Pregled posta

PRAVOSUDNA REPRESIJA PREMA NOVINARIMA I MEDIJIMA

ZLATA ĐURĐEVIĆ predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo:

„HRVATSKA NIJE PROŠLA TRANZICIJU IZ SOCIJALIZMA U KAPITALIZAM
KADA SE RADI O SLOBODI MEDIJA „

U Hrvatskoj je aktivno najmanje 945 tužbi protiv medija i novinara, rezultat je ankete ankete koju Hrvatsko novinarsko društvo provodi već petu godinu. Ove 2023. godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorilo 30 medija, a protiv 26 njih vode se sudski sporovi. Tim je povodom održana panel rasprava 2. svibnja u Hrvatskom novinarskom društvu s istaknutim sucima, među kojima je bio i predsjednik vrhovnog suda Radovan Dobronić kao i novinari koji imaju iskustva s sudskim tužbama. Najprije su a izneseni su i rezultati istraživanja o broju sudskih tužbi koje se vode protiv novinara.
Od ukupno 945 tužbi, 910 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. Kada je riječ o kaznenim postupcima, 9 medija je prijavilo ukupno 35 takvih postupaka. Osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, tužitelji su najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci. Kao i prema rezultatima lanjskih anketa, među nakladnicima najviše tužbi ima Hanza media (nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije...) – 421 parnični postupak i 11 kaznenih. Druga po broju tužbi je Styria, koja samo za Večernji list i 24sata ima 190 parničnih postupaka i 6 kaznenih. Najdulji sudski spor traje 33 godine i vodi se protiv Večernjeg lista.

TUŽBAMA POTRAŽUJU VIŠE OD 5,4 MILIJUNA EURA

Tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem od 22 medija potražuje se ukupno više od više od 5,4 milijuna eura.
Ova je brojka samo naizgled manja u odnosu na lanjsko istraživanje, ali iz Hanza medije ove godine HND-u nisu dostavili podatke o odštetnim zahtjevima. Budući da se gotovo polovica od 945 tužbi odnosi samo na tog nakladnika, a da je prema lanjskoj HND-ovoj anketi Hanza medija imala u prosjeku 12.608 eura po tužbi, za pretpostaviti je kako je ukupni iznos svih odštetnih zahtjeva u ovom broju tužbi zapravo dvostruko veći.

Napomena: Moguće je na mobitelu povećati sliku dodirom prsta i grafikon detaljnije pogledati

Da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih. Unatoč tome, nisu sve ove tužbe SLAPP (Strategic lawsuit against public participation) i nije poznato koliki bi broj od ovih tužbi to mogao biti. U Ministarstvu pravosuđa i uprave su pregledom predmeta koji se vode protiv novinara iz 2021. i 2022. a na temelju kriterija Preporuke Europske komisije 2022/758, utvrdili da bi se na SLAPP tužbe moglo odnositi 68 parničnih i 11 kaznenih predmeta.
“Brojka od najmanje 945 tužbi protiv novinara, novinarki i medija u Hrvatskoj pokazuje visoku razinu pritiska na novinarsku profesiju, koja je na meti političara, raznih ekonomskih moćnika pa i javnih institucija. O tome koliko je Hrvatska problematična zemlja kad je riječ o tužbama, svjedoči i činjenica da su zadnje dvije godine titulu najvećih europskih ovisnika o tužbama protiv novinara ponijeli baš hrvatski laureati”, rekao je Hrvoje Zovko predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, 2022. je protiv novinara pokrenuto novih 245 parničnih predmeta za naknadu štete, riješeno ih je 395, dok 710 parnica do 31. prosinca 2022. još nije bilo riješeno. Ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na kraju 2022. godine bio je 101. Pregled ishoda postupaka za 2021. i 2022. godinu pokazuje da je u kaznenim postupcima protiv novinara odbačena jedna tužba, doneseno je ukupno 14 rješenja kojima je odbačena privatna tužba i 44 rješenja o obustavi postupka, a jedan je predmet zastario. Donesene su dvije odbijajuće presude te 17 oslobađajućih. Drugom sudu ustupljen je jedan slučaj, dok je za dva doneseno rješenje o nenadležnosti i ustupu nadležnom sudu. U samo sedam slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se, kao i lanjskih godina, može zaključiti da je jako mali broj novinara osuđen za djelo za koje se teretio.
Prema HND-ovoj anketi za 2022. na koju je odgovorilo 26 medija, u Hrvatskoj je u veljači bio aktivan 951 sudski spor s odštetnim zahtjevima od ukupno 10,3 milijuna eura. Broj tužbi se iz godine u godinu ne mijenja značajno.

SUDOVI SLAPP TUŽBE NE PREPOZNAJU,
MEHANIZAM ZA NJIHOVO SPREČAVANJE NIJE IZRAĐEN

Među ovim tužbama ima i SLAPP-a, kojem je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima. Riječ je o ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija. Ministarstvo kulture i medija 2021. je osnovalo radnu skupinu koja se bavi problemom SLAPP-a, čime je potvrdilo problem na koji HND već godinama upozorava. Unatoč tome, u Hrvatskoj i dalje ne postoji službena definicija SLAPP-a, niti sudovi takve tužbe posebno izdvajaju i klasificiraju. Radna skupina još nije izradila nikakav mehanizam za sprječavanje takvih tužbi. Na upit nakladnicima na koji bi se način mogao riješiti problem SLAPP-a, najviše njih odgovorilo je kako bi se mogao koristiti mehanizam ranog odbacivanja takvih tužbi, dok je značajan broj njih odgovorio da bi se to moglo postići limitiranjem iznosa odštetnih zahtjeva, izmjenama u Kaznenom zakonu, uklanjanjem kaznene odgovornosti za povredu časti i ugleda i odvraćajućim kaznama i odštetama tuženima.
Koalicija protiv SLAPP-a u Europi (CASE) jedanput na godinu organizira natjecanje za one koji se najviše ističu u podizanju takvih tužbi. U listopadu 2022. godine glasovima žirija predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban proglašen je najvećim pravosudnim bully- a u Europi. Vrban je podigao seriju tužbi protiv portala Telegram, glavne urednice portala Jelene Valentić i novinara Dragutina Hedla. Vrban novinara Hedla tuži za klevetu, dok je protiv nakladnika i urednice podnio više odštetnih zahtjeva u iznosu većem od 100.000 eura.

SUDAČKA PROFESIJA PODRAZUMIJEVA JAVNU KRITIKU

U panel raspravi predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao kako rezultati govore da pravosudna represija u Hrvatskoj prema novinarima i medijima ne jenjava. – Mi u HND-u ćemo i nadalje taj problem internacionalizirati te i ovaj puta pozivamo Vladu da dekriminalizira djela protiv ugleda i časti, jer svatko pravnu zadovoljštinu može naći u parničnom postupku. Tužbe su sredstvo za pritisak na naše kolegice i kolege i služe za iscrpljivanja i cenzuru medija, kazao je Zovko, koji je potom dao riječ Predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću da prokomentira rezultate ankete HND-a te da iznese eventualne rezultate ankete koju je Vrhovni sud RH provodio među predsjednicima sudova, odnosno koliko sudaca je podizalo tužbe protiv medija i novinara.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, je naveo da jedan od načina borbe protiv SLAPP-a bude prebacivanje takvih slučajeva na Županijske sudove te njihovo rano prepoznavanje, je rekao kako su neki suci jednostavno odbili odgovoriti o SLAPP tužbama. – Problem SLAPP tužbi nije samo kod novinara i medija nego i u drugim područjima; primjerice u tržišnoj utakmici kad jedan jaki gospodarski subjekt tuži za naknadu štete drugi poslovni subjekt koji tek ulazi na tržište, kazao je Dobronić. On smatra kako je najvažnije utvrditi je li novinarska kritika prema sucu bila opravdana, iako i bila gruba, ili pak neopravdana, odnosno grubo zlonamjerna. Upozorava kako je u opisu sudačke profesije da sudac bude izložen javnoj kritici i propitivanju te dodao kako bi bilo poželjno da suci nisu tužitelji. - Ako je kritika u novinskom članku bila opravdana, onda je stvar svakog suca može li podnijeti kritiku. Ako se s time ne može nositi, možemo reći da nije baš za taj posao, istaknuo je Dobronić, dodavši kako je pitanje je li podnošenje tužbe u vezi sa sudačkim poslom izravno i isključivo osobno pravo samog suca.

Đuro Sessa, počasni predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i predsjednik Europske udruge sudaca, je rekao kako mediji nisu ugroženi SLAPP tužbama, te rekao da su ti novčani iznosi vrlo mali. Odgovorila mu je predsjednica Europske federacije novinara (EFJ)i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) novinarka HTV-a Maja Sever koja je istaknula kako je neugodno iznenađena takvom ocjenom, jer postoje činjenice u kojima je primjerice veliki udarac za jedan mali medij kada ga se sudi ili mu se presudi za iznos od pet ili deset tisuća eura o čemu smo imali priliku i svjedočiti u slučajevima kolegice Davoke Blažević i Gorana Gazdeka. – Takva je ocjena potpuno neprihvatljiva i mi doživljavamo pravosudni teror kao novu vrstu cenzure, kazala je Sever.

Marijan Bitanga, sudac Visokog kaznenog suda RH i glasnogovornik Udruge hrvatskih sudaca, složio se da suci moraju pretrpjeti javnu kritiku, ali, dodao je kako to do mnogih nije doprlo. – Propitivati kvalitetu rada sudaca ne samo da je potrebno, nego je i poželjno. Mislim da treba prepoznati tu opasnost koja dolazi kroz tužbe i suci bi trebali to prepozanti i spriječiti, kazao je Bitanga i također naglasio potrebu bolje edukacije sudaca.

Govoreći o SLAPP tužbama te odgovarajući na upit koliko tužbe utječu na svakodnevni rad i koliko opterećuju novinare i redakcije, glavni urednik 24 sata Ivan Buča kazao je kako u redakciji mogućnost tužbi uvijek imaju na umu, ali od priča ne odustaju ako su sve činjenice u tekstu utvrđene i provjerene. Govoreći o serijskim tužiteljima Buča je istaknuo kako su lako prepoznatljivi. Traženjem ispravka oni se već pripremaju na podnošenje tužbi i ispravka nije garancija da vas neće tužiti. Oni imaju i svoj cjenik od oko 50 tisuća kuna po tužbi i međusobno se savjetuju kako i koliko da traže, naveo je Buča.
Vedran Gvožđak, glavni urednik Kaportala, koji je za jedan tekst tužen sa šest tužbi – Po meni to ne može biti ništa drugo nego SLAPP, zaključio je Gvožđak kazavši kako je svaka presuda za male medije prijetnja da će određeni medij morati staviti ključ u bravu.

Goran Selanec, sudac Ustavnog suda RH, istaknuo je kako se tu radi i o zlonamjernim tužbama te je dodao kako je iznesena brojka od više od 900 tužbi ogromna, premda nisu sve i SLAPP tužbe. Selanec je dodao kako postoji značajan broj sudaca na nižim razinama koji se nisu pomirili s time da postoje slobode medija i nisu spremni podržati standarde koji su dosegnuti na europskoj razini, kada su te slobode u pitanju.

Odvjetnica Vesna Alaburić smatra kako suci ne prepoznaju pojam javnog interesa i ne shvaćaju da neki medijski sadržaj moraju sagledati u cjelini te da je potrebna edukacija sudaca i odvjetnika koji se bave određenim sporovima, ali i novinara u obavljanju posla. Pri tom je istaknula kako je program edukacije sudaca o predmetima protiv medija i slobode govora zapravo izrazito manjkav.

Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kao je po njoj ne treba očekivati dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda. Ona je dodala da takve odredbe postoje i u velikom dijelu europskih zemalja, ali ono što brine je da Hrvatska nije prošla tranziciju iz socijalizma u kapitalizam kada su u pitanju slobode medija, bez kojih nema stvarne demokracije. – Kada su u pitanju suci oni su dio državne vlasti i moraju biti podložni kritikama i procjenama kazala je Đurđević te je dodala kako novinari nemaju zaštitu od hrvatske države. /hnd,mzz/



Post je objavljen 02.05.2023. u 22:25 sati.