ZADNJI BLAGOSLOV U ULOZI ZAGREBAČKOG NADBISKUPA
Na blagdan sv. Katarine Sijenske, crkvene naučiteljice i suzaštitnice Europe 29. travnja u prostoru bl. Alojzija Stepinca
na Kaptolu 29, koji privremeno služi za misna slavlja, jer je zagrebačka Katedrala zatvorena radi obnove od potresa, mons. Dražen Kutleša preuzeo je od kardinala Josipa Bozanića, službu zagrebačkog nadbiskupa.
Mons. Dražena Kutlešu imenovao je Papa Franjo, na mjesto zagrebačkog nadbiskupa, što je apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj objavila 14. veljače 2023. Kardinal Josip Bozanić potom je od od Pape zatražio odreknuće od službe, godinu dana prije navršenih 75 godina, što je Papa Franjo prihvatio 15. travnja ove godine. Papa Franjo je odmah nakon toga imenovao u Dikasterij za evangelizaciju, točnije u Odjelu za temeljna pitanja evangelizacije u svijetu zagrebačkog nadbiskupa u miru kardinala Josipa Bozanića.
„POZVALE SU DEKLE DEČKE“
PREMIJEROVA EKONOMSKA OČEKIVANJA ZA DOLAZEĆE GODINE !
Na 212. sjednici Vlade RH, održanoj 27. travnja 2023. premijer RH Andrej Plenković najavio je usvajanje Nacionalnog programa reformi za tekuću godinu, koji se – rekao je – redovito usvajaju u travnju.
„Nacionalni program reformi, kao i prošle godine, naslanja se na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji predstavlja temeljni okvir reformskoga procesa i ulaganja od ukupno 85 mjera. Od njih je 56 trajnih mjera koje su u nastavku, a dodano je još 29 mjera povrh toga u različitim područjima gospodarstva, javne uprave, obrazovanja, tržišta rada, zdravstva, državne imovine i obnove zgrada.“
Izdvojio je usvajanje Programa stabilnosti u razdoblju 2023. do 2026.
Glavna okosnica ekonomske politike u tom razdoblju, prema riječima premijera, bit će kao i do sada odgovorno vođenje javnih financija. Cilj Programa je povećati rast gospodarstva, održati društvenu uključenost i biti na tragu dva velika pravca – zelene i digitalne tranzicije. Fiskalna politika bit će kontinuirano fokusirana na smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u te na proračunski manjak koji treba biti manji od tri posto u srednjem roku. U tom kontekstu, Vlada će koristiti sve instrumente koje ima na raspolaganju, a koji će omogućiti da ove politike budu još učinkovitije, a to su strukturni fondovi, kraj aktualne financijske perspektive te Instrument EU iduće generacije.
„Vladine projekcije za srednjoročno razdoblje su realne, a temelje se na pozitivnim ekonomskim rezultatima ostvarenim u prošloj godini te uzimanju u obzir globalnih okolnosti. "Lani ( 2022.op.a.) smo ostvarili rast od 6,3 posto i u okružju brojnih napetosti, prije svega posljedica ruske agresije na Ukrajinu na globalnu ekonomiju, na Europu i na Hrvatsku, omogućili smo brojne pakete pomoći građanima u prošloj godini", a vrijednost svih Vladinih paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu bila je 6,8 milijardi eura. U prošloj godini ostvaren je proračunski višak od 0,4 posto BDP-a, a ujedno je smanjen javni dug za čak deset postotnih bodova sa 78 posto na 68,4 posto udjela u BDP-u, a Hrvatska je ostvarila članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju te investicijski kreditni rejting. Hrvatska je jedina država koja je od početka ruske invazije na Ukrajinu po sve tri agencije za kreditni rejting (op.a. Fitch –BBB+, Moodys – Baa2, i Standard i Poors- BBB+) imala podignut kreditni rejting, a u dvije agencija čak za dva stupnja", rekao je premijer Plenković.
Iako će sljedeće razdoblje biti karakterizirano nastavkom neizvjesnosti, prije svega geopolitičkih okolnosti, premijer Plenković najavio je da „Vlada očekuje rast hrvatskog gospodarstva u 2023. od 2,2 posto. To je za 1,5 postotni bod veća projekcija rasta u ovoj godini od one ranije od 0,7 posto. Tom rastu pridonijet će i očekivana rekordna turistička sezona, što se vidi prema turističkim podacima iz prva četiri mjeseca ove godine, ali i prema najavama za ostatak sezone. Projekcija rasta za 2024. godinu je 2,6 posto, za 2025. 2,5 posto za u 2026. 2,2 posto „ rekao je premijer Plenković te nastavio:
"U tim okolnostima, kao što smo činili i do sada, svojim ćemo politikama nastojati obuzdavati cjenovne pritiske, pomagati najranjivijim skupinama u društvu i sačuvati socijalnu koheziju. Što se tiče Pakta o stabilnosti i rastu, Hrvatska je sa svim ovim podacima ispunila sve kriterije. Udio javnog duga u BDP-u, nastavit će ići prema dolje. Na kraju ove godine, prema Vladinim projekcijama, on bi trebao iznositi 62,6 posto, a u 2024. 59,8 posto, u 2025. 57,5 posto te 2026. 55,6 posto.
Time smo u situaciji da se smanji iznos koji plaćamo kao kamate na javni dug, čime također jačamo svoju fiskalnu i međunarodnu reputaciju i položaj“ rekao je premijer Plenković na 212. sjednici Vlade RH govoreći o ekonomsko – fiskalnim predviđanjima za Hrvatsku.
( vijesti Vlada /mzz)
SMJERNICE ZA INOVATIVNE IDEJE SPORTA U
ODRŽIVOSTI TURIZMA
U Petrčanima, mjestu koji se nalazi 12 kilometara južno od grada Zadra, 26. i 27. travnja 2023.održava se 2. Svjetski kongres sportskog turizma pod nazivom . „Tourism & Sports United for Sustainability“, ( Turizam i sport ujedinjeni za održivost). Kongres je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Kongresu prisustvuje glavni tajnik Svjetske turističke organizacije UNWTO Zurab Pololikashvili te predsjednik Uprave Dogus Grupe Feritom Faikom Sahenkom, a uoči otvaranja Kongresa premijer RH Andrej Plenković se sastao s njima i sa svakim razgovarao.
U govoru prilikom otvaranja 2. Svjetskog kongresa sportskog turizma predsjednik Vlade RH Plenković je istaknuo da je za ulaganja u turizam i turističku infrastrukturu u Hrvatskoj rezervirano ukupno milijardu i 300 milijuna eura, što iz proračuna, što iz Višegodišnjeg financijskog okvira, što iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Rekao je da turizam mora biti balansiran, podijeljen između primorja i kontinenta te istakao kako će novi Zakon o turizmu donijeti nove pomake u upravljaju destinacijama.
"Često naglašavamo kako su upravo turizam i sport dva stupa naše međunarodne prepoznatljivosti. U pripremama smo za najintenzivniji dio turističke sezone. A svi najvažniji dionici turizma danas su u Zadru, kao i mnogi međunarodni stručnjaci i predstavnici najvažnijih centara sportskog razvoja", rekao je premijer Plenković.
STRATEŠKA ULOGA SPORTSKOG TURIZMA
Na početku Kongresa održan je okrugli stol na visokoj razini na kojem su sudjelovali ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili, ministar gospodarstva, turizma i sporta Slovenije Matjaž Han, zamjenik ministra međunarodnih poslova Saudijske Arabije Sultan Almusallam i predsjednik Europskog olimpijskog odbora Spyros Capralos. Tema ovog okruglog stola bila je važnost i uloga turizma u održivom razvoju.
Okrugli stol na visokoj razini na kojem su sudjelovali ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili, ministar gospodarstva, turizma i sporta Slovenije Matjaž Han, zamjenik ministra međunarodnih poslova Saudijske Arabije Sultan Almusallam i predsjednik Europskog olimpijskog odbora Spyros Capralos.
Ministrica Nikolina Brnjac:„Zadovoljstvo nam je što smo dobili priliku biti domaćin ovako važnog kongresa koji promišlja stratešku ulogu sportskog turizma u ukupnom razvoju održivog turizma. Veseli me što smo u Zadru okupili eminentne međunarodne i domaće predstavnike institucija i stručnjake iz područja turizma i sporta. Sigurna sam kako će razmjena iskustava i znanja doprinijeti jačanju uloge sportskog turizma u razvoju cjelogodišnjeg turizma što je zajednički cilj svima, a što smo imali prilike i čuti na održanom okruglom stolu visoke razine. Zaključci ovog Kongresa objedinit će sve teme o kojima ćemo kroz ova dva dana raspravljati, poput učinaka organiziranja velikih sportskih manifestacija, privlačenja sponzorstava u sport, sportskim događanjima kao pokretačima čitavih destinacija, ali i utjecaju sportskih događanja na okoliš i društvo. Veseli me što je Hrvatska prepoznata kao predvodnik razvoja održivog turizma i na svjetskoj razini“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Uz premijera Plenkovića i ministricu Brnjac tu su visoki uzvanici politike i svjetskog sporta, sudionici 2. Kongresa sportskog turiza.
Napomena: Otvaranjem teksta na mobitelu, dodirom prsta fotka se povećava.
Na dvodnevnom Kongresu sudjeluje više od 300 međunarodnih i domaćih stručnjaka iz područja turizma i sporta, a neki od panelista i predavača su: Zlatko Dalić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, Ratko Kovačić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Danira Bilić, predsjednica Nacionalnog vijeća za sport, Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba, Burak Baykan, regionalni direktor Dogus Holdings, Rose Wangen-Jones, generalna direktorica za marketing, destinacije i komercijalu u London&Partners, Elif Ozdemir, izvršna direktorica Gloria Sports Arena, Zrinka Bokulić, izvršna direktorica Aminess Hotels & Resorts, Judit Hidalgo, direktorica Andora Business - Andorra Sports Innovation Hub, Laurent Petrynka, predsjednik Svjetske školske sportske federacije, Josip Varvodić, prvi potpredsjednik Europskog plivačkog saveza i predsjednik Hrvatskog plivačkog saveza, Goran Šprem, svjetski i olimpijski prvak, Jack Nixon, strateški direktor - International, Nielsen Sports, Sanda Čorak, dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica Hrvatskog judo saveza, Valentina Bifflin, predsjednica Srednjeeuropske odbojkaške federacije te mnogi drugi.
OKVIR ZA SPOZNAJE O POTENCIJALIMA SPORTA U
TURISTIČKIM DESTINACIJAMA
Ovaj kongres predstavlja jedinstvenu priliku za stručnjake iz cijelog svijeta, na području sportskog turizma za razmjenu novih ideja i najboljih praksi. Održan pod temom 'Turizam i sport ujedinjeni za održivost', Kongres će služiti kao okvir za produbljivanje studija sportskog turizma, segmenta s ogromnim potencijalom i jednog od najbrže rastućih trendova, kao i za izradu uvida i zaključaka koji bi mogli proizvesti
inovativne ideje i inspiriraju destinacije. Kongres će se baviti s nekoliko ključnih aspekata kao što su ekonomski učinak sportskog turizma, njegov doprinos ciljevima održivog razvoja iz ekološke, društvene i ekonomske perspektive, kao i što je ključno za promicanje destinacije kroz organiziranje sportskih događaja, sponzorstva i ponude . Govornici iz cijelog svijeta i iz različitih segmenata sporta koji predstavljaju širok raspon organizacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini, iznijeti će svoje viđenje sportskog turizma u okviru ekološke i ekonomske održivosti.
Organizator kongresa je su Vlada Republike Hrvatske i Svjetska turistička organizacija (UNWTO) dok je Ministarstvo turizma i sporta glavni koordinator provedbe aktivnosti vezanih uz Kongres.
Izvor: Vlada, Ministartsvo turizma /mzz
ZAKONOM BI BILA PROPISANA
SAMO JAVNA UPOTREBA HRVATSKOG JEZIKA
Predsjedništvo Matice hrvatske, najstarije kulturne institucije koja je osnovana 1842. godine, izdalo je priopćenje u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku čiji je nacrt izradila Matičina radna skupina. O čemu se točno radi piše u priopćenju koje prenosim.
„U petak 21. travnja 2023. godine predsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Andrej Plenković sa suradnicima primio je u Banskim dvorima izaslanstvo Matice hrvatske i na radnom sastanku podržao aktivnosti Matice hrvatske i pozdravio inicijativu o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku te će predložiti njegovo usvajanje u Hrvatskom saboru. Ta je odluka naišla na nepodijeljeno odobravanje članova Matice hrvatske. Podsjećamo da je još prvi predsjednik Matice hrvatske, najstarije kulturne institucije u Hrvata, grof Janko Drašković kao temeljni cilj djelovanja Matice hrvatske daleke 1842. godine naveo upravo skrb o hrvatskom jeziku, književnosti i našem identitetu. U proteklih 181 godinu matičari su nastojali hrvatskom jeziku dati potrebna krila za nesputan let te nužne alate za njegovu zaštitu i unapređivanje. Sretni smo što se nakon osamnaest turbulentnih desetljeća nalazimo nadomak ostvarenja cilja kojem su težili naši preci, plaćajući nerijetko visoku cijenu svome zauzimanju za hrvatski jezik.
Vjerujemo da je namjeri Vlade Republike Hrvatske da usvoji prijedlog i uputi nacrt Zakona o hrvatskom jeziku Hrvatskom saboru pridonijela činjenica da je Radna skupina od akademika koji se bave proučavanjem jezika i to dr. August Kovačec, prof. emeritus, prof.dr.Stjepan Damjanović, prof. dr. Mislav Ježić, dr. Tomislav Stojanov i prof. dr. Mario Grčević sačinila odmjeren, moderan nacrt Zakona, primjeren današnjem vremenu. U njemu nisu predviđeni nikakvi inspektorati niti zabrane, on štiti u prvom redu običnoga hrvatskoga građanina i propisuje da taj građanin ne smije biti kažnjen ako zna samo hrvatski, nego mu to mora biti dostatno za normalno funkcioniranje u hrvatskom društvu. Poštuje se Zlatna formula hrvatskog jezika ča-kaj-što, prijedlog Zakona komplementaran je sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u našoj domovini te se ovim Zakonom propisuje samo javna uporaba hrvatskog jezika, dok ni na koji način Zakon ne zadire u privatnu komunikaciju, niti se njime ograničava sloboda književno-umjetničkog izričaja. Unatoč tomu, u siječnju 2022. kada smo najavili izradu nacrta Zakona, dok nije bila napisana niti jedna rečenica, doživjeli smo kanonadu napada onih koji su protivnici same ideje donošenja ovoga Zakona. Tako smo i ovih dana svjedoci nekolicine medijskih napisa kojima se na neutemeljen i nimalo dobronamjeran način nastoji poslati poruka da se u Zakonu nalazi i ono čega u nacrtu Zakona doista nema, a pokušava se poslati i poruka da je Zakon nepotreban, te da će se jezik sam brinuti za svoju zaštitu i za javnu uporabu.
Podsjećamo sve zainteresirane da su Radna skupina i Matica hrvatska u izradu ovoga nacrta Zakona pošli pozivajući se na 12. članak Ustava Republike Hrvatske kojim je određeno da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik i latinično pismo te da građani Republike Hrvatske imaju pravo služiti se njime kao službenim jezikom u našoj domovini. Zakonom se potiče i uporaba svih idioma hrvatskoga jezika, među kojima su čakavski i kajkavski, svih funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika i hrvatskih povijesnih pisama u primjerenim prilikama. Zakonom je predviđeno osnivanje Vijeća za hrvatski jezik u kome će biti istaknuti stručnjaci za hrvatski jezik, koji će pratiti provedbu Zakona te predlagati Vladi Republike Hrvatske izradbu Strategije hrvatske jezične politike te davati mjerodavna mišljenja u svezi sa službenom i javnom uporabom hrvatskoga jezika. Vijeće će predlagati donošenje mjera za zaštitu, osiguranje i slobodu uporabe i poticanje razvoja hrvatskoga jezika.
Molimo sve zainteresirane koji svojim prijedlozima, komentarima i sugestijama žele pridonijeti kvaliteti ovoga Zakona, da pričekaju još koji tjedan dok pravnici Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske dorade nacrt Zakona i s Radnom skupinom usuglase njegov konačan tekst, jer će tada biti otvoreno Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a dorađena verzija nacrta Zakona dostupna svim građanima Republike Hrvatske.
Sretni smo da se u Matici hrvatskoj ponovno potvrdilo naše jedinstvo, jer je za nacrt Zakona o hrvatskom jeziku glasovalo svih 25 članova Glavnoga odbora MH, a prijedlog Zakona podržao je i Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uvjereni smo da nakon usvajanja ovoga Zakona naš hrvatski jezik više nikada neće biti prepušten nebrizi i samovolji pojedinaca. Izražavamo zahvalnost članovima Radne skupine za izradu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, svim matičarima i podupirateljima Matice hrvatske kojima je hrvatski jezik na srcu.
Predsjedništvo Matice hrvatske“ (kraj priopćenja)
JOŠ 50 DANA DO ZASTARE POTRAŽIVANJA
Za građane, njih 55 000 diljem Hrvatske koji su kredite konvertirali u franak ostlo je još 50 dana do nastupanja zastre potraživanja prema bankama. I dalje nema naznaka da će Vrhovni sud RH donijeti pravna shvaćanja u vezi s njihovim tužbama protiv banaka. Udruga Franak je na prosvjedu koji je organiziran i održan 1. travnja 2023. u desetak gradova u Hrvatskoj zahtijevala da se to učini u roku od 15 dana. Razlog je što 14. lipnja 2023. nastupa zastara potraživanja.
Goran Aleksić, bivši saborski zastupnik, kaže da “Vrhovni sud Republike Hrvaatske, 50 dana prije zastare, potraživanja još uvijek nije odlučio imaju li pravo potrošaći konverzije kredita pravo na obeštećenje. Zato ovim putem upućujem poziv sucima Vrhovnog suda da obave svoju zadaću.
Sud Europske unije je davno rekao da građani koji su konvertirali kredite u franak imaju pravo,potraživati obeštećenje. Sve što Vrhovni sud RH treba provesti jest da imamo pravo utvrđivati jesmo li obeštećeni. A ne da imamo 100 posto pravo na obeštećenje.To je posao sudskog vještaka da to utvrđuje, a ne suda. “ rekao je u izjavi Goran Aleksić.
CERTIFIKAT DIGITALNIH VJEŠTINA 2024. GODINE
Europska komisija je, prema priopćenju 18. travnja 2023. u Strasburu donijela dva prijedloga za Preporuku Vijeća u kontekstu Europske godine vještina. Europska komisija i države članice zajedno su identificirale dva nedostatka u digitalnom kontekstu a to je 1) nedostatak pristupa digitalnom obrazovanju i osposobljavanju
2) poteškoće u opremanju ljudi potrebnim digitalnim vještinama.
Komisija je konstatirala da se države članice još uvijek se bore za
- postizanje dovoljnih razina ulaganja u infrastrukturu digitalnog obrazovanja i osposobljavanja,
-opremu i digitalne obrazovne sadržaje, digitalno osposobljavanje vještina i nastavnika i osoblja
- te praćenje i evaluaciju politika digitalnog obrazovanja i osposobljavanja.
ZAKLJUČCI O NEDOSTACIMA IZ 2022.
Dva predstavljena prijedloga temelje se na zaključcima Strukturiranog dijaloga o digitalnom obrazovanju i vještinama iz 2022. godine tijekom kojeg je Komisija surađivala s državama članicama EU. Tijekom Digitalnog desetljeća EU ima cilj osigurati da 80% odraslih ima barem osnovne digitalne vještine i da će 20 milijuna ICT stručnjaka biti zaposleno u EU do 2030. godine. Cilj dijaloga bio je povećati predanost digitalnom obrazovanju i vještinama te pomoći ubrzati napore na razini EU kako bi Europa mogla ispuniti svoje ciljeve za 2030. u ovom području . Prijedlozi su u skladu sa stupom solidarnosti i uključivanja europskih digitalnih prava i načela prema kojima bi svatko trebao imati pristup internetu i digitalnim vještinama, a da nitko ne bude zapostavljen.
Prijedlozi ispunjavaju dva strateška prioriteta Akcijskog plana za digitalno obrazovanje: poticanje razvoja visokoučinkovitog ekosustava digitalnog obrazovanja i jačanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju. Akcijski plan želi veću suradnju na europskoj razini kako bi se predstavile prilike za zajednicu obrazovanja i osposobljavanja što podrazumijeva i nastavnike i učenike, kreatore politike, akademsku zajednicu i istraživače na nacionalnim planu i EU. To je ključni zadatak za ostvarenje vizije postizanja Europskog obrazovnog prostora do 2025. i doprinosi Akcijskom planu europskog socijalnog stupa i Digitalnog kompasa do 2030.
JOŠ NEMA DOVOLJNE DIGITALNE TRANSFORMACIJE U
OSPOSOBLJAVANJU I OBRAZOVANJU
Unatoč napretku i nekim izvrsnim primjerima inovacija, zajednički napori do sada nisu rezultirali sustavnom digitalnom transformacijom u obrazovanju i osposobljavanju. Države članice još uvijek se bore za postizanje dovoljnih razina ulaganja u infrastrukturu digitalnog obrazovanja i osposobljavanja, opremu i digitalne obrazovne sadržaje, digitalno osposobljavanje, dopunu vještina nastavnika i osoblja te praćenje i evaluaciju politika digitalnog obrazovanja i osposobljavanja.
PODRŽATI VISOKO KVALITETNU INFORMATIKU U ŠKOLAMA
Identificiran izazov odnosi se na različite razine digitalnih vještina unutar različitih segmenata stanovništva. Nacionalni sustav obrazovanja i osposobljavanja treba se pozabaviti tim razlikama. Prijedlog za „Preporuku Vijeća o poboljšanju pružanja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju” bavi se svakom razinom obrazovanja i osposobljavanja. Poziva države članice da počnu rano pružanje digitalnih vještina na dosljedan način kroz sve razine obrazovanja i osposobljavanja. To se može osigurati postavljanjem ciljanih intervencija za specifične „prioritetne ili teško dostupne skupine”. U prijedlogu se države članice pozivaju da podrže visokokvalitetnu informatiku u školama, da uključe razvoj digitalnih vještina za odrasle i da riješe nedostatak zanimanja u području informacijske tehnologije usvajanjem inkluzivnih strategija.
Komisija je spremna podržati provedbu obaju prijedloga olakšavanjem međusobnog učenja i razmjene među državama članicama. Radi se o suradnji unutar Europskog centra za digitalno obrazovanje i kroz financiranje EU-a, kao što su Erasmus+ i Program Digitalna Europa, Fond za pravednu tranziciju, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond Plus i oporavak i Resilience Facility, Horizon Europe i NDICI-Global Europe.
PILOT PROJEKT ZA CERTIFIKAT DIGITALNIH VJEŠTINA
Za priznavanja certifikacije digitalnih vještina, Komisija će s nekoliko država članica pokrenuti pilot projekt europskog certifikata digitalnih vještina. Certifikat ima za cilj povećati povjerenje i prihvaćanje certifikacije digitalnih vještina diljem EU-a. Rezultati pilota bit će predstavljeni kao dio studije izvedivosti o Europskom certifikatu digitalnih vještina krajem godine. Konačni europski certifikat o digitalnim vještinama bit će uveden 2024. na temelju rezultata pilot projekta i nalaza studije.
Europska komisija poziva države članice da brzaju usvajanje prijedloga za dvije preporuke Vijeća.
Komisija će uspostaviti Skupinu na visokoj razini za digitalno obrazovanje i vještine kako bi podržala provedbu dviju preporuka. ( priopćenje /mzz)
ČOVJEK JE SUPERIORAN PRIRODI
Na prijedlog Vlade Bolivije 2009. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 22. travnj međunarodnim Danom planete Zemlje, iako je tendencija za uspostavljanje Dana planete Zemlje imala svoje aktivnosti već od 1969. godine.
Vjerojatno Bolivija, država Južne Amerike nije bez razloga imala utjecaj na uspostavljanje dana koji bi slavio Planet Zemlju i njene kvalitete i njenu opstojnost. Jer upravo je Bolivija u sedmom stoljeću bila središte indijanske civilizacije Ajmara. A indijanci su prastanovnici Amerike, to su znanstvene činjenice. U Boliviji je bilo i sjedište Inka u planinama Anda koji su se pojavili u 14. stoljeću.
DJECA PRIRODE
Inke su bile južnoameričko indijansko pleme koje je u doba španjolskih osvajanja vladalo carstvom koje se protezalo na prostoru današnjega Perua kao središta, Ekvadora, dijela Bolivije i sjevernog Čilea. Inke su stvorile veoma razvijen stupanj civilizacije koji ni danas nije potpuno objašnjen.
Indijance se uvijek percipira uz prirodu i kaže se da su indijanci djeca prirode. Oni su bili ovisni o prirodi, a živjeli su u skladu s njezinim zakonima. Nije poznato da su bilo gdje ugrozili prirodu na bilo koj način. Naprimejer indijanac koji je bio poglavica plemena Duwamish, zvao se Seattlea umro je 1866. ,a u državi Wasington postao je zapamćen po govoru, a netko ga je zapisao, koji je uputio 14. američkom predsjedniku Franklinu Piercu .Indijanac se predsjedniku obratio radi odgovora na zahtjev da bijelci kupe indijansku zemlju. Navodno taj govor indijanskog poglavice Seattlea se ubraja medu najljepše i najdublje misli koje su ikada izrečene o čovjekovoj prirodi, pa je ušlo u povijest onih koji se bave zaštitom prirode i ekologijom.
Povijest američkih indijanaca svjedoći koliko oni vole zemlju . Oni kažu da zemlja nije ničije vlasništvo „ mi smo je samo iznajmili dok živimo na njoj“ – bio je stav indijanaca.
Radi zemlje koju indijanci vide kao dio s kojom se treba ophoditi u skladu kao s nekim živim bićem a bijeli čovjek u zemlji vidi niz ekonomskih mogućnosti koje treba koristiti i iskoristiti bilo je i sukoba nadnaravne prirode. Tecumseh je bio indijanski poglavica kojeg su u ratu 1811. godine američki vojnici prevarili, plemenu su uzeli zemlju a sve indijance pobili. No Tecumsehov brat, duhovni vođa plemena je za vrijeme bitke u kojoj je konjica generala Williama Harrisona, budućeg američkog predsjednika, načinila veliki pokolj nad indijancima sazvao "duhove svojih predaka" i s njima prokleo Harissona. Idućih 169 godina američki predsjednici koji su izabrani u godini koja je završavala s nulom su umirali tijekom mandata. Prokletstvo je djelovalo sve do Ronalda Regana koji je 1980. preživio atentat.
ČOVJEK JE SUPERIORAN PRIRODI
Ali što je sa stavom koji je postao ideologija, da je čovjek superioran prirodi, da čovjek nije ravnopravan drugim stvorenjima, već da ima pravo upravljati florom, faunom i općenito Zemljom? Poklonici Starog zavjeta objašnjavaju kako je Bog stvorio čovjeka da bude gospodar svim drugim bićima. Međutim s ideologijom ili bez nje ekonomski razvoj zemalja svijeta bazira se na resursima koji imaju pretpostavku u prirodi i njenom položaju, dakle na zemlji svih kontinenata , morima, rijekama.
Kako ne iskorištavati naftu koju daje utroba zemlje, ako ta nafta stvara ekonomske izvore, radna mjesta, podiže BDP, iako zagađuje zrak, stvara otpad. Uistinu postoje pročiščivaći, poželjni su, poželjno je i ne zagađivati zemlju pesticidima jakih đubriva i otrova i biti zadovoljan s prinosima usjeva koji su bez suplemeneta višestruko manji. Poželjno je ne dozvoliti sadnju i upotrebu sjemena GMO čija se proizvodnja kontinuirano razvijana već četrdesetak godina, jer stvara degenerike među životinjama, a sumnja se da stvara karcinom i na različitim ljudskim organima.
Gradovi su prenapučeni industrijom koja zagađuje zrak, vodu i životni okoliš. Rijeke su postale mjesta gdje završava svaka vrsta otpada, čak i kemijski, koji ubija ribu i ostali mikro svijet.
Čovjek radi što zamisli, - na svijetu ima već 31 građevina visoka u rasponu od 300 do 818 metara . To je znanstvena oda ljudskoj inteligenciji i arhitekturi i graditeljsko tehničkoj izvedbi. U najvećoj građevini na svijetu, Buraj Kalifi koja ima 828 metara s antenom, na 76 katu je bazen, na 122 katu je restoran, a ta najviša građevina na svijetu ima 163 kata. Što je sve prirodi trebalo učiniti da se takvo zdanje sagradi?
Što se sve radi planeti Zemlji, točnije moru, kada se rade umjetni otoci? Za to je potreban proces uklanjanja pijeska, šljunka, mulja i drugog materijala s vodenog dna. Onda stvaranje otoka, tamo gdje ga nije zamislila priroda, već čovjek.
A što sve čovjek čini šumama? U Amazoni koja se proteže kroz devet država, koja je najveća prašuma na svijetu, u 2022. godini iskrčeno je više nego prethodnih godina, oko 10 posto, odnosno više četiri tisuće kvadratnaih kilometara šume. To krčenje šuma potiče i velike požare. Prašuma Amazona ima ogromne količine ugljika, koji se oslobađa uništavanjem drveća, zagrijava atmosferu i potiče klimatske promjene.
EKOLOŠKA PRAVDA ZA SVE
Povodom Dana Planete Zemlje 2023. američki predsjednik Joe Biden potpisao je Izvršnu naredbu kojom se svakoj Federalnoj agenciji u SAD-u nalaže da radi na takozvanoj Ekološkoj pravdi za sve. Uredba podrazumijeva poboljšanje života zajednica koje su najteže pogođene onečišćenjem toksičnim tvarima i klimatskim promjenama. Time se predviđa uspostava ureda za okolišnu pravdu koji će koordinirati mjere i obavještavati javnost u slučaju da se iz pogona ili objekata ispuste otrovne supstance.
“Ekološka pravda biti će utkana u naš rad na svim razinama vlasti. Ovo je Naredba koja nalaže da se Savezne agencije posvete radu u znanosti i tehnologiji. Jer još uvijek mnogo toga neznamo o kvaliteti vode ili zraka koji udišemo kao i o mnogim utjecajima onečišćenja na zdravlje „ rekao je Joe Biden predsjednik SAD, prilikom potpisivanja Izvršne naredbe“.
Margareta Zouhar Zec
KONFERENCIJA „ŠTO DONOSI ČLANSTVO“
U okviru službenog posjeta glavnog tajnika ekonomske organizacije OECD (Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj) Mathiasa Cormanna, održana je u Zagrebu konferencija imenom „Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?“
Glavni tajnik OECD-a Matthias Cormann u Zagrebu 20.4. 2023.
Glavni tajnik OECD Cormann je najavio proces dubinskog skeniranja hrvatskih institucija i gospodarstva.
„ Identificirati ćemo sva područja gdje su potrebne aktivnosti kako bi hrvatsko zakonodavstvo politiku i praksu uskladili s instrumentima OECD-a i najboljim rješenjima“ rekao je glavni tajnik OECD-a Matthias Cormann te dodao kako će pristupanje OECD-u biti pozitivno transformativno putovanje za Hrvatsku što će doprinijeti rastu životnog standarda za Hrvatsku te približavanju prihodima i produktivnosti hrvatskog gospodarstva prosjeku onih u OECD-u.To nisu samo formalnosti, već će pružiti opipljiva korist stanovnicima“, istaknuo je glavni tajnik Cormann.
Bilo je potrebno nekoliko godina da bi došlo do ozbiljne najave pristupanja, jer je tek sredinom 2022. godine Hrvatska počela službene pregovore o pristupanju OECD-u. Na putu prema članstvu Hrvatsku čeka usvajanje 257 pravnih instrumenata. Na taj će način doći do unapređenja korporativnog upravljanja, osobito u tvrtkama u državnom vlasništvu i tvrtkama u djelomično državnom vlasništvu. Tim se tvrtkama treba bolje upravljati posebno kroz sustave veće kontrole i veću autonomiju nadzornog odbora.
U tom procesu bi trebalo biti usvojeno ono što poslodavci godinama žele, a to je manji trošak poslovaanja, rasterećenje rada. Ministar Filipović je najavio rasterećenje parafiskalnih nameta za 132 milijuna eura.
Pristupni proces traje od tri do sedam godina, a permijer Plenković se nada da bi Hrvatska u članstvo OECD-a mogla biti primljena 2025. godine.
„To je još jedan instrument za unaprjeđenje reformskih procesa kojem je prethodilo učvršćenje međunarodnog položaja Hrvatske čiji su odraz pristupanje Schengenu i europodručju. Kroz smjernice i programe OECD-a doći će do poboljšanja svih onih segmenata hrvatskog društva koje smo doveli na jako visoku razinu članstvom u EU-u, a članstvom u OECD-u ćemo učiniti još boljim“ rekao je premijer RH Andrej Plenković.
Ministar Filipović rekao je da je ulazak u OECD posljednji vanjskopolitički cilj koji Hrvatska još treba ostvariti. "Ulazak Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu donio je trenutne učinke i pozitivnu prevagu za hrvatsko gospodarstvo. Jedan od primjera je investicija tvrtke Jabil u Osijek, koja će donijeti više od 1.500 novih radnih mjesta, a tu je i ulaganje Knaufa u proširenje proizvodnje u Novom Marofu, vrijedno oko 120 milijuna eura", rekao je ministar gospodarstva dr.Filipović.(mzz)
U panel raspravi sudjelovao je ministar financija Marko Primorac, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, zamjenica direktorice Uprave za pravne poslove OECD-a Gita Kothari, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andrea Doko Jelušić i predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Burak Baykan.
HRVATSKA NIJE IMPLEMENTIRALA DIREKTIVU,
KAO NI JOŠ 10 ZEMALJA
Komisija poduzima mjere za promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života u EU-u, te je 19. travnja u Bruxellesu objavila priopćenje za medije
Kako bi zaštitila pravo na ravnotežu između poslovnog i privatnog života u svim državama članicama, Europska komisija odlučila je nastaviti prekršajne postupke protiv Belgije, Češke, Irske, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Cipra, Luksemburga, Austrije i Slovenije slanjem obrazloženog mišljenja jer nisu zadovoljene nacionalne mjere kojima se u potpunosti prenose pravila EU, a kojima se uspostavljaju prava na ravnotežu između poslovnog i privatnog života za roditelje i skrbnike.
EUROPSKI STUPANJ SOCIJALNIH PRAVA
EU je donio niz zakonodavnih akata koji građanima stvaraju minimalna prava EU-a da usklađuju posao s obiteljskim obavezama.
Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života jedna je od radnji akcijskog plana Europskog stupa socijalnih prava za daljnju provedbu načela koja su u njemu navedena. Prijedlog je usvojen 13. lipnja 2019., a države članice imale su tri godine do 2. kolovoza 2022. da ga provedu u nacionalno zakonodavstvo. Nova pravila dopunjuju prava iz Direktive 92/85 o trudnim radnicama, prema kojoj žene imaju pravo na minimalno 14 tjedana rodiljnog dopusta od kojih su najmanje dva obvezna. Porodiljni dopust plaća se barem na nacionalnoj razini naknade za bolovanje.
Direktiva ide ruku pod ruku s Europskom strategijom skrbi čiji je cilj osigurati kvalitetne, pristupačne i dostupne usluge skrbi diljem Europske unije i poboljšati situaciju i za primatelje skrbi i za osobe koje se o njima brinu, profesionalno ili neformalno.
NOVA PRAVILA ZA RODITELJE I SKRBNIKE
Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života mijenja pravila igre za zaposlene roditelje i njegovatelje. Olakšava usklađivanje obitelji i karijere postavljanjem minimalnih standarda za prava na dopust kao što su očinski, roditeljski i skrbnički dopust. Također predviđa pravo na traženje fleksibilnih radnih aranžmana za roditelje i skrbnike. Ova nova pravila pomažu ljudima da razviju svoje karijere i obiteljski život dok istovremeno poboljšavaju svoju opću dobrobit. Njegov cilj je poboljšati ravnotežu između poslovnog i privatnog života za sve te olakšati roditeljima i skrbnicima da upravljaju svojim obavezama.
Direktiva predviđa sljedeća prava:
Očinstvo: Očevi imaju pravo na najmanje deset radnih dana očinskog dopusta oko rođenja djeteta. Očinstvo mora biti nadoknađeno barem na razini naknade za bolovanje;
Roditeljski dopust: Svaki roditelj ima pravo na najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta, od čega su dva mjeseca plaćena i neprenosiva. Roditelji mogu zatražiti da dopust uzmu u fleksibilnom obliku, bilo s punim radnim vremenom, skraćenim radnim vremenom ili u segmentima;
Dopust za njegovatelje: Svi radnici koji pružaju osobnu njegu ili podršku rođaku ili osobi koja živi u istom kućanstvu imaju pravo na najmanje pet radnih dana dopusta za njegovatelje godišnje;
Fleksibilno radno vrijeme: Svi zaposleni roditelji s djecom do osam godina i svi njegovatelji imaju pravo tražiti skraćeno radno vrijeme, fleksibilno radno vrijeme i fleksibilnost radnog mjesta.
Komisija poziva države članice da se pridržavaju ovih pravila
Nakon što je Direktiva usvojena 2019., države članice imale su rok do 2. kolovoza 2022. da je provedu u svoje nacionalne zakone. Dana 21. rujna 2022. Komisija je poslala službenu opomenu 19 država članica jer nisu priopćile mjere za prijenos ove Direktive u svoje nacionalno pravo. Nakon što je analizirala njihove odgovore, Komisija je utvrdila da Direktiva još uvijek nije u potpunosti prenesena u 11 država članica te je stoga odlučila poduzeti daljnji korak u postupku zbog povrede slanjem obrazloženog mišljenja Belgiji, Češkoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuska, Hrvatska, Cipar, Luksemburg, Austrija i Slovenija. Te države članice sada imaju dva mjeseca za poduzimanje potrebnih mjera za usklađivanje s obrazloženim mišljenjem. U suprotnom, Komisija može odlučiti pokrenuti ih pred Sudom Europske unije. (priopćenje /mzz)
ZAŠTITA GOSPODARSTVA OD UTJECAJA BANKROTA
SAMO RAT – PREGOVORE O MIRU NITKO NE PREDLAŽE
Naslov Streljivo za Ukrajinu, u priopćenju od 13. travnja na stranici Europskog vijeća EU, potiče na misao , a gdje je mir. Ponovno je riječ o oružju za Ukrajinu. Previše političkih predstavnika zemalja Europske unije govori o naoružanju, a nitko o miru. Zelenski predsjednik Ukrajine, iz svog ureda često odašilje poruke o potrebi za oružjem. Oko početka svibnja ove godine dobiti će iz SAD-a raketni sustav Patriot koji je osobno ispregovarao s predsjednikom Bidenom kada je 21. prosinca 2022. boravio u SAD-u. Zahtjevi za oružjem - to je razumljiva reakcija predsjednika čija je zemlja poharana osvajačkim ratom ruske vojske. No gdje su europski umovi koji su znali pre definirati potrebe za energijom koja nije fosilna u obnovljive izvore energije i definirati sve nove materijale i niz izvora tih materijala diljem svijeta? Zašto sada takvi umovi šute i ne poduzimaju ništa na mirovnom planu i pregovorima o miru?
Zašto se ne govori o zaustavljanju rata i pregovorima o miru –sada, a ne u zadnjoj fazi ratovanja kada će ishod biti predvidljiv? Model pregovaranja o miru u Ukrajini očito je predviđen, kao oni pregovarački stari načini iz prošlog stoljeća, a to je bilo onda kada su već milijuni ljudi u Drugom svjetskom ratu poginuli, a ishod rata i pobjednika se nazirao. Onda se prišlo pregovorima o miru. Ali te stare metode treba zaboraviti i aktivnim učiniti nove, sukladne ovom vremenu, znanjima, iskustvima i trećem tisućljeću. Treba dati šansu životu i miru, sada u jeku rata, iznenada.
Gdje su pobornici mira i njihovi glasovi za pregovore o miru, sada kada krvavi rat u Ukrajini s ruskom vojskom za grad Bakhmut u istočnoj Ukrajini u Donjeckoj oblasti traje već nekoliko tjedana? Glas za pregovore o miru se ne čuje. Samo potrebe za oružjem i njenim količinama. Vijesti da kineski predsjednik Xi Jinping, koji se po 40. put u proteklih 12 godina susreo s predsjednikom Rusije i 20. ožujka ove godine doputovao u Moskvu u državnički posjet Putinu, ima prijedlog za pregovore o miru Rusije i Ukrajine, bile su određeno osvježenje u očekivanjima. No s odlaskom Xi Jinpinga iz Moskve prestale su biti aktualne vijesti o pregovorima za mir. Nitko o njima više ne govori.
EU priprema 11 paket ekonomskih sankcija Rusiji. U tim će sankcijama, kako je to već rekla Ursula von der Leyen, fokus biti na elementima koji neće dozvoliti da bude nađen način da sankcije EK budu zaobiđene.
Margareta Zouhar Zec
DOŠAO PREDSJEDNIK RH – A IZ VLADE SVI IGNORIRALI
OBLJETNICU ŽUPANIJE
Koprivničko-križevačke županija 13. travnja obilježila je Dana županije i 30 godina svoga postojanja. Na tu je svečanost pozvan predsjednik RH Zoran Milanović, koji je sudjelovao i na svečanoj sjednici županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije. Ali na događaj 30 godina županije bio je pozvan i premijer RH Andrej Plenković i svi ministri u Vladi Republike Hrvatske . No nitko od njih nije došao.
Predsjednik RH Milanović na obilježavanju 30. godišnjice Koprivničko - križevačke županije
Fotka Ured predsjednika
Za domaće političare bilo je iznenađenje što na proslavu 30. obljetnice Koprivničko- križevačke županije nije došao ni bivši dožupan Darko Sobota, koji je i načelnik općine Kalinovac koja je dio Koprivničko križevačke županije, ali on je i predsjednik županijskog HDZ-a i saborski zastupnik. I na obilježavanje obljetnice županije nije došao
Znači li to da je politički hrvatski vrh HDZ-a dogovorom odlučio da nitko tko je član HDZ-a ne ide na proslavu 30. godina županije, zato što tamo dolazi predsjednik RH Milanović?
POLITIKA BEZ MATEMATIKE
Predsjednik Milanović često i oštrim riječima kritizira premijera Plenkovića i HDZ kao stranku i stranku na vlasti. Znači li to da političari HDZ svojim nedolaskom poručuju da zaista više ne podnose kritiku, drugim riječima da im nije drag ni dobrodošao u blizinu nitko tko kritički glasno govori o stranci? Zar su Milanovićeve riječi jače od važnosti proslave obljetnice 30 godina županije Koprivničko- križevačke? Zar je županija od 115.000 stanovnika manja od ranga važnosti kojim se smatra državni vrh HDZ-a, pa ne dolazi zato što bi se morali sresti s predsjednikom Milanovićem? Svojim nedolaskom HDZ-ovci poručuju da je tako. Nedolazak nikoga, pa ni svog izaslanika premijer nije poslao, upućuje na još veću autoritarnost stranke HDZ, koji se sve više gradi i izgrađuje, dijeli evidentno je i događaje i ljude, a ta podjela glasi „ako ste pozvali njega, ne možete vidjeti i nas“. To više nije politika lokalna, to postaje politika državnog vrha koji vodi Hrvatsku i stvara pritisak, koja traži odabir. Traži jednu naklonost koja u društvu pluralizma nije realna.
A upravo se u Hrvatskoj demokracija poigrala sa svojim mogućnostima u osobama dvaju državnih autoriteta i to predsjednika i premijera. Politička povijest predsjednika RH i sadašnja uloga premijera Plenkovića traži u državničkom obnašanju uloga politički izgrađene ljude. Traži komunikaciju- dvojice- ali te komunikacije nema. Možda zato što je Hrvatska premala za – dvije suprotstavljene osobnosti –ili modus ophođenja još globalno nije pronađen. Možda će doći s umjetnom inteligencijom!
DA LI JE RADI PLENKOVIĆA – HDZ BOLJI?
A premijer Plenković, koji je i predsjednik HDZ-a pak čini se vjeruje da su sve protupravne radnje, koje su počinili ljudi iz stranke HDZ-a, a koje predsjednik Milanović rekapitulira opetovano i jako često, izbrisane njegovim zaslugama, i da ih ne treba ponavljati i na njih stalno podsjećati. Jer je on, Andrej Plenković donosio odluke o paketima pomoći građanima, za plin i struju, o financijskim pomoćima tvrtkama u koroni, jer je on odlučio o uvođenju eura i schengen granice za Hrvatsku, jer je sve to učinjeno pravodobno i. I HDZ je sada nešto drugo, očito svojim ponavljanjima učinjenog, vjeruje premijer RH, da je sada HDZ bolji, bez obzira na pojedince koji su visoko odskočili u svojim radnjama koje nisu bile u korist građana RH.
Ali zapisano iz teme HDZ ostaje, a novi događaji u bazi HDZ pojavljuju se kao teme koju predsjednik Milanović u svojim elaboracijama na svoj opisni način upućuje javnosti. „ Jedino mogu, zbog toga imam imunitet, svakome u brk reći što ga ide. To smatram svojom dužnošću“ – kaže predsjednik RH Milanović.
Dolaze izbori 2024. Kakvo povjerenje će temeljem svega izgovorenog i učinjenog dobiti HDZ, a kakvo povjerenje predsjednik Milanović, odlučiti će glasači. Oni koji su i glavni gledatelji i slušatelji hrvatske političke scene.
Margareta Zouhar Zec
DESET MILIJUNA DJECE TREBA HUMANITARNU POMOĆ
UNICEF je pozvao vlasti Malija, Nigera i Burkine Faso da prehranu djece stave na vrh nacionalnih prioriteta i povećaju nacionalna ulaganja u prevenciju, rano otkrivanje i liječenje pothranjenosti. UNICEF je upozorio da će se blizu milion djece u tri afričke zemlje centralnog Sahela i to Malija, Nigera i Burkine Faso ove godine suočiti s teškom akutnom pothranjenošću
zbog porasta cijena hrane, sukoba i klimatskih promjena, informacija je koju je prenijela Al Jazerra 8.travnja.
“Povećanje nesigurnosti i sukoba povećava ranjivost koja je sve veća u regiji” rekla je Marie-Pierre Poirier, regionalna direktorica UNICEF-a za Zapadnu i Centralnu Afriku. Poirier je prošlog mjeseca upozorila da je za deset miliona djece u centralnom Sahelu prijeko potrebno humanitarna pomoć.
U devet zemalja Sahela, / Sahel je granična zona u Africi između Sahare na sjeveru i plodnijeg područja Sudana na jugu / i to u zemljama Burkini Faso, Kamerunu, Čadu, Gambiji, Mauritaniji, Maliju, Nigeru, Nigeriji i Senegalu prošle je godine hospitalizirano 1,9 miliona djece zbog teškog iscrpljivanja pothranjenošću, što je za 31 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
CRKVENI I DRŽAVNI BLAGDAN
Uskrs je najvažniji dan u kršćanskom kalendaru. Obilježava se svetkuje i slavi i prema crkvenom i prema državom kalendaru blagdana.
Političke osobe odlaze na Uskrs u crkve, prisustvuju Sv. Misama i ponašaju se kao vjernici koji svake nedjelje dolaze u crkvu na misu. No pitanje je koliko i što razumiju od onog što crkveni velikodostojnici toga dana propovijedaju. I koliko uopće razumiju vjeru jer često u svojim političkim poslovima rade protivno interesima građana. A na svojim su funkcijama upravo radi građana. A sumnja u njihovo ikakvo poznavanje vjere, vjere u dobro i pravednost u kategoriju koja treba označiti pomoć, sigurnost i napredak i pojedinca i zajednice, jer dobro i dobrota je smisao kršćanske vjere, pojavljuje se kada političke osobe prikriveno sudjeluju u odlukama o prevarama radnika za pravednu plaću, zakašnjelim privatizacijama i višegodišnjim zakašnjelim isplatama, kada se sudski procesi dogovorno odugovlače godinama što je tlaka i patnja za građane koji traže pravdu, kada se događa brutalno postupanje sa migrantima na granici, kada sustave koje moraju voditi sposobne osobe, vode osobe koje to po vokaciji svojih kompetencija nisu u mogućnost, ali ipak su takvima te ovlasti date i čine drugima jako mnogo štete , kada se rasprodaju vitalni državni resursi, kada se sa državnom imovinom postupa kao sa privatnom, itd.
Onaj tko ima potrebu slaviti Uskrs trebao bi razumjeti kategoriju koja označava riječ oholost, zatim riječi dobrota, pravednost, ljubav, strpljivost, milostinja, mudrost, razum, pobožnost, strah pred Bogom itd.
Uskrs je dan kada je prema Bibliji Isus uskrsnuo od mrtvih. Raspet je, umro je i pokopan je. No uskrsnuo je. Kako? Zbog tog pitanja – kako je uskrsnuo - postoji nada i spas i vjera u vječni život. Uzašao je Isus, tada u svojoj 33 godini na Nebo i sjeo s desne strane Bogu Ocu, kaže kršćanski nauk. I od tamo će ponovo doći. Ali kada? Kršćanski nauk kaže da taj dan nitko ne zna – osim sam Bog otac. Doći će suditi svijetu, doći će suditi ljudima prema djelima njihovim , kaže kršćanski nauk.
Margareta Zouhar Zec
Evo kako, kojim riječima su predsjednik RH Milanović, premijer RH Plenković i predsjednik Hrvatskog Sabora Jandroković Hrvatskim građanima čestitali blagdan Uskrsa 2023.
Uskrsna čestitka predsjednika RH Zorana Milanovića
Ljudi širom kršćanskog svijeta, pa tako i u našoj Domovini, oduvijek su uz blagdan Uskrsa vezivali nadu u novi početak i svjetlost koja pobjeđuje tamu. I te poruke najvećeg kršćanskog blagdana odavno su prihvaćene ne samo kao temelji vjere nego i kao svjetovne vrijednosti. Vjerovati kako će patnja proći, kako će dobro pobijediti i kako život ima smisla ohrabruje svakog čovjeka.
Suvremenom društvu kojemu pripadamo i ljudima koji žive u njemu potreban je putokaz prema tim vrijednostima Uskrsa, danas možda i više nego ikada prije. Stradanja i patnje ljudi u Ukrajini, nove ratne prijetnje te socijalne i društvene nestabilnosti širom svijeta opominju sve nas kako se mir, sigurnost i napredak olako podrazumijevaju, a zapravo lako uruše ako nema dobrote u čovjeku, solidarnosti među ljudima i ljubavi prema bližnjima.
Pravi je trenutak stoga da, nošeni uskrsnim porukama, prepoznamo važnost mira i razumijevanja među ljudima i narodima. Svaki čovjek, bio vjernik ili ne, ima pravo nadati se da će mu svjetlost obasjati život i da radost života nije izgubljena. Uoči najvećeg kršćanskog blagdana izražavam svoju nadu kako će ljudi širom svijeta Uskrs dočekati i provesti u miru i radosti, uz svoje obitelji i prijatelje.
Svima koji slave u našoj Domovini kao i našim sunarodnjacima izvan Hrvatske, posebno onima u Bosni i Hercegovini, želim sretan i blagoslovljen Uskrs.
Uskrsna čestitka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića
„Pred nama je doba najvećeg kršćanskog blagdana kada slavimo radost življenja i put suosjećanja, nade i ljubavi. Uskrs nas ohrabruje i usmjerava da gradimo međusobno razumijevanje te ustrajemo u svladavanju svih izazova s kojima se kao društvo nosimo, vodeći Hrvatsku prema naprijed.
Posebno smo u mislima s onima koji su u našem društvu najugroženiji. Ovi uskrsni blagdani vrijeme su zajedništva kada poseban naglasak stavljamo na jačanje društvene solidarnosti i izgradnju tolerantnijeg ozračja kako nitko ne bi ostao po strani.
Želim svima da blagdan proslave u miru, uz obitelji i najmilije, dijeleći radost Kristova uskrsnuća sa svojim najbližima.
Sretan i blagoslovljen Uskrs!"
Uskrsna čestitka predsjednik Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića
„Svim Hrvaticama i Hrvatima, svim hrvatskim građankama i građanima u domovini i inozemstvu te svima koji vjeruju u Kristovo uskrsnuće želim radostan i blagoslovljen Uskrs, uime svih zastupnica i zastupnika u Hrvatskome saboru i osobno.
„Bog je oružjima ljubavi pobijedio sebičnost i smrt“, kazao je papa Franjo pozvavši „neka se posvuda radi na jačanju kulture susreta, pravednosti i uzajamnog poštovanja, koji jedini mogu jamčiti duhovno i materijalno blagostanje građana.“
Uskrs, blagdan ljubavi i milosrđa, kršćanskim je vjernicima uvijek i otvoreni poticaj na promišljanje o snažnijem i trajnijem osobnom angažmanu, bilo da je u pitanju briga za bližnje u nevolji ili za najranjivije članove našeg društva. Nositelji javnih dužnosti u Hrvatskoj, a osobito kršćani među njima, na poseban su način pozvani vlastitim primjerom predvoditi takva nastojanja, promičući duh solidarnosti, zajedništva i povjerenja, u koliko god izazovnim okolnostima ponekad djelovali.
Dužni smo ne zaboraviti naše sugrađane u potrebi, one koji su bolesni ili bez vlastitih bližnjih, a ni ljude drugdje u svijetu koji proživljavaju teške trenutke, nepravdu ili ugnjetavanje. Neka im svima Kristovo uskrsnuće, u kojem ljubav nadvladava mržnju, a istina laž, donese prijeko potrebnu utjehu i nadu.
Uskrs je blagdan pobjede svjetla nad tamom, života nad smrću, dobra nad zlom. U mislima hrvatskog naroda i ovog je Uskrsa na poseban način prijateljski narod Ukrajine, koji Uskrs iznova dočekuje u okolnostima nametnutog im rata, poput naše domovine prije tri desetljeća.
Uistinu, u svijetu u kojem se stalno umnožavaju izazovi za pojedinca, za naše obitelji i društvo, uskrsli Krist najsnažnije je utjelovljenje svima nam potrebne nade. Papa Franjo poziva nas da „dopustimo da Kristov mir uđe u naše živote, u naše domove, u naše zemlje“. Neka stoga najveći blagdan svih kršćana vama i vašim obiteljima donese istinski blagoslov mira, ljubavi i veselja. Sretan Uskrs!“.
BIO JE VELIK U OČIMA MNOGIH!
Večernjakova knjiga godine, „ Cico - tak imam te rad“ koju su napisali novinari Tomislav Dasović i Mladen Miletić čije je prvo izdanje rasprodano, kako je to rekao urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, službeno je predstavljena javnosti 6. travnja.
Cico Zlatko Kranjčar, koji je obilježio svojim nogometnim talentom i svojim igrama i svojim golovima, bio je nogometna devetka - jedno razdoblje maksimirskog Dinama, trener koji je radio izvan Hrvatske, nogometni izbornik, zatim u tri navrata i trener Dinama u kome se kao igrač proslavio, iz koga je ponikao kao osoba koju su nogometni navijači i Zagrepčani prepoznali kao dobrog čovjeka. Umro je iznenada prije dvije godine 1. 3. 2021.
MLADE SE NE PITA ZA MIŠLJENJE
I AKTIVNU PARTICIPACIJU
Mreža mladih Hrvatske održala je 3. travnja 2023. nacionalnu konferenciju "Zajedno za održivu i inkluzivnu Europu". Predstavljena je tom prilikom publikacija koja je zbir 13 tekstova, 13 priča mladih osoba pod imenom "Moja priča o ciljevima za mlade".
Mreža mladih Hrvatske ima svoj program rada, a njen trenutni ciklus usmjeren je na ciljeve vezane uz inkluzivno društvo i održivu zelenu Europu. Konzultacijski proces s mladima diljem Europe pokazuje da mlade u EU zabrinjava što se mlade osobe ne pita za mišljenje i aktivnu participaciju. Mladi u Hrvatskoj nisu zadovoljni time što ih se ne uključuje u kreiranje javnih politika, što ne sudjeluju u javnom životu države, što sustav formalnog obrazovanja nije usklađen s tržištem rada, s druge strane sustav tržišta rada je trom i neprilagođen, u znatnom broju slučajeva mladi koji su visokoobrazovani moraju se prekvalificirati da bi dobili posao na tržištu rada, a bolje informiranje o mogućnosti za zapošljavanje nema ni u osnovnim ni srednjim školama. Zabrinjavajuće za njih su tuđa iskustva o dolaženju do posla preko veze, nepostojanje povratnih informacija kada se radi o traženju posla. Politike koje postoje za zapošljavanje mladih smatraju nerealnim i neprilagođenima. Veoma važna je zdravstvena tema ,mentalno zdravlje mladih, koja je vrlo izražena u društvu.
fotka mzz
S lijeva: Selin Stankir, prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, Marko Boko, moderator Kristijan Orešković
Zbog toga je na konferenciju pozvana prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić iz Narodnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u Zagrebu . Rekla je da je pomoć mladima za potrebe mentalnog zdravlja nedostatna. Razlozi za to je nesrazmjer između povećanih potreba i nedostatka zdravstvenog kadra.“ Prosjek na milijun stanovnika bi trebao biti 45 dječijih psihijatara, a u Hrvatskoj ukupno ima 55 dječijih psihijatara i to je jako veliki problem. Cijela Dalmacija koja je ogromno područje ima dvije dječje psihijatrice . Bitno je reći da u mladoj dobnoj skupini raste pojavnost depresije, samoozljeđivanja i suicidalnog ponašanja" kaže dr. Jukić pa nastavlja „Mladi ljudi od 18 -19 godina mogu sami doći potražiti pomoć, ali često kažu – „ Kada sam bio mlađi, rekao sam mami i tati da nisam dobro, da me negdje odvedu, ali me nisu odveli. Zato se zalažem za prvu liniju psihološke pomoći koja bi se svakako trebala uspostaviti a to je , da bi svaka škola morala imati psihologa, gdje bi se dijete moglo obratiti kada vidi da se ne osjeća dobro.“
(Autorizirano 6.4. prema naputku prim.dr. Jukić)
Pedagoginja iz Obrtničke škole u Zagrebu Iva KovačevićFotka mzz
Pedagoginja iz Obrtničke škole za osobne usluge u Zagrebu Iva Kovačević rekla je „ Psihologa nemamo u školi, ali imamo učenike koji trebaju pomoć imamo učenike koji imaju anksioznost, traume, depresije, onda mi samo gasimo požare. Učenici dolaze s već dugogodišnjim djelovanjem na mentalno zdravlje. Smatram da su tu ključni roditelji koje treba nekako educirati da se oni uključe. Ali ima i toga, da oni koji su najkritičniji, kojima pomoć treba da se negdje izgube.“
Marko Boko koji radi na odnosima s javnošću europskog parlamenta u Hrvatskoj rekao je“Mi smo radili s osobama koje su odustale od studija, a kao glavni razlog navode mentalne probleme. Iz odgovora da su bili anksiozni depresivni, stvara se pritisak i na kraju odustaju od studija, ti mladi ljudi govore da se nisu imali kome obratiti i da ih na fakultetu nitko nije pitao zašto odustaju od studija. Dakle visoko školsku ustanovu ne zanima zašto student koji se upisao na studij od studija odustaje, prekida i nestaje? Pitanje je što visokoškolske ustanove rade da pomognu tim studentima da ne odustanu od studija.“ Marko Boko također ističe kako je važno, s obzirom da je sljedeća godina 2024. "super izborna", djelovati na povećanju izlaznosti mladih na Europske izbore, ali i sve izbore općenito.
Prim dr. Jukić kaže „Za onog tko mora odustati od studija je to nemjerljiv gubitak kao i za društvo u cjelini, jer naša država nije velika. Važno je poslati poruku mladima da nisu sami i da su odrasle osobe tu za njih. “
Publika na konferenciji Mreže mladih HrvatskeFotka mzz
Selin Stankir, koja je bila delegatkinjom pri Europskoj konferenciji za mlade, održanoj u Švedskoj, rekla je da je potrebno da se u formalno, ali i neformalno obrazovanje uvede više informacija o klimatskim promjenama i kako utjecati na njih.To se odnosi na sve skupine. Nije sve to o klimatskim promjenama razumljivo ni mlađoj, ali ni odrasloj populaciji.
Konferencija je završena promišljanjem kako se mladi mogu kvalitetnije uključiti u Dijalog s mladima EU-a.
Margareta Zouhar Zec
BIRANE RIJEČI KAJANJA I ISPRIKE
Doktor dogmatske teologije nadbiskup metropolit đakovačko osječki Đuro Hranić, koji je i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu visoko je prvog travnja podigao moralnu ljestvicu i za biskupe i za svećenike. Kao i za ostalu zajednicu, jer se putem videa, koji je postao dostupan medijima i javnosti ispričao za vlastiti propust, osobama koje su bile žrtve nasilja crkvene osobe.
Mons. dr. Hranić je bio u crkvenoj hijerarhiji pretpostavljen svećeniku Zlatku Rajčevcu koji je bio na službi u Sotinu do 2019.godine. Na ime svećenika su nadbiskupu 2016. i 2017. stizale pritužbe o seksualnom uznemiravanju ministrantica u župi. No nadbiskup dr. Hranić tim informacija nije pridavao važnosti, već je i dalje svećenika držao na službi u župi. Prijavio ga je policiji tek 2018., ali je svećenik Rajčevac radio u župi kao svećenik do kraja 2019. Optužnica protiv svećenika Rajčevca - da je zlostavljao najmenje pet djevojčica, je podignuta 2020.,a svećenik je u svibnju 2021. godine umro, ( umro je u 79. godini života) Žrtve uznemiravanja svećenika Rajčevca nisu dočekale baš nikakvu satisfakciju.
PRESICA OBRATA
No 21. ožujka mons. dr. Đuro Hranić održao je konferenciju za novinare u Đakovu na temu događanja s svećenikom Rajčevcem. Naime novinar tjednika Novosti Hrvoje Šimičević počeo je 2023. godine istraživati događaje župnika Rajčevca u vezi s ministranticama, jer je bilo očito da će predmet ostati zaboravljen, jer je svećenik umro prije nego što je postupak dokazivanja krivnje završen, a žrtve su ostale – samo žrtve sa svojom boli.
Šimičević se više puta obraćao monsinjoru Hraniću novinarskim pitanjima, ali nije dobio odgovora, a onda je pomoć zatražio od papinskog nuncija u Hrvatskoj, a predmet je tada od nuncija proslijeđen u Vatikan. Monsinjor dr. Hranić je po svemu sudeći o uznapredovalom istraživanju slučaja župnika Rajčevca dobio informacije iz Vatikana. Na press konferenciji ispričao je slijed događaja i odgovorio na neka pitanja novinara Šimičevića.
BIRANE RIJEČKI KAJANJA I ISPRIKE
I deset dana kasnije, monsinjor dr. Đuro Hranić ispričao se za svoj propust opširno, mirno i jasnim laganim izgovaranjem riječi, riječima pravoga značaja, uzimajući u obzir patnju žrtava koje su od njega tražile pomoć, a on im tu pomoć nije pružio.
Ispriku počinje riječima „Ovom izjavom ispričavam se žrtvama svećenika Rajčevca, njihovim obiteljima, župljanima župe Sotin, posebno onima koji su prijavili slučaj, kao i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, što, uz poduzete mjere prema hrvatskim institucijama i nadležnom Dikasteriju Svete Stolice, dotičnoga osumnjičenog župnika nisam uklonio sa župe za vrijeme trajanja istrage. Razumijem da je kod osoba koje su u konkretnom slučaju tražile pomoć i zaštitu sada nestalo povjerenja. No, ponizno molim sve one koji su pretrpjeli zlostavljanje od strane crkvenih osoba da se ne boje slučajeve prijaviti Nadbiskupijskom povjerenstvu za zaštitu maloljetnika, kao i policiji, kako bi se zaustavilo i iskorijenilo ovo teško zlo".
Kaže da je zanemario stanje i patnje „onih koje sam kao pastir Crkve prvi trebao čuvati i štititi .Priznajem to i s osjećajem duboke postiđenosti izričem svoje kajanje! Žao mi je što nisam s dovoljno pažnje i suosjećanja slušao njihov krik koji vapi upomoć, kao ni vapaj obitelji i drugih osoba koje su im na razne načine nastojale pomoći Iako sam srcem bio uz njih, izostalo je moje javno očitovanje i djelovanje. Želio bih to ispraviti te iskazati suosjećanje, na osobit način sa žrtvom koja je imala hrabrosti ovih dana javno posvjedočiti svoju patnju roditeljima, rodbini i svim ostalima, znanima i neznanima, koji su pretrpjeli bilo koju vrstu zlostavljanja" Tako između ostaloga govori monsinjor dr. Đuro Hranić u svojoj isprici.
POLITIČKI I CRKVENI MILJE
Značajna je ova isprika za hrvatsko katoličko društvo, jer argumentira poruku da je osoba u visokoj crkvenoj hijerarhiji priznala pogrešku i da joj je žao zbog toga. Priznati pogrešku javno – reći samo tri riječi –„ oprostite pogriješio sam“ mnogima ne pada napamet, to nije lako, smatra se poniženjem, nesposobnošću da se radi bez pogreške.
Kada je javnost čula od osobe iz političkog miljea, da je netko izrazio žaljenje
radi počinjenih propusta u svom radu? Kada je javnost čula da je netko rekao da će s većom pažnjom obavljati povjerene mu zadatke i da neće nanositi štetu onome za koga radi? To nije preferirano ponašanje izvan crkvenog miljea. Preferirano ponašanje u društvu je šutnja, mogućnost prijevare, neuvažavaanje poštenja, nanošenje štete široj zajednici čak putem propisivanja zakonom.
Zar hrvatski politički milje ima jednog Boga, a nadbiskup dr.Hranić drugog Boga u granicama iste države? To je ozbiljno moralno pitanje, čija bi stajališta politička struktura trebala popraviti.
Margareta Zouhar Zec
PREMIJER RH PLENKOVIĆ POSJETIO KIJEV
Na godišnjicu oslobođenja grada Buche od ruskih agresorskih snaga 31. ožujka predsjednik Ukrajine Volodymr Zelensky sudjelovao je u komemoraciji i podizanju Državne zastave Ukrajine na obnovljenom jarbolu Memorijala braniteljima gradske teritorijalne zajednice Bucha, ali i svima ostalima koji su u gradu pogubljeni na način koji govori o ratnom zločinu. Uz predsjednika Zelenskog u znak komemoracije svijeće su zapalili i gosti iz Europske unije i to hrvatski premijer Andrej Plenković, slovački premijer Eduard Heger i slovenski premijer Robert Golob te predsjednica Republike Moldavije Maya Sandu.
U informaciji agencije interfax kaže se da se jarbol nalazi na trgu na raskrižju ceste od Bucha do sela Vorzel. a 3. ožujka 2022. na ovom se mjestu odvijala velika bitka. Prethodno se na ovom trgu nalazila najveća zastava Ukrajine u regiji. Neprijatelj ju je uništio tijekom okupacije toga grada. Sada je ova zastava obnovljena i svečano podignuta u prisustvu predsjednika Ukrajine i njegovih gostiju . Predsjednik Ukrajine uručio je počasnu nagradu "Grad - heroj Ukrajine" gradonačelniku Buche Anatoliju Fedoruku.
ZLOČINI U BUCHI
Naime Bucha je prije ruske agresije na Ukrajinu bio grad od oko 27 tisuća stanovnika .Jedna od glavnih cesta od sjevera prema Kijevu, prolazila je kroz grad Buchu, a rusi su odmah po početku rata 24.2. 2022. željeli osvojiti glavni grad Kijev. Tako im se Bucha našla na važnom putu. Zato su tu ukrajinske snage postavljale zasjede kolonama ruskih vozila. U razdoblju od 27. veljače do 14. ožujka, Bucha je nekoliko puta prelazila od kontrole ukrajinske vojske, pod kontrolu ruske vojske, da bi se napokon 31. ožujka Rusi povukli iz Buče, a nakon njih u grad su ušle ukrajinske snage. Ratni zločin nad građanima Buče je počinila Ruska vojska između 27. veljače do 14. ožujka.
Oslobođenjem Buche ukrajinci su se počeli vračati, a s njima i novinarske ekipe, koje su otkrile gomile ubijenih civila koji su ležali po ulicama grada. Novinari su svjedočili prizorima koji su govorili da su ljudi ubijeni namjerno , naprimjer u vožnji biciklom. Nađeni su ubijeni ljudi s rukama zavezanim na leđima, te im je pucano u potiljak. Postoje i više svjedoka zločina poput žene koja je ostala živa i svjedoči kako su ubili njenog supruga. Jedan muškarac je svjedok načina ubojstva svoje trudne supruge Kod crkve u Buchi, otkrivena je masovna grobnica. Više od dvadesetak djevojaka prijavilo je silovanje od strane ruskih vojnika. Nađena su razbacana trupla po ulicama i na autocesti dvadesetak kilometara izvan Kijeva. Tijela s neuspjelom naumu neprijatelja da izgore, nađena su pored ceste. Na gradskim ulicama, u zgradama i masovnim grobnicama pronađeno je 412 tijela, podatak je kojim raspolaže gradonačelnik Buche Anatolij Fedoruk
Ruski naredbodavci zločina su već poznati. Europska unija žestoko osuđuje rusku agresiju. Redovito predsjednica von der Leyen navodi važnu činjenicu – ničim izazvana agresija -Rusije na Ukrajinu „ čije su države velike podupirateljice pomoći Ukrajini u ratnom materijalu, financijskoj, humanitarnoj i svakoj drugoj pomoći. I onda epilog. Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je 17. ožujka 2023. nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Spomenuti sud tvrdi da je on odgovoran za ratne zločine počinjene od početka ruske agresije na Ukrajinu.I 132 zemlje članice ICC mogu uhititi Putina na svom teritoriju.
I DALJE UZ UKRAJINU
Premijer Plenković sastao se s ukrajinskim državnim vrhom te sudjelovao na sastanku na vrhu ''Bucha - odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini". Premijer RH istaknuo je kako zločini koji su počinjeni zaslužuju kaznu i dodao da će tu odgovornost međunarodna zajednica tražiti.
"Danas je prilika da kažemo vrlo jasno da svi oni koji su počinili zločine za to moraju i platiti" Istaknuo je da Hrvatska razumije Ukrajinu i to je željela pokazati i pokazuje s potporom od samog početka agresije, s naglaskom da će se ta potpora nastaviti.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je bio s premijerom u Ukrajini u Buchi održao je sastanak s ministricom branitelja Ukrajine, na kojem su razgovarali o ranjenicima te će uskoro u Hrvatsku doći i prvih 20 ranjenika koje će Republika Hrvatska prihvatiti, a po završetku liječenja biti će poslani na rehabilitaciju hrvatske veteranske centre.
Na 205. sjednici Vlade RH 30. ožujka 2023. odlučeno je da će Hrvatska pomoći Ukrajinu s 500 tisuća eura kroz sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu.
Margareta Zouhar Zec
< | travanj, 2023 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter