svibnja održan drugi krug predsjedničkih izbora između kandidata koji su u prvom krugu 24. travnja osvojili najviše glasova, a bili su to Gordana Siljanovska-Davkova iz stranke VMRO-DPMNE i tada aktualni predsjednik Stevo Pendarovski. Istovremeno su 8. svibnja održani i Parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji, za 120 parlamentarnih mjesta.
Prema Državnoj izbornoj komisiji izlaznost u drugom krugu predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji bila je 46,42 posto na osnovu 92,57 posto obrađenih glasačkih listića, a na parlamentarnim 53,41 posto na osnovu 92,91 prebrojanih glasova.
U drugom krugu predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji, Gordana Siljanovska-Davkova vodila je iza 23 sata, sa 64,52 posto, naprama 29,42 posto glasova, koliko je imao protukandidat Stevo Pendarovski iz stranke SDSM-a kada je
Siljanovska Davkova proglasila izbornu pobjedu.

Prema podacima Državne izborne komisije Sjeverne Makedonije, na osnovu 80 posto obrađenih glasačkih lista za parlamentarne izbore, najviše zastupničkih mandata osvojila je VMRO-DPMNE Hristijana Mickoskog – 59, a stranka SDSM donedavnog premijera Dimitra Kovačevskog osvojila je 18 mandata. Iz iste je stranke bio i dosadašnji predsjednik Stevo Pendarovski.
Gordana Siljanovska Davkova rekla je nakon pobjede da će biti predsjednica svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Istakla je da će njena vrata uvijek biti otvorena za sve građane i da će ispuniti sve obećano u predizbornoj kampanji. Rekla je da njeni putevi prvo vode na Balkan, ali i da neće izostaviti ni Brisel. Branit će, državne i nacionalne interese države – rekla je nakon proglašene pobjede.
Izvor: Al Jazeera,mzz

srijeda, 08.05.2024.

VALAMAROV BICIKLISTIČKI CENTAR I PARK U RAPCU

ZA UNAPREĐENJE TURISTIČKE PONUDE

Turistička tvrtka Valamar je u Rapcu od 2017. do 2024. izgradio jedan od vodećih biciklističkih centara u Hrvatskoj Bike Center Rabac i uredio 30 km biciklističkih staza. Ali posljednje učinjeno je na prirodnom vidikovcu unutar Bike Parka Rabac- odmorište za bicikliste i ljubitelje prirode.
Na prezentaciji investicija 6. svibnja u hotelu Girandella Valamar Collection Resortu u Rapcu, Sandi Sinožić, direktor destinacije Rabac rekao je da je Valamar do sada u Bike Center Rabac i prateće sadržaje uložio više od 750 tisuća eura, od čega ulaganje uređenja 30 km biciklističkih staza unutar Bike Parka Rabac stoji više od 400 tisuća eura, sve sukladno strategiji Valamara i Turističke zajednice Labin Rabac za unaprjeđenje outdoor lifestyle turističke ponude.

Rabac, grad i mjesto turizma, postaje poznat i kao odredište za ljubitelje biciklizma s ukupno 200 km biciklističkih staza na području Labinštine, unutar kojih se nalazi Bike Park Rabac. Biciklističke staze Bike Parka pogodne su za profesionalne bicikliste kao i za početnike. Staze su podijeljene ovisno o zahtjevnosti i težini. Uređene su i staze prilagođene obiteljima i djeci.

Valamar je izgradnjom biciklističkog centra Rabac gostima i lokalnoj zajednici omogućio jedinstveni centar koji nudi usluge i sadržaje za sve vrste biciklista, kojima su na raspolaganju bike stručnjaci, profesionalni popravak svih vrsta bicikla, usluga prijevoza i najma visokokvalitetnih mehaničkih, električnih, MTB, cestovnih i trekking bicikala, te vođene ture. Razvoj destinacije Rabac jedna je od strateških inicijativa Valamara, a kroz uključenost i podršku lokalne zajednice Valamar aktivno sudjeluje i doprinosi kvaliteti života lokalnih zajednica.
Izvor: 5portal.hr, mzz

U OŽUJKU U RH 1,3 MILIJUNA NOĆENJA TURISTA

U ISTRI NAJVIŠE – 409 TISUĆA

Državni zavod za statistiku objavio je 7. svibnja podatke o broju turista koji su na odmoru u RH boravili tijekom ožujka mjeseca ove godine.
Statistika kaže da je u ožujku 2024. ostvareno 537 tisuća dolazaka gostiju i 1,3 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim objektima. To je za 26,5% više dolazaka i za 34,5% više noćenja turista u odnosu na ožujak 2023.

Domaći turisti ostvarili su 166 tisuća dolazaka te 346 tisuća noćenja u ožujku 2024., što je za 9,5% više dolazaka i za 15,3% više noćenja u odnosu na ožujak 2023.

Strani turisti ostvarili su 371 tisuću dolazaka te 975 tisuća noćenja u ožujku 2024., što je za 35,8% više dolazaka i za 43,0% više noćenja u odnosu na ožujak 2023.

Najviše stranih noćenja turista bilo je iz Njemačke, i to 190 tisuća, što je 19,5 %. Slijede
noćenja turista iz Austrije 15,8%,, Slovenije 12,8%, Italije 6,6% te Bosne i Hercegovine 4,1%.

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše - 409 tisuća noćenja, što je 30,9% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na ožujak 2023. u Istarskoj županiji ostvareno je 77,0% više noćenja turista.

Iza Istarske županije je Primorsko-goranska županija s 236 tisuća noćenja turista, te Grad Zagreb s ostvarenih 167 tisuća noćenja.
Izvor: DZS, mzz

utorak, 07.05.2024.

MINIMALNE PLAĆE U TURIZMU VEĆE ZA 17 POSTO, UZ OSTALE BENEFICIJE

POVEĆANJE KROZ ČETIRI RAZREDA SLOŽENOSTI POSLOVA

Hrvatska udruga poslodavaca 2. svibnja je donijela Odluku o proširenoj primjeni novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva kojim su minimalne plaće u ugostiteljstvu povećavaju za prosječno 17. posto. Uz plaću poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu … te sektor turizma po uvjetima rada postaje sve atraktivniji poslodavac. Poslodavci i sindikati u turizmu napominju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako mogu osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Novi iznosi osnovnih minimalnih bruto plaća od prosječno 17 % bez dodataka za temeljna radna mjesta u ugostiteljstvu primjenjuju se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane od 1. svibnja odnosno od obračuna plaća za svibanj 2024. Rezultat je to Odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Narodne novine br. 49/2024.


I ZA STRANE I AGENCIJESKE RADNIKE

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u 4 razreda prema složenosti poslova, od najnižeg povećanja od 11 % do najvišeg od 20 %. Tako je za prva dva razreda (jednostavni poslovi i manje zahtjevni poslovi), koji se odnose na čistačice, spremačice, servire, portire, nosače prtljage, odnosno sobarice, pomoćne konobare, pomoćne kuhare, pomoćne recepcionare, pomoćne slastičare i slično dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 % te iznosi 840 odnosno 850 eura. Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura - povećanje od 16 %, a za konobare specijaliste, kuhare specijaliste i slične povećanje minimalne bruto plaće za 11 % te ista iznosi 980 eura.

Uz povećanje plaća kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru. S novim kolektivnim ugovorom ugostiteljstva koji je u primjeni od ove godine do kraja 2025., novo je ugovoreno da se primjena Kolektivnog ugovora odnosi i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva predsjednik Udruge ugostiteljstva i turizma, Željko Kukurin je izjavio: “ Ljudi su temelj kvalitetne turističke usluge i u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju. Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za naše zaposlenike, a proširenje ovog kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru.
Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo.“

Institut proširene primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno je važan za ugostitelje poduzetnike jer, obzirom na različiti intenzitet poslovanja i specifičnost dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez istoga ne bi imali mogućnost korištenja preraspodjele u maksimalnom trajanju – 60 sati unutar 6 mjeseci i mogućnost korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni Kolektivni ugovor

Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske ovim je povodom naglasio: „Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora Ugostiteljstva, našim članovima, ali s proširenjem primjene i svim radnicima u ovoj djelatnosti, osiguravamo bolje uvjete rada te materijalna prava koja su imali i do sada, a koje radnici u nekim drugim djelatnostima nemaju.
Ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužavamo prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke. Nastavit ćemo zajedno sa poslodavcima pregovarati o povećanju plaća u ovoj djelatnosti na način da te plaće približimo plaćama u nama konkurentnim državama EU i zaustavimo odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika . Veće plaće i sigurnost radnog mjesta su jedini način da zainteresiramo naše mlade ljude da se školuju i rade u turizmu i ugostiteljstvu, te da naša država uz kvalitetnu uslugu ima i kvalitetan turizam, a poslodavac zadovoljnog i platežno moćnog gosta.“

Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije izjavila je: “Kontinuirano povećavamo minimalne bruto plaće za temeljna ugostiteljska radna mjesta na koja se obračunavaju dodaci na plaću ugovoreni s kolektivnim ugovorom. Naravno da te plaće u sadašnjim uvjetima nisu dostatne, ali su zagarantirane ispod koje ni jedan poslodavac ne može isplaćivati.
S druge strane, kroz kolektivne ugovore na razini Društava ugovaramo znatno više plaće, a osim plaća na razini Društava ugovaraju se i dodatna materijalna prava. Vrijeme ispred nas je zaista izazovno i interes nam mora biti zajednički, a to je zadržavanje kvalitetnih kadrova te povratak onih koji su nas napustili. To možemo samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada, a to nam onda garantira i kvalitetu po kojoj smo poznati.“
Izvor:HUP,mzz

ponedjeljak, 06.05.2024.

IZRAELSKA POLICIJA UŠLA U PROSTORIJE AL JAZEERE

IZRAELSKA VLADA IMA MOĆ NAD SVJETSKIM MEDIJEM

Policija je ušla 5. svibnja u prostorije medijeke kuće Al Jazeera, koje su bile na lokaciji Istočnog Jeruzalema. Događa se to samo dva dana nakon Svjetskog dana slobode medija 3. svibnja. Odluka izraelske Vlade da zabrani rad te medijeske mreže donesena je 1. travnja, a sada je prihvaćena u Knesetu. Izraelski pripadnici snaga sigurnosti snimljeni su kako ulaze u ured Al Jazeere i odnose mikrofone, prijenosna računalaa, a kabelski operateri su obustavili emitiranje programa.
S te je lokacije Al Jazeera emitirala događanja iz ratnog područja Pojasa Gaze gdje je ratni sukob između Hamasa i Izraela započeo 7. listopada 2023. godine. Istočni Jeruzalem je Jordanski . No tokom šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je preuzeo djelove Jerusalema i sada izraelski desničarski premijer Netanjahu uvjerava sebe, da je Istočni Jeruzalem Izraelski, sudeći prema odluci zabrane emitiranja Al Jazeera.
Ta odluka izraelske vlade postaje izrazito upitna pred činjenicom da je spomenuta TV i jedina medijska kuća čiji reporteri izvještavaju iz ratnog područja Gaze. Da nema kamera i reportera AL Jazeere na terenu, svijet ne bi znao što se događa na palestinskom području.

AL JAZEERA EMITIRA 27 GODINA
Al Jazeera je privatna TV, privatni medijski satelitski konglomerat sa sjedištem u Dohi u arapskoj državi Katar i financiran je dijelom od vlade Katara.
Televizija Al Jazeera emitira program na arapskom i engleskom, osnovana jen 1997. pokrivajući regionalne i međunarodne vijesti, zajedno s analizama i dokumentarcima, zatim tu je Muabsher Info web stranica koja pokriva financijska i burzovna tržišta i pruža informacije za vrijednosti za lokalna i globalna područja. Al Jazeera proizvodi program sa područja zemalja Balkana i za područje Turske. Al Jazeera emitira program u više od 150 zemalja svijeta i ima globalnu publiku od oko 430 milijuna gledatelja

I toj i takvoj TV kući izraelski Kneset je izglasao zabranu emitiranja i informiranja sa palestinskog ratnog područja. Do sada u sedam mjeseci ratovanja izraelske ratne snage ubijale su palestinske civile bez ikakve milosti, bez poštivanja međunarodnih konvencija o ratovanju, ubijajli su djecu, žene, mlade i stare . Od početka rata u Gazi je ubijeno 34.700 palestinaca , od toga oko 15 tisuća djece. Ranjeno je 78 tisuća paletinaca. Ubijeno je 130 novinara, više od 100 humanitarnih djelatnika. Kakav je to rat? Izraelska Vlada ne dozvoljava ni približno dovoljnu dopremu humanitarne pomoći u Gazu. Ljudi su gladni, mnogi umiru od gladi, djeca su gladna i bolesna, doprema sanitetskog materijala I lijekova za bolnice je loša i nikakva. Upravo je uznemirujuće gledati na TV ekranima bijedu tih ljudi u kojoj žive i u kojoj umiru. To je nevjerojatno, za 21. stoljeće. To je poraz svih politika i onih koji politike vode.

RAT S INTERNETSKIM PRIJENOSOM
To se događa pod zaštitom Sjedinjenih Američkih Država koje financiraju rat u Pojasu Gaze protiv Hamasa, a financira ga i Njemačka u mjeri od oko 35 posto. Zašto financiraju taj rat ? Njemačka se iskupljuje za holocaust nad židovima iz Drugog svjetskog rata, tako to tumači kancelar Scholz, a Amerika ne želi biti antisemitska, želi biti uz židove i na strani židova, ne mareći za cijenu koju životima plaćaju palestinci koji samo žele u miru živjeti na svojoj zemlji. Nije Hamas 7. listopada započeo aktivnosti koje su dovele do rata iz bahatosti, već iz potrebe i nužde za pravdom, za mirom, da se palestincima dozvoli da žive u miru, da ih izraelski doseljenici ne napadaju, da ih ne protjeruju sa njihove bzemlje i ne ubijju. Svaka nepravda ima svoju normu izdržljivosti. Na Zapadnoj obali iako nema rata, policija svake noći upada u kuće palestinaca, ubija ih, odvodi u zatvor bez ikakvih optužbi I to stanje traje. Takvih je u sedam mjeseci rata više od sedam tisuća.
Načinom ratovanja, i svime što ćini izraelska Vlada poručuje da palestince želi zauvijek uništiti kao naciju.
U bolnici u Al SHIFI, koja je totalno uništena, učinjeni su ratni zločini nad bolesnicima i civilima.
Vezali su ih, streljali u glavu i pokapali u masovnu grobnicu. Iskapanja i te konstatacije provedene su u travnju. Potpuno je uništen Centar za neplodnost Albasma u Gazi, porušeni su svi fakulteti u Pojasu Gaze, ubijeno je 365 profesora I nastavnika, zbog rata ne ide u školu 500 tisuća palestinske djece . Strava je to za palestinski narod, jer i palestinci su ljudi . Još veća strava je izraelsko palestinski rat za ukupnu civilizacijsku i političku strukturu koja ne može zustaviti taj rat. A prepreka zaustavljanja tog rata je SAD. Nitko se od arapskih zemaalja nije odlučio, do sada, suprotstaviti Americi. UN se pokazao potpuno neučinkovit za bilo kakve pravedne odluke.

No kakav će sukob između Izraela i Hamasa biti bez televizijskih kamera AL Jazeere nije teško zamisliti. Netanjahu je i do sada vodio rat kao da nitko ništa ne snima, a od sada … A već dva mjeseca govori o napadu na Rafah gdje je više od milijun iz svojih domova protjeranih palestinaca. Što će od palestinaca ostati? Pa oni su samo ljudi jedne nacije!
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 05.05.2024.

SASTANAK - TAJLAND I HRVATSKA

BILATERALNA SURADNJA

Ravnatelj Uprave za političke poslove i politički direktor Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. Petar Mihatov posjetio je 2. i 3. svibnja Kraljevinu Tajland, koja ima 65 milijuna stanovnika, te se u Bangkoku sastao s ravnateljicom Uprave za Europu u Ministarstvu vanjskih poslova Krongkanit Rakcharoen.

Razgovarali o jačanju političke i gospodarske suradnje Hrvatske i Tajlanda na području trgovine, obrane, financija, luka, turizma i sporta, a raspravljene su i mogućnosti suradnje u znanosti, tehnologiji i inovacijama. Posebno je istaknut interes Republike Hrvatske za olakšavanje viznog režima za hrvatske građane, kao i interes za pokretanje pregovora o sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Na sastanku su razmijenjeni pogledi o odnosima Europske unije i Tajlanda. Ravnatelj dr.Mihatov izvijestio o nedavnom potvrđivanju Hrvatskog sabora Okvirnog sporazuma o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji država Europske unije s Kraljevinom Tajlanda.

Razmijenjena su mišljenja o globalnim i regionalnim temama, uključujući sigurnosnu situaciju u Europi i Indopacifiku. Dr. Petar Mihatov posjetio je Institut za vanjske poslove Devawongse Varopakarn (DVIFA), gdje je razgovarao s ravnateljicom Thitiporn Chirasawadi.

VEZE DVIJU ZEMALJA
Luku Rijeka, kao destinaciju za trgovinsku razmjenu, razvoj i suradnju s Tajlandom 19. veljače posjetila je hrvatska delegacija veleposlanstva Kraljevine Tajland .Delegaciju je predvodio počasni konzul Kraljevine Tajland u Republici Hrvatskoj, dr. Stjepan Čurić. Konzul je izrazio podršku Veleposlanstva Kraljevine Tajland u Budimpešti za kvalitetnom suradnjom koja bi upravo preko luke Rijeka učvrstila gospodarske veze između jugoistočne Azije i jugoistočne Europe.

Veleposlanik Kraljevine Tajland Nipona Petchpornprapasa 16. rujna 2023. bio je gost vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave. Posjet veleposlanika bio je upriličen povodom dolaska i sudjelovanja folklorne nacionalne skupine Tajlanda na Vinkovačkim jesenima.

subota, 04.05.2024.

SVETI FLORIJAN - VOJNIK S POČETKA KRŠĆANSKOG VREMENA

VATROGASCI POMAŽU I ŠTITE

Dan je vatrogasaca 4. svibanj, stoga što je danas u kršćanskom kalendaru dan.Svetog Florijana, koji je po povijesnim događajima postao duhovni zaštitnik vatrogasaca, ljudi koji gase požare, vatre na svim visinama, vatrene stihije i pomažu u katastrofama koje režira priroda i na taj način pomažu ugroženima i unesrećenima.
A kako je došlo do toga da je vojnik imenom Florijan iz početka kršćanskih vremena, postao zaštitnik vatrogasaca?
Kao mlad Florijan je pristupio rimskoj vojci, to je povijesni događaj iz vremana rimskog cara Dioklecijana, a Dioklecijan se rodio 245. godine. Florijan postaje časnik. Na dužnosti je u rimskoj pokrajini Norik koja je danas dio Austrije. Vrijeme je to progona kršćana i rimski car šalje svoga pomoćnika na područje koje je u nadležnosti Florijana i naređuje mu, pomoćnik se zvao Aquillinus, da se svi koji su njemu podređeni moraju odreći kršćanske vjere ili će biti pogubljeni. A kršćane se kažnjavalo tako da se sva njihova imovina spaljivala, kao i sve knjige i knjižnice, a njih, kršćane su utapali u vodi. Na pitanje pomoćnika, zašto odbija progoniti kršćane, Florijan mu odgovara da je i on sam kršćanin. Aquilinus ga nagovara da promijeni uvjerenje, da ne bude kažnjen ali to Florijan odbija. Aquilinus naređuje svojim vojnicima da ga bičuju dok ne promijeni mišljenje .Ali Florijan mu odgovara "Ja žrtvu nudim samo Isusu Kristu, koji me doveo do ovoga časa".Njegova hrabrost zaprepastila je Aquilinusa koji se bojao da bi Florijan mogao druge povesti na pobunu. Kada je Dioklecijan čuo što se događa, kažnjava sve kršćane u tom području. Naredio je da se zapale kršćanske crkve i knjige, kršćane je slao u zatvor te prisiljavao da se klanjaju rimskim bogovima.
Florijan izmučen mučenjima poticao je rimske vojnike da zapale vatru te im rekao "Ako pak želiš znati da se ne bojim tvojih mučenja, zapali oganj i u ime Isusa Krista popet ću se na nj". Vojnici se uplaše Florijana , zavežu mu kamen oko vrata, te ga bace u rijeku Enns. Tako je Florijan skončao život 304. godine. Njegovo tijelo je pronašla neka žena i pokopan je.

No povijesni događaj u vezi s Florijanom ide dalje. Između 900. i 955. godine, dakle šesto godina kasnije, nedaleko Florijanovog groba sagrađen je samostan, a tu se razvija i naseljava mjesto. No povijest i godine idu dalje, ali Florijan ne pada u zaborav .
Florijan je beatificiran, čak 1300 godina nakon što je umro, dakle 11.5. 1615. za vrijeme 235. pape Rimske crkve, a bio je to Pavao V( bio je papa od 1605.- 1621.), a kanoniziran je 12. 3.1622., za vrijeme pape Grgura XV (papa od 1621.-1623.) I tako je postao i natao Sveti Florijan. Spomendan mu je 4. svibnja. Od zanimanja zaštitnik je vatrogascima.
Sveti Florijan postaje zaštitnik Poljske, a njegove se relikvije danas čuvaju u crkvi u poljskom gradu Krakowu te mu je posvećena katedrala u Varšavi. Također Sveti Florijan se štuje i kao zaštitnik grada Linza, Gornje Austrije. I vatrogasaca.

VATROGASCI SPAŠAVAJU I ŠTITE IMOVINU

Vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice. U roku od 60 sekundi od dojave, vatrogasci moraju, potpuno opremljeni izići vozilima iz Vatrogasne postrojbe i krenuti prema mjestu intervencije.
Vatrogasna postrojba može biti:
1. javna vatrogasna postrojba koja se osniva za područje općine ili grada, dobrovoljna ili profesionalna,
2. postrojba dobrovoljnoga vatrogasnog društva,
3. profesionalna vatrogasna društva,
4. postrojba dobrovoljnoga vatrogasnog društva u gospodarstvu,
5. postrojba za brzo djelovanje - intervecijska postrojba
Sredinom 2000. godine odlučeno je da se Javne ,profesionalne, vatrogasne postrojbe financiraju iz lokalne uprave i samouprave, a njihovi osnivači postaju gradovi.
Vatrogasne organizacije u Hrvatskoj su: Hrvatska vatrogasna zajednica, Državna uprava za zaštitu i spašavanje-Odjel za vatrogastvo ,gdje se nalazi i Glavni vatrogasni zapovjednik RH, te Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske.

PROSVJED ZA MATERIJALNA PRAVA

Hrvatski vatrogasci, njih oko tisuću 4. svibnja održali su prosvjed u Zagrebu na Markovu trgu.
Vatrogasna vozila, njih 75 došli su čak i u središte gornjeg Grada i protutnjali Katarininim trgom i provozili se ispred barokne crkve.
Vatrogasci traže od Vlade koja bude formirana, jer je Vlada ovoga trenutka tehnička da
1. osigura radno pravni položaj vatrogasaca, što znači donošenje bitnih propisa koji su zakonski, kažu vatrogasci, trebali biti donijeti do 2012. godine
2. ujednačenje plaća vatrogasaca sa zaposlenima u državnoj službi
3. te izdvajanje više novca za financiranje vatrogasnih postrojbi, jer ta sredstva, prema riječima vatrogasaca nisu povećana u zadnjih 10 godina.
Jedinstveni europski broj za hitne službe je broj 112. No ovom prilikom treba reći da je poziv za vatrogasce broj 193. Ali do vatrogasaca je veoma lako moguće doći, kada je požar u pitanjui preko broja 112.
Margareta Zouhar Zec

petak, 03.05.2024.

PLATFORMA GLOVO ZATVARA POSLOVANJE U SLOVENIJI

JUGOISTOK EUROPE – KLJUČAN ZA GLOVO

Glovo, platforma za dostavu hrane na kućni prag, odlazi slovensko tržište, a svoje će usluge nuditi još do 10. svibnja u 22 sata. Osoblje zaduženo za pomoć korisnicima nastavit će raditi do 31. svibnja, objavio je internet portal Ja trgovac 30. travnja.
Na slovensko tržište Glovo je stigao 2021. godine preuzimanjem tvrtke Ehrana.Tvrtka Glovo je osnovana 2015. u Barceloni i posluje u južnoj, srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi te u Africi.

Za prestanak poslovanja u Sloveniji su se odlučili na temelju ponovne ocjene prioritetnih ulaganja tvrtke, objavili su u priopćenju. Glovo je u Sloveniji uz finski Wolt glavni dostavljač hrane, a usluge nudi u Ljubljani, Mariboru, Celju, Domžalama, Grosuplju, Izoli, Kopru, Kranju, Krškom, Litiji, Medvodah, Murski Soboti, Novom mestu, Sežani, Slovenskoj Bistrici, Žalcu te na Bledu, Ravnah na Koroškem i Vrhniki.
Glovo preko svoje aplikacije povezuje korisnike s restoranima, trgovačkim lancima, ljekarnama i maloprodajnim trgovinama, a uključuje i kategoriju razno, koja korisnicima omogućava da naruče što žele.
Iz Glova Hrvatska objavili su kako se ova odluka odnosi samo na zatvaranje poslovanja u Sloveniji i ne utječe na druga Glovo tržišta u regiji jugoistočne Europe. “Jugoistočna Europa jedna je od ključnih regija za Glovo. Tvrtka ostaje predana svojim operacijama u preostalim zemljama u kojima trenutno posluje i vjeruje da će ova odluka ojačati poziciju platforme na ostalim tržištima”, zaključuje se u priopćenju, a prenosi portal Ja trgovac.
Izvor: Ja trgovac,mzz

četvrtak, 02.05.2024.

HGK PREDLAŽE ZAJEDNIČKI BREND ZA HRVATSKA VINA

BREND ZA AUTENTIČNOST I KVALITETU

“U sektoru vinarstva zadnjih godina vidimo velik broj investicija u vinarije i opremu, no ono na čemu treba više raditi je smanjivanje nepotrebnog administriranja, suzbijanje sivog tržišta i snažnija promocija koja bi bila usmjerena na plasman vina u inozemstvu, s jedne strane, a s druge u enogastronomiju kao dio ukupne turističke ponude”, istaknuo je dr. Dragan Kovačević potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, HGK, za poljoprivredu i turizam 30. travnja, za Hinu, a prenijela internet tiskovina Ja trgovac.

„Enogastronomska ponuda, kako je naveo, poseban je oblik turizma koji pomaže brendiranju turističke destinacije i razvoju cjelogodišnjeg turizma. Riječ je o turistima koji dolaze cijele godine, konzumiraju tradicionalne proizvode, upoznaju destinaciju i način života te čine otklon od masovnog turizma“ rekao je dr. Kovačević.“ Ne smije se zanemariti da dolazak turista snažno generira enogastronomsku potrošnju, te u budućnosti treba povećavati kapacitete“ .Dr. Kovačević podsjeća kako trenutačno postoji problem radne snage, što je vrlo često ograničavajući čimbenik povećanja vinogradarske proizvodnje. Iz godine u godinu raste izvoz vina više cjenovne kategorije gdje vina u izvozu postižu dva i pol puta više cijene nego u uvozu što pokazuje da su naši vinari odabrali put vrhunske kvalitete.
Hrvatska gospodarska komora se zalaže za stvaranje krovne nacionalne marketinške organizacije koja bi pod zajedničkim brendom „ Vina Croatia Vina Mosaica“ putem sajmova i promotivnih aktivnosti promovirala autentičnost i kvalitetu hrvatskih vina na ciljanim inozemnim tržištima.Za to je potrebno snažnije uključivanje i financijska potpora države.
„Zaštićeni žig HGK „Vina Croatia Vina Mosaica“ nabolje bi opisivao bogatstvo četiri hrvatske vinske regije, a to je Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra te Kvarner i Dalmacija njihove sortne, položajne i teroarske specifičnosti“ istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam
dr. Dragan Kovačević .“ Sve države u našem okruženju s ozbiljnom proizvodnjom vina već su ustrojile nacionalne organizacije kao naprimjer Mađarska -Wines of Hungary, Austrija - Austrian Wine Marketing Bord, Slovenija -Wines of Slovenia, Srbija -Savez vinara Srbije, Makedonija -Wines of Macedonia. Oni provode vrlo aktivnu promidžbu na tržištima koja su i Hrvatskoj ciljna tržišta“.

Dr. Dragan Kovačević je mišljenja kako je u promotivnim aktivnostima za jačanje izvoza hrvatskih vina potrebno fokusirati na ograničeni broj izvoznih tržišta – susjedne zemlje, zemlje u kojima se konzumira određeni tip vina, zemlje s takvom kupovnom moći koja podnosi razinu cijena hrvatskog izvoza i barem jednu zemlju sa značajnim utjecajem na globalno tržište.
„Različita tržišta traže i posebnu segmentaciju“ rekao je Kovačević napominjući kako promotivne aktivnosti treba pažljivo dizajnirati i usmjeriti prema raznim ciljnim skupinama ; vinski profesionalci – stručni mediji, trgovci, sommelieri, opinion makeri, a s druge strane ‘šira publika’ – mediji širokog dosega, influenceri, ljubitelji vina i građanstvo.
U Hrvatskoj je oko oko 18.000 hektara vinograda, a proizvodi se godišnje u prosjeku oko 75 milijuna litara vina. Prema podacima Državnog statističkog zavoda izvoz vina iznosio je 19,3 milijuna eura, a uvoz 45,65 milijuna eura.
Izvor; internet tiskovina Ja trgovac,mzz

srijeda, 01.05.2024.

O DJECI I MLADIMA

U SJENI POLITIČARA I POLITIKA


Evo nekoliko informacija o djeci i mladima. Oni su medijski nedovoljno naglašeni.


Informacije o djeci i mladima su raspršene i nekonzistentne uvijek u sjeni političara i politika, kao da će političari spasiti svijet. A neće. Vode poslove kojima neznaju ishod. Globalno, vode svijet u propast…

Bliski istok… ljudi umiru ispaćeni bolesni, gladni, žedni, neoprani, protjerani i rastjerani ratom jer onaj uma poremećena mržnjom, ne želi mir, ne dozvoljava ulazak humanitarne pomoći u Rafah i na palestinsku zemlju. I sada mu se sprema sud za genocid. Pravda mora biti zadovoljena. Frajeru, kako si sijao, a sijao si patnju, nepravdu, bol i smrt, takvu ćeš i plaću dobiti.

Bosna…umjesto da faktori politike u toj zemlji složene politike triju entiteta, prionu na posao, da odrade sve preporuke Europske komisije i dobiju novac koji im pripada kao zemlji kandidacijskog statusa, oni iz srpskog entiteta iznenađuju ponovo, sada Glavnu skupštinu UN-a i umjesto da idu razumno naprijed u svijet, oni se trude ostati u onoj buži iz koje su i došli, jer negiraju Schmita, negiraju genocid u Srebrenici, a sutra u entitetu neće imati za plaću pa će po 20 put pozajmljivati novac…koliko to može trajati još, vodeći političari su pod američkim sankcijama….Negativnosti se redaju.
A gdje je tu narod, građani ljudi, obitelji, djeca ? Za koga tvrde glave vode tu zamršenu politiku? Znaju li to oni uopće?

Hrvatska… od izbora 17. travnja do 1. maja ništa nova. Vlada još nije formirana. Na izbore je izašlo 62 posto građana Hrvatske . Što su građani poručili time, svaka stranka tumači sebi i uvjerava sebe, a onda i javnost na svoj način .Dojam je da političke stranke slažu Rubikovu kocku. Treba složiti 76 ruku…Ukrajina, SAD….
Margareta Zouhar Zec


44 ROĐENO 2023.

U Gradu Zlataru, koji ima oko pet tisuća stanovnika, 30. travnja uoči Dana grada , gradonačelnica Jasenka Auguštan Pentek podijelila je potpore roditeljima djece rođene u 2023. godini. A rođeno je 44 djece.
Iznos potpore u Gradu Zlataru za prvo dijete je 270 eura , 400 eura za drugo, 670 za treće, dok za četvrto rođeno dijete u obitelji roditeljima se dodjeljuje 930 eura.

MATURANTIMA 100 EURA
Maturanti s prebivalištem u Gradu Trogiru imaju pravo na 100 eura potpore odlučilo je gradsko vijeće Trogira. Isplata traje do 3. svibnja, a ako je učenik maloljetan mora doći po novac s nekim od roditelja Grad Trogir odlučio je sufinancirati troškove medicinski potpomognute oplodnje, a pri tom ne uvjetuje broj postupaka, preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

NOVČANE NAGRADE ZA REZULTATE
Priznanje učenicima zagrebačkih osnovnih i srednjih škola koji su na državnim natjecanjima u znanju, strukovnim vještinama, glazbi i plesu protekle školske godine osvojili prvo, drugo ili treće mjesto promili su u ožujku nagrade Grada Zagreba za individualne rezultate. Nagrada je nazvana „Profesor Baltazar“. Za osvojeno prvo mjesto iznos nagrade je bio 300 eura, 240 eura za osvojeno drugo te 170 eura za treće mjesto.
Uz učenike, nagrada se uručuje i njihovim mentorima koji također imaju zasluge za njihov uspjeh. Kako je priopćeno iz Grada Zagreba, nagradu je osvojilo 263 učenika, 213 mentora, šest zborova i dva orkestra.

CERTIFIKATI „GRAD ZA MLADE“
U Kući Europe u Zagrebu 25. travnja službeno su dodijeljeni certifikati „Grad za mlade“. Certifikat je dodijeljen gradovima koji su zadovoljili sve potrebne uvjete na javnom pozivu iz siječnja ove godine a to su gradovi Karlovac, Opatija, Ozalj, Rijeka, Samobor i Šibenik.
Prisutne je pozdravio Hristo Hristov, voditelj političkog tima Predstavništva Europske Komisije u Hrvatskoj, Željka Josić, državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, i Nives Kopajtich Škrlec, koordinatorica poslova za Udrugu gradova u RH.
Nakon dodjele certifikata, održana je i panel rasprava s predstavnicama gradova koji su dobili Certifikat za razdoblje od 2024. do 2027. godine Tijekom panela posebno je naglašena važnost uključivanja i informiranja mladih u lokalnim sredinama, kao preduvjeta za razvoj svih drugih lokalnih politika za mlade.

PROJEKT DRUŠTVENA NE JEDNAKOST
Lokalna akcijska grupa ( LAG) „Bosutski niz“ je početkom lipnja 2023. godine započeo s provedbom projekta “Društvena (NE) jednakost”a sa ciljem uključivanja mladih s područja Lokalne akcijske grupe ,LAG-a „“Bosutski niz „ u procese donošenja odluka, s naglaskom na teže dostupne mlade u manjim i ruralnim sredinama, kroz definiranje Preporuka za unaprjeđenje kvalitete života mladih na ruralnim područjima LAG-a Bosutski niz, te kroz strukturirane dijaloge između mladih i predstavnika lokalnih donositelja odluka, objavio je portal. općine Babina Greda 25. travnja..
Glavni cilj projekta bio je podići razinu kvalitete društvenog života mladih i socijalne uključenosti na području 11 jedinica lokalne samouprave LAG-a „Bosutski niz“, s naglaskom na teže dostupne mlade u manjim i ruralnim sredinama, te omogućiti kvalitetnije provođenje slobodnog vremena, uključujući fizičku i socijalnu uključenost.
U tu svrhu provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 220 mladih s područja LAG-a „Bosutski niz“ u dobi od 13 do 30 godina, te je analiza poslužila kao temelj kroz strukturirani dijalog i razmjenu informacija između mladih i lokalnih donositelja odluka. To je rezultiralo kreiranjem Preporuka za unaprjeđenje kvalitete života mladih na ruralnim područjima LAG-a „Bosutski niz“.
Dokument “Preporuke za unaprjeđenje kvalitete života mladih na ruralnim područjima LAG-a Bosutski niz” dostupan je na poveznici Preporuke za unaprjeđenje kvalitete života mladih na ruralnim područjima LAG-a Bosutski niz by LAG Bosutski niz – Issuu
Projekt „Društvena (NE) jednakost“, financiran je sredstvima EU kroz program Erasmus+.,
Izvor:portali, mzz

VODOOPSKRBNI PRIKLJUČAK - BESPLATNO

PROJEKT SUFINANCIRA KOHEZIJSKI FOND EU

U sklopu projekta “Ragionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok” koji se sufinancira iz Kohezijskog fonda EU “Operativni program konkurentnost I kohezija 2014-2020” građani imaju mogućnost dobiti vodoopskrbni priklljučak bez plačanja novčane naknade- drugim riječima – potpuno besplatno. Taj priključak uključuje priključak na cjevovodima “u granicama zahvata Projekta i to od vodovodne instalacije do vodomjernog okna, uključujući i vodomjerno okno”
Odnosi se to na stanovništvo vodoopskrbnog područja grada Vrbovca te općina Dubrava, Gradec, Farkaševac, Rakovec i Preseka. Na tom je području javni isporučitelj vodnih usluga tvrtka Voodopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.d.

Zainteresirani za ovaj vodoopskrbni priključak bilo na postojeću ili novoizgrađenu vodoopskrbnu mrežu, zahtijev mogu podnijeti tijekom mjeseca - do 31. svibnja, na adresi, Kolodvorka ulica 29, telefon o1- 4095- 135, Vrbovec, poslovna jedinioca Vodopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije d.d.
Izvor: Obavijest, mzz

<	svibanj, 2024					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Prosinac 2024 (33)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter