AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 31.05.2023.

AFRIČKA SVINJSKA KUGA OMETA LOKALNA I REGIONALNA TRŽIŠTA

KAMPANJA ZA PODIZANJE SVIJESTI O BOLESTI

Afrička svinjska kuga nikada nije registrirana u RH, ali je u okruženju susjednih zemalja.
Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo zadomaće i divlje svinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.
Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području.
Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.
Za Hrvatsku je posebno zabrinjavajuća situacija u Srbiji gdje se bolest pojavila 2019. godine u domaćih svinja, zatim 2020. u divljih svinja, da bi u 2021. godini ASK bila potvrđena i u divljih i domaćih svinja. Tijekom prva tri mjeseca 2021. godine prijavljeno je 17 zaraženih gospodarstva.
Tijekom 2020. godine u sustav prijave bolesti Europske komisije (ADNS) prijavljeno je 11027 slučajeva ASK u divljih svinja te 1240 pozitivnih gospodarstava od čega je čak 1053 pozitivnih gospodarstava u Rumunjskoj. Najviše pozitivnih divljih svinja potvrđeno je u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Raste i broj pozitivnih divljih svinja u Njemačkoj te je tijekom prva tri mjeseca 2021. godine zabilježeno 522 slučaja. Izvor: Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane


Prema priopćenju Ministarstva poljoprivrede od 24. svibnja Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Ministarstvo poljoprivrede (MP) provode kampanju za podizanje svijesti o borbi protiv afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj. Ova kampanja naziva #StopASF provodi se već četvrtu godinu zaredom u 18 europskih zemalja, a cilj joj je podići svijest o ASK-u među uzgajivačima svinja, lovcima i veterinarima, kako bi se spriječilo širenje ove zarazne bolesti.

„Tijekom posljednjeg desetljeća afrička svinjska kuga imala je snažan utjecaj na sektor uzgoja svinja u Europi i nastavlja ometati lokalna i regionalna tržišta. Najnovije brojke pokazuju ohrabrujuće znakove da borba protiv širenja ovog virusa može imati učinka no slika diljem Europe nije univerzalno pozitivna te stoga moramo i nadalje ostati oprezni. Uzgajivači svinja, lovci i veterinari igraju posebno važnu ulogu u prijavljivanju sumnjivih slučajeva“ izjavio je Bernhard Url, Izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane ( EFSA)

Kampanja je usmjerena na sve držatelje svinja, na objektima unutar velikih sustava kao i malim obiteljskim objektima, na veterinare i lovce s ciljem podizanja svijesti o prepoznavanju, sprječavanju i prijavljivanju slučajeva sumnjivih na ASK u domaćih i divljih svinja. Provodi se diljem Europe u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima, prvenstveno s Ministarstvom poljoprivrede. Nositelj ove kampanje u Hrvatskoj je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, a ravnateljica doc. dr. sc. Darja Sokolić, agencije povodom četvrte godine provedbe kampanje je rekla :„Zabrinjavajuća je prisutnost ASK-a u našem susjedstvu. To je značajan rizik za važan sektor našeg stočarstva, kao i populaciju divljih svinja i okoliš prvenstveno zbog toga što bi se u slučaju pojave ASK-a mogli suočiti s ozbiljnim socio-ekonomskim posljedicama. Kako bi izbjegli takve negativne posljedice pozivamo na oprez sve uzgajivače svinja, poljoprivrednike, lovce i veterinare te ih molimo da u slučaju opažanja nekih od znakova ASK-a kod domaćih ili divljih svinja iste odmah prijave nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji s tog područja, odnosno lovo ovlašteniku na čijem se lovištu lešina divlje svinje nalazi ili Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. S obzirom na to da je pretraživanje svake uginule divlje svinje na ASK od izuzetne važnosti u borbi protiv ASK-a, Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je nagradu u visini od 13,27 eura svakoj fizičkoj osobi koja dojavi lokaciju uginule divlje svinje koja rezultira pronalaskom i laboratorijskim pretraživanjem lešine.“

Kampanja se nastavlja na nacionalnu kampanju podizanja svijesti o ASK koju Ministarstvo poljoprivrede RH provodi od 2018. godine. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je da je tijekom nacionalne kampanje o ASK educirano više od 1500 lovaca, veterinara, veterinarskih inspektora i držatelja svinja. Ministarstvo izdvaja značajna financijska sredstva kako bi se unaprijedila bio sigurnost na farmama svinja i time smanjio rizik od ASK, pri čemu je 119 objekata iskoristilo bespovratna sredstva za postavljanje dvostrukih ograda u iznosu nešto većem od 200 tisuća eura. U posljednje četiri godine na ASK je pretraženo preko 47 tisuća uzoraka podrijetlom od domaćih i divljih svinja. Lovištima u rizičnom području podijeljena su dezinfekcijska sredstva i prskalice za dezinfekciju. Zajedničkim naporima, suradnjom s držateljima svinja, lovcima i veterinarima te provedbom kampanja EFSA-e, HAPIH-a i MP-a, ova bolest uspješno se drži izvan granica naše države.“

Prema novom izvješću EFSA-e, broj slučajeva ASK-a među domaćim i divljim svinjama smanjio se 2022. godine u Rumunjskoj, Poljskoj i Bugarskoj u odnosu na 2021. godinu, dok se bolest ponovno pojavila u Grčkoj i Češkoj te se nastavlja širiti i u susjedstvu EU-a, Moldaviji i Srbiji. Prošle 2022. godine prvi puta ASK zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji. Iako u Hrvatskoj afrička svinjska kuga nikada nije zabilježena, njena prisutnost u susjednim zemljama Italiji, Mađarskoj i Srbiji, predstavlja značajan rizik za prenošenje bolesti.

ponedjeljak, 29.05.2023.

NEPOŠTENA POLITIČKA PODSVJET O AFRICI

AFRIČKI KONTINENT TREBA UČINITI NEOVISNIM

Vatican news piše da je Papa Franjo poglavar Katoličke crkve 25. svibnja razgovarao s novinarom Juliom Vaqueirom u prostorijama Augustinianuma u Rimu, za američku televizijsku mrežu na španjolskom jeziku Telemundo . U intervju je govorio o ratu, pitanjima pobačaja i celibata, svojemu zdravlju, migrantima koji napuštaju svoju zemlju „iz nužde“, te o molitvama vjernika koje su poput oklopa.
Prenosim ukratko najvažnijih stavova pape Franje iz tog intervjua kako je to prenio Vatican news.

Odgovarajući na pitanje o nedavnom susretu s ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskim, papa Franjo je rekao da je Zelenski zamolio da se on pobrine za djecu koja su odvedena iz Ukrajine u Rusiju. Ne sanjaju toliko o posredovanju, jer je zapravo blokada Ukrajine vrlo jaka. Cijela Europa, Sjedinjene Američke Države. Dakle, imaju vrlo veliku vlastitu snagu. Ono što ukrajinskom predsjedniku nanosi veliku bol – te traži pomoć – jest nastojanje da vrati djecu u Ukrajinu – objasnio je Papa. Kako bi se postigao mir, mislite li da bi Rusija trebala vratiti one teritorije? - upitao je novinar. To je politički problem – odgovorio je Sveti Otac. Papa je reako da će mir biti postignut kada Rusija i Ukrajina budu mogle međusobno razgovarati

Poglavar Katoličke crkve Papa Franjo

Migranti bježe „iz nužde“
Još jedan problem, također ozbiljan, za Papu je migracijsko pitanje u odnosu na koje je ponovno istaknuo potrebu strategije koja može poduprijeti razvoj i održivost u zemljama iz kojih ljudi bježe, prije svega iz Afrike. Osudivši opće podsvjesno uvjerenje prema kojemu taj kontinent treba iskoristiti, rimski je biskup istaknuo da bi pomoć, naprotiv, trebala poslužiti da ga se podigne i učini neovisnim.
Osvrćući se na Sudan, koji je posjetio u veljači, napomenuo je kako su strane sile odmah tamo smjestile svoju industriju, ali ne kako bi potaknule zemlju na rast, nego kako bi joj se oduzimalo. Problem je Afrike nepoštena politička podsvijest da se Afrika treba iskoristiti, i to se nije promijenilo. To je razlog svih tih migracija – istaknuo je Papa.

Pobačaj i celibat
Potom se govorilo o pobačaju i celibatu. Što se tiče pobačaja, rimski je biskup citirao embriološke studije prema kojima već mjesec dana nakon začeća, ono što se nalazi u majčinoj utrobi jest živo biće. Stoga je postavio pitanje: „Je li dopušteno eliminirati živo biće da bi se riješio problem? Je li dopušteno angažirati ubojicu kako bi riješio problem?“
Na pitanje o svećeničkom celibatu i navodnoj povezanosti sa zlostavljanjem maloljetnika u Crkvi, papa Franjo je odgovorio iznoseći statističke podatke: 32%, a u drugim zemljama 36% zlostavljanja događa se u obitelji; stric, ujak, djed, a svi u braku, ili pak susjedi. Nakon toga u sportu, pa u školama… Po Papinu mišljenju stoga to nema nikakve veze s pitanjem celibata.

Zdravlje
Tijekom intervjua govorilo se i o zdravlju Svetoga Oce te o problemima s koljenom. Prije nisam mogao hodati. Sada ponovno mogu – rekao je smiješeći se te se vrlo mirno prisjetio i hospitalizacije krajem ožujka u bolnici Gemelli zbog infektivnoga bronhitisa. Bilo je to doista neočekivano. No uhvatili smo ga na vrijeme (…) Za četiri sam dana bio vani.
Molitve kao oklop
Objasnio je također zašto svaki javni govor završava molbom da se moli za njega. Katkada – rekao je – ljudi nisu svjesni snage koju imaju moleći za svoje pastire. Molitva vjernika čini čuda, doista, čini čuda. Brinite o pastiru. Bilo kojem pastiru, bio on župnik, biskup ili bilo koji drugi pastir, uz molitvu vjernika on je kao da je zaštićen, s oklopom.

Reforme
Na kraju je dao kratki pregled reformâ provedenih tijekom deset godina pontifikata. Podsjetiti treba da je Jorge Mario Bergoglio koji je rođen u Buenos Airesu u Argentini 1936. godine , na dužnodti Pape od 13. 3. 2013. a . Zapravo – objasnio je – ništa više od onoga što su kardinali tražili na sastancima prije konklave: gospodarski sustav, nove zakone Vatikanske države, pastoralnu skrb vatikanske službe. I ulogu žene. Međutim, za budućnost, rekao je da osjeća kako još uvijek treba učiniti sve. Smiješno je, kako ideš dalje shvaćaš da ti sve nedostaje – primijetio je. Jedan je od ciljeva svakako deklerikalizacija. Klerikalizam je izopačenost… Ako si klerikalac, nisi pastir. Uvijek govorim biskupima, svećenicima, a i sebi, da budu pastiri – rekao je Papa Franjo, poglavar Katoličke crkve.

nedjelja, 28.05.2023.

KOHEZIJSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE : MAĐARSKA

REKONSTRUIRAN METRO U BUDIMPEŠTI

Kako stoji u informaciji s područja regionalnog i urbanog razvoja Europske unije 22. svibnja 2023. otvorena je rekonstruirana linija metroa u Budimpešti, koji je glavni grad Mađarske i ima preko 1,7 milijuna stanovnika. U rekonstrukciju je utrošeno 453 milijuna eura novca Europske unije.

U informaciji piše da obnova ove linije – čijih je 17,4 km čini najdužom u gradu – i 20 stanica podzemne željeznice započela je u studenom 2017. i dobila je 453 milijuna eura sredstava Kohezijske politike iz programskog razdoblja 2014. – 2020., od ukupnog proračuna od 591 milijun eura. Ovaj projekt jedna je od najvećih EU investicija u Mađarskoj.
Počevši od danas, više od 500.000 dnevnih putnika svakodnevno će putovati na posao u udobnijem i ugodnijem okruženju.

U razdoblju 2014. – 2020. Mađarska je koristila sredstava kohezijske politike u vrijednosti od 22,5 milijardi eura. Obnova metroa financirana je iz Operativnog programa integriranog razvoja prometa koji se financira iz Kohezijskog fonda s 2,7 milijardi eura i omotnice Europskog fonda za regionalni razvoj od 631 milijun eura.
Gotovo dvije trećine raspoloživih sredstava ,37,79% za razvoj željeznice i 27,19% za održivi gradski prijevoz, pridonose glavnom cilju programa, a to je povezivanje željezničkih prometnih mreža u Europi i razvoj održivog gradskog prometa. U okviru prioriteta održive urbane mobilnosti programa, izgrađeno je ili modernizirano 52 km linija metroa i tramvaja.
Za programsko razdoblje 2021. – 2027., gotovo 22 milijarde eura sredstava kohezijske politike stavljeno je na raspolaganje Mađarskoj za provedbu zajedničkih prioriteta EU-a kao što su uravnoteženi teritorijalni razvoj i pravedna klima i digitalna tranzicija, uz istodobno podupiranje inovativnog i uključivog socijalnog tržišnog gospodarstva .

Brz i siguran metro
Zahvaljujući kohezijskom financiranju EU-a, linija i stanice podzemne željeznice potpuno su obnovljene.
U informaciji dalje detaljno stoji da je kao rezultat toga rada, metro sada u potpunosti dostupan svima, s tradicionalnim i posebno nagnutim dizalima na stanicama Semmelweis Klinikák, Corvin-negyed, Kálvin tér, Ferenciek tere, Nyugati pályaudvar i Arany János utca. Štoviše, novopostavljeno taktilno popločavanje pomoći će osobama oštećena vida.
Sigurnost podzemne željeznice također je značajno povećana, zahvaljujući novim sustavima upravljanja, provodnika, protupožarne zaštite i ventilacije te renoviranju stanica i njihovih putničkih prostora. Sada postoji gotovo 340 javljača za hitne slučajeve, dok 160 monitora i 500 internet protokol kamera omogućavaju brze i učinkovite intervencije.
Stari vlakovi zamijenjeni su novima koji će voziti prosječnom brzinom od 80 km/h. Za rasvjetu će se pobrinuti LED rasvjeta. 300 centralno upravljanih satova, 180 vizualnih znakova i 2060 zvučnika pomoći će putnicima. Obnovljeno je i oko 32.000 m˛ podnih obloga.

Povjerenica za kohezijsku politiku i reforme Elisa Ferreira rekla je povodom puštanja u upotrebu metroa u Budimpešti: „Komisija teži Europi koja je povezanija, zelenija, društvena i bliža građanima. Sada dovršena rekonstrukcija plave linije podzemne željeznice M3 ispunjava upravo sve ove okvire. Kao najprometnija linija podzemne željeznice u Budimpešti, služit će potrebama putnika u nadolazećim godinama, pridonoseći zelenoj gradskoj prometnoj mreži. EU je pred vratima, a čine je konkretna postignuća i lokalni projekti za dobrobit građana. Budimpeštanska metro linija je jedna od njih.”
(mzz)

subota, 27.05.2023.

ZABORAVLJENI U SUSTAVU !

ZAR I PRAVOSUDNI POLICAJCI MORAJU
PROSVJEDOVATI RADI PLAĆE?

Zaposleni pravosudni policajci koji rade u zatvorskom sustavu u okruženju građena koji izdržavaju zatvorske kazne, njih 200- tinjak prosvjedovali su 26. svibnja u Zagrebu ispred Ministarstva pravoduđa i uprave, zatraživši povećanje koeficijenata, za veću plaću od 15 posto.

Zar ti ljudi ne bi trebali biti oslobođeni egzistencijalnih briga, kroz visunu svojih plaća, baš zbog prirode posla koji obavljaju? Očito je da oni u političkom sistemu RH uopće nisu shvaćeni kao osobito važni, pa moraju sami javnim prosvjedom skrenuti pozornost na svoje postojanje i svoje potrebe.

Na transparentima s kojima su pravosudni policajci iskazali svoje nezadovoljstvo pisalo je “ Za nove automobile imate, za naše plaće nemate” I “Nisam čuvar, nego pravosudni policajac”. Nije ih dočekao ministar dr. Ivan Malenica, već državna tajnica i nekoliko djelatnika ministarstva.
Pravosudnim policajcima ponuđen je rast plaća za više od 10 posto. No predstavnik Sindikata pravodusnih policajaca Tatarević je izjavio “ Mi ćemo biti strpljivi i čekati još tjedan dana, jer čekamo, pet, deset godina.” Očito žele razgovarati s ministrom dr. Malenicom, ali rekao je dalje predstavnik Sindikata, mi i dalje nastavljamo pripreme za štrajk.
Istiću da žele zasluženu plaću za svoj rad, u održavanju pravosudnog poretka RH, plaću dostojnu čovjeka.
Uz prosvjednike iz Zagreba na prosvjed su autobusima stigli pravosudni policajci iz Pule, Rijeke, Osijeka I Vukovara.
(mzz)

četvrtak, 25.05.2023.

NR KINA ZAINTERSIRANA ZA HRVATSKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODE

HUAWEI ZA DIGITALNI RAZVOJ U NIZ PROJEKATA

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH Tugomir Majdak se 23. svibnja 2023. godine, sastao s veleposlanikom Narodne Republike Kine u RH njegovom ekselencijom Qi Qianjinom. Razgovarali su o nastavku i jačanju bilateralne suradnje između dvije države.

Narodna Republika Kina, zemlja sa najvećim brojem stanovnika na svijetu, koja prema popisu iz 2010. ima jednu milijardu 339 milijuna 724 tisuće 852 stanovnika bilateralno surađuje s Hrvatskom, a punih 12 godina kasnije, zasigurno ima nekoliko desetaka miliona stanovnika više. Bilo je poznato da je u Kini 1979. godine uvedena politika jednog djeteta. Ali ta politika od početka studenog 2015. više nije na snazi.
Ukupna trgovinska razmjena u 2020. između Kine i Hrvatske iznosila je 1,39 milijardi dolara. Uspostavljena je izravna zrakoplovna linija Peking – Zagreb. Godine 2019. Hrvatsku je posjetilo oko pola milijuna kineskih turista. Diplomatska suradnja Narone Republike Kine i Hrvatske postoji 30 godina, a kada je potkraj svibnja 2021. Yang Jiechi, prva osoba kineske diplomacije i šef Ureda za vanjske poslove Središnjeg odbora KP NR Kine posjetio Hrvatsku i susreo se s premijerom RH Andrejem Plenkovićem, naglasio je otvorenost Kine za hrvatske proizvode te želju za nastavkom povećanja trgovinske razmjene.
Glavni proizvodi u Kini u području poljoprivrede su riža, pšenica, kukuruz, ječam, soja, krumpir, sezam, uljana repica, lan, konoplja, šećerna trska, duhan. Također se uzgajaju goveda, svinje, ovce, bivoli, jakovi i perad, a značajnu ulogu ima i ribolov. U tom kontekstu Hrvatska ima što ponuditi Narodnoj Republici Kini, ali su količine proizvoda koje Kini mogu biti zanimljive zasigurno male, u kontekstu tako velike zemlje. Veoma je zanimljiv podatak, bar za hrvatske pojmove da čak 40 gradova u Kini ima više od milijun stanovnika.
Glavni industrijski proizvodi Reublike Kine su: željezo, čelik, cement, brodovi, građevinski materijal, kemikalije, obuća, porculan, hrana, igračke, namještaj i papir. Zanimljivo je da je Kina veoma ozbiljno radila na smanjenju i suzbijanju siromaštva u toj velikoj zemlji, o čemu je pisao jedan diplomat s povodom.
(M.Zouhar Zec)

Hrvatska i Kina aktivno surađuju u sektoru poljoprivrede kroz mnoge projekte u područjima digitalizacije, znanosti, ali i administracije. Posebno se ističu projekti tvrtke Huawei Technologies koja je potpisala memorandume o suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva, ali i s nekoliko fakulteta Sveučilišta u Osijeku s kojima provodi projekte oko proučavanja biosustava u Kopačkom ritu te digitalizacije Slavonije i promicanja upotrebe novih tehnologija u poljoprivredi, zelenoj energiji i očuvanju okoliša.

Veleposlanik Narodne Republike Kine u RH njegova ekselencija Qi Qianjin i državni tajnik ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.


Veleposlanik Qianjin je u razgovoru s državnim tajnikom ministarstva poljoprivrede RH Tugomirom Majdakom istakao,piše u priopćenju Ministarstva poljoprivrede, kako je kinesko Veleposlanstvo u Zagrebu aktivno uključeno u navedene projekte te iskazao i veliku zainteresiranost Kine za hrvatskim poljoprivredno – prehrambenim proizvodima, kao i za povećanjem vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske i Kine. U tom smislu je dodao kako su kineske institucije spremne na ubrzavanje procedura oko usuglašavanja izvoznih certifikata.

Državni tajnik Majdak je stoga napomenuo kako su u tijeku pregovori oko usuglašavanja protokola za izvoz meda i mesa goveda iz Hrvatske u Kinu koji su u završnoj fazi, a intenzivan je i proces oko odobravanja izvoza svježe i smrznute tune te proizvoda ribarstva, za koje se nadamo da će uskoro biti uspješno okončani. Zaključno je naglasio kako je Hrvatskoj važno jačanje odnosa s Kinom i da postoji veliki potencijal za povećanje suradnje u sektoru poljoprivrede, i vjeruje kako su aktualni projekti dobar početak još intenzivnije gospodarske suradnje.

utorak, 23.05.2023.

EUROPSKI NOVAC JE NAŠ NOVAC

PREDSJEDNIK RH MILANOVIĆ :

U VOĐENJU DRŽAVNIH POSLOVA TREBA SE PONAŠATI
SEBIČNO
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović 22. svibnja je povodom Dana Šibensko-kninske županije bio u Šibeniku , a na svečanoj sjednici Županijske skupštine održao govor. Predsjednik Milanović u svom obraćanju dao je osvrt o 10 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Osvrt je i u ovih nekoliko rečenica, koji je prenio Ured predsjednika zanimljiv, vrijedan pažnje, potiče na razmišljanje i usporedbe, iz kojih treba izvući pouke, a onda i načine djelovanja i zaključke koje bi trebali donositi oni koji su na pozicijama donosioca odluka. Predsjednik kaže: „Sudjelovao sam u radu Europskog vijeća punih godinu i po dana dok Hrvatska nije bila punopravna članica. Ono što mi je privuklo pozornost već tada jest stav novih članica bivših komunističkih država. Žestoko su se borile za svoja prava, dok su u početku sjedili mirno i šutjeli“ rekao je predsjednik Milanović.

IZOSTALA BORBA ZA FUNKCIONALNA PRAVA
Podsjetiti ću tu na činjenice koje govore kao je hrvatska borba za hrvatska prava za europskim stolom, za funkcionalna prava na terenu, izostala, za što je očit primjer poljoprivreda. Poljoprivreda u kontinentalnom dijelu Hrvatske zadržala se samo na velikim poljoprivrednicima i onima manjima koji dakle imaju više stotina hektara ili više desetaka hektara zemlje. Gdje su mali poljoprivrednici ? Njih nema. Kuće su prazne ili sa staračkim stanovništvom koje više nije u mogućnosti raditi na poljoprivredi. Generacije mladih koje su trebali biti nasljednici tih kuća sa staračkim stanovništvom otišli su iz sela, mjesta, mnogi i iz Hrvatske. Krava na livadama, da pasu, nema ne vidimo ih Europske kvote za mlijeko i hrvatsko raspolaganje sa mljekarskom industrijom na način kako se to dogodilo u Hrvatskoj odvelo je sektor mljekarstva da postoji samo u tragovima. Dukat i Vindija imaju svoje opskrbljivače mlijekom koji imaju na desetke i stotine krava. Tu je i desetak privatnih malih mljekara koje su otvorene na poticaj da imovina mora biti, u europskom duhu, što više privatna, a što manje državna. Ali to nije dovoljno. Hrvatska bi trebala biti mnogo veća u razmjerima poljoprivrede. Uporni poljoprivrednici su se okrenuli kozarstvu i ovčarstvu, ali hrvatsko selo je zadnjih godina postalo siromašno i bez perspektive. Tužno je kada se za opis sela mora upotrijebiti izraz – siromašno. Jer siromašan znači – biti bez osnovnih sredstava za život, što podrazumijeva biti bez novca, bez hrane, s lošom kvalitetom života, u što se nadovezuje zdravlje, školovanje odnosno neškolovanje, dakle loša naobrazba itd sve u negativnom kontekstu.

NE TRI, VEĆ JEDNA ŠEĆERANA
Ali s obzirom na temu članstva u EU u posljednjih 10 godina, s ozbirom na europske kvote za šećer, Hrvatska je, umjesto na tri, ostala na jednoj tvornici šećera. Politika kvota i proizvodnje šećera ocijenila je da Hrvatska može proizvesti previše.Da li je takvo rješenje trebalo prihvatiti? Sigurno da ne. Da li je trebalo prihvatiti da Hrvatska brodogradnja zatvori vrata i tisuće zaposlenih u toj industriji ostane bez posla i bez osobnih plaća zbog kojih su izlazili na prosvjede? To je činjenica . Da li je bila dobra odluka da Hrvatska prihvati nestanak brodarskog Istituta? S popisa postojanja izbrisan je Imunološki zavod koji je proizvodio kvalitetne lijekove i bio u svjetskom zdrastvenom vrhu. Zavod je proizvodio lijekove iz ljudske plazme prikupljene na području Hrvatske- što je u medicinskom smislu važan dobitak. Ali Zavod je kroz nekoliko prošlih godina doslovno nestao, prestao proizvoditi, uništen je.. A novi Imunološki zavod će se raditi u Rugvici, kaže ministar Vili Beroš.
Ovo je samo nekoliko pogleda na hrvatski kapital od državnog značaja koji je nestao u zadnjih 10 godina. A što je s kapitalom po gradovima i županijama Naprimjer u Dubravi Vrbovečkoj s liste postojećih proizvođača nestala je i tvrtka za proizvodnju traktora i poljoprivrednih strojeva Gramip, koja je nekoliko puta restrukturirana. Nema zaposlenika četiri godine..Sada je na ulazu bivše tvrtke samo porta u kojoj tri zaposlenika rade u tri smjene.

Mogu li se spomenuti događaji u Hrvatskoj, a to je samo mali dio, nazvati promjene? No to nikako nisu promjene za poticanje i za napredak zajednice, već za stagnaciju i nazadovanje.

Zoran Milanović u Šibeniku 22. svibnja 2023..

EUROPSKI NOVAC JE NAŠ NOVAC
U Šibeniku je predsjednik Milanović govorio o potrebi korištenja europskih fondova te je rekao . „Europski novac je naš novac i njega treba maksimalno pošteno koristiti. Bila bi glupost ne iskoristiti ih jer to je mjera uspjeha. Moramo pokazati da smo u stanju pobrinuti se sami za sebe. Korištenjem europskih fondova trebamo se približiti standardu bogatijih država, te time postati jači i neovisniji. Koliko smo u tome bili uspješni? - po meni nismo. Nije da se ništa u Hrvatskoj nije dešavalo zadnjih 10 godina, bilo je napredaka ali nedovoljno“ naglasio je predsjednik Milanović i dodao kako je činjenica da je Hrvatska i dalje među najslabijima.
Govoreći o ekonomskom razvoju, kazao je kako su stope rasta u zadnjih 10 godina skromne: „Stalno su bile neke krize i ratovi, ali i drugima su. Rasli smo, ali drugi su rasli više. Izgubili smo industriju i sada jako ovisimo o svjetskom miru. Doslovno moramo Boga moliti da ne izbije neki veći i opasniji rat“ . Naglasio kako je potrebno ti idealizirati i idolizirati Europsku uniju jer su njeni mehanizmi odlučivanja vrlo nedemokratski. „Sustav političke odgovornosti praktički ne postoji. Činjenica je da o pitanjima života i smrti, rata i mira govore ljudi koji za to nisu birani, a to su ozbiljne stvari“ poručio je predsjednik Milanović te je apelirao da se u vođenju državnih poslova treba ponašati sebično budući da je jedino nama stalo do naše države.
Margareta Zouhar Zec

ponedjeljak, 22.05.2023.

VELEPOSLANSTVO SAD U BIH O DRŽAVNOJ IMOVINI

IMOVINA DRŽAVE U NADLEŽNOSTI PARLAMENTA

Nekoliko dana nakon govora ( 10. svibnja 2023. ) visokog predstavnika međunarodne zajednice OHR, Christina Schmidta u Vijeću sigurnosti UN, veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini poručila je priopćenjem javnosti da državna imovina Bosne i Hercegovine pripada državi, nakon što je to pitanje već mjesecima jedan od ključnih izvora nestabilnosti u zemlji.
Naime Ustavni sud Bosne i Hercegovine imovinu poput šuma i rijeka tretira kao vlasništvo države Bosne i Hercegovine, entiteti Republika Srpska i Federacija BiH mogu koristiti tu imovinu, ali ne i upravljati njome. No predsjednik RS-a Milorad Dodik uporan je u uzjavama da se radi o neupitnom vlasništvu entiteta, prijeteći secesijom Republike Srpske ako se ne udovolji njegovim zahtjevima.Uz Ustavni sud BiH, Ured Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH je 2005. godine donio zabranu raspolaganja državnom imovinom tražeći da na to pitanje konačan odgovor da državni parlament Bosne i Hercegovine. Ali na taj se čin čeka već 18 godina.
Američko veleposlanstvo u BiH također je podržalo donošenje državnog zakona kojim bi bio reguliran način upravljanja državnom imovinom u Bosni i Hercegovini. Veleposlanstvo je u priopćenju navelo, kako je prenijela Al Jazerra, da prema međunarodnom pravu samo države imaju prava i obaveza država prethodnica, a u ovom slučaju, to je država Bosna i Hercegovina.

Bosna i Hercegovina, država, je vlasnik sve imovine

“To je pitanje riješeno Dejtonskim ustavom koji je jasan i nedvosmislen: ‘Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’, nastavit će svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država.’ Prema međunarodnom pravu i ustavnom načelu kontinuiteta, Bosna i Hercegovina je vlasnik sve državne imovine. Takvo ustavno uređenje prihvatila su oba entiteta prihvatanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući Aneks 4, Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavna nadležnost entiteta podređena je u njihovoj obvezi poštivanja Ustava Bosne i Hercegovine”. “Ustavno i pravno uređenje u vezi sa državnom imovinom dodatno su regulirani zakonima Bosne i Hercegovine prema Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 2001. godine, koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH”. Tim sporazumom, koji je stupio na snagu 2004. godine, naveli su iz ambasade SAD-a, precizirano je da su Bosna i Hercegovina i još četiri zemlje nasljednice koje će naslijediti “pokretnu i nepokretnu državnu imovinu” bivše SFRJ. “To nije pitanje nadležnosti, već vlasništva nad imovinom, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji”.

U nadležnosti parlament BiH rješavanje državne imovine

Američko veleposlanstvo , međutim, kaže da ne znači da svaki dio imovine koji je pripadao SFRJ treba trajno kontrolirati država Bosna i Hercegovina. Od vitalne je važnosti regulirati upravljanje, a u nekim slučajevima, i vlasništvo nad tom imovinom među različitim nivoima vlasti.
Ko može dati odgovor na pitanje kako upravljati državnom imovinom? Iz ambasade SAD a u BiH se kaže da je Ustavni sud BiH bio jasan u ovom slučaju: “Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za to”.
Prema Veleposlanstvu, valjano rješavanje ovog pitanja donijelo bi ekonomsku korist cijeloj Bosni i Hercegovini jer kompanije i drugi razvojni projekti ne mogu uspjeti ako nemaju jasno, zakonsko pravo vlasništva nad imovinom ili jasne propise o njenoj upotrebi. Istovremeno, nezakoniti prijenos vlasništva nad državnom imovinom od bilo kojeg subjekta izlaže primatelja pravnom riziku, kako domaćem tako i međunarodnom.
Lažne pravne tvrdnje vlasti Republike Srpske i odbijanje parlamentaraca iz Republike Srpske da konstruktivno surađuju sa svojim kolegama na državnom nivou nepotrebno produžuju rješavanje tog pitanja te se onemogućuje puna provedba agende 5+2 koju je definirao Office of the Representative (OHR) što je preduvjet za zatvaranje OHR, u priopćenju je navelo veleposlantvo SAD-a u Bosni i Hercegovini.
Izvor : Internet Al Jazerra, mzz

nedjelja, 21.05.2023.

KONFERENCIJA REGIONALNIH SUDIONIKA EU – MEĐUNARODNA DIMENZIJA PRAVEDNE TRANZICIJE

UČENJE IZ MEĐUNARODNOG ISKUSTVA

Sa internet stranice Europske komisije koja nosi generalni naslov Regionalni i urbani razvoj EU prenosim tekst s događaja sedme konferencije Platforme za pravednu tranziciju - održan od 25. do 27. travnja 2023.Događaj je okupio više od 1 000 registriranih sudionika.
Povjerenica za koheziju i reforme, Elisa Ferreira, otvorila je konferenciju potaknuvši dionike da otvoreno podijele uspjehe i izazove kako provedba Fonda za pravednu tranziciju napreduje (JTF) Just Transition Fund.

Podsjetila je da je usvojeno 67 planova teritorijalne pravedne tranzicije (TJTP) Territorial Just Transition Plans (TJTP), koji podržavaju 93 teritorija, s važnim ambicijama za klimatsku tranziciju. Na primjer, sve države članice s odobrenim planovima teritorijalne tranzicije sada su se obvezale na postupno ukidanje ugljena, a nijedna nije odustala od tih obveza, čak ni tijekom energetske krize.
"Ovo je značajno postignuće koje dugujemo ne samo JTF-u već i vašoj ambiciji", primijetila je gospođa Ferreira. Kakva je ovo bila godina.”Međutim, priznala je da se regije suočavaju s izazovnim rokovima, jer su ulaganja JTF-a preopterećena zbog dijela resursa koji dolaze iz NextGenerationEU.
"TJTP-ovi jasno pokazuju razmjere izazova, ali postavljaju ambiciozne obveze", rekla je povjerenica Ferreira. "Zbog toga je ova konferencija i JTP toliko važna - u potpunosti smo angažirani u suradnji s vama na izgradnji niza projekata."

Povjerenica za koheziju i reforme EK, Elisa Ferreira,

“Dorasli ste izazovu”, rekla je, pozivajući na kontinuirano sudjelovanje, kreativnost, entuzijazam i ambiciju svih partnera, uključujući mlade, nevladine organizacije i sindikate.

Usmjeravanje pozornosti na industriju

Konferenciji je prisustvovao i povjerenik za unutarnje tržište, Thierry Breton, koji je održao uvodni govor na sjednici o mogućnostima za strateške industrije u fondovima pravedne tranzicije u regijama.Opisujući fond za pravednu tranziciju JTP kao "fantastičan alat" za potporu regijama, povjerenik Breton se osvrnuo na potrebu za "reindustrijalizacijom" Europe, ali na "europski način", osiguravajući pravednu tranziciju.

“Ne trebam vam objašnjavati koliko je tranzicija izazovna – društveno za radnike, industriju i cijele zajednice”, rekao je. "Znam koliko svi naporno radite za nove prilike, za ponovno osmišljavanje lokalnih ekonomija, za velika ulaganja." Dok su predstavnici gospodarstva, sindikata i akademske zajednice razmjenjivali iskustva, povjerenik Breton istaknuo je odgovornost velikih poduzeća te važnost socijalnog dijaloga, uključivanja dionika i praćenja u procesu tranzicije.

Učenje iz međunarodnog iskustva

Nakon tematskih sjednica o energetskoj krizi u kontekstu pravedne tranzicije, provedbe i praćenja fonda za pravednu tranziciju, te radnih skupina JTP-a, povjerenik za energetiku Kadri Simson govorio je na sjednici o međunarodnoj dimenziji pravedne tranzicije.
“Svijet energije promijenio se na načine koje nismo mogli ni zamisliti kada smo uspostavili JTP”, rekao je povjerenik Simson. "Ali naš cilj ostaje isti, a ulozi su još veći, stoga nastavimo raditi na pravednoj tranziciji koja je dobra za naš planet, ljude i budućnost."
Energetska kriza učinila je energetsku tranziciju još hitnijom, a međunarodna suradnja je ključna, rekao je povjerenik Simson, prije nego što je međunarodni panel predstavio tranzicijska iskustva i izazove iz Južne Afrike, Indonezije, Kolumbije i Sjedinjenih Država.

Ključ komunikacije i uključivanja dionika

Događaj je pružio forum za dionike iz nacionalnih, lokalnih i regionalnih vlasti, gospodarskih i socijalnih partnera i Europske komisije kako bi učili jedni od drugih i razmijenili iskustva izazovne provedbe JTF-a. Pojavilo se nekoliko ključnih tema, uključujući važnost pravilne JTF komunikacije. U smislu upravljanja, to ne znači samo dijeljenje informacija, već i slušanje i rješavanje izazova i zabrinutosti dionika na terenu. Druga tema bila je potreba za učinkovitim partnerstvom na terenu i uključivanje svih skupina dionika u provedbu, od kojih neke možda nisu bile dovoljno uključene u planiranje.

JTP jačanje podrške regijama

Nakon glavne konferencije uslijedio je popratni događaj o JTP-u temeljnim radovima, (JTP GROUNDWORK) koji je nedavno odabrao prvih šest primatelja tehničke pomoći, te JTPeers program razmjene i baze podataka, koji će uskoro objaviti poziv za stručnjake. Ovi programi pružit će ciljanu, konkretnu potporu kako regije budu nastavljale s provedbom.

Nakon nedavnog objavljivanja zajedničkog plana provedbe (dostupnog na web stranici JTP-a), radne skupine JTP-a za čelik, cement, kemikalije i horizontalnu strategiju dionika sastale su se u Bruxellesu 27. travnja. Trećeg dana konferencije za pravednu tranziciju održao se i Dijalog na više razina u organizaciji Odbora regija. Ovaj sastanak okupio je kreatore politika na okruglom stolu.
Sljedeća konferencija u planu održavanja je u jesen ove godine. (mzz)

subota, 20.05.2023.

EIB – INSTRUMENT ZA RIJEŠAVANJE NAJVEĆIH SVJETSKIH PROBLEMA

ZA PROJEKTE IZVAN EUROPE – 70 MILIJARDI EURA U 10 GODINA

U posljednjem newsletteru koji sam primila iz Europske investicijske banke ( EIB) između ostalog je ne odviše dug, ali sažet tekst predsjednika Wernera Hoyera (1951) na temu izvješća, EIB 2023. Hoyer je doktor ekonomije. Diplomirao je ekonomiju na Sveučilištu u Kölnu 1974. i tamo je radio kao znanstveni asistent do 1984. Na istom je sveučilištu stekao doktorat iz ekonomije s disertacijom „Učinci novca na bogatstvo – teorijski pristupi ulozi novca kao kapitalne imovine u ekonomskom procesu“. Werner Hoyer njemački je ekonomist i političar iz Slobodne demokratske stranke (FDP) Na temelju imenovanja njemačke vlade, Hoyer je 2012. godine imenovan predsjednikom i članom Upravnog odbora Europske investicijske banke. Predsjednik Europske investicijske investicijske banke je drugi mandat.

Predsjednik Europske investicijske banke Werner Hoyer

Evo što gospodin Hoyer kaže u svom predgovoru o Europskoj investicijskoj banci, njenoj važnosti i globalnoj snazi, kao financijskoj instituciji.

„Zabrinutost i razočaranje u vezi s ratom u Ukrajini, globalnim ekonomskim borbama, pandemijom i klimatskom krizom znatno su porasli tijekom prošle godine. Unatoč najvećim naporima međunarodnih organizacija, svjetski poredak i krize s kojima se borimo postaju sve kompliciraniji.

U Europskoj investicijskoj banci, Europska unija i njezine države članice imaju u svojim rukama snažan instrument za pomoć u rješavanju najvećih svjetskih problema. EU banka je najveći multilateralni klimatski investitor na svijetu. Globalni smo lider u financiranju ključnih sektora za razvoj, posebice vode i zelene energije. Naše investicijske odluke, temeljene na čvrstim financijskim i tehničkim procjenama, utječu na tržišta i pomažu u postavljanju standarda u održivim financijama.
Mi smo banka EU u cijelom svijetu. O značaju te uloge posebno govori naš rad u Ukrajini. Bili smo jedna od prvih institucija koja je pružila financijsku potporu Ukrajini nakon ruske invazije, nadograđujući naše blisko partnerstvo s tom zemljom, koje smo ojačali nakon aneksije Krima Rusiji 2014.

Jasan signal za budućnost
Financijska i tehnička snaga Europske investicijske banke važna je kada je u pitanju postizanje ciljeva održivog razvoja i prijelaz na neto nulu. Godine 2019. najavio sam da će EU banka izbjegavati projekte fosilnih goriva i obećao mobilizirati 1 trilijun eura u klimatska ulaganja u ovom desetljeću. To je ono što je dovelo do naše oznake, "EU klimatska banka".

Odluka o izbjegavanju fosilnih goriva bila je ključna za Europsku investicijsku banku. Iskovali smo ovaj novi put, omogućujući Europskoj uniji da preuzme vodeću ulogu u budućim klimatskim akcijama i energetskoj tranziciji diljem svijeta. Gledajući unatrag, jasno je da je naša odluka bila ispravna, posebice sada kada svjedočimo kako je energetska sigurnost zauzela središnje mjesto, svugdje u svijetu. U 2022. naše globalno financiranje čiste energije doseglo je 19,4 milijarde eura, što je rekordna vrijednost. Ovo je ulaganje u dugoročnu budućnost našeg planeta – i u našu sigurnost.
Kada Europa ima hrabrosti krenuti naprijed, to nam omogućuje da učvrstimo partnerstva diljem svijeta koja kombiniraju tehnologiju i veliki utjecaj na razvoj. Europska investicijska banka bila je prvi pokretač u pučinskoj vjetroelektrani, novim tehnologijama baterija, sićušnim satelitima, tehnologiji zelenog vodika i istraživanju zaraznih bolesti. Sadimo sjeme za buduće uspješne priče i igramo aktivnu ulogu u usvajanju ovih revolucionarnih tehnologija diljem svijeta.

Sada je posađeno još jedno sjeme: EIB Global, razvojni ogranak Europske investicijske banke, koji je započeo s radom 2022. U podijeljenom svijetu u kojem se od Europe traži da igra veću ulogu u razvoju i stabilnosti – i u kojem se javni resursi smanjuju – EIB Global izvršio je snažan utjecaj, nadovezujući se na desetljeća aktivnosti Europske investicijske banke izvan Europske unije.

Financijska okosnica Europe
EIB Global uložio je 10,8 milijardi eura u 2022. Tijekom proteklih deset godina financirali smo više od 70 milijardi eura u projektima izvan Europske unije. Ali stvaranje EIB Globala omogućuje nam da gradimo bliža partnerstva diljem svijeta, nudimo ciljanije savjete iz novih regionalnih središta i činimo financijsku okosnicu Team Europe.

Izraženo u milijunima i milijardama eura kako je EIB financijski pomagala Zapadni Balkan i Tursku, Ukrajinu Afriku, Karibe i Pacifik, Aziju i Latinsku Ameriku

Napomena: Čitanjem teksta na mobitelu, dodirnuti sliku karte i ona će se pvećati

Kroz naše partnerstvo s Europskom komisijom i pod timom Europa, EIB Global ima potencijal pružiti još više. U 2022. iznova smo dokazali da Europska investicijska banka i Europska unija čine neke od najvećih snaga koje stoje iza nastojanja da se postignu ciljevi održivog razvoja. U popratnom izdanju uz ovaj, Globalno izvješće EIB-a: Utjecaj, naši ekonomisti analiziraju stvarnu razliku koju naši projekti čine u svakodnevnom životu – 11,7 milijuna ljudi ima koristi od sigurne pitke vode, 836 milijuna ljudi cijepljeno protiv COVID-19 i drugih bolesti, i 141 milijun više putovanja javnim prijevozom. Naše izvješće o učinku ističe našu rigoroznu analizu rezultata naših ulaganja i procjenjuje financijske koristi, katalitički učinak i tehničku podršku koju pružamo svakom projektu.

Izazovi s kojima se suočavamo – od opskrbe energijom do pandemije, od klimatskih promjena do sukoba i utjecaja umjetne inteligencije – ne poznaju granice. Projekti koje podržava EIB Global predstavljaju opipljiv primjer predanosti Europske unije održivim i uključivim društvima posvuda. Ovo izvješće govori o tom angažmanu.
Werner Hoyer (mzz)

srijeda, 17.05.2023.

TROŠKOVI U PODRAVKI 2022. PORASLI 24 POSTO

Martina Dalić:

„KOREKCIJA CIJENA PREHRAMBENIH PROIZVODA
U RH SAMO JEDNOM ZA 5-7 POSTO“

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić u svom je obraćanju na Glavnoj skupštini tvrtke 17. svibnja 2023.podnijela izvještaj o poslovanju tvrtke Podravka d.d. za 2022.
Izvještaj
je započela podacima te rekla „Iza nas je još jedna Glavna skupština na kojoj smo, za naših 12.497 dioničara - 12.381 fizičkih i 116 pravnih osoba, predstavili rezultate rada kompanije u protekloj godini. Godina je to koja je bila daleko izazovnija nego što je to itko od nas mogao predvidjeti. Tek što smo naučili živjeti i raditi s pandemijom COVID-a 19, zadesio nas je rat u Ukrajini koji je dodatno otežao ionako složene uvjete poslovanja.“ Predsjednica Uprave Podravke d.d. Martina Dalić pred kraj izvještaja govori o planovima za 2023., te o dugoročnijim strategijama. No evo kako je redom predstavila poslovanje Podravka Grupe :
„Nakon snažnog rasta cijena u 2021. i zastoja u lancima opskrbe, 2022. je donijela nezapamćen rast cijena svih sirovina, ambalaže i energenata. Samo za ilustraciju - krajem 2022., a u odnosu na 2021., burzovna cijena prirodnog plina bila je veća za 252 posto, pšenice za 45 posto, sojinog ulja za 47 posto, maslaca za 57 posto. Tijekom godine te su cijene znale biti i više. Takva kretanja imala su značajan negativan utjecaj na poslovanje Grupe Podravka, primarno u segmentu Prehrane gdje je tijekom 2022. trošak sirovina, ambalaže i energenata porastao 340,3 milijuna kuna ili 24 posto. Nabavne cijene koje definiraju troškove proizvodnje u budućem razdoblju, u 2022. su bile više dvoznamenkastim postocima, pa i do 88 posto više u odnosu na ostvarenu nabavu u 2021. Osim toga, cijene energenata ,prvenstveno plin i struja, značajno su porasle, što je također učinilo veliki pritisak na rast troškova. Nužna i nezaobilazna posljedica teških okolnosti na tržištu jest pad profitne i EBITDA marže koja nije pogodila samo segment Prehrane Grupe Podravka, već i svjetske prehrambeno-prerađivačke industrije. Međutim, Podravka je na vrijeme poduzela aktivnosti kojima je, unatoč padu profitabilnosti Prehrane, uspjela zadržati apsolutnu razinu profitabilnosti Grupe, ali, što je još i važnije, i apsolutnu razinu novostvorene vrijednosti, odnosno EBITDA-e.

POTRAŽIVANJA NAPLATILI BEZ GUBITAKA
Iako je segment Farmaceutike snažno pogođen posljedicama rata u Ukrajini, uspjeli smo provesti niz aktivnosti kojima smo u mjeri u kojoj je to bilo moguće umanjili rizike tržišta Ukrajine i Rusije. Potraživanja od kupaca naplatili smo bez gubitaka, regulirajući s njima i komercijalne uvjete, a sve sukladno regulativi i okolnostima poslovanja na tržištima Ukrajine i Rusije.„U 2022. godini ukupni prihodi od prodaje Grupe Podravka dosegnuli su 5,03 milijarde kuna, dok je izvještajna neto dobit iznosila 369,6 milijuna kuna, a normalizirana neto dobit 311,1 milijun kuna. Razlika te dvije dobiti proizlazi iz toga što je u izvještajnoj neto dobiti sadržan efekt jednokratnih stavaka, poput prodaje nekretnina u vlasništvu društva Žito d.o.o u Ljubljani, dok normalizirana neto dobit predstavlja razinu profitabilnosti koja održava redovno poslovanje, bez jednokratnih stavki.

Marina Dalić, predsjednica Uprave Podravka Grupe

PRIHODI PODRAVKE RASLI 8,5 POSTO
Protekla godina jasno je pokazala koliko je za uspješnost oslovanja cijele Grupe Podravka važan njen diverzificirani profil jer su segment Farmaceutike i segment Prehrane ipak izloženi različitim vrstama rizika. Tako su u prošloj godini pad EBITDA-e i profitne marže Prehrane jednim djelom kompenzirani solidnim maržama Farmaceutike, ostvarenim unatoč tržišnim izazovima na izvoznim tržištima i ograničenim cijenama lijekova. U konačnici, u odnosu na godinu ranije, prihodi od prodaje Grupe Podravka rasli su 8,5 posto, normalizirana neto dobit iz poslovnih operacija rasla je 2,3 posto, dok je izvještajna neto dobit rasla za 19,5 posto.
Za ovakav rezultat trebalo je puno znanja, sposobnosti i iznimnog angažmana svih članica Grupe Podravka, svih poslovnih segmenata, kao i svih naših zaposlenika. U godini iza nas, uspjeh je odraz strateškog planiranja, promišljenog upravljanja zalihama i procesima nabave, kao i brzih prilagodbi načinima rada usmjerenih na maksimalnu optimizaciju potrošnje energije.

PODRAVKA NIJE KORISTILA MJERE VLADE U CIJENI ENERGENATA
Osim toga, za uspješno savladavanje globalnih poremećaja bilo je važno usmjeriti se i na održavanje globalne konkurentnosti. Povrh aktivnog upravljanja portfeljem, to smo činili kroz tri ključne poluge – optimizaciju troškova, snažan investicijski ciklus te ulaganje u zaposlenike. Podravka je pritom u Hrvatskoj cijene prehrambenih proizvoda povećavala samo jednom i to krajem drugog kvartala. Cjelokupna korekcija cijena bila je u rasponu od pet do sedam posto. U ostvarivanju ovih rezultata Podravka nije koristila olakšice u cijeni energenata koje je svojim mjerama osigurala Vlada RH.
Unatoč svim izazovima, ustrajali smo i u provođenju investicijskog ciklusa zacrtanog Strategijom poslovanja Grupe Podravka do 2025. godine. Ulaganja u tehnološku modernizaciju, digitalizaciju i uvođenje novih tehnologija, podizanje efikasnosti i energetske učinkovitosti ostali su naši prioriteti. Tijekom 2022. godine realizirali smo kapitalne investicije vrijednosti od 396 milijuna kuna, što je više nego dvostruko iznad realiziranog 2021. godine. Dovršene su investicije u niz novih proizvodnih linija, započeli su radovi na proširenju Tvornice juha i Vegete, a u pogon je puštena najveća sunčana elektrana na krovovima u Hrvatskoj – ona na Danici. U konačnici, proveli smo informatičku i energetsku rekonstrukciju te modernizaciju poslovnog sjedišta Podravke u Koprivnici, koje je obnovljeno nakon 43 godine, a klimatizirali smo i sve naše pogone, što je značajno doprinijelo energetskoj učinkovitosti, te poboljšali uvjete rada zaposlenika.

U MATERIJALNI POLOŽAJ RADNIKA ULOŽENO 76,5 MILIJUNA VIŠE
Upravo su poboljšanje uvjeta rada kao i materijalni položaj radnika, bili jedni od Podravkinih fokusa u protekloj godini. Podravka je u prošloj godini u dva navrata povećavala plaće i primanja. Tijekom 2022. u poboljšanje materijalnog položaja radnika uložili smo 76,5 milijuna kuna više u odnosu na 2021. godinu. Prosječna neto plaća radnika Podravke d.d. u prosincu 2022. bila je 14 posto veća od one ostvarene u prosincu 2021., dok su prosječna neto primanja radnika Podravke d.d. u prosincu 2022. bila veća za 18 posto.
Iako je poslovanje u protekloj godini zahtijevalo puno promjena i aktivnosti usmjerenih na rješavanje izazova koje je donijela kriza, Strategija poslovanja Grupe Podravka i ciljevi koje smo njome zacrtali ni u jednom trenutku nisu dovedeni u pitanje. To potvrđuju poslovni rezultati, ali i aktivnosti usmjerene na reorganizaciju Podravkina segmenta Prehrane, restrukturiranje poslovanja i modernizacija proizvodnje u Grupi Žito, aktualiziranje Strategije poslovanja Farmaceutike te usvajanje Strategije održivog poslovanja i nove Nutritivne strategije.

RAZLIKA U PLAĆI PO SPOLU, NEZNATNIH, 1,9 POSTO
Promjenom organizacije Podravke d.d. i segmenta Prehrane poboljšali smo efikasnost Grupe Podravka, omogućili brže reakcije i prilagodbe na tržišne promjene te jasnije razdvojili uloge i odgovornosti između organizacijskih jedinica. Osim toga, Grupa Podravka obvezala se na jednake prilike i ravnopravnost svih zaposlenika neovisno o spolu te na nultu stopu tolerancije na bilo koji oblik diskriminacije. S 40 posto žena u Upravi, Podravka d.d. među liderima je rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj, a primjenom nove organizacije, udio žena u top menadžmentu povećan je s 24 na 43 posto. Sa zadnjim danom 2022. u Grupi Podravka bilo je zaposleno 52 posto žena, a od ukupnog broja visokoobrazovanih radnika, žene čine čak 65 posto. Iako razlika u plaći po spolu postoji u iznosu od 1,9 posto, daleko je ispod državnog prosjeka (11,2%) i prosjeka EU (13%).
Restrukturiranje poslovanja i modernizacija proizvodnje provodila se i u Grupi Žito. Projekt je to koji uključuje objedinjavanje pekarstva na manjem broju lokacija i fokusiranje na pekarsku proizvodnju, tehnološku modernizaciju pekarstva i potpuno usklađivanje poslovnih procesa s poslovnim procesima Podravke d.d. Kao rezultat provedenog restrukturiranja poslovanja i promjena u organizaciji, povećana je učinkovitost Grupe Žito, a nastavljaju se ulaganja u modernizaciju pekarstva, nove proizvodne linije te ulaganja u infrastrukturu.
Promjene su nastupile i u segmentu Farmaceutike, čija je Strategija poslovanja usmjerena na dva ključna fokusa – razvoj i modernizaciju portfelja te razvoj novih tržišta.

NUTRITIVNA STRATEGIJA DO 2027.ZA ZDRAVU I URAVNOTDEŽENU PREHRANU
Ni u ovoj godini nismo stali s provođenjem naših zacrtanih planova. U 2023. usvojili smo novu Nutritivnu strategiju usmjerenu na uravnoteženu i održivu prehranu. Podravka je inicijalnu Nutritivnu strategiju donijela 2014. te je od tada u svojim proizvodima smanjila količinu soli i šećera, a portfelj proširila nizom proizvoda bez aditiva, pojačivača okusa i bojila. Novom Nutritivnom strategijom za razdoblje do 2027. potvrdili smo usmjerenost na zdravu, uravnoteženu te održivu prehranu. Podravkine ćemo proizvode nastaviti prilagođavati i nadopunjavati u skladu sa zdravstvenim preporukama, prehrambenim trendovima i potrebama potrošača. Najvećim dijelom to se odnosi na daljnje smanjenje soli i šećera, uvođenje sastojaka koji podržavaju zdravu i uravnoteženu prehranu te uvođenje još više proizvoda koji se baziraju na sastojcima poput voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica.
Nutritivna strategija dio je šire Strategije održivog poslovanja Grupe Podravka za period od 2023. do 2030. godine koju smo također usvojili ove godine. Podravka će u njeno provođenje do 2030. investirati 100 milijuna eura. Strategijom smo zadali deset glavnih ciljeva sadržanih u četiri strateška stupa djelovanja – čist okoliš, zdrava prehrana, briga za zaposlenike i zajednicu te dobro korporativno upravljanje.

SMANJENA POTROŠNJA ENERGIJE ZA 6,2 POSTO
Usmjerenost Grupe Podravka na održivo poslovanje rezultirala je u 2022. smanjenjem potrošnje energije za 6,2 posto u odnosu na 2021. Emisije CO2 smanjene su za 9,2 posto, energija proizvedena iz obnovljivih izvora povećana je za 16,5 posto, a okolišno prihvatljiva ambalaža činila je 87,8 posto udjela u ukupnoj ambalaži. Osim toga, zbog povećanja vlastite poljoprivredne proizvodnje i smanjivanja ovisnosti o uvozu poljoprivrednih sirovina, u tri smo navrata povećavali površine pod navodnjavanjem. Trenutno posjedujemo 156 ha navodnjavanih površina.
U konačnici, zaista možemo biti zadovoljni što su svi naši napori prepoznati kod svih naših dionika, a posebno nas veseli što ih je kroz kretanje cijene dionice prepoznala i investicijska javnost.
Iako su dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 u prošloj godini zabilježili pad od 4,8, odnosno 8,4 posto, cijena dionice Podravke d.d. porasla je za 0,3 posto i na zadnji dan 2022. godine dosegnula vrijednost od 634 kune. Tržišna kapitalizacija pritom je iznosila 4,4 milijarde kuna, odnosno 0,5 posto više nego godinu prije.

Marina Dalić, predsjednica Uprave Podravka Grupe


DIVIDENDA VEĆA 53 POSTO
Rezultati koje je Grupa ostvarila u 2022. godini omogućili su nam i da predložimo isplatu dividende u iznosu od 2,65 eura po dionici, što je 53 posto više nego lani. Uzevši u obzir zadnju tržišnu cijenu dionice Podravke na kraju 2022. godine, predloženi iznos dividende implicira dividendni prinos od 3,1 posto, i veći je od prošlogodišnjeg koji je iznosio 2%. Valja spomenuti i da je zadnja cijena dionice 12. svibnja 2023. iznosila 94 eura, što je 11,7 posto više nego krajem 2022. Kontinuitetom dividendnog prinosa kroz godine, Grupa Podravka potvrđuje usmjerenost na ostvarenje očekivanja koja su postavili dioničari.
Na kraju je predsjednica Uprave Podravka d.d. Martina Dalić rekla „ U svoje, i u ime cijele Uprave, želim zahvaliti svim radnicima Grupe Podravka na doprinosu u ostvarenju rezultata u zaista izazovnoj godini koja je iza nas. Pred nama je još jedna godina puna neizvjesnosti, no naša snažna pozicija omogućuje nam da se brzo prilagođavamo promjenama, usporedno realizirajući naše strateške ciljeve koji uključuju velika ulaganja i dovršetak važnih investicija te ustrajnost u provođenju naše nove Strategije održivosti“ ( godišnji izvještaj, mzz)

POVEĆAN TEMELJNI KAPITAL Podravke d.d. ZA 5,7 MILIJUNA EURA

IZABRANA TRI NOVA ČLANA UPRAVE

U Koprivnici u sjedištu Podravke d.d. 17.svibnja je održana Glavna skupština. Izabrani su novi članove Nadzornog odbora Podravke d.d. Prema informacijama s Internet stranice tvrtke Podravka, dosadašnjim članovima Marini Dabić i Tomislavu Kitoniću s 30. lipnjem ove godine ističe mandat, dok je bivši predsjednik Nadzornog odbora Želimir Vukina još krajem prošle godine podnio ostavku. Izabrani su novi članovi i to Darko Prpić, Damir Čukman i Ante Jelčić. Izabrani su na mandat od četiri godine koji Darku Prpiću i Damiru Čukmanu počinje 1. srpnja ove godine, dok će Ante Jelčić svoju dužnost početi obnašati odmah, od 17. svibnja 2023.

Darko Prpić direktor je zagrebačke tvrtke Darfin d.o.o. koja se bavi vještačenjem iz područja financija, računovodstva i vrijednosnih papira te savjetovanjem, a od 2017. član je Nadzornog odbora tvrtke SQ Kapital d.o.o. Damir Čukman osnivač je tvrtke N3 Capital Partners d.o.o. koja se bavi upravljanjem alternativnim investicijskim fondovima, a bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik CFA udruge Hrvatska. Ante Jelčić od ove je godine član Uprave tvrtke Gumiimpex – GRP d.o.o., s prethodnim iskustvom voditelja odjela analize financijskih tržišta u PBZ Croatia Osiguranju.

Na skupštini su predstavljena i financijska izvješća za 2022., a donesena je i Odluka o izmjeni Statuta. Također, Odlukom o usklađenju temeljnog kapitala i dionica Društva povećan je temeljni kapital Društva za iznos od 5.702.995,30 eura. Temeljni kapital sada iznosi 213.600.090 eura i podijeljen je na 7.120.003 redovne dionice. Pojedinačni nominalni iznos svake dionice jest 30 eura.
Dioničari Podravke d.d. izglasali su i odluku o isplati dividende u iznosu od 2,65 eura po dionici. Dividenda će se dioničarima, koji su na dan 16. lipnja 2023. upisani u depozitorij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, isplatiti 14. srpnja 2023.

ponedjeljak, 15.05.2023.

U SRBIJI AKCIJA VRAĆANJA NELEGALNOG ORUŽJA DO 8. LIPNJA

NAKON NASUMIČNIH UBOJSTAVA
- IZMJENA KRIVIČNOG ZAKONA

U Srbiji od 8. svibnja do 8. lipnja traje akcija u kojoj se građani pozivaju da bez ikakvih informativnih razgovora, pitanja i posljedica u policiju vrate oružje, eksplozivna sredstva i streljivo koje nelegalno posjeduju. U samo pet dana građani su policiji Srbije vratili 13 tisuća pet stotina komamada oružja i raznih vrsta streljiva,izvijestila je policija Srbije.

Predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da će nakon 8. lipnja država krenuti u izmjenu krivičnog zakona u kome će za nelegalno posjedovanje oružja kazne biti znatne.
Razlog odluke vraćanja nelegalnog oružja na razini cijele Srbije su dva događaja od 3. i 4. svibnja u kome su dvije osobe pucajući nasumce, ubile ukupno 18 osoba. U prvom događaju gdje je trinaestogodišnji učenik osnovne škole na Vračaru u Beogradu očevim oružjem pucao u svoje školske prijatelje, nastavnicu i osobu iz osiguranja, život je izgubilo ili naknadno podleglo ukupno 10 osoba, a šest je ranjeno.
U događaju pucnjave ulicom iz automobila u Mladenovcu samo dan kasnije, od strane mladića od dvadeset i jedne godine, osam je osoba ubijeno, a 14 ranjeno. On je ubojstva također počinio oružjem koje mu je bilo dostupno u roditeljskoj kući. (mzz)

nedjelja, 14.05.2023.

VISOKI PREDSTAVNIK IZVIJESTIO O BIH VIJEĆE SIGURNOSTI UN

Christian Schmidt:

BiH, NJEN SUVERENITET I INTEGRITET NISU
NA PREGOVARAČKOM STOLU

Visoki predstavnik Christian Schmidt ( 1957) koji je u Bosnu i Hercegovinu od 1. 8. 2021. podnio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku 10. svibnja 2023. izvješće o stanju u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik OHR, osmi po redu, Njemac Christian Schmidt, je u BiH u ime međunarodne zajednice, zadužen da nadgleda provedbu gotovo svih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je potpisan 14.12. 1995. godine i koji je na snazi u Bosni i Hercegovini gdje žive tri konstitutivna naroda, Bošnjaci Srbi i Hrvati. Javno iznošenje tvrdnji nekih političkih osoba, posebno iz Republike Srpske, da je Schmidtov mandat nelegalan, nije činjenično točno. Čak i jedna doktorica znanosti iz područja ljudskih prava iz BiH tvrdi da Schmidt svojim intervencijama udaljava BiH od demokracije.(?)
Međutim kredibilitet Schmidtovu djelovanju u Sarajevu daje Aneks 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, a Ured visokog predstavnika( OHR) ima status diplomatske misije u Bosni i Hercegovini. U OHR-u rade diplomati koje šalju vlade zemalja članica Vijeća za provedbu mira,, Implementation Council, PIC, međunarodno osoblje koje OHR izravno angažira, te domaće osoblje iz Bosne i Hercegovine. Od srpnja 2022. godine, u OHR-u (Office of the Righ Representative) radi 20 stranih državljana, od kojih su 15 diplomati koje su postavile vlade njihovih zemalja, i 75 članova domaćeg osoblja. Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor PIC-a, a imenovanje potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, koje je odobrilo i Dejtonski mirovni sporazum kao i raspoređivanje međunarodnih vojnika u Bosni i Hercegovini.
Tendencija je zemalja u Europskoj uniji, posebno Hrvatske i Slovenije da BiH postane članica Europske unije pa neki od političara tih dviju zemalja više godina ulažu napore da se to i ostvari.
Bosni i Hercegovini je 15. prosinca 2022. dodijeljen status zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, pa je Schmdit već u uvodu rekao da je ključno zadržati ovaj pozitivan zamah, da je predan radu s vlastima, institucijama i građanima Bosne i Hercegovine kako bi zemlju uputili na put napretka koji bi EU perspektivu pretvorio u stvarnost. ( M.Zouhar Zec)


SECESIONISTIČKA RETORIKA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE

Visoki predstavnik u svom je izlaganju istaknuo formiranje zakonodavne i izvršne vlasti nakon općih izbora 2. listopada 2022. godine i destabilizirajućih događanja u Republici Srpskoj koji su dominirali u periodu izvješćivanja, od 16. listopada 2022. do 15. travnja ove godine. Skrenuo je pažnju na dinamiku formiranja vlasti na različitim razinama, pa tako i u Federaciji, koja je sedam mjeseci bila u pat poziciji između političkih stranaka.
Visoki predstavnik Schmidt zvijestio je da su secesionističko pozicioniranje i retorika čelništva RS-a, posebice predsjednika RS-a Dodika, veoma porasli u navedenom periodu. „Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik otvoreno zagovara nezavisnost i čak je javno govorio o tome da se RS pridruži Srbiji. To dovodi u pitanje osnove mirovnog sporazuma. Posebno me brine zajednička izjava koju su potpisale vladajuće stranke u RS koja kao da je akcijski plan za secesiju. U izjavi stoji da entitet posjeduje imovinu, a da imovina ne postoji na državnom nivou, što je u suprotnosti s odlukom državnog suda.Tom izjavom se obvezuju određeni dužnosnici na državnom nivou, dok RS i parlament ne odredi njihove odluke. Također pozivaju da se suci iz RS povuku iz Ustavnog suda BiH. Traži se i uspostavljanje policijske jedinice kako bi nadzirale granicu između entiteta. Niti jedan od ovih postupaka nije u skladu s Dejtonskim sporazumom. Ove namjere ugrožavaju rad državnih instituacija i jedinstvo zemlje. U pismu Radovanu Viškoviću, premijeru RS 6. ožujka, predsjednik Dodik je promovirao pogrešnu i obmanjujuću interpretaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. U pismu stoji da odredba koja podrazumijeva kontinuitet postojanja BiH, od Dejtonskog mirovnog sporazuma u Republici Srpskoj, se mnogi zakoni usvajaju kojima se smanjuje prostor za civilno društvo i medije. Bosna i Hercegovina ne smije postati zemlja podijeljena između autoritativnosti u jednom entitetu i demokracije u drugom. „

DRŽAVNA IMOVINA NIJE RASPODJELJENA
Odmah nakon toga Schmidt govori o pitanju državne imovine koja se treba riješiti u BiH, jer je nakon raspada Jugoslavije BiH jedina zemlja u kojoj pitanje državne imovine nije riješeno. „ Republika Srpska zanemaruje obvezujuće odluke Ustavnog suda i želi riješiti pitanje državne imovine samo za sebe. Tako su spojili Zakon o nepokretnoj imovini, što je učinila Narodna skupština Republike Srpske što sam ja suspendirao u veljači 2023. U međuvremenu je Ustavni sud BiH poništio taj zakon. A ako entiteti, kantoni i općine sami nađu rješenje po ovom pitanju, svi će dobiti, nitko neće izgubiti.
Ambasadori u BiH su također izrazili zabrinutost zbog situacije u RS. Međunarodni partneri moraju nastaviti reagirati ujedinjeni po ovom pitanju. Ustav BiH garantira postojanje entiteta i Brčko Di strikta, ali sprečava secesiju i razdvajanje nekog entiteta, što bi imalo ozbiljne i dalekosežne posljedice“ – rekao je visoki predstavnik, te dodao „ ne možemo okrenuti glavu i dozvoliti da remetilačka retorika djeluje na tlu ove zemlje“.
Schmidt je dalje rekao da mu je drago što je čuo iz Srbije i Republike Hrvatske da u potpunosti poštuju teritorijalni integritet i suverenitet BiH, te da je zahvalan na stalnom prisustvu ALTEE,kao dijela institucije EUFOR-a . „Malo napretka je postignuto u implementaciji agende 5 +2 , a osim usvajanja buđeta na raznim nivoima, što omogućava fiskalnu održivost i određene pozitivne pomake u Brčko distriktu, BiH se i dalje suočava sa mnogim izazovima vezanim uz vojnu imovinu, vladavinu prava i mnogim pitanjima fiskalne održivosti. Postoji pokušaj da se slijedi prijedlog EU u vezi implementiranja EU standarda, ali ona napreduju zaista sporo. Očekujemo politički nadzor koji će Vlada postići i da bi to moglo ubrzati ove ciljeve. Ured OHR-a je posvećen postizanju tih ciljeva“ – rekao je visoki predstavnik BiH Christian Schmidt.
Schmidt je naglasio „Institucionalni resursi su neadekvatni, zato pozivam Međunarodnu zajednicu da pomogne u liječenju traume društva. Pozivam na javno ili privatno financiranje kako bi se pomoglo onima koji su najviše pogođeni. Ujedinjeni narodi su također pomogli i treba nastaviti s tim“

Visoki predstavnik Christian Schmidt
Fotka . mzz :Otvaranjem teksta na mobitelu, dodirom prsta na fotku, ona se povećava

I DALJE PORICANJE GENOCIDA I RATNIH ZLOČINA
„Poricanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločina je i dalje problem. Sjećanje i pomirenje
je istina za miran suživot raznih grupa u zemlji. Stoga ova zemlja ne može prijeći iz post ratnog društva u modernu demokratsku naciju. Imajući ovo na umu izmijenio sam Zakon o Memorijalnom
centru Srebrenica kako bi mogli proširiti svoj angažman. Regionalno vidim da mnoge općine žele da se uključe u rješavanje ovog pitanja. Također hiljade predmeta ratnog zločina treba još procesuirati. Želim da se stvori pravna baza koja će sadržavati imena počinitelja zločina .Školski programi i planovi koji su različiti u entitetima ne mogu pomoći u prevazilaženju ovih problema.
Zbog nestabilnosti mladi napuštaju zemlju u rekordnim brojevima i odlaze u migraciju. Mnogi se pozivaju na nepotizam, korupciju, loše obrazovanje, podijeljeno društvo i loše prilike zaposlenja. Učešće žena u političkim i zakonodavnim i drugim granama vlasti je veoma nisko. Građani manjinskih naroda koji ne pripadaju konstitutivnim narodima ne mogu prema Dejtonskom međunarodnom sporazumu biti imenovani na određene funkcije. Zato pozivam čelnike BiH da pokrenu sveobuhvatne ustavne i pravne reforme kako bi implementirali relevantne odluke u okviru ljudskih prava uvođenjem mnogih zakona i Ustavnih odredbi protiv diskriminacije u skladu s aneksom 4 Dejtonskog sporazuma. Manjine su suočene s diskriminacijom, a to je posebno uočeno kod povratnika. Kada je riječ o obrazovanju više je potrebno učiniti kako bi se promovirala tolerancija i kako bi se doprinijelo stabilnosti. Mnogi koji su teško propatili tijekom rata žele garanciju da će mir potrajati. Čelnik islamske zajednice Kavazović je lično iskusio napad tijekom rata i zaista cijenim kada govori o pomirenju i miru. Mi u Međunarodnoj zajednici moramo obnoviti obećanje koje smo dali u BiH 1995.- „Nikad više“ Oni koji rizikuju mir zaslužuju jasan odgovor. BiH, njen suverenitet i integritet nisu na pregovaračkom stolu. Poštivanje ustavnog i pravnog okvira zemlje je temelj za mir i napredak . Bez toga BiH ne može niti prema Europskoj uniji. A potrebno je da preuzme europske standarde, tako da korak po korak Dejtonski mirovni sporazum može postati dio razvoja u smislu implementacije. Izvještaj pokazuje određene problematične aspekte ali ga ne želim završiti bez nade „ rekao je na kraju visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt 10. svibnja u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku.
(M. Zouhar Zec).

subota, 13.05.2023.

SAJMOVI - U PRELOGU AGRO ARKA, U ŠTRIGOVI URBANOVO 2023.

KVALITETA I KVANTITETA PRED POSJETIOCIMA

U Međimurskoj županiji u Prelogu otvoren je 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA, a Festivala vina URBANOVO 2023. u Općini Štrigova .
Urbanovo je poznata eno-gastronomska manifestacija koja se održava u međimurskom vinorodnom kraju, a središnji događaj Urbanova je Festival Pušipela, koji se održava od 12. do 14. svibnja u Štrigovi.
Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo je jasnu poveznicu između prepoznatljivih hrvatskih regija i hrvatskih vina putem četiri regionalne organizacije vinara i vinogradara, a s ciljem iskoristivosti potencijala za šire predstavljanje hrvatskih vina kreiran je i 796,3 tisuće eura vrijedan program kojim se potiče njihovo djelovanje te se provodi i u ovoj godini.

Državni tajnik dip.ing. Tušek na otvaranju festivala vina u Štrigovi

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede ing.agr. Tušek koji je bio na otvaranju tom je prilikom naglasio kako Ministarstvo poljoprivrede surađuje s akademskom zajednicom i drugim dionicima u istraživanju, razvoju i prijenosu znanja u području različitih modernih tehnologija koje će hrvatskim poljoprivrednicima smanjiti troškove, donijeti uštede repromaterijala, smanjiti broj radnih sati ljudi i strojeva te povećati kvantitetu i kvalitetu uroda., a u okruženju koje se dramatično mijenja inovacije su jamstvo unaprjeđenja domaće poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska ima sve preduvjete za izgradnju snažnog sustava prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) koji podrazumijeva aktivnu suradnju i razmjenu informacija i znanja između uključenih subjekata, stalnu prilagodbu potrebama proizvođača i ruralnih zajednica uz ostvarenja konkretnih, mjerljivih rezultata za poboljšanje proizvodnje, otpornost i održivost poljoprivredno-prehrambenog sustava. Potpore inovacijama u sklopu Strateškog plana moguće su kroz intervencije 77.03. „Potpora za EIP operativne skupine“ i 77.04. „Potpora za kratke lance opskrbe i lokalna tržišta“ ukupne vrijednosti 7,5 milijuna eura, a omogućit će se i u sklopu investicijskih ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda.

Sudjelujući u Prelogu na otvorenju Festivala vina Urbanovo 2023. državni tajnik Tušek naglasio je kako zahvaljujući velikom broju autohtonih sorata te proizvodnjom vina visoke kvalitete i specifičnih organoleptičkih svojstava koja ih čine prepoznatljivima, Hrvatska sa svojim vinima može konkurirati na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu, a Ministarstvo poljoprivrede će uvijek biti tu da podrži vrijedan rad svih hrvatskih vinogradara i vinara.

RATARIMA INFORMACIJE O KREDITIRANJU I ULAGANJU U IZVORE ENERGIJE

RADIONICA ZA PROIZVOĐAČE MLIJEKA

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnicima Tugomirom Majdakom i Mladenom Pavićem 11. svibnja 2023. godine, prema priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede, u nazočnosti predstavnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, održala sastanak s predstavnicima sektora ratarstva pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Tema je bila aktualnosti na tržištu, mogućnosti korištenja povoljnih kredita i zajmova te ulaganja u obnovljive izvore energije u sektoru poljoprivrede.

U okviru Programa kreditiranja Obrtna sredstva za ruralni razvoj koji HBOR provodi na inicijativu Ministarstva poljoprivrede i sufinancira sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, poljoprivrednim proizvođačima dostupna su sredstva po iznimno povoljnim uvjetima, a do sada je odobreno zahtjeva u vrijednosti 30,6 milijuna eura. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede istaknuli su na kako će se s Europskom komisijom ispitati mogućnosti produljenja provedbe ovog Programa kreditiranja, ali i povećanja ukupno raspoloživih sredstava za provedbu te maksimalnog jediničnog iznosa kreditiranja.
Na sastanku su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i HBOR-a predstavili mogućnosti koje su ratarima na raspolaganju iz različitih izvora financiranja kako bi nastavili i unaprijedili svoje proizvodnje, ali i ulagali u obnovljive izvore energije. Poljoprivredni proizvođači iskazuju značajan interes za ulaganja u obnovljive izvore energije na gospodarstvima, a samo u okviru Strateškog plana u ovu je svrhu osigurano 30 milijuna eura.

RADIONICA ZA PROIZVOĐAČE MLIJEKA

Ravnateljem Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać u Zagrebu je 12. svibnja sudjelovao na radionici Nacrta Programa razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine, koja je održana u cilju razmjene informacija s dionicima sektora mljekarstva kao doprinos kvalitetnijoj izradi završnog teksta ovog Programa.

Riječ je o Nacrtu dokumenta koji je izrađen nakon analize ključnih podataka, a prikazuje sektorske ciljeve, prioritete i mjere koji će osigurati jačanje i konkurentnost sektora proizvodnje mlijeka u narednom razdoblju.

Konkretno, realizacijom Programa predviđa se povećanje populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka te ukupna proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj na razini od oko 600 milijuna litara kravljeg te 8,4 milijuna litara ovčjeg i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2030. godine.

Program je izrađenom u skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine i Strateškim planom 2023. - 2027., a s ciljem podizanja vrijednosti govedarske proizvodnje za 20 % do 2030. godine. Kada je riječ o ovčarsko-kozarskoj proizvodnji, u istom razdoblju procjenjuje se rast vrijednosti za 65 %. Iako manjeg udjela u proizvodnji mlijeka, kozarstvo i ovčarstvo sektori su od kojih živi velik broj obitelji, a posjeduje velik potencijal razvoja, posebice u kontekstu jačanja proizvodnje autohtonih zaštićenih proizvoda.

S obzirom na važnost teme, na web stranici Ministarstva poljoprivrede uskoro će se kreirati posebna kategorija u kojoj će se objaviti cjelokupan Nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine i dokumenti koji su bili podloga za izradu, a predstavnicima sektora će se uputiti obrazac kroz koji će moći uputiti primjedbe i sugestije u cilju kvalitetnije izrade ovog Programa koji će u sljedećoj fazi biti upućen i na e-savjetovanje za komentare šire javnosti.

Radionici su nazočili i posebni savjetnik Ivo Grgić, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antun Vujić, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željka Gudelj-Velaga, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Anita Sever-Koren te djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, akademske i stručne zajednice te brojnih udruženja u stočarstvu i proizvođača mlijeka.

13.05.2023. u 05:03 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 10.05.2023.

PREDSJEDNICA EUROPSKE KOMISIJE POSJETILA PREDSJEDNIKA ZELENSKOG

DAN EUROPE U KIJEVU I RAZGOVORIMA

Dan Europe 9. svibnja 2023., kada je naime, 9. svibnja 1950. godine za Europsku uniju povijest započela i Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik, predsjednica Europske komisije Ursula fon der Leyen provela je u Kijevu kod predsjednika Ukrajine Zelenskog razgovarajući s njim.
U izjavi za medije, koja je 9. svibnja objavljena na stranici Europske komisije der Leyen kaže da je čast i i privilegija biti u Kijevu 9. svibnja kada se slavi mir i jedinstvo u Europi te je stoga, kaže ona „ vrlo prikladno biti ovdje u Kijevu na obilježavanju i proslavi 9. svibnja, dragi Volodimire. I dopustite mi da toplo pozdravim vašu odluku da 9. svibnja Dan Europe bude i u Ukrajini.“

Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Leyen

Predsjednica EK je u priopćenju navela „U ovoj borbi Europska unija i njezine države članice stoje rame uz rame s Ukrajinom. 9. maj simbolizira i nešto drugo, a to je solidarnost. Solidarnost rođena iz lekcija velikih sukoba 20. stoljeća. To je duh naših demokracija. Dragi predsjedniče Zelensky. Danas sam ovdje kako bih vas uvjerila da možete računati na tu istu solidarnost koliko god je potrebno“-


Ursula von der Leyen je konstatirala da je sa Zelenskim imala jako dobru raspravu, te je izvijestila u priopćenju o nekim temama razgovora:
„ Prvi prioritet je POMOĆ U OSIGURANJU STRELJIVA potrebnog Ukrajini . Znate da radimo na tri kolosijeka. Najbrži način je trenutačno oslobađanje streljiva iz zaliha država članica. Za to smo izdvojili milijardu eura i to funkcionira. Značajne zalihe streljiva su isporučene ili su na putu za Ukrajinu, ali potrebno je učiniti više, hitno. Stoga drugi prioritet: koji smo dogovorili prošli tjedan osigurava 1 milijardu eura iz European Peace Facility za nabavu streljiva od 155 i 152 milimetra od strane država članica. Kako bi se ovaj posao ubrzao, treći prioritet je pomoć državama članicama da povećaju proizvodnju i ubrzaju isporuku streljiva kako bi se zadovoljile potrebe Ukrajine i država članica.

Druga tema je FINANCIJSKA POTPORA. Nastavljamo našu vitalnu financijsku potporu Ukrajini. Znate da imamo paket od 18 milijardi eura za cijelu 2023. godinu, od čega smo do sada već isplatili 6 milijardi eura. To značajno pridonosi zatvaranju ukrajinskog proračunskog jaza. Ali naravno, već radimo na financijskoj potpori nakon 2023.

Treća tema : SANKCIJE. Nastavljamo činiti sve što je u našoj moći kako bismo uništili Putinov ratni stroj i njegove prihode. Naše sankcije djeluju. I smanjili smo, primjerice, naš uvoz iz Rusije za gotovo dvije trećine, čime smo Rusiju lišili ključnih tokova prihoda. Dakle, već smo nametnuli visoku cijenu Kremlju kroz deset uzastopnih paketa sankcija. Komisija je prošli petak usvojila svoj prijedlog 11. paketa sankcija. Fokus ovog paketa sada je na suzbijanju zaobilaženja. To radimo u vrlo bliskoj suradnji s našim međunarodnim partnerima, posebice s G7. „

U priopćenju se predsjednica EK osvrnula , kako je rekla , na tri elementa u ovom paketu. „Prvo, izoštravamo svoje postojeće alate: dodajemo više proizvoda našoj zabrani tranzita. Primjerice, proizvodi napredne tehnologije ili dijelovi zrakoplova koji idu u treće zemlje preko Rusije više neće završavati u rukama Kremlja. Međutim, morat ćemo poduzeti dodatne radnje. Nedavno smo vidjeli rast vrlo neobičnih trgovinskih tokova između Europske unije i određenih trećih zemalja. Ta roba potom završava u Rusiji. To je razlog zašto, kao drugo, predlažemo novi alat za borbu protiv zaobilaženja sankcija. Ako vidimo da roba ide iz Europske unije u treće zemlje i onda završava u Rusiji, mogli bismo predložiti državama članicama da sankcioniraju izvoz te robe. Ovaj će alat biti posljednje sredstvo i koristit će se oprezno, nakon vrlo pažljive analize rizika i nakon odobrenja država članica EU-a. Ali ne treba sumnjati da radimo protiv zaobilaženja sankcija. Treći element u ovom paketu je: Predlažemo zabranu subjekata u 'sjeni' iz Rusije i trećih zemalja koji namjerno zaobilaze naše sankcije. To je što se tiče 11. paketa sankcija"

Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Leyen

"Četvrta radna linija o kojoj smo razgovarali je izvan rata. Odnosi se na PUT UKRAJINE PREMA ČLANSTVU U EUROPSKOJ UNIJI. Komisija je jasno postavila sedam koraka koje Ukrajina treba poduzeti prije nego što Komisija može preporučiti državama članicama da pokrenu pregovore o pristupanju. Ukrajina neumorno i intenzivno radi na ovih sedam koraka, unatoč teškoćama provođenja reformi usred punog rata. Želim izraziti svoje duboko poštovanje za ovo izvanredno djelo. Znate da možete računati na našu podršku i našu stručnost tijekom cijelog procesa. Rad treba nastaviti. Komisija će izvješćivati Vijeće. Prvo usmeno u lipnju, ali što je najvažnije onda pismeno u listopadu.
Tema ŽITARICE. Neposredni prioritet sada je da tranzit žitarica ide besprijekorno i uz najniže moguće troškove izvan Ukrajine prema Europskoj uniji. To zahtijeva vrlo blisku suradnju različitih dionika. Stoga ćemo zajedno napraviti platformu koordinacije kako bismo te staze solidarnosti opet u potpunosti profunkcionirale. „
Priopćenje/ mzz

10.05.2023. u 01:31 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 09.05.2023.

ŠTO JE NIKOLA TESLA U KARLOVCU ?

U KARLOVCU OTVOREN EXPERIENCE CENTAR NIKOLA TESLA

Uz gimnaziju na Rakovcu u Karlovcu 8. svibnja otvoren je Nikola Tesla Experience Centar (NTEC) Tesla se školovao upravo u toj gimnaziji i maturirao je prije 150 godina, ali to će biti obilježeno naknadno. Podsjetiti ću da je Nikola Tesla rođen u selu Smiljanu kod Gospića na teritoriju Hrvatske 10. srpnja 1856.,a umro u New Jorku 7. siječnja 1943. a koji je najpoznatiji po izumu distribucije električne energije korištenjem izmjenične struje, iako ima stotine izuma, najviše iz elektrotehnike
Nikola Tesla Experience Centar otvoren je uz brojne svjetlosne i zvučne efekte, animacije na pročelju zgrade poput animacije munja, zatim animacije starinskog sata koji otkucava vrijeme, animacije zupčanika, krugova, svjetlosnih efekata poput svjetlosnog topa koji je obasjao prozor Gimnazije na kojem se pojavio Tesla kojeg je utjelovio Boris Šušnjar, uz premijeru spota Tesla u kojem je sudjelovala Ana Rucner također na pročelju zgrade, uz glazbene točke skupine Sweet Harmony, plesne koreografije članova kluba st.ART, atraktivan nastup Karlovačke plesne reprezentacije, DJ-a Joe2Shine-a, te na kraju zajedničkim paljenjem žarulja svih prisutnih.
Otvorenju objekta Poduzetničkog centra "Nikola Tesla" vrijednog 5,5 milijuna eura u sklopu kojeg je i moderno parkiralište s 56 mjesta, prisustvovali su brojni ministri RH. Bio je tu predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, Dragan Jelić ispred SAFU-a, direktorica otvorenog Experience Centra Martina Marušić Britvec, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić i druge politički važne osobe. Videoporukom se javila i europarlamentarka Sunčana Glavak.

Financiranje je ostvareno u sklopu projekta čiji je nositelj Županija karlovačka, dok su partneri Grad Karlovac, županijska tvrtka Poduzetnička zona Korana i Gimnazija Karlovac. Najvećim dijelom projekt je financiran novcem EU. Izgradnja objekta započela je 2019. godine, a prošlog je tjedna izdana uporabna dozvola.
Centar je opremljen digitalnom interaktivnom tehnologijom koja posjetitelju omogućuje da samostalno istražuje centar i upoznaje Teslu, a pruža savjete i prostor poduzetnicima-početnicima. Centar je kombinacija poduzetništva, inovacija muzeja i turizma.
Karlovačka županica Martina Furdek-Hajdin naglasila je u svom obračanju su generacije promišljale "što je Tesla u Karlovcu".
"Nismo htjeli spomen-ploču, trg, skulpturu i bistu, nego nešto više. Ovaj centar želi od svih nas napraviti bolje ljude", rekla je županica Furdek-Hajdin. ( Karlovački, Vlada RH)

Karlovac ima Aqatiku
Karlovac, grad na četiri rijeke - Kupi , Korani, Mrežnici i Dobri – ima još nešto što nijedan grad u Hrvatskoj nema, a to je slatkovodni akvarij Aquatiku. To je mjesto posebno i veoma impresivno sa 25 velikih akvarija u kojima pliva više od 100 vrsta riba iz slatkovodnih hrvatskih rijeka. Aqvatika je otvorena 2016. godine, služi u znanstvene i turističke svrhe, a također je rađena novcem iz europskog fonda. Aqvatiku je do danas posjetilo više stotina tisuća posjetitelja. mzz

09.05.2023. u 23:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 07.05.2023.

OBRTNIČKI I INDUSTRIJSKI PROIZVODI STEĆI ĆE PRAVO NA ZAŠTIĆENU OZNAKU PORIJEKLA

VIJEĆE EU I PARLAMENT POSTIGLI PRIVREMENI DOGOVOR
- SLIJEDI DONOŠENJE UREDBE

Vijeće Europske unije i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o Uredbi o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, piše u priopćenju Vijeća EU od 2. svibnja 2023. I nakon što ta uredba bude odobrena, oznake zemljopisnog podrijetla, koje su se do sada uglavnom bile korištene za hranu i pića iz poljoprivrednog miljea, primjenjivat će se i na industrijske proizvode čija su svojstva bitno povezana s njihovim područjem proizvodnje.

Vijeće EU za primjer navodi češki kristal, porculan iz Limogesa ili pribor za jelo iz Solingena.
Na snazi su specifična pravila kojima se štite oznake zemljopisnog podrijetla za vina, jaka alkoholna pića, prehrambene proizvode i druge poljoprivredne proizvode. Šampanjac i „Prosciutto di Parma” dobro su poznati primjeri oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode.
No ne postoji zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na razini EU-a za obrtničke i industrijske proizvode. Cilj je uredbe oko koje se razgovara, uspostaviti izravno primjenjivu zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, kao što su nakit, tekstil, kristal, porculan ali na razini EU-a, čime će se dopuniti postojeća zaštita EU-a za oznake zemljopisnog podrijetla u području poljoprivrede.
Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za takve proizvode rezultirat će s više inovacija i ulaganja u obrtništvo jer će pomoći obrtnicima i proizvođačima, posebno malim i srednjim poduzećima, da promiču i štite svoje tradicionalno znanje i iskustvo na razini EU-a u skladu s Unijinim pravilima o tržišnom natjecanju.

Politički dogovor Vijeća EU postignut s Parlamentom ima slijedeće točke dogovora:

1.Za proizvođače koji žele zadržati snažnu poveznicu između svojstava proizvoda i njegova zemljopisnog podrijetla, jamči usklađenost s pravilima o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode primjenom koncepta „zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla”
2 Predviđa učinkovite postupke kontrole i provjere za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla, uz sustav koji se temelji na osobnoj izjavi kao standardnom postupku koji države članice podupiru kontrolamaosigurava da se zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode primjenjuje i na područje naziva domena i internetsko okružje
3. Olakšati će postupke registracije oznaka zemljopisnog podrijetla, posebno malim i srednjim poduzećima
4. Osigurati će visoku razinu pravne zaštite, pri čemu Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) ima važnu ulogu u postupcima registracije oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode.

Privremeni dogovor između Vijeća EU i Europskog parlamenta institucije sada trebaju potvrditi i formalno donijeti./priopćenje,mzz/

07.05.2023. u 17:36 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 06.05.2023.

EUROPSKA KOMISIJA: STROŽA PRAVILA ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE U EU I ŠIROM SVIJETA

KORUPCIJA POTKOPAVA DOBRO UPRAVLJANJE, JAVNE POLITIKE,
JAVNE USLUGE

Europska komisija želi ispuniti obvezu koju je preuzela predsjednica von der Leyen u svom govoru o stanju Unije 2022., a vezano za borbu protiv korupcije. U priopćenju za javnost 3. svibnja Europska komisija kaže se da će započeti s odlučnim djelovanjem protiv korupcije i u EU i šire u svijetu.
Globalni indeksi korupcije stavljaju mnoge države članice EU među zemlje koje se smatraju najmanje korumpiranim na svijetu. Podaci Eurobarometra pokazuju da je 2022. gotovo sedam od deset Europljana (68%) vjerovalo da je korupcija raširena u njihovoj zemlji. Samo 31% građana bilo je mišljenja da su napori njihove vlade za borbu protiv korupcije - učinkoviti.
Korupciju je po svojoj prirodi teško kvantificirati, ali čak i konzervativne procjene pokazuju da ona košta gospodarstvo EU-a najmanje 120 milijardi eura godišnje. Negativni učinci korupcije osjećaju se u cijelom svijetu, potkopavajući napore za postizanje dobrog upravljanja i postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Korupcija je vrlo štetna za društvo, naše demokracije, gospodarstvo i pojedince. Potkopava institucije o kojima ovisimo, razvodnjavajući njihovu vjerodostojnost, kao i njihovu sposobnost da provedu javne politike i kvalitetne javne usluge. Djeluje kao pokretač organiziranog kriminala i neprijateljskog stranog uplitanja. Sprječavanje i borba protiv korupcije ključni su kako za očuvanje vrijednosti EU-a i učinkovitosti politika EU-a, tako i za održavanje vladavine prava i povjerenja u one koji upravljaju .

Nove mjere stavljaju fokus na prevenciju i stvaranje kulture integriteta, u kojoj se korupcija ne tolerira, a jačaju alate za provedbu.
Ključni elementi prijedloga EK su slijedeći

I. Priopćenje o borbi protiv korupcije
U zajedničkom priopćenju Komisija i visoka predstavnica objedinjuju postojeći rad i razvijaju nove smjernice i nove alate na razini EU-a i država članica:
Mreža EU-a za borbu protiv korupcije- koja okuplja tijela za provedbu zakona, javna tijela, praktičare, civilno društvo i druge dionike, djelovat će kao katalizator za prevenciju korupcije diljem EU-a i razvijat će najbolje prakse i praktične smjernice.
Ključna zadaća Mreže bit će podrška Komisiji u mapiranju područja u kojima su rizici od korupcije visoki diljem EU-a. Rad Mreže uključit će se u strategiju EU-a za borbu protiv korupcije, koja će se razviti u suradnji s Europskim parlamentom i Vijećem, kako bi se maksimizirao učinak i koherentnost djelovanja EU-a.
Unutar institucija EK postoji nulta tolerancija prema korupciji. Komunikacija detaljno opisuje etička pravila, pravila integriteta i transparentnosti koja su na snazi kako bi se spriječila korupcija unutar institucija EU-a. Ovaj okvir ne samo da se mora primjenjivati rigorozno i dosljedno, već se mora i stalno ažurirati.

II. Stroža pravila za borbu protiv korupcije
Komisija predlaže novu Direktivu o borbi protiv korupcije. Prijedlogom se modernizira postojeći pravni okvir EU-a za borbu protiv korupcije:

a) Sprječavanje korupcije i izgradnja kulture integriteta
Podizanje svijesti o korupciji provođenjem kampanja informiranja i podizanja svijesti, istraživanja i edukacijskih programa za smanjenje rizika od korupcije i kaznenih djela.
Osiguravanje da javni sektor bude odgovoran prema najvišim standardima nametanjem obveze državama članicama da donesu učinkovita pravila o otvorenom pristupu informacijama od javnog interesa, otkrivanju i upravljanju sukobima interesa u javnom sektoru, otkrivanju i provjeri imovine javnih dužnosnika i reguliranje interakcije između privatnog i javnog sektora.
Uspostava specijaliziranih antikorupcijskih tijela te osiguranje odgovarajućih resursa i obuke za tijela odgovorna za sprječavanje i borbu protiv korupcije.
b) Jedan pravni akt za sva korupcijska kaznena djela i sankcije
Usklađivanje definicija kaznenih djela koja se gone kao korupcija kako bi obuhvatila ne samo podmićivanje, već i pronevjeru, trgovanje utjecajem, zlouporabu položaja, kao i ometanje rada pravosuđa i nezakonito bogaćenje vezano uz korupcijska kaznena djela. Prijedlogom su sva kaznena djela prema Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije obvezna prema pravu EU-a i spaja korupciju u javnom i privatnom sektoru.

Povećava razinu kaznenih sankcija za fizičke i pravne osobe, te usklađuje otegotne i olakotne okolnosti.
c) Osiguravanje učinkovitih istraga i kaznenog progona korupcije

1. Istražni alati: Države članice morat će osigurati da tijela za provođenje zakona i tužitelji imaju odgovarajuće istražne alate za borbu protiv korupcije.
2.Imunitet ili povlastice od istrage i kaznenog progona: države članice morat će osigurati da se povlastice i imunitet mogu ukinuti tijekom istraga korupcije putem učinkovitog i transparentnog postupka koji je unaprijed utvrđen zakonom, i to pravodobno.
Uvođenje minimalnih pravila o zastari kako bi se osiguralo dovoljno vremena da se kaznena djela korupcije privedu pravdi.

III. Proširenje alata za sankcije ZVSP-a na ozbiljna djela korupcije
Sankcije EU-a pomažu u postizanju ključnih ciljeva ZSOP-a kao što su očuvanje mira, jačanje međunarodne sigurnosti te konsolidacija i podupiranje demokracije, međunarodnog prava i ljudskih prava. S današnjim prijedlogom Visokog predstavnika, koji podržava Komisija, EU će moći ciljati na ozbiljna djela korupcije u cijelom svijetu, bez obzira gdje se dogodila. Nadopunit će i poboljšati unutarnje i vanjske instrumente EU-a za borbu protiv korupcije i pokazati odlučnost EU-a da koristi sve alate, uključujući sankcije ZVSP-a, za borbu protiv nje./ priopćenje,mzz /

06.05.2023. u 05:53 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 05.05.2023.

JOŠ JEDNO MASOVNO UBIJANJE U SRBIJI

UBIO OSAM OSOBA IZ AUTOMOBILA

U Mladenovcu kod Beograda, napadač dvadeset jednogodišnji mladić, nakon svađe s kolegama na školskom dvorištu u kasnim popodnevnim satima 4. svibnja, otišao je kući po oružje, sjeo u automobil, i prema informacijama policije, pucao na ljude iz automobila, pri čemu je ubio osam osoba. Napadač do jutarnjih sati 5. svibnja još nije bio uhvaćen.

To je u samo dva dana druga osoba u Srbiji koja je iz vatrenog oružja ubila više ljudi.

Prethodnoga dana je trinaestogodišnji učenik sedmog razreda osnovne škole Vladimir Ribnikar na Vračaru u Beogradu hicima iz dvaju pištolja ubio osam osoba, svojih školskih vršnjaka i djelatnika osiguranja. Šestoro učenika i nastavnica iz povjesti su ranjeni.Učenik koji je pucao u školi sam je pozvao policiju i predao se. (mzz)

05.05.2023. u 06:23 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 03.05.2023.

ZA PRODUŽENI VIKEND U RH 256 TISUĆA TURISTA S 890 TISUĆA NOĆENJA

REZULTATI NAJAVLJU DOBRU LJETNU SEZONU

Za produženi vikend povezan s Praznikom rada, od 28. travnja do 1. svibnja,
u RH je bilo 256 tisuća registriranih turista i više od 890 tisuća noćenja, što je porast iznad 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestili su u utorak iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Podaci o dolascima i noćenjima turista oko Praznika rada pokazuju da je u Hrvatsku turista ove godine došlo 49 posto više nego u isto to vrijeme prošle godine, dok je noćenja bilo 42 posto više, iznose iz HTZ-a na temelju podataka iz sustava eVisitor.

Turisti su najviše noćili u u Istri, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a među destinacijama u Dubrovniku, Poreču, Rovinju, Umagu, Zagrebu i Splitu.
Komentirajući te podatke, direktor HTZ-a Kristjan Staničić istaknuo je da su dosadašnji turistički rezultati u ovoj godini najbolja najava glavne ljetne sezone te da je Hrvatska sve zanimljivija cjelogodišnja destinacija.
"S obzirom na ulazak Hrvatske u Schengen, ove godine je i prometno dostupnija destinacija za kraća i česta vikend putovanja. I oko Praznika rada najbrojniji turisti bili su Slovenci, Poljaci, Austrijanci, Nijemci i Talijani, a dosta je bilo i Nizozemaca te Britanaca", kaže Staničić.
U HTZ-u su zadovoljni i rezultatima u prva četiri mjeseca ove godine, po kojima je turista bilo 2 milijuna, a noćenja 5,9 milijuna, što je 28 i 17 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, kao i 4 posto više noćenja nego 2019.

Do kraja travnja ove godine najviše stranih gostiju je stiglo iz Slovenije, Njemačke, Austrije, BiH, Italije, UK-a i SAD-a, i to njih najviše u u Zagreb, Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč i Opatiju.

Iz HTZ-a iznose i podatke za travanj ove godine u kojemu je u Hrvatskoj bilo 1,1 milijun turista i 3,3 milijuna noćenja, što su porasti od 26 i 16 posto u odnosu na lanjski travanj. )

utorak, 02.05.2023.

PRAVOSUDNA REPRESIJA PREMA NOVINARIMA I MEDIJIMA

ZLATA ĐURĐEVIĆ predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo:

„HRVATSKA NIJE PROŠLA TRANZICIJU IZ SOCIJALIZMA U KAPITALIZAM
KADA SE RADI O SLOBODI MEDIJA „

U Hrvatskoj je aktivno najmanje 945 tužbi protiv medija i novinara, rezultat je ankete ankete koju Hrvatsko novinarsko društvo provodi već petu godinu. Ove 2023. godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorilo 30 medija, a protiv 26 njih vode se sudski sporovi. Tim je povodom održana panel rasprava 2. svibnja u Hrvatskom novinarskom društvu s istaknutim sucima, među kojima je bio i predsjednik vrhovnog suda Radovan Dobronić kao i novinari koji imaju iskustva s sudskim tužbama. Najprije su a izneseni su i rezultati istraživanja o broju sudskih tužbi koje se vode protiv novinara.
Od ukupno 945 tužbi, 910 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. Kada je riječ o kaznenim postupcima, 9 medija je prijavilo ukupno 35 takvih postupaka. Osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, tužitelji su najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci. Kao i prema rezultatima lanjskih anketa, među nakladnicima najviše tužbi ima Hanza media (nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije...) – 421 parnični postupak i 11 kaznenih. Druga po broju tužbi je Styria, koja samo za Večernji list i 24sata ima 190 parničnih postupaka i 6 kaznenih. Najdulji sudski spor traje 33 godine i vodi se protiv Večernjeg lista.

TUŽBAMA POTRAŽUJU VIŠE OD 5,4 MILIJUNA EURA

Tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem od 22 medija potražuje se ukupno više od više od 5,4 milijuna eura.
Ova je brojka samo naizgled manja u odnosu na lanjsko istraživanje, ali iz Hanza medije ove godine HND-u nisu dostavili podatke o odštetnim zahtjevima. Budući da se gotovo polovica od 945 tužbi odnosi samo na tog nakladnika, a da je prema lanjskoj HND-ovoj anketi Hanza medija imala u prosjeku 12.608 eura po tužbi, za pretpostaviti je kako je ukupni iznos svih odštetnih zahtjeva u ovom broju tužbi zapravo dvostruko veći.

Napomena: Moguće je na mobitelu povećati sliku dodirom prsta i grafikon detaljnije pogledati

Da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih. Unatoč tome, nisu sve ove tužbe SLAPP (Strategic lawsuit against public participation) i nije poznato koliki bi broj od ovih tužbi to mogao biti. U Ministarstvu pravosuđa i uprave su pregledom predmeta koji se vode protiv novinara iz 2021. i 2022. a na temelju kriterija Preporuke Europske komisije 2022/758, utvrdili da bi se na SLAPP tužbe moglo odnositi 68 parničnih i 11 kaznenih predmeta.
“Brojka od najmanje 945 tužbi protiv novinara, novinarki i medija u Hrvatskoj pokazuje visoku razinu pritiska na novinarsku profesiju, koja je na meti političara, raznih ekonomskih moćnika pa i javnih institucija. O tome koliko je Hrvatska problematična zemlja kad je riječ o tužbama, svjedoči i činjenica da su zadnje dvije godine titulu najvećih europskih ovisnika o tužbama protiv novinara ponijeli baš hrvatski laureati”, rekao je Hrvoje Zovko predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, 2022. je protiv novinara pokrenuto novih 245 parničnih predmeta za naknadu štete, riješeno ih je 395, dok 710 parnica do 31. prosinca 2022. još nije bilo riješeno. Ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na kraju 2022. godine bio je 101. Pregled ishoda postupaka za 2021. i 2022. godinu pokazuje da je u kaznenim postupcima protiv novinara odbačena jedna tužba, doneseno je ukupno 14 rješenja kojima je odbačena privatna tužba i 44 rješenja o obustavi postupka, a jedan je predmet zastario. Donesene su dvije odbijajuće presude te 17 oslobađajućih. Drugom sudu ustupljen je jedan slučaj, dok je za dva doneseno rješenje o nenadležnosti i ustupu nadležnom sudu. U samo sedam slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se, kao i lanjskih godina, može zaključiti da je jako mali broj novinara osuđen za djelo za koje se teretio.
Prema HND-ovoj anketi za 2022. na koju je odgovorilo 26 medija, u Hrvatskoj je u veljači bio aktivan 951 sudski spor s odštetnim zahtjevima od ukupno 10,3 milijuna eura. Broj tužbi se iz godine u godinu ne mijenja značajno.

SUDOVI SLAPP TUŽBE NE PREPOZNAJU,
MEHANIZAM ZA NJIHOVO SPREČAVANJE NIJE IZRAĐEN

Među ovim tužbama ima i SLAPP-a, kojem je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima. Riječ je o ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija. Ministarstvo kulture i medija 2021. je osnovalo radnu skupinu koja se bavi problemom SLAPP-a, čime je potvrdilo problem na koji HND već godinama upozorava. Unatoč tome, u Hrvatskoj i dalje ne postoji službena definicija SLAPP-a, niti sudovi takve tužbe posebno izdvajaju i klasificiraju. Radna skupina još nije izradila nikakav mehanizam za sprječavanje takvih tužbi. Na upit nakladnicima na koji bi se način mogao riješiti problem SLAPP-a, najviše njih odgovorilo je kako bi se mogao koristiti mehanizam ranog odbacivanja takvih tužbi, dok je značajan broj njih odgovorio da bi se to moglo postići limitiranjem iznosa odštetnih zahtjeva, izmjenama u Kaznenom zakonu, uklanjanjem kaznene odgovornosti za povredu časti i ugleda i odvraćajućim kaznama i odštetama tuženima.
Koalicija protiv SLAPP-a u Europi (CASE) jedanput na godinu organizira natjecanje za one koji se najviše ističu u podizanju takvih tužbi. U listopadu 2022. godine glasovima žirija predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban proglašen je najvećim pravosudnim bully- a u Europi. Vrban je podigao seriju tužbi protiv portala Telegram, glavne urednice portala Jelene Valentić i novinara Dragutina Hedla. Vrban novinara Hedla tuži za klevetu, dok je protiv nakladnika i urednice podnio više odštetnih zahtjeva u iznosu većem od 100.000 eura.

SUDAČKA PROFESIJA PODRAZUMIJEVA JAVNU KRITIKU

U panel raspravi predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao kako rezultati govore da pravosudna represija u Hrvatskoj prema novinarima i medijima ne jenjava. – Mi u HND-u ćemo i nadalje taj problem internacionalizirati te i ovaj puta pozivamo Vladu da dekriminalizira djela protiv ugleda i časti, jer svatko pravnu zadovoljštinu može naći u parničnom postupku. Tužbe su sredstvo za pritisak na naše kolegice i kolege i služe za iscrpljivanja i cenzuru medija, kazao je Zovko, koji je potom dao riječ Predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću da prokomentira rezultate ankete HND-a te da iznese eventualne rezultate ankete koju je Vrhovni sud RH provodio među predsjednicima sudova, odnosno koliko sudaca je podizalo tužbe protiv medija i novinara.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, je naveo da jedan od načina borbe protiv SLAPP-a bude prebacivanje takvih slučajeva na Županijske sudove te njihovo rano prepoznavanje, je rekao kako su neki suci jednostavno odbili odgovoriti o SLAPP tužbama. – Problem SLAPP tužbi nije samo kod novinara i medija nego i u drugim područjima; primjerice u tržišnoj utakmici kad jedan jaki gospodarski subjekt tuži za naknadu štete drugi poslovni subjekt koji tek ulazi na tržište, kazao je Dobronić. On smatra kako je najvažnije utvrditi je li novinarska kritika prema sucu bila opravdana, iako i bila gruba, ili pak neopravdana, odnosno grubo zlonamjerna. Upozorava kako je u opisu sudačke profesije da sudac bude izložen javnoj kritici i propitivanju te dodao kako bi bilo poželjno da suci nisu tužitelji. - Ako je kritika u novinskom članku bila opravdana, onda je stvar svakog suca može li podnijeti kritiku. Ako se s time ne može nositi, možemo reći da nije baš za taj posao, istaknuo je Dobronić, dodavši kako je pitanje je li podnošenje tužbe u vezi sa sudačkim poslom izravno i isključivo osobno pravo samog suca.

Đuro Sessa, počasni predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i predsjednik Europske udruge sudaca, je rekao kako mediji nisu ugroženi SLAPP tužbama, te rekao da su ti novčani iznosi vrlo mali. Odgovorila mu je predsjednica Europske federacije novinara (EFJ)i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) novinarka HTV-a Maja Sever koja je istaknula kako je neugodno iznenađena takvom ocjenom, jer postoje činjenice u kojima je primjerice veliki udarac za jedan mali medij kada ga se sudi ili mu se presudi za iznos od pet ili deset tisuća eura o čemu smo imali priliku i svjedočiti u slučajevima kolegice Davoke Blažević i Gorana Gazdeka. – Takva je ocjena potpuno neprihvatljiva i mi doživljavamo pravosudni teror kao novu vrstu cenzure, kazala je Sever.

Marijan Bitanga, sudac Visokog kaznenog suda RH i glasnogovornik Udruge hrvatskih sudaca, složio se da suci moraju pretrpjeti javnu kritiku, ali, dodao je kako to do mnogih nije doprlo. – Propitivati kvalitetu rada sudaca ne samo da je potrebno, nego je i poželjno. Mislim da treba prepoznati tu opasnost koja dolazi kroz tužbe i suci bi trebali to prepozanti i spriječiti, kazao je Bitanga i također naglasio potrebu bolje edukacije sudaca.

Govoreći o SLAPP tužbama te odgovarajući na upit koliko tužbe utječu na svakodnevni rad i koliko opterećuju novinare i redakcije, glavni urednik 24 sata Ivan Buča kazao je kako u redakciji mogućnost tužbi uvijek imaju na umu, ali od priča ne odustaju ako su sve činjenice u tekstu utvrđene i provjerene. Govoreći o serijskim tužiteljima Buča je istaknuo kako su lako prepoznatljivi. Traženjem ispravka oni se već pripremaju na podnošenje tužbi i ispravka nije garancija da vas neće tužiti. Oni imaju i svoj cjenik od oko 50 tisuća kuna po tužbi i međusobno se savjetuju kako i koliko da traže, naveo je Buča.
Vedran Gvožđak, glavni urednik Kaportala, koji je za jedan tekst tužen sa šest tužbi – Po meni to ne može biti ništa drugo nego SLAPP, zaključio je Gvožđak kazavši kako je svaka presuda za male medije prijetnja da će određeni medij morati staviti ključ u bravu.

Goran Selanec, sudac Ustavnog suda RH, istaknuo je kako se tu radi i o zlonamjernim tužbama te je dodao kako je iznesena brojka od više od 900 tužbi ogromna, premda nisu sve i SLAPP tužbe. Selanec je dodao kako postoji značajan broj sudaca na nižim razinama koji se nisu pomirili s time da postoje slobode medija i nisu spremni podržati standarde koji su dosegnuti na europskoj razini, kada su te slobode u pitanju.

Odvjetnica Vesna Alaburić smatra kako suci ne prepoznaju pojam javnog interesa i ne shvaćaju da neki medijski sadržaj moraju sagledati u cjelini te da je potrebna edukacija sudaca i odvjetnika koji se bave određenim sporovima, ali i novinara u obavljanju posla. Pri tom je istaknula kako je program edukacije sudaca o predmetima protiv medija i slobode govora zapravo izrazito manjkav.

Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kao je po njoj ne treba očekivati dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda. Ona je dodala da takve odredbe postoje i u velikom dijelu europskih zemalja, ali ono što brine je da Hrvatska nije prošla tranziciju iz socijalizma u kapitalizam kada su u pitanju slobode medija, bez kojih nema stvarne demokracije. – Kada su u pitanju suci oni su dio državne vlasti i moraju biti podložni kritikama i procjenama kazala je Đurđević te je dodala kako novinari nemaju zaštitu od hrvatske države. /hnd,mzz/

ponedjeljak, 01.05.2023.

PESTICIDI UBIJAJU PČELE !

KONZULTIRATI ZAKON O ODRŽIVOJ UPOTREBI PESTICIDA

U okviru strategije „Od polja do stola” i Strategije za bioraznolikost Europska komisija želi do 2030. smanjiti upotrebu pesticide, rizike od pesticida te upotrebu opasnih pesticida za 50 posto Taj cilj Komisija ima namjeru ostvariti Uredbom o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja, koja je predložena u lipnju 2022, ali još nije stupila na snagu. Ali tu do izražaja dolazi nacionalno zakonodavstvo. Zato je u cilju smanjenja rizika za pčele, Ministarstvo poljoprivrede RH donijelo novi Zakon o održivoj uporabi pesticida NN br.46 / 2022. u mjesecu travnju koji je objavljen 15. travnja,2022. a stupio na snagu 23. travnja. Zakon je aktualan i važeći i potrebno je pesticide upotrebljavati u skladu s njim. Zakon propisuje zaštitu pčela i divljih oprašivača, tako što je propisana zabrana primjene pesticida opasnih za pčele u što su uključene medonosne pčele, bumbari i solitarne pčele. Posebno je to u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, odnosno u vrijeme cvatnje flore i korovne flore koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima te koja u vrijeme tretiranja mora biti pokošena. Navedenim Zakonom propisano je da profesionalni korisnici pesticida moraju prije obavljanja tretiranja obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama.

405 EDUKACIJA ZA 6156 KORISNIKA SREDSTAVA
ZA ZAŠTITU BILJA 2022. GODINE

U cilju podizanja svijesti o učincima pesticida na pčele i druge oprašivače, Ministarstvo poljoprivrede organizira i provodi izobrazbe o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida. Kako bi mogao kupiti i primijeniti pesticide namijenjene profesionalnim korisnicima, poljoprivredni proizvođač mora imati valjanu potvrdu kojom dokazuje da je prošao izobrazbu o održivoj uporabi pesticida te stekao znanja da može postupati u cilju smanjenja rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti. Ukupno su od strane Ministarstva poljoprivrede u 2022. provedene 142 osnovne izobrazbe za 1611 korisnika sredstava za zaštitu bilja . Dopunskih izobrazbi bilo je 263 za 4545 obveznika. U 2023. godini održano je 36 osnovnih izobrazbi za 569 polaznika te 81 dopunska izobrazba za 1343 polaznika. Također, u prijedlogu Pravilnika o izobrazbi o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida koji će uskoro biti upućen u e-savjetovanje za obavezan dio vježbi je predložena i zaštita pčela, koja je do sad bila samo u teorijskom dijelu nastave.

Između ostalog, i u cilju dodatne zaštite proizvodnje, nadograđen je Fitosanitarni informacijski sustav kako bi pružao detaljnije informacije o kupnji sredstava za zaštitu bilja, a u planu je i nadogradnja sustava preko kojeg će Hrvatski pčelarski savez automatski dobivati informacije iz FIS sustava o tretiranju pesticidima opasnim za pčele, a sve s ciljem pravovremenog obavještavanja pčelara te sprječavanja pomora pčela uzrokovanih pesticidima.
Spomenutim aktivnostima je cilj osigurati sve preduvjete za zaštitu, opstojnost i unaprjeđenje pčelarske proizvodnje, s obzirom na važnost pčela kao oprašivača u proizvodnji hrane i očuvanju bioraznolikosti, čemu u prilog govori i činjenica da je omotnica za pčelarski sektor u novom programskom razdoblju povećana za oko 60 posto.

Ministarstvo poljoprivrede apelira na sve profesionalne korisnike da se pridržavaju uputa na etiketi sredstva za zaštitu bilja kojim namjeravaju tretirati svoje poljoprivredne kulture te odredbi Zakona o održivoj uporabi pesticida o zabrani tretiranja u vrijeme cvatnje poljoprivredne kulture i u vrijeme cvatnje korovne flore.
Pozornost treba obratitri i na činjenicu da prije tretiranja pesticidima opasnim za pčele i druge oprašivače obavijeste Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama.

UPOTREBA ELEKTRONIČKIH VJERODAJNICA

Kako bi informacija bila potpuna Ministarstvo poljoprivrede RH, početkom mjeseca ožujka objavilo je informaciju u kojoj podsjeća na važeći zakon koji je stupio na snagu 23. travnja 2022. Zakon o održivoj uporabi pesticida, te dalje kaže „ Kako bi provedba Zakona bila u potpunosti omogućena, Fitosanitarni informacijski sustav ( FIS) je nadograđen, a od subjekata u prodaji sredstava za zaštitu bilja (SZB) zahtijevaju se intervencije na poslovnim programima (softverima) prodajnih mjesta u svrhu povezivanja s FIS-om, dakle Fitosanitarnim informacijskim sustavom.
Zakonom se uvodi uporaba elektroničkih vjerodajnica odgovarajuće razine za pristup FIS-u te će se uspostavom tog sustava, uvidom u FIS, provjeravati statusi profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika odnosno kupaca SZB.
Prelaskom na sustav vjerodajnica više neće biti potrebe za posjedovanjem iskaznica.

Svi profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici koji su upisani u FIS i imaju važeće potvrde mogu preko portala https://ePoljoprivreda.mps.hr kojem se pristupa putem NIAS-a pristupiti FIS-u i sami ispisati potvrde s barkodom koje će im služiti kao dokaz da imaju pravo kupnje. Ako, iz nekog razloga, to ne mogu sami napraviti mogu se obratiti ovlaštenim provoditeljima izobrazbe kod kojih su pohađali izobrazbu, djelatnicima Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede po županijama ili Odjelu za održivu uporabu pesticida Ministarstva poljoprivrede. Također barkod se može spremiti u mobitel te se na prodajnom mjestu mogu poslužiti barkodom putem mobitela.

Korisničke upute za korisnike koji se prijavljuju preko NIAS-a objavljene su na FIS Portalu, a poveznica, odnosno link je : https://fis.mps.hr/obavijesti/sve

Svi distributeri, odnosno sva prodajna mjesta bili su u obvezi su do 23. travnja 2023. godine uskladiti svoje poslovanje s odredbama Zakona. Ona prodajna mjesta koja to nisu učinila – dakle integraciju integraciju s FIS-om, - neće biti u mogućnosti razmjenjivati podatke sa FIS-om, po pitanju provjere prava kupca putem barkod čitača, te provjere registracije SZB NEĆE SE MOĆI BAVITI DISTRIBUCIJOM I PRODAJOM SZB.
Kupci ( subjekti u prodaji sredstava za zaštitu bilja) SZB koji na prodajnom mjestu neće moći dokazati svoje pravo kupovine SZB preko barkoda na potvrdi ili na mobitelu nakon 23. travnja 2023. godine NEĆE MOĆI KUPOVATI SZB namijenjena profesionalnim korisnicima. Izvor : Ministarstvo poljoprivrede

<	svibanj, 2023					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Prosinac 2024 (39)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter