AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 23.04.2023.

DAN PLANETE ZEMLJE



ČOVJEK JE SUPERIORAN PRIRODI


Na prijedlog Vlade Bolivije 2009. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 22. travnj međunarodnim Danom planete Zemlje, iako je tendencija za uspostavljanje Dana planete Zemlje imala svoje aktivnosti već od 1969. godine.
Vjerojatno Bolivija, država Južne Amerike nije bez razloga imala utjecaj na uspostavljanje dana koji bi slavio Planet Zemlju i njene kvalitete i njenu opstojnost. Jer upravo je Bolivija u sedmom stoljeću bila središte indijanske civilizacije Ajmara. A indijanci su prastanovnici Amerike, to su znanstvene činjenice. U Boliviji je bilo i sjedište Inka u planinama Anda koji su se pojavili u 14. stoljeću.

DJECA PRIRODE
Inke su bile južnoameričko indijansko pleme koje je u doba španjolskih osvajanja vladalo carstvom koje se protezalo na prostoru današnjega Perua kao središta, Ekvadora, dijela Bolivije i sjevernog Čilea. Inke su stvorile veoma razvijen stupanj civilizacije koji ni danas nije potpuno objašnjen.
Indijance se uvijek percipira uz prirodu i kaže se da su indijanci djeca prirode. Oni su bili ovisni o prirodi, a živjeli su u skladu s njezinim zakonima. Nije poznato da su bilo gdje ugrozili prirodu na bilo koj način. Naprimejer indijanac koji je bio poglavica plemena Duwamish, zvao se Seattlea umro je 1866. ,a u državi Wasington postao je zapamćen po govoru, a netko ga je zapisao, koji je uputio 14. američkom predsjedniku Franklinu Piercu .Indijanac se predsjedniku obratio radi odgovora na zahtjev da bijelci kupe indijansku zemlju. Navodno taj govor indijanskog poglavice Seattlea se ubraja medu najljepše i najdublje misli koje su ikada izrečene o čovjekovoj prirodi, pa je ušlo u povijest onih koji se bave zaštitom prirode i ekologijom.
Povijest američkih indijanaca svjedoći koliko oni vole zemlju . Oni kažu da zemlja nije ničije vlasništvo „ mi smo je samo iznajmili dok živimo na njoj“ – bio je stav indijanaca.
Radi zemlje koju indijanci vide kao dio s kojom se treba ophoditi u skladu kao s nekim živim bićem a bijeli čovjek u zemlji vidi niz ekonomskih mogućnosti koje treba koristiti i iskoristiti bilo je i sukoba nadnaravne prirode. Tecumseh je bio indijanski poglavica kojeg su u ratu 1811. godine američki vojnici prevarili, plemenu su uzeli zemlju a sve indijance pobili. No Tecumsehov brat, duhovni vođa plemena je za vrijeme bitke u kojoj je konjica generala Williama Harrisona, budućeg američkog predsjednika, načinila veliki pokolj nad indijancima sazvao "duhove svojih predaka" i s njima prokleo Harissona. Idućih 169 godina američki predsjednici koji su izabrani u godini koja je završavala s nulom su umirali tijekom mandata. Prokletstvo je djelovalo sve do Ronalda Regana koji je 1980. preživio atentat.

ČOVJEK JE SUPERIORAN PRIRODI

Ali što je sa stavom koji je postao ideologija, da je čovjek superioran prirodi, da čovjek nije ravnopravan drugim stvorenjima, već da ima pravo upravljati florom, faunom i općenito Zemljom? Poklonici Starog zavjeta objašnjavaju kako je Bog stvorio čovjeka da bude gospodar svim drugim bićima. Međutim s ideologijom ili bez nje ekonomski razvoj zemalja svijeta bazira se na resursima koji imaju pretpostavku u prirodi i njenom položaju, dakle na zemlji svih kontinenata , morima, rijekama.
Kako ne iskorištavati naftu koju daje utroba zemlje, ako ta nafta stvara ekonomske izvore, radna mjesta, podiže BDP, iako zagađuje zrak, stvara otpad. Uistinu postoje pročiščivaći, poželjni su, poželjno je i ne zagađivati zemlju pesticidima jakih đubriva i otrova i biti zadovoljan s prinosima usjeva koji su bez suplemeneta višestruko manji. Poželjno je ne dozvoliti sadnju i upotrebu sjemena GMO čija se proizvodnja kontinuirano razvijana već četrdesetak godina, jer stvara degenerike među životinjama, a sumnja se da stvara karcinom i na različitim ljudskim organima.
Gradovi su prenapučeni industrijom koja zagađuje zrak, vodu i životni okoliš. Rijeke su postale mjesta gdje završava svaka vrsta otpada, čak i kemijski, koji ubija ribu i ostali mikro svijet.
Čovjek radi što zamisli, - na svijetu ima već 31 građevina visoka u rasponu od 300 do 818 metara . To je znanstvena oda ljudskoj inteligenciji i arhitekturi i graditeljsko tehničkoj izvedbi. U najvećoj građevini na svijetu, Buraj Kalifi koja ima 828 metara s antenom, na 76 katu je bazen, na 122 katu je restoran, a ta najviša građevina na svijetu ima 163 kata. Što je sve prirodi trebalo učiniti da se takvo zdanje sagradi?
Što se sve radi planeti Zemlji, točnije moru, kada se rade umjetni otoci? Za to je potreban proces uklanjanja pijeska, šljunka, mulja i drugog materijala s vodenog dna. Onda stvaranje otoka, tamo gdje ga nije zamislila priroda, već čovjek.
A što sve čovjek čini šumama? U Amazoni koja se proteže kroz devet država, koja je najveća prašuma na svijetu, u 2022. godini iskrčeno je više nego prethodnih godina, oko 10 posto, odnosno više četiri tisuće kvadratnaih kilometara šume. To krčenje šuma potiče i velike požare. Prašuma Amazona ima ogromne količine ugljika, koji se oslobađa uništavanjem drveća, zagrijava atmosferu i potiče klimatske promjene.

EKOLOŠKA PRAVDA ZA SVE

Povodom Dana Planete Zemlje 2023. američki predsjednik Joe Biden potpisao je Izvršnu naredbu kojom se svakoj Federalnoj agenciji u SAD-u nalaže da radi na takozvanoj Ekološkoj pravdi za sve. Uredba podrazumijeva poboljšanje života zajednica koje su najteže pogođene onečišćenjem toksičnim tvarima i klimatskim promjenama. Time se predviđa uspostava ureda za okolišnu pravdu koji će koordinirati mjere i obavještavati javnost u slučaju da se iz pogona ili objekata ispuste otrovne supstance.



“Ekološka pravda biti će utkana u naš rad na svim razinama vlasti. Ovo je Naredba koja nalaže da se Savezne agencije posvete radu u znanosti i tehnologiji. Jer još uvijek mnogo toga neznamo o kvaliteti vode ili zraka koji udišemo kao i o mnogim utjecajima onečišćenja na zdravlje „ rekao je Joe Biden predsjednik SAD, prilikom potpisivanja Izvršne naredbe“.

Margareta Zouhar Zec

23.04.2023. u 00:46 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< travanj, 2023 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter