PREMIJEROVA EKONOMSKA OČEKIVANJA ZA DOLAZEĆE GODINE !
Na 212. sjednici Vlade RH, održanoj 27. travnja 2023. premijer RH Andrej Plenković najavio je usvajanje Nacionalnog programa reformi za tekuću godinu, koji se – rekao je – redovito usvajaju u travnju.
„Nacionalni program reformi, kao i prošle godine, naslanja se na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji predstavlja temeljni okvir reformskoga procesa i ulaganja od ukupno 85 mjera. Od njih je 56 trajnih mjera koje su u nastavku, a dodano je još 29 mjera povrh toga u različitim područjima gospodarstva, javne uprave, obrazovanja, tržišta rada, zdravstva, državne imovine i obnove zgrada.“
Izdvojio je usvajanje Programa stabilnosti u razdoblju 2023. do 2026.
Glavna okosnica ekonomske politike u tom razdoblju, prema riječima premijera, bit će kao i do sada odgovorno vođenje javnih financija. Cilj Programa je povećati rast gospodarstva, održati društvenu uključenost i biti na tragu dva velika pravca – zelene i digitalne tranzicije. Fiskalna politika bit će kontinuirano fokusirana na smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u te na proračunski manjak koji treba biti manji od tri posto u srednjem roku. U tom kontekstu, Vlada će koristiti sve instrumente koje ima na raspolaganju, a koji će omogućiti da ove politike budu još učinkovitije, a to su strukturni fondovi, kraj aktualne financijske perspektive te Instrument EU iduće generacije.
„Vladine projekcije za srednjoročno razdoblje su realne, a temelje se na pozitivnim ekonomskim rezultatima ostvarenim u prošloj godini te uzimanju u obzir globalnih okolnosti. "Lani ( 2022.op.a.) smo ostvarili rast od 6,3 posto i u okružju brojnih napetosti, prije svega posljedica ruske agresije na Ukrajinu na globalnu ekonomiju, na Europu i na Hrvatsku, omogućili smo brojne pakete pomoći građanima u prošloj godini", a vrijednost svih Vladinih paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu bila je 6,8 milijardi eura. U prošloj godini ostvaren je proračunski višak od 0,4 posto BDP-a, a ujedno je smanjen javni dug za čak deset postotnih bodova sa 78 posto na 68,4 posto udjela u BDP-u, a Hrvatska je ostvarila članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju te investicijski kreditni rejting. Hrvatska je jedina država koja je od početka ruske invazije na Ukrajinu po sve tri agencije za kreditni rejting (op.a. Fitch –BBB+, Moodys – Baa2, i Standard i Poors- BBB+) imala podignut kreditni rejting, a u dvije agencija čak za dva stupnja", rekao je premijer Plenković.
Iako će sljedeće razdoblje biti karakterizirano nastavkom neizvjesnosti, prije svega geopolitičkih okolnosti, premijer Plenković najavio je da „Vlada očekuje rast hrvatskog gospodarstva u 2023. od 2,2 posto. To je za 1,5 postotni bod veća projekcija rasta u ovoj godini od one ranije od 0,7 posto. Tom rastu pridonijet će i očekivana rekordna turistička sezona, što se vidi prema turističkim podacima iz prva četiri mjeseca ove godine, ali i prema najavama za ostatak sezone. Projekcija rasta za 2024. godinu je 2,6 posto, za 2025. 2,5 posto za u 2026. 2,2 posto „ rekao je premijer Plenković te nastavio:
"U tim okolnostima, kao što smo činili i do sada, svojim ćemo politikama nastojati obuzdavati cjenovne pritiske, pomagati najranjivijim skupinama u društvu i sačuvati socijalnu koheziju. Što se tiče Pakta o stabilnosti i rastu, Hrvatska je sa svim ovim podacima ispunila sve kriterije. Udio javnog duga u BDP-u, nastavit će ići prema dolje. Na kraju ove godine, prema Vladinim projekcijama, on bi trebao iznositi 62,6 posto, a u 2024. 59,8 posto, u 2025. 57,5 posto te 2026. 55,6 posto.
Time smo u situaciji da se smanji iznos koji plaćamo kao kamate na javni dug, čime također jačamo svoju fiskalnu i međunarodnu reputaciju i položaj“ rekao je premijer Plenković na 212. sjednici Vlade RH govoreći o ekonomsko – fiskalnim predviđanjima za Hrvatsku.
( vijesti Vlada /mzz)
Post je objavljen 28.04.2023. u 05:54 sati.