KOHEZIJSKA POLITIKA UNAPROJEDILA REGIJE ČLANICA EU
Regionalni i urbani razvoj EU, na svojoj internet stranici 8. svibnja piše kako je Europska unija 1. svibnja proslavila 20. godišnjicu najvećeg proširenja od svog osnivanja. Tada 2004. su u članstvo EU primljene zemlje Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Prozvane su zemlje – A 10 . Za te zemlje integriran je mehanizme kohezijske politike koja je potaknula gospodarski i društveni napredak, pridonoseći da se te zemlje približe zemljama ostalih zemalja članica EU. U skladu s Rimskom ugovoru iz 1957., kohezijska politika bila je ključna u tome da dođe do smanjenja razlika koje postoje između regija i njihove zaostalosti.
Prosječni BDP 10 zemalja u trenutku pristupanja EU 1.5 2004. bio je 60 % prosjeka EU-a, u usporedbi s 80 % danas. Slična poboljšanja zabilježena su u stopi nezaposlenosti, koja je pala sa 14,4 posto u 2004. na 3,6 posto u 2023. Proces ekonomskog sustizanja omogućila je potpora ulaganjima iz kohezijske politike. To je bio ključ uspješne integracije u jedinstveno tržište.
KOHEZIJSKA POLITIKA OZNAČILA JE NOVE MOGUĆNOSTI
Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira ponovila je ta postignuća u povodu objavljivanja 9. kohezijskog izvješća kada je izjavila: „Tijekom posljednjih 20 godina kohezijska politika uspjela je u svojoj misiji promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije među regijama. Za građane država članica od proširenja 2004. kohezijska politika značila je nove mogućnosti, novi prosperitet i bolju kvalitetu života.'
Tijekom razdoblja 2014. – 2020. godišnja financijska potpora kohezijske politike iznosila je u prosjeku za EU-27 0,4 % nacionalnog BDP-a. Za neke korisnike, uključujući zemlje koje su se pridružile 2004., dosegnuo je više od 2 % BDP-a.
Kohezijska politika, zajedno s drugim instrumentima financiranja EU-a smanjila je razlike, kako na razini EU-a tako i unutar država članica. Regionalne razlike u EU-u smanjile su se za oko 3,5 % zahvaljujući programima financiranja 2014. – 2020., dok su se razlike među zemljama smanjile za 2 posto.
NAJVEĆI UTJECAJ U MANJE RAZVIJENIMA
Utjecaj je najveći u istočnoeuropskim zemljama i manje razvijenim regijama. BDP u manje razvijenim regijama 2023. bio je 2,4 % veći nego što bi bio bez potpore kohezijske politike. Za Latviju i Litvu, odgovarajuće brojke bile su 4 posto odnosno 3 posto.
Prava priroda uzlazne konvergencije, koju potiče kohezijska politika, očituje se u činjenici da ne samo regije koje zaostaju imaju koristi od fondova EU-a. Zapravo, kohezijska politika također koristi državama članicama koje neto doprinose politici. To je zato što ulaganja kratkoročno potiču potražnju za njihovom robom i uslugama. Dugoročno gledano, razvijenije zemlje imaju koristi od povećanog uvoza iz manje razvijenih regija. Nikada se nije radilo o 'estetskoj preraspodjeli dohotka', nego o promicanju uravnoteženog rasta i razvoja, rekao je povjerenik Ferreira na 9. kohezijskom forumu.
MAĐARSKA IMA NAJVEĆU GEOTERMALNU MREŽU GRIJANJA U EUROPI
„Kohezijska politika poduprla je snažna poboljšanja infrastrukture i potaknula javne usluge, ljudski kapital, inovacije i izgradnju kapaciteta. Ovakav razvoj događaja povećao je konkurentnost i kvalitetu života u 10 država članica, piše regionalni i urbani razvoj EU, te nastavlja „Bezbrojni su projekti financirani kroz kohezijsku politiku, u područjima od zdravstva do prometa i energetike. Mnogi od ovih projekata koje financira EU ne samo da ciljaju na dugotrajan i stabilan rast u manje razvijenim regijama, već također potiču održiv rast. Slučaj je Litve gdje je preko 5 600 sustava rasvjete na solarnu energiju instalirano u kućanstvima diljem zemlje. S oko 45 megavata instaliranog kapaciteta, Litvanci svake godine uštede oko 27 000 tona emisija stakleničkih plinova.
Još jedan značajan slučaj je geotermalni sustav Szegeda u Mađarskoj. Zahvaljujući kohezijskoj politici, Mađarska se može pohvaliti najvećom geotermalnom mrežom grijanja u Europi. Sastoji se od 27 bunara, 16 toplana i 250 km cjevovoda koji opskrbljuju 27 000 kućanstava i preko 400 javnih zgrada, eliminira 434 000 tona stakleničkih plinova godišnje.
ONKOLOŠKI CENTAR NA MALTI
No potpora kohezijske politike također je ključna u osiguravanju da zajednice diljem Europe imaju pristup učinkovitim javnim uslugama, bilo da se radi o najsuvremenijim sustavima javnog prijevoza - poput potpuno nove Varšavske metro linije 2, koju su fondovi EU-a podržali u kupnji 17 novih vlakova -; ili zdravstvene usluge, poput 41 milijuna eura koliko je kohezijska politika doprinijela razvoju Onkološkog centra Sir Anthony Mamo na Malti, gdje pacijenti sada mogu pristupiti ponudi napredne dijagnoze i liječenja raka.
Vjerna svojoj predanosti poticanju inovacija, kohezijska politika također je podržala novi slovenski biotehnološki centar koji pruža najsuvremenije objekte za napredna znanstvena istraživanja u područjima kao što su medicinska biotehnologija i poljoprivreda.
ESTONIJA – NAJDIGITALNIJA DEMOKRACIJA U EUROPI
Još jedan primjer projekta financiranog od strane EU-a koji igra na najjačoj strani država članica je potpora kohezijske politike e-Estoniji. U najdigitalnijoj demokraciji u Europi, ova ICT infrastruktura građanima i tvrtkama omogućuje pristup nizu digitalnih rješenja za pristup uslugama uključujući zdravstvenu skrb, plaćanje poreza i glasovanje, san introverta.
Tijekom proteklih 20 godina kohezijska politika značajno je pridonijela uklanjanju razlika između pograničnih regija i njihovoj integraciji u EU, kroz europsku teritorijalnu suradnju kroz program Interreg. Stotine zajedničkih projekata suradnje i partnerstava pomoglo je u prevladavanju prošlosti i izgradnji povjerenja i solidarnosti preko granica. To je vidljivo u podršci Interrega za pogranične gradove kao što su Gorizia-Nova Gorica (Italija-Slovenija), Słubice-Frankfurt an der Oder (Poljska-Njemačka) i Cieszyn-Česky Tešín (Poljska-Češka). To se također može vidjeti u razvoju europskog zelenog pojasa duž rute nekadašnje Željezne zavjese.
INICIJATIVE INTERREGA
Zemlje koje pristupaju EU-u imale su koristi od transnacionalnih inicijativa Interrega poput programa za Baltičko more, Srednju Europu ili Podunavlje. Oni su pomogli poboljšati socio-ekonomski razvoj i konkurentnost pružajući pristup mrežama učenja i partnerstvima. Produktivnost mjerena kroz BDP po zaposlenoj osobi, rasla je oko tri puta brže od prosjeka EU-a u posljednja dva desetljeća. To je dokaz bolje konkurentnosti i poslovnog okruženja u istočnim regijama otkako su se pridružile EU.
Napredak koji su postigle zemlje A 10 u posljednjih 20 godina govori o potrebi kohezijske politike. Govoreći o izvješću skupine na visokoj razini o budućnosti kohezijske politike, povjerenica Elisa Ferreira rekla je da ni Europa ne može uspjeti u sve konkurentnijem globalnom gospodarstvu snagom samo nekoliko regija, ako neka mjesta ne izvrše tranziciju. Politika se morala prilagoditi. Već je to učinjeno , u financiranju inovacija, kvaliteti institucija i zelenih ulaganja.
Povjerenica Ferreira u više je navrata podsjetila da politika još ima prostora za rast, modernizaciju, da postane jednostavnija i brža. Slaveći 20 godina od posljednjeg velikog proširenja, postignuća kohezijske politike su ogromna i kao što je Ferreira rekla u obraćanju na otvaranju 9. kohezijskog foruma, “Kohezijska politika pretvorila je nadu u djelo.”
Izvor: EK, REGIONALNI I URBANI RAZVOJ EU, MZZ
Post je objavljen 10.05.2024. u 09:57 sati.